Utjecaji prosvjetiteljstva na razvoj

ekonomskih teorija i gospodarski razvoj

Europe i hrvatskih zemalja
Preduvjeti za nastanak države u ranom novom vijeku (1500-1800)

 posljedica društvenih, ekonomskih, demografskih, političkih, ekohistorijskih, tehnoloških i

intelektualnih kretanja
 nakon Vestfalskog mira 1648_stvaranje modernih upravnih državnih struktura čiji se razvoj
nastavio u 19. st.
 političke teorije i ideje – brzo se šire zbog ekspanzije tiskanih knjiga i novina
 nova i drugačija razmišljanja – utjecaj antičkih grčkih i rimskih djela; rasprave o ulozi vladara,
poreza, vojske i zakona
 početak 18. st. – nastale mnoge pravno-političke teorije

Obilježja države u ranom novom vijeku

 sredina 17. st. – većina europskih kneževina ima apsolutističku vlast

 održavanje vladarove moći – stajaća vojska i upravni aparat za skupljanje poreza
 sintagma apsolutna monarhija – 17. st.
 sredina 18. st. – jačaju institucije državnih uprava kojima se reguliraju ukupni društveni,
politički, privatno-pravni, vojni, socijalni, ekonomski i drugi vidovi života

Političke teorije i apsolutizam

 apsolutizam – oblik vlasti koji je obilježio 16., 17. i 18. st., a karakterizira ga apsolutna
vladavina kralja
 početak razvoja europske političke misli
 Niccolo Machiavelli (1469. – 1527.) – politički tajnik Firence, djelo Vladar, opisuje vladarove
vrline koje je smatrao potrebnim za nadvladavanje talijanskih partikularizama te za uspostavu
jedinstvene političke moći i teritorija, „cilj opravdava sredstvo“

Teorija prirodnog prava

 prirodno pravo (ius naturae)

 dolazi iz prirodnog stanja, odnosno zakona prirode
 uređenje države treba održavati te zakone
 koncept općeg dobra
 država mora svojim zakonima osigurati uspostavljanje reda za svoje građane
 vladar promiče opće dobro zakonskim obvezama
 narod i vladar sklapaju virtualni ugovor – vladarova uloga je opće dobro podanika, a narod se
pridržava zakona
Jean Bodin (1530. – 1596.)

 Šest knjiga o republici 1576. – pisano u doba vjerskih ratova između katolika i hugenota u
Francuskoj
 Machiavelliev kritičar
 teorija o neograničenom suverenitetu vladara
 vladar je jedini zakonodavac te mu pripada pravo nametanja i provođenja zakona cijele
države – izvršna vlast

Prosvjetiteljstvo

 prirodno pravo i racionalizam – stvorili povoljno okružje za slobodarske rasprave

 prosvjetiteljstvo – jedinstveni intelektualno-kulturni pokret 18. st. koje je obuhvatilo sve sfere
političkog, društvenog, gospodarskog i duhovnog života
 razvoj građanstva, gospodarstva i trgovine – pogoduju prosvjetiteljstvu
 čovjek je toliko sazreo da prirodne i društvene zakonitosti može spoznavati vlastitim kritičkim
promišljanjem
 kritika staleškog sustava
 građanski sloj – sve veća čitalačka publika
 zagovaranje republikanskog uređenja države – inspiracija pobjeda parlamentarizma u
Engleskoj, američka borba za neovisnost te američki ustav; emancipacija građana
 građani postaju svjesni svoje intelektualne i ekonomske snage

Jean-Jacques Rousseau (1712. – 1778.)

 jedna od središnjih figura francuskog prosvjetiteljstva

 znanost, tehnološki napredak i kultura ne utječu pozitivno na poboljšanje morala
 napredak civilizacije dokida čovjekovu prirodnu dobrotu – temelj romantizma
 sudjelovao u stvaranje Diderotove Enciklopedije
 djelo Društveni ugovor – rasprava o republikanskom političkom uređenju države
 pojedinac prenosi svoje prirodno pravo na suverena, a to je narod kao cjelina
 temelj funkcioniranja države – uspostava „zajedničke volje“ koja teži prema općem dobru
svih građana

Potraga za preraspodjelom suvereniteta

 John Locke – engleski filozof, djelo Dvije rasprave o vladavini, dovodi u pitanje vladarov
suverenitet – vladar mora biti ograničen parlamentom; ljudi su prije uspostave vlasti bili
jednaki i slobodni, ljudi su sklapanjem „društvenog ugovora“ povjerili svoje pravo na slobodu
i jednakost vladaru – država odgovorna za sigurnost građana, a građani imaju pravo na otpor
ako to nije ispunjeno; dioba vlasti na zakonodavnu i izvršnu
 Charles de Montesquieu – polovina 18. st. O duhu zakona, zagovara republiku, trodioba vlasti
na izvršnu, zakonodavnu i sudsku – današnja dioba vlasti
 utjecaj na današnju demokraciju
Velika francuska enciklopedija

 potreba da državne i školske institucije imaju uvid u dosad stečena znanja

 sistematizacija svih vrsta znanja u udžbenike i leksikone
 Denis Diderot, zajedno s mnogim prosvjetiteljima, napisao brojne članke o društvenim,
političkim, povijesnim i drugim temama
 širenje francuskog prosvjetiteljstva

Prosvijećeni apsolutizam u Habsburškoj Monarhiji

 Marija Terezija (1740. – 1780.) – terezijanizam, obvezna pučka škola za mušku djecu, zabrana
progona vještica, jedinstven novac, katastar, ulice i kućni brojevi, opći plan gradnje
(ušoravanje), porodiljna služba, bolnice, sanitarije; sreća podanika, Sedmogodišnji rat, Rat za
austrijsku baštinu
 Josip II. (1780. – 1790.) – snažna prosvjećena centralizirana germanska monarhija, 1781.
Edikt o vjerskoj toleranciji, Akt o osobnoj slobodi kmetova, jozefinum
 zadaća države – blagostanje podanika
 prosvijećeni apsolutizam – vladari reformama brinuli za uvođenje općeg dobra svih građana u
duhu prosvjetiteljskih ideja
 neograničena moć vladara, ali samo ako su prvi interesi opće dobro naroda

Josephinum

 medicinska vojna akademija – školovanje liječnika, poglavito kirurga

 klasicistički stil
 opremljena najsuvremenijom literaturom, nekoliko tisuća knjiga, medicinskim instrumentima
 danas medicinsko-povijesni muzej
 voštane figure – prikaz dijelova ljudskog tijela

Merkantilizam

 osnova svih ekonomskih doktrina

 praktične mjere zaštitnih carina, trgovine, poticanja unutarnje proizvodnje, iskorištavanje
kolonija, ratnih osvajanja kako bi država osigurala što više novca
 priljev plemenitih metala usmjerila u državnu blagajnu na štetu konkurencije

Primjeri merkantilističke politike

 francuski ministar Colbert – kralj Luj XIV., uspostavio jedinstveni carinski sustav, razvoj
određenih manufaktura i industrije, poticaj izvoza, zabrana uvoza, povećao poreze, uveo red
u državnim financijama – Francuska postaje najmoćnija država u drugoj polovici 17. st.
 engleski merkantilizam – orijentiran prema pomorskoj trgovini, Zakon o plovidbi kojim štiti
svoje brodare, Žitni zakoni štite poljoprivrednu proizvodnju, cilj je prevlast u pomorskoj
trgovini, od polovine 18. st. pretječe Nizozemsku i povećava prevlast na moru – najmoćnija
država svijeta
Kameralizam

 „njemački merkantilizam“
 cilj – osigurati prihode za državnu riznicu
 razlika od merkantilizma – ekonomija služi za ukupno funkcioniranje države i društva
 osiguranje općeg dobra
 kameralisti razvijaju jedinstveni upravni, gospodarski i financijski nauk
 adekvatno obrazovanje činovnika za provođenje korisnih zakonskih reformi
 katedri na sveučilištima za obrazovanje službenika
 prvi put u Pruskoj, kasnije u ostalim njemačkim državama

Joseph von Sonnenfels (1732. – 1817.)

 središnja figura austrijskog kameralizma

 utemeljio katedru upravno-kameralne studije na Bečkom sveučilištu
 udžbenik Temeljna načela znanosti o politici, trgovini i financijama

Haugwitzove i Kaunitzove reforme u Habsburškoj Monarhiji

 grof Friedrich Wilhelm Haugwitz – osnovao za češke i austrijske zemlje središnje političko
upravno tijelo – Direktorij, stvoren potpuno novi državni aparat u Monarhiji
 početkom šezdesetih godina 18. st. – državni kancelar Wenzel Anton Kaunitz provodi reforme
kojima je osnovao nove pravosudne, financijske i trgovačke institucije – sva nova upravna
tijela su odgovorna Državnom vijeću
 otpor ugarsko-hrvatskih staleža – sabor i županijske skupštine
 nadzor ubiranja redovnog poreza

Fiziokrati i fiziokratizam

 temelj bogatstva je poljoprivredna proizvodnja

 država se ne treba miješati u tijekove proizvodnje i trgovine
 agrarna proizvodnja je prirodno stanje čovjeka
 Francuska – agrarno najrazvijenija zemlja, odbija merkantilizam
 Francois Quesnay

Adam Smith (1723. – 1790.)

 djelo Bogatstvo naroda 1776.

 razrada fiziokratizma
 začetnik teorije ekonomskog liberalizma
 laisser faire – „pusti neka radi“
 privatno vlasništvo je temelj bogatstva
 država se ne smije miješati u trgovinske odnose
 bogaćenje pojedinca ne bi smjelo biti na štetu društva
 država treba zabranjivati monopole i korupciju
Ivan Kapistran Adamović – primjer slavonskog veleposjednika

 oslobođenje Slavonije od Osmanlija

 Bečki Dvor pokušava unaprijediti ratarsku proizvodnju – slanje stručnjaka, prevođenje
literature, uvođenje urbara, ulaganja u manufakture sukna, poboljšanje prometne
infrastrukture
 Ivan Kapistran Adamović – u Čepinu razvio intenzivnu gospodarsku djelatnost
 močvarno područje iskoristio za uzgoj industrijske konoplje – prva slavonska užarnica u
Čepinu
 melioracija
 djelo Gospodarski pravilnik – upute za upravljanje feudalnim posjedom
Politički razvoj velikih država u 18.
stoljeću, uloga Vojne krajine u
habsburškim ratovima 18. stoljeća
Borba za moć u 18. st.

 stoljeće prosvjetiteljstva i ratova

 prosvjetiteljstvo ne utječe na politiku širenja moći ratovanjem
 ojačan fiskalni sustav – stvaranje stajaće vojske
 Tridesetogodišnji rat – Vestfalski mir 1648. samo završetak jedne epohe ratovanja
 Francuska, Velika Britanija, Habsburška Monarhija, Pruska, Švedska

Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.)

 protivnici – Habsburška Monarhija sa saveznicima protiv Francuske i Španjolske

 uzroci – borba za prijestolje nakon smrti Karla II. – posljednjeg Habsburgovca na španjolskom
prijestolju
 ishod – Filip V. postaje kralj, unuk Luja XIV.
 posljedice – kralj španjolske moći kao kolonijalne i europske sile, Francuska izlazi iz
habsburškog geopolitičkog okruženja

Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.)

 protivnici – Rusija, Danska, Poljska, Saska i Pruska protiv Švedske

 uzroci – borba za zauzimanje pozicija moći u sjevernoj i istočnoj Europi
 ishod – poraz Švedske
 posljedice – slom švedske moći u sjevernoj Europi, Rusija postaje gospodarica Baltika

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.)

 prvi globalni sukob između europskih sila – ratovi i u kolonijama

 žarište borbe – Sveto Rimsko Carstvo
 Pruska pod Fridrikom II. postaje konkurent habsburškoj nadmoći
 Marija Terezija želi vratiti bogatu Šlesku, dogovara savez s Francuskom i Ruskim Carstvom –
prestanak sukoba austrijskih Habsburgovaca i francuskih Bourbona za prevlast u Europi
 Engleska – savez s Pruskom zbog kolonijalnih ratova s Francuskom
 uspješan početak rata za Prusku, ali počinje gubiti nakon što Velika Britanija obustavlja vojnu
pomoć
 Pruska se spasila savezom s ruskim carem Petrom III.
 Pruska zadržava Šlesku, želja za jedinstvenom njemačkom državom
 Francuska potisnuta iz Sjeverne Amerike, Engleska postaje kolonijalna velesila
Na putu prema zauzimanju pozicija moći – geopolitika

 Sedmogodišnji rat – mir služi za pozicioniranje za nove sukobe

 kult vojske
 podjela poljske između Rusije, Pruske i Habsburške Monarhije
 prva podjela 1772. – istočni dio pripojen Rusiji, južni dio Habsburškoj Monarhiji, zapadni dio
Pruskoj
 druga podjela 1793. – istok Rusiji, zapad Pruskoj
 treća podjela 1795. – istok i dio središta Rusiji, zapad i dio središta Prusiji, jug i dio središta
Habsburškoj Monarhiji
 gradovi u ruskoj vlasti – Minsk, Kaunas
 gradovi u pruskoj vlasti – Poznan, Danzig, Varšava
 gradovi u habsburškoj vlasti – Krakov, Lavov, Lublin

Uspon kraljevine Pruske

 nastala početkom 18. st. ujedinjenjem Brandenburga i Pruske

 Staasbildung – „izgradnja države“
 dinastija Hohenzollern
 Fridrik Wilhelm I. – uspio ukloniti utjecaj staleških tijela, dvije trećine proračuna odlazi na
vojsku, 80.000 vojnika, pruski dril, vojnički kralj

Fridrik II. Veliki (1740. – 1786.)

 nastavio izgradnju jake države, prosvijećeni apsolutizam, prvi sluga države, reforma kaznenog
zakona, ukidanje mučenja i smanjenje smrtne kazne, vjerska jednakost, nije dopustio
ukidanje Družbe Isusove zbog razvijenog školskog sustava

Dvorac Sanssouci u Potsdamu

 rezidencija Fridrika II. Velikog

 rokoko stil
 Fridrik ima snažan utjecaj na izgradnju – „Fridrikov rokoko“
 služi kao odmak od državničkih obveza
 okupljanje umjetnika i mislilaca
 simbol vremena, načina života, raskošnog talenta i interesa
 ime palače na francuskom znači „bez briga“
Petar Veliki (1682. – 1725.)

 učvrstio vlast
 dvogodišnje putovanje Europom – Amsterdam, Berlin i dr.
 upoznavanje sa suvremenom vojnom tehnologijom te društvenim i kulturološkim pokretima
 izgradnja prijestolnice – Sankt Peterburg
 njemački jezik na dvoru
 europeizacija
 porez na brade, odijevanje po europskom načinu, škole europskih plesova

Katarina II. Velika (1762. – 1796.)

 kći pruskog generala

 rođena kao Sophie Auguste
 dolazi na ruski dvor s petnaest godina na preporuku Fridrika II. Velikog kako ostavila utjecaj
 vlast preuzela ubivši supruga, Petra III., u uroti
 europeizacija Rusije
 ratovi protiv Osmanskog Carstva – gospodarica sjevernih obala Crnog mora
 zaštitnica pravoslavnih naroda južno od Dunava
 inicirala podjele Poljske
 Rusija postaje velesila

Sekstant

 polovina 18. st.

 određivanje geografske širine i dužine
 mjerenje kutne visine nebeskih tijela – određivanje položaja
 naziv prema kutu od šezdeset stupnjeva – sextans
 Engleska dobiva prednost u pomorskim ratovima i ekspedicijama

Vojna krajina u 18. stoljeću – doba ratova i reformi

 18. st. – teritorijalne promjene, društvene, gospodarske i vojne reforme

 izvor vojnika za habsburške ratove
 pomaknute granice prema jugu – oslobođenje Like, Krbave, Slavonije i Srijema
 Karlovački i Varaždinski generalat više ne graniče s Osmanskim Carstvom
 hrvatski staleži traže da se oslobođeni teritorij reintegrira pod vlast bana i Sabora
 Vojna krajina proširena na područje Like, Krbave, Slavonije i Srijema
 cilj reformi – ojačati kraljevu vlast u Vojnoj krajini, ojačati gospodarstvo i modernizirati vojsku
 granice prvi put jasno određene prema Osmanskom Carstvu
 Dvorsko ratno vijeće premješteno iz Graza u Beč – centralistička politika
 bečki dvor pokušava opteretiti krajišnike novim nametima – pobune
Krajišnici na europskim bojištima

 opća profesionalizacija
 ratovanje za habsburške interese diljem Europe
 Rat za austrijsko nasljeđe
 Trenkovi panduri – zasjede, prepadi, munjeviti napadi, ometanje neprijateljske pozadine i
logistike, manje lake postrojbe – „mali rat“
 Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) – pokazuje koliko su uspješne krajiške pukovnije, kvalitetni
vojnici, o krajišnicima pišu američke novine
 vojna služba traje od 16. do 60. godine
 20% od ukupno 303.000 vojnika
 ukidanje kapetanija, osnivanje 11 pukovnija – krajišnici motivirani i organizirani

Barun Franjo Trenk (1711. – 1749.)

 sin pruskog plemića

 služio u ruskoj vojsci pa dolazi u habsburšku službu
 Rat za austrijsko nasljeđe – okuplja 1200 vojnika iz Slavonije u neregularnu postrojbu
„Trenkovi panduri“ koji su se proslavili na bojištima u Šleskoj, Austriji, Bavarskoj i Češkoj
 postrojba preustrojena u regularnu pukovniju, Trenk postaje pukovnik
 neprijatelji ga optužuje za razna zlodjela
 osuđen na gubitak čina i doživotnu tamnicu u Spielbergu kraj Brna iako su optužbe
neutemeljene

Tvrđava Brod

 18. st. – gradnja najvažnije fortifikacije na Savi prema Osmanskom Carstvu

 33 hektara
 smještaj 4000 vojnika
 150 topova
 velika hrastova šuma Rastovica između Županje i Babine Grede posječena
 tri obrambena pojasa
 središnji dio kvadratnog oblika
 vanjski oblici u tlocrtu su zvjezdoliki
 zgrada za smještaj vojnika i zapovjednog kadra, staje, krušne peći, klaonice
 nikad iskušana obrambena moć
 danas je spomenik nulte kategorije i u njoj su danas institucije javnog života grada
Društveni razvoj i društvene promjene u
hrvatskim zemljama u Habsburškoj
Monarhiji tijekom 18. stoljeća
Potreba za reformama

 prvi oblici moderne države – temelji su stajaća vojska, ustaljeni porezi i razgranat
administrativni sustav
 gubitak gospodarski razvijene Šleske
 loši ratni ishodi

Upravne reforme, teritorijalne promjene u Slavoniji

 reforma uprave – stvaranje razgranatog sustava institucija sve do lokalne razine koje bi
trebale nadzirati provođenje kraljevskih odluka, jasnije definirane institucije izvršne vlasti
 osnivanje Hrvatskog kraljevskog vijeća 1767. – preuzimanje izvršne i upravne vlasti od
Hrvatskog Sabora
 ovlasti Hrvatskog Sabora su smanjene
 ukidanje Hrvatskog kraljevskog vijeća 1779. – svi su poslovi povjereni Ugarskom
namjesničkom vijeću u Požunu (Bratislavi) – Banska Hrvatska gubi samostalnu poreznu
upravu
 Slavonija podvrgnuta bečkom dvoru – Dvorska komora
 početkom 18. st. – podjela na civilni dio (Provincijal) i vojni dio (Slavonska krajina)
 Slavonska krajina – podijeljena na Brodsku, Gradišku i Petrovaradinsku pukovniju – uprava
Dvorskog ratnog vijeća
 civilni dio 1745. – formiranje triju županija – Požeška sa sjedištem u Požegi, Virovitička sa
sjedištem u Osijeku, Srijemska sa sjedištem u Vukovaru

Upravne i teritorijalne promjene u Banskoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini

 reforme na trima hrvatskim županijama – Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska –

reorganizacija
 veća kontrola rada javnih službenika
 vladar bira velike župane, čast podbana odvojena od dužnosti velikog župana
 kratkotrajna teritorijalna promjena – Zagrebačka županija pretvorena u Severinsku, osnovan
je Riječki gubernij koji je podvrgnut Hrvatskom kraljevskom vijeću – nakon njegova ukidanja
odlazi Ugarskom namjesničkom vijeću – „corpus separatum“
 Krajiška prava 1754. – unaprijeđeno sudstvo, imovinsko-pravni odnosi, modernizirana
oprema krajišnika, ukinute kapetanije; uvedena podjela na pukovnije, bataljune i satnije
Urbarijalna regulacija

 unaprjeđenje životnog standarda stanovništva – razvoj školstva, državna zdravstvena briga

 urbar – regulacija odnosa vlastelina i seljaka
 povod – pobuna seljaka 1755.
 Slavonski urbar 1755. – Požeška, Virovitička i Srijemska županija
 Hrvatski urbar 1780. – Zagrebačka, Križevačka i Varaždinska županija
 Karlov urbar 1737.*
 popis zemljišta, obveza i podavanja seljaka

Promjene u zdravstvu

 opće javno zdravstvo – regulirano Općim zdravstvenim zakonom – propisano školovanje i

način rada medicinskog osoblja
 sanitarni kordon – prevencija epidemija, duž cijele granice s Osmanskim Carstvom
 poticaj zemljoradnje, stočarstva, svilarstvo, pčelarstvo, uvođenje krumpira i duhana
 modernizacija cestovnih i riječnih puteva

Ivan Krstitelj Lalangue (1743. – 1799.)

 podrijetlom iz Belgije
 dolazi u Hrvatsku na poticaj bečkog dvora kako bi unaprijedio zdravstvenu službu
 obrazovanje stanovništva o ljudskom zdravlju, pravilnoj prehrani i zaštiti od bolesti
 bavio se prirodnim liječenjem ljekovitim vodama i blatom – Varaždinske Toplice
 prvo stručno medicinsko djelo na hrvatskom jeziku – Pravilnik za obavljanje primaljske
djelatnosti
 zalaganje za unaprjeđenje porodništva – smanjenje smrtnosti rodilja i novorođenčadi
 prva primaljska škola u Varaždinu
 tiskao prvi udžbenik za obavljanje primaljske djelatnosti

Vjerske i obrazovne reforme cara Josipa II.

 Josip II. (1780. – 1790.)

 1765. proglašen carem Svetog Rimskog Carstva
 nastavio politiku svoje majke
 jedinstvena država s jakom središnjom vlasti
 1781. patent o vjerskoj toleranciji
 regulirao položaj Crkve – obrazovanje svećenika koji su plaćama izjednačeni s državnim
službenicima
 1781. ukinuti samostani koje se nisu bavili obrazovanjem, njegom bolesnika i
dušobrižništvom
 zaklade za podupiranje znanosti i obrazovanja
 obveza školovanja djece od šeste do dvanaeste godine
 poticaj obrazovanja činovnika
 poboljšanje državne skrbi za bolesne i siromašne otvaranjem bolnica i brojnih ustanova
Upravne i porezne promjene u vrijeme Josipa II.

 1784. njemački jezik postaje službeni jezik uprave

 1785. ukidanje županija – hrvatski teritorij podijeljen u deset okruga
 Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska, Požeška i Zaladska županija – Zagrebački okrug
 Virovitička i Srijemska županija – Pečujski okrug
 1787. ukidanje Severinske županije – pridružena Zagrebačkom okrugu
 područje od Rijeke do Senja – Ugarsko primorje – podređeno Ugarskom namjesničkom vijeću
 ukinuo mučenje i smrtnu kaznu
 poboljšao položaj seljaka – mogućnost selidbe, ženidbe, kupnje i prodaje zemlje, bolja zaštita
u sudskom postupku
 porezna reforma – katastri, negodovanje plemića
 GYORSKI OKRUG, PEŠTANSKI OKRUG, TEMIŠVARSKI OKRUG, PEČUJSKI I ZAGREBAČKI OKRUG

Propast reformi, Sabor 1791.

 nezadovoljstvo reformama – zadiranje reformi u prava i povlastice pojedinih naroda

 neuspješna vanjska politika – rat protiv Osmanlija 1787. kao ruska saveznica
 1790. prije smrti – opoziv svih reformi osim vjerske tolerancije i slobodno seljenje seljaka
 Leopold II. (1790. – 1792.) – smirivanje političkog nezadovoljstva, povoljniji završetak
Dubičkog rata – mir u Svištovu 1791.
 obnova županija
 saziv Sabora
 Ugarsko-hrvatski sabor 1790. – odlučuje o poreznoj politici
 Ugarsko namjesničko vijeće potvrđeno hrvatskom vladom
 početak mađarizacije

Nove cestovne komunikacije

 povezivanje panonskog dijela s jadranskim lukama – lakše plasiranje robe na tržište

 1726. počela izgradnja ceste od Karlovca do Bakra i Rijeke – Karolina – neprohodnost zimi,
strmost, neodržavanost
 Jozefina – nazvana po caru Josipu II., od Karlovca do Senja, razvoj senjske luke,
gradnja 1775. – 1799. (prema Wikipediji)
 Lujzijana – nazvana po kćeri cara Franje II. i supruzi Napoleona Bonapartea, povezuje
Karlovac i Rijeku, gradnja 1803. – 1811. (prema Wikipediji)
Utjecaji prosvjetiteljstva na hrvatske
zemlje
Otpor prosvjetiteljskim idejama u Hrvatskoj

 Banska Hrvatska – nema razvijeno plemstvo i građanstvo

 slaba novinska djelatnost – Ephemerides Zagrabiensis 1771.
 Hrvatski Sabor odbija reformske ideje bečkog dvora
 staleži se ne žele odreći povlastica
 elita Banske Hrvatske tijekom 18. st. ostaje zagovornik staleškog sustava

Političko-kameralni studij u Varaždinu

 polovinom 18. st. počinje jednogodišnji studij upravno-kameralne znanosti

 udžbenik bečkog kameralista Josepha von Sonnenfelsa – Temeljna načela znanosti o politici,
trgovini i financijama
 osnovala Marija Terezija
 školovanje javnih službenika
 profesor Adalbert Barić – izabran jer poznaje hrvatski jezik, predaje na latinskom
 studentima problem Sonnenfelsov udžbenik – nepoznavanje njemačkog jezika
 sedamdesetih godina premješten u Zagreb
 1776. integriran u Pravni fakultet
 nadzor studija – Hrvatsko kraljevsko vijeće

Varaždin

 do velikog požara 1776. – političko središte Banske Hrvatske

 od polovine 18. st. – hrvatsko plemstvo trajnije boravi u gradovima
 Varaždin obnovljen i sagrađeno je mnogo plemićkih palača u stilu rokokoa
 memoarski zapisi grofa Adama Oršića – u gradu su se odvijale mnoge plemićke zabave
 „mali Beč“
 „Palača Patačić“ 1764. – najvažnije mjesto okupljanja elite u Varaždinu

Protivljenje reformama – borba za staleška prava

 nakon Sedmogodišnjeg rata – Habsburška Monarhija pred bankrotom

 kancelar Kaunitz izdaje reforme
 nametanje plaćanja poreza Zemljama Krime sv. Stjepana
 Ugarsko-hrvatski sabor 1764./1765. odbija kraljičin prijedlog
 osnivanje Hrvatskog kraljevskog vijeća – izvršno tijelo koje komunicira izravno s tijelima
državne uprave u Beču, prva hrvatska vlada, porezni popisi
 kraljica prestaje sazivati sabor
Josip Keresturi – primjer hrvatskog prosvjetiteljstva

 rođen u Štrigovi (Međimurje) u mađarskoj Zaladskoj županiji

 plemićka titula od cara Josipa II.
 izjašnjava se kao politički Ugrin
 pri upisu u isusovačku gimnaziju upisan kao Croata Stridonensis (Hrvat iz Štrigove)
 nakon 1790. pri raspravama o jeziku, protivio se nametanju mađarskog jezika Hrvatskoj
 djelovao u Beču
 deset godina uređivao bečke novine na latinskom jeziku namijenjene ugarskoj i hrvatskoj
javnosti
 dvije zbirke u kojima je tumačio reforme Josipa II. ugarsko-hrvatskoj javnosti
 povijesno-pravna rasprava O insurekciji plemstva – osuda ugarsko-hrvatskih staleža 1790. jer
je izjavio da je njihova dužnost braniti državu plaćanjem poreza
 brzo zaboravljen zbog propasti reformi Josipa II.

OSMANLIJSKO CARSTVO

 vrhunac moći- Sulejman veličanstveni 16.st

 kriza- gubitak teritorij i loše upravljanje financijama, česte pobune u vojsci, korupcija,
nepotizam
 haremi- žene imaju utjecaj i janjičari
 veliki vezir- gubi na značenju
 1684.-poraz od Svete lige-težak udarac (savez Habsburške monarhije, Poljske, Venecije i
Rusije)- poticaj papae Inocenta XI
 1699. mir u Srijemskim karlovcima- potisnuti na balkan i SZ obalu crnog mora-novo razdoblje
slabljenja osmanske moći
 RATOVI:
1. 1683. -Veliki vezir Kara Mustafa poveo osmansku vojsku u opsadu Beča-poraz
2. 1683-1699-veliki Bečki rat osmanlije gube panoniju i podunavlje- mir u Srijemskim
karlovcima
3. Mir u Požarevcu 1718-gube nova područja panonije i podunavlja

NOVI POREDAK-TANZIMAT(spasonosni)

 Reforme koje su uvedene u osmanskom carstvu u 19.st

 Sultan Abdul Medžid I-potiče reforme
 Časno carsko pismo- načela poštivanja građanskih prava, privatnog vlasništva i sigurnosti
 Kultura- izlazak novina Vijesti
 Gimnazije i sveučilišta u Istanbulu
 Akademija znanosti-njegovanje osmanske kulture
 Veliki veziri- prevlast porte nad dvorom
 Mahmut Nedim paša- nastavak reformi -pravednija vlast, ukidanje poreza, reorganizacija
državnog vijeća
 Vezir Midhat- pokušao provesti reforme – smijenjen kada je želio raskrinkati korupciju nedim
paše
Oslobođenje hrvatskih krajeva od turske
vlasti
 1683. g. veliki vezir Kara Mustafa prekida Vašvarski mir – Veliki bečki rat
 12. rujna počinje posljednja turska opsada Beča – spas donosi poljski kralj Jan Sobjeski
(poražava Turke kod Kalanberga): - 1684. formira se Sveta liga (Habsburška Monarhija,
Poljska, Mlečani, papa i naknado Rusija) – cilj: potiskivanje Turaka iz Europe

Oslobodilački ratovi

 Ugarska – 12. rujna 1686. oslobođen je Budim (porazi Turaka kod Ostrogona, Višegrada i
Vaca 1684.) – 1688. oslobođenje cijele Ugarske
 Hrvatska (Slavonija) – akcije carske vojske vode ban Nikola Erdody i general Jakob Lesli
 vođa narodnog ustanka fra Luka Ibrišimović (hajduci) – 1687. oslobođena Požega