Professional Documents
Culture Documents
STOLJEU
1. to je prosvjetiteljstvo kada, gdje i zato se javlja gdje je najsnanije?
-
prosvjetiteljstvo - novi svjetonazor korijeni u humanizmu opi duhovni i misaoni (intelektualni) pokret (preporod) u XVIII.st. sve nade polagao u prosvjeivanje kao oblik usavravanja ljudskog roda javlja se u Engleskoj zbog parlamentarizma, jaanja graanstva i razvoja znanosti arite Francuska najjae u protestantskim i razvijenim zemljama bit ruenje feudalizma, apsolutistikog i dogmatskog autoriteta crkve i drave (dogma istina koja se ne dokazuje)
francuski barun djelo O duhu zakona bit demokracije i jednakosti predlae uvoenje ustavno-parlamentarne vlasti zagovara trodiobu vlasti ve je u Engleskoj zakonodavna (legislativna) parlament izvrna (egzekutivna) - vladar sudska (juristika) Vrhovni sud tvorac tzv. teorije o podjeli vlasti koja je temelj graanske demokracije uvodi naziva feudalizam za srednjovjekovni sustav poziva na ruenje feudalizma i apsolutizma
Rousseau isto
-
narod i nositelj vlasti sklapaju ugovor narod bira vlast ukidanje privatnog vlasnitva, a time i klasnog drutva - neprihvatljivo graanstvu jedan od utemeljitelja pedagogije kao znanosti vanost odgoja stvaranje suverene i slobodne graanske drave u kojoj opa volja mora postati izvorom i temeljem svakog prava
1751.-1772. - pokrenuli Enciklopediju ili obrazloeni rjenik znanosti, umjetnosti i obrta skup dostignua prirodnih i tehnikih znanosti oienih od utjecaja crkve taj pojam oznaava opu naobrazbu prvo moderno djelo takve vrste u povijesti 33 sveska obuhvaala sve poznate znanstvene tehnike pojmove djelotvorno sredstvo za irenje novih ideja u Europi cilj prikupljanje raznih ljudskih znanja uvode se kultovi Razuma i Prirode panteizam (priroda=Bog) deizam shvaanje da je Bog stvorio povijest, ali ju je prepustio ovjeku enciklopedisti ateizam svijet bez Boga Razum odbacivanje Boga dovodi do protucrkvenog raspoloenja kulminacija u francuskoj revoluciji
izmeu XVI. i XVIII.st. u Europi se razvile apsolutne monarhije ranije vlast vladara sputavali feudalni stalei (plemstvo i sveenitvo) stalei imali pravo odobravati poreze utjecati na politiki ivot proirivanje ovlasti drave + poveavanje opsega dravne djelatnosti jaanje centralizma tj. vlasti vladara s vremenom neograniena (apsolutna) uvrivanje apsolutne vlasti ustrojavanje jedinstvene uprave centralizacija drave
2
nastojali umanjiti staleka prava ujednaeni sustav podanika oko sebe okupljali drutvenu elitu vladarski dvorovi postali sredita svih zbivanja Francuska dvorski apsolutizam kralj = boanstvo Engleska ustavno-parlamentarna monarhija kralj je figura lana demokracija samo bogati imaju prava i vlasti
merkantilizam gospodarka politika prilagoena nastojanju da izvoz bude to vei, a uvoz to manji kako bi u dravi ostala to vea koliina novca bogatstvo drave je u zlatu i novcu dobre strane loe strane glavni gospodarski zapovjednik je drava, rastronost, nerazumno upravljanje novcem
- kameralizam gospodarska politika koja se temeljila na nastojanju da se to vea koliina novca u dravi osigura punjenjem dravne blagajne, preteno prihodima od poreza dobre strane razumno upravljanje i punjenje dravne blagajne novcem i ostalim bogatstvima - porezima loe strane lat. camera riznica oblik merkantilizma u Pruskoj i Austriji
gospodarski (ekonomski) liberalizam uenje koje se zasniva na teoriji slobodne konkurencije i zakona ponude i potranje kao osnovnog regulatora trinih odnosa zagovornik Adam Smith 1776. Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda izvor i mjerilo svih vrijednosti je rad
industrijalizam (lat. industria rad) ideja slobodne konkurencije trino gospodarstvo zauzimao se i za podjelu rada u proizvodnom procesu protiv mijeanja drave u gospodarstvo eli se iskljuiti dravu fiziokratizam uenje koje se zasniva na uvjerenju da je zemlja izvor i temelj bogatstva, a poljodjelstvo jedina produktivna djelatnost bogatstvo je u zemlji, prirodi i onome to ona prua zagovornik Francois Quesnay 1758. Ekonomska tablica s njezinim objanjenjem prvi opis cjelokupnog procesa reprodukcije drutvenog kapitala
6. Zato je po Hobbesu vana uloga drave i ime se ona slui u ostvarenju zadae?
teoretiari drave zastupali miljenje da je apsolutizam najrazumniji oblik vladavine klasino tumaenje 1651. Thomas Hobbes Leviathan ili o materiji, obliku vlasti crkvene i graanske drave polazi od pretpostavke ljudi su prema svojim sposobnostima priblino jednaki u borbi za samoodranje i tenji za vlau nuno se meusobno sukobljavaju ako nema zajednike vlasti i sreene dravne organizacije vlada rat svih protiv svih kako bi okonali takvo stanje i zadovoljili potrebu za pojedinanom sigurnou ljudi sklopili ugovor o vlasti i uspostavili svemonu dravu na elu suveren (vladar) neograniena vlast - boanstvo svi osim njega podanici (sluge) oblik vladavine je trajan i nepromjenjiv jer ugovor o vlasti je neopoziv uloga drave svemo drave jami red, mir i sigurnost pitanje opstanka
uzrokovani sukobima svjetovnih interesa velikih sila, merkantilistikom politikom cilj prevlast u Europi interesni - gubitak vjerskih obiljeja najznaajniji nordijski (sjeverni) rat (1700. 1721.) teritorijalno irenje Rusije ugrozilo prevlast vedske na Baltiku Rusija izbila na obale Baltikog mora vedska prestaje biti europska velesila rat za panjolsku batinu (1701. 1714.) 1700. umire kralj Karlo II. posljednji Habsburgovac na panjolskom prijestolju oporukom zemlju ostavlja Filipu Anujskom unuk Louisa XIV. 1701. poinje rat austrijski vojskovoa princ Savojski i engleski maral vojvoda Churchill Marlborough pobijedili Francuze u vie bitaka naroito 1709. bitka kod Malplaqueta 1713. mir u Utrechu, 1714. mirom u Rastattu i Badenu Filip Anujski priznat za panjolskog kralja u Europi uspostavljena ravnotena sila Engleska dobila Gibraltar i stekla monopol nad prijevozom crnakog roblja u panjolske kolonije polako poela prevladavati na svjetskim morima
8. to su a) racionalizam zagovornik -
racionalizam filozofski pravac proet uvjerenjem da je razum (lat. ratio) osnovni izvor spoznaje Decartes Cogito, ergo sum Mislim, dakle jesam razumom se dolazi do spoznaje
b) empirizam zagovornik
-
empirizam filozofski pravac proet uvjerenjem da je iskustvo (lat. empiria) osnovni izvor spoznaje
Locke tabula rasa svi se raamo kao prazan list Rasprava o ljudskom razumu 1690. iskustvom i odgojem se dolazi do spoznaje
9. to obiljeava prosvijeeni apsolutizam? oblik vladavine u kojem apsolutistiki vladari provode reforme u duhu prosvjetiteljstva oblik apsolutizma obiljeen djelominom modernizacijom drave i despotizmom suverena
industrijska revolucija prevrat u proizvodnji zamjena runog rada strojem promjene u proizvodnji nastale primjenom parnog stroja i vodene pare kao pogonskog sredstva proizvodnja bra, vea i jeftinija 1765. James Watt usavrava parni stroj Velika Britanija zato? prvobitna akumulacija kapitala poduzetnitvo agrarna reforma plodored, umjetno gnojivo, nove kulture srueno kmetstvo radna snaga bogatstvo rudama eljezo, ugljen pa i koks razvijena tekstilna proizvodnja vuna, pamuk kolonije izvor sirovina, trite od 1694. Engleska banka elja za bogaenjem glavni motiv za izradu strojeva tekstil
rezultat nova gospodarska grana industrija (lat. rad) tvornice najmanje jedinice industrije
1807. Robert Fulton prvi parobrod Clermont 1819. Robert Fulton parobrod Savannah preplovio Atlantik za mjesec dana prije trebalo min 3 mjeseca Robert Fulton - prvi ratni brod na parni pogon radio i na podmornici 1814. George Stephenson prva parna lokomotiva Rocket 1830. prva eljeznika pruga Locomotion (Stockton Darington) 30 km/h
europsko stanovnitvo poinje rasti razvijaju se industrijski gradovi velegradovi poinju migracije sa sela u gradove jaa gospodarska i politika mo graanskih poduzetnika poveava se broj radnika raslojavanje - 4. stale radnitvo iskoritavanje radnika posebno ena i djece napredak u prirodnim i drugim znanostima
Francuska u XVIII.st. apsolutna monarhija i feudalna drava 1715. umire Louis XIV. Kralj Sunce naslijedio ga praunuk Louis XV. (1715. 1774.) - Ljubimac
nasljeuje ratovima i dugovima iscrpljenu zemlju velike poreze, praznu dravnu blagajnu i nezadovoljan narod francuske vlasti unajmile kotskog financijera Johna Lawa on je 1716. u Parizu osnovao dravnu banku prvi put u promet pustio novo sredstvo plaanja papirnati novac mane treba imati pokrie u zlatu moe se tiskati inflacija podizanje cijena 1720. banka bankrotirala zbog manjkava pokria i financijskih malverzacija
vanjskopolitiki neuspjesi u ratovima raskoan ivot u kraljevskom dvorcu Vesailles preoptereenje dravne blagajne
16.Kad je bio 7-godinji rat tko su glavni suparnici tko je bio pobjednik?
1756. 1763. ravnotea sila uspostavljena nakon rata za panjolsku batinu uzrok glavni suparnici Francuska i Velika Britanija sukobljavale u europskoj politici, borile se za prevlast u izvaneuropskim kolonijama prvi rat koji se u isto vrijeme vodio na 3 kontinenta Europa, Amerika, Azija prvi opeeuropski rat najvei rat u XVIII.st. pobjeda anglo-pruske i poraz austro-francusko-ruske koalicije
1763. mir u Parizu Francuska morala Velikoj Britaniji prepustiti svoje kolonijalne posjede u Sjevernoj Americi i gotova uporita u I Indiji 1763. mir u Hubertusburgu potvren status Pruske kao nove velesile u Europi
rata? -
sveto Rimsko carstvo Njemakog Naroda osniva Oton I. 962. formalnu (nominalnu) vlast imaju Habsburgovci od 1438. obuhvaa: njemake dravice, Austriju, hrvatske zemlje bez Dalmacije i Istre, Ugarsku i Erdelj, eku i Slovaku od 1558. panjolsku i njene prekomorske kolonije do 1579. i Nizozemsku Tridesetogodinji rat 1618. 1648. Sveto Rimsko Carstvo Njemakog Naroda raspada se na 300-tinjak drava karta iz 1630. njemake zemlje opustoene oporavak spor i dugotrajan imaju unutarnju samostalnost jedino zajedniko tijelo staleki dravni sabor Reichstag u Regensburgu od 1663. nakon Vestfalskog mira 1648. jaa apsolutizam i kameralizam dravnu blagajnu puniti prihodima iz porez racionalno troenje dravnog novca
Pruska na ruevinama Svetog Rimskog Carstva Njemakog naroda u XVII.st. se razvila iz dviju njemakih dravica kneevine Brandendurg (Berlin) i vojvodine Pruske (Knigsberg dan. Kalinjingrad) kneevinom Brandenburg vladala dinastija Hohenzollern 1618. brandenburki izborni knez Joachim Ernst Hohenzollern - naslijedio je vojvodinu Prusku stvorena kneevina Pruska planiraju okupiti odvojene njemake drave osvojiti tue prostore ratovima i diplomacijom zato stvaraju brojnu, izvrsno uvjebanu, organiziranu i discipliniranu vojsku pruski dril na nju troe glavninu dravnog novca ugrozit e financijsku stabilnost drave ureena kao centralistika apsolutistika militaristika monarhija knez Friedrich Wilhelm I. (1640. 1688.) 1657. oslobodio se vrhovne vlasti poljskoga kralja 1677. osvaja Pomeraniju knez Friedrich III. (1688. 1713.) podravao Habsburgovce u borbi protiv Turaka 1701. dobio od cara Leopolda I. Habsburkog doputenje da uzme kraljevski naslov Friedrich I. prvi pruski kralj 1700. Akademija u Berlinu kralj Friedrich Wilhelm I. (1713. 1740.) stari Fritz sinonim za prusku marljivost, tedljivost i poslunost svih podanika
10
nastavlja uspon Pruske naklonjen francuskom apsolutizmu Louisa XIV. oslabio snagu zemaljskih stalea pretvorio Prusku u snanu apsolutistiku i militaristiku dravu jaa apsolutizam, centralizam i militarizam ukida posebnost pokrajina reforme osnovno kolovanje, smanjuje tlaku, kameralizam, manufakture stvorio moan inovniki aparat i jaku vojsku brojna, organizirana, disciplinirana kao Spartanci Pruska najvea vojarna u Europi 80 000 vojnika od 2 milijuna stanovnika
kralj Friedrich II. (1740. 1786.) osvaja i reformator pruske drave zaetnik sukoba Bea i Berlina za konanu prevlast SRCNJN u 2 leska rata Mariji Tereziji preoteo Sasku i lesku proveo razne reforme: vladao sam donio tisue zakona, uredbi i naredbi bio dostojan predstavnik prosvijeenog apsolutizma smatrao se prvim slugom drave kodificirao pravo, ukinuo muenje uveo dravne monopole proveo unutarnju kolonizaciju slabije naseljena podruja pomagao razvoj obrta i trgovine gradio ceste i kanale nije gradio ceste prema neprijateljima tei prodor neprijatelja, ali loe za gospodarstvo
11
sjekao ume i isuivao movare zajamio vjersku toleranciju centralizirao i unificirao dravnu upravu zabranio protjerivanje seljaka sa zemlje provodio kameralistiku politiku promicao kulturu i umjetnost stvorio osnovne elemente moderno ureene drave 2/3 budeta troi na vojsku 186 000 vojnika stajaa vojska u sedmogodinjem ratu bio saveznik Velike Britanije Pruska zamalo unitena uspjela se odrati i na kraju pobijediti 1763. mirom u Hubertusburgu granice ostale nepromijenjene Pruskoj priznat status 5. velesile u Europi sudjeluje u 2 diobe Poljske maksimalizirao apsolutizam, centralizam i militarizam
22. to je za Habsburgovce znaio poraz u 30-godinjem ratu? 1648. Vestfalskim mirom dokrajena je prevlast habsburke dinastije u Europi
Petar I. Veliki (1689. 1725.) nastojao modernizirati feudalnu rusku dravu i pribliiti je Z Europi 1697./98. putovao Europom prouavao brodogradnju, pomorstvo i ratnu tehniku po uzoru na zapadnoeuropske vladare vladao apsolutistiki znatno ograniio prava ruskog plemstva (boljara) 1698. u krvi uguio pobunu svoje garde (strijelaca) Rusija postala europska velesila stvorio modernu vojsku
ustrojio centraliziranu unutarnju upravu dao pojednostaviti irilicu uvodi gregorijanski kalendar u elji za preobrazbom nije birao sredstvo uguio ustanak seljaka pod vodstvom Kondratija Bulavina na ulice postavio policajce budno paziti na brijanje njegovih podanika europska moda 1719. smaknuo vlastita sina Alekseja zbog urote pravoslavnu crkvu podredio dravnom nadzoru imenovao se poglavarom pravoslavne crkve nema patrijarha - zato ga nazvali antikristom i ekali smak svijeta dravu dijeli na 8 gubernija osniva savjetodavno tijelo Senat sam upravlja svime samodravlje Rusija plemika apsolutistika monarhija 1711. Manifest pravoslavcima na Balkanu Rusija zatitnica pravoslavaca u Osmanskom Carstvu pozivi na ustanke poticao trgovinu, obrt, rudarstvo osnivao kole unajmio danskog pomorca Vitusa Beringa istraiti spajaju li se negdje Azija i Amerika 1728. morski tjesnac izmeu azijskog i amerikog kopna Beringov prolaz
vanjska nastojao zemlji otvoriti izlaz na more 1696. Turcima oduzeo Azov Nordijski (sjeverni) rat (1700.-1721.) sukob sa vedskom radi Baltika 1700. vedska pobijedila prodire u Rusiju tipina tehnika puta neprijatelja da prodre sve dublje i sve dalje od svoje opskrbe i pojaanja napad
13
1709. bitka kod Poltave (Ukrajina) pobjeda Rusije Karlo XII. sklapa savez s Osmanskim Carstvom Turska vojska pobjeuje rusku 1711. mir na Prutu Turcima Azov natrag vedska se zaratila s Velikom Britanijom, Hannoverom i Pruskom poloaj Rusije se poboljava 1718. Karlo XII. pogiba vedska je poraena 1721. mir u Nystadu vedska Rusiji preputa svoja uporita na Baltiku 1722./23. pohodi na Perziju nova teritorijalna irenja poslije njegove smrti Rusi izgubili
kako ostvaruje oba plana? - apsolutizam, reforme u duhu prosvjetiteljstva, samodravlje = samovlae
na uu rijeke Neve u Finski zaljev podigao 1703.-1713. novu prijestolnicu Petrograd (Peterburg)
1726. osnovana Akademija znanosti u Petrogradu 1755. prvo rusko sveuilite u Moskvi
1762. ubijen Petar III. Fjodorovi na prijestolje njegova ena Katarina II. (Katarina Velika) (1762. 1796.) podrijetlom Njemica (Pruskinja) Semiramida sjevera pravo ime Sofija Fredericka
14
ena cara Petra III. ubila ga u uroti nastavlja politiku Petra Velikog tzv. enska vladavina prosvijeeni apsolutizam i otvoreni imperijalizam (politika teritorijalnog irenja) reforme: ustrojila moderno sudstvo unaprijedila poljodjelstvo naselila brojne njemake koloniste podijelila zemlju na gubernije gradila kole i gimnazije esto bezobzirno okrutna uvodi progone u Sibir 1767. sazvala Zakonodavno povjerenstvo izrada zakona tzv. Nakaz ipak zadrala iznimno centralistiko ustrojstvo drave i apsolutistiku vladavinu ratovi u velikom ratu protiv Osmanskog Carstva osvojila poluotok Krim i izbila na Crno more 1774. mir u Kuuk-Kajnardiju potvrena ruska osvajanja ruski car dobio pravo zatite svih pravoslavnih krana pod turskom vlau rat s Turcima u saveznitvu s Habsburkom Monarhijom 1792. mir u jaiju Rusija dobila crnomorsku luku Odesu sudjelovala u podjeli Poljske pripojila istone dijelove
26. Tko je bio voa najveeg ustanka seljaka zato uope izbija? -
nove povlastice plemstva uvrstile kmetstvo ovisnih seljaka ruska dominacija obespravila druge narode pod ruskom vlau 1773. ustanak Kozaka pod vodstvom Pugaova 1775. carska vojska krvavo uguila ustanak Pugaov uhvaen i pogubljen u Moskvi
15
27. Koji su razlozi dioba Poljske i njenog brisanja s politike karte Europe -
unutranji jedina europska drava na razini feudalne anarhije politiki i teritorijalno rascjepkana kralj izborni biraju feudalci marioneta nema prihode, vojsku ni inovnitvo obina politika nula gospodarski i drutveno zaostala omoguuje trgovaki utjecaj stranaca onemoguuje razvoj domae proizvodnje druga po veliini teritorija u Europi dravom upravlja poljski dravni sabor Sejm (+ zemaljski sejmovi) a) krupno plemstvo banovi ili magnati b) sitno plemstvo ili ljahta
podrat e feudalnu anarhiju 1652. Liberum veto (slobodno protivljenje) svaki lan Sejma moe odbiti prihvaanje neke odluku, zakona dovodi do 3 diobe Poljske brisanje s politike karte Europe natrag tek 1918.
vanjski agresivni susjedi Rusija, Pruska, vedska, Osmansko carstvo i Habsburka Monarhija
neki poljski plemii uvidjeli da slaba kraljevska vlast i apsolutna sloboda plemikih interesa vode zemlju u propast
16
1768. osnovali Barsku konfederaciju pokuali se suprotstaviti pogubnom utjecaju susjednih sila nadali se da e pomoi Francuska i Osmansko Carstvo bez uspjeha 1772. prva dioba Habsburka Monarhija, Rusija i Pruska sprijeiti unutarnje sreivanje poljske drave
Poljaci tek tada poeli ozbiljnije razmiljati o nunosti provoenja politikih i drugih reformi 1788. sastao se tzv. etverogodinji sejm ukinut Liberum veto 3.V.1791. proglaen prvi poljski ustav Poljska ustrojena kao nasljedna i parlamentarna monarhija prekasno ruska intervencija 1792. 1793. druga dioba Rusija i Pruska
povod - 1794. poljski narodni junak Tadeus Kociuszko podigao ustanak primorao Pruse da napuste Varavu Rusi ga ipak svladali ruska vojska slomila poljski ustanak i izvrila pokolj stanovnika Varave kralj Poniatowski se morao odrei prijestolja 1795. trea dioba Rusija, Pruska i Habsburka Monarhija
17
najvei genocid u povijesti nad Indijancima junu i srednju Ameriku naseljavaju panjolci i Portugalci sjevernu Ameriku Irci, veani, Nizozemci i Nijemci potiskuju ih Francuzi i Englezi Francuzi osvajaju juni i srednji dio Sjeverne Amerike + Kanada Englezi cijelu istonu obalu i N od New Amsterdam (od 1674. New York) stalni meusobni sukobi engleske kolonije u Sjevernoj Americi naseljenike prvi doseljenici bili kanjenici, propali feudalci i kmetovi, avanturisti i razne vjerske skupine 1607. prvo stalno naselje Jamestown prva kolonija Virginia 1619. zadnja Georgia 1733. 1619.-1633. - 13 naseljenikih kolonija du atlantske obale izmeu Velikih jezera na sjeveru i Floride na jugu SAD postanak SAD-a predstavlja nastaje nova sila
30. Kada i zato je izbio sukob engleskih kolonija s maticom uzrok povod -
Velika Britanija poela vre upravljati svojim kolonijama uzroci uglavnom smatrala samo izvorom sirovina i tritem za vlastitu robu ekonomski iskoritavanje kolonija od metropole nemaju svoje zastupnike u parlamentu 1651. Zakon o plovidbi u engleske kolonije i iz njih se roba moe prevoziti samo na engleskim brodovima ne mogu se slobodno razvijati povodi 1765. Zakon o igovima (o taksama) novi porezi na sve izvozne proizvode (pa i aj) cilj ekonomska neovisnost reakcija kolonija 1765. New York predstavnici 9 kolonija odluka o separaciji
18
bojkot engleske robe Zakon o igovima (taksama) je nezakonit jer ga je donio parlament - ne ele kupovati Engleska gubi kapital misle odustat e reakcije Engleske 1770. Bostonsko krvoprolie engleski vojnici u Bostonu pucali na amerike graane koji su prosvjedovali protiv poreza 1773. Bostonska ajanka skupina kolonista preruenih u Indijance (Patrioti ili Sons of liberty) upala na 3 broda u bostonskoj luci i pobacala u more sav aj
june kolonije robovlasnitvo plantae crnci Indijanaca nije bilo dovoljno poubijali, razbolili se malo gradova uglavnom trgovita sjeverne kolonije kapitalizam industija, trgovina, rudarstvo vie gradova sveuilita prvi Hardvard 1636.
Prvi kontinentalni kongres Philadephia predstavnici 12 kolonija osim Georgije Izjava o pravima prirodno i ustavno pravo na odvajanje od engleske ako ne prestane nasilje osnovan Kontinentalni savez nastavljen bojkot engleske robe obustava trgovine priznaju vlast engleskog kralja, ali ne i parlamenta - Kongres postaje najvie tijelo
19
Drugi kontinentalni kongres osnovana Kontinentalna vojska zapovjednik George Washington vojska brojna, slabo naoruana i organizirana
travanj 1775. engleske crvene odore kod Lexingtona ubile nekoliko kolonista pri povlaenju desetkovane zapovjednitvo nad Kontinentalnom vojskom pukovnik George Washington britanski kralj George III. kolonisti = pobunjenici rat za nezavisnost (1775. 1783.) 1776. odcjepljenje sjevernih kolonija od engleske krune 1777. Washington pobijedio kod Saratoge general Howe zauzeo Philadelphiju britanska vojska + lojalisti (mjesni britanski pristae) ustanici + Francuska + panjolska + Nizozemska 1781. Amerikanci i Francuzi potukli britansku vojsku kod Yorktowna slom Engleske 1783. mir u Versaillesu priznata puna nezavisnost SAD-a Francuska dobila Louisianu Florida vraena panjolskoj
35. Tko je sve posebno pomagao koloniste u ratu protiv Engleza? Francuska, panjolska, Nizozemska
36. Kako su ureene SAD-e Ustavima 1777. Odnosno 1787. glavna tijela vlasti?
-
SAD konfederacija saveza samostalnih drava bez jake sredinje vlasti prelabav savez
20
konfederacija u federaciju savezna drava ojaana sredinja vlast podijeljena na zakonodavnu, izvrnu i sudsku zakonodavna vlast Kongres zastupniki dom + senat izvrna vlast predsjednik velike ovlasti sudska vlast sudovi odnos meu tijelima ureen mehanizmom tzv. konica i ravnotea onemoguuje se prevlast bilo koje grane vlasti 1791. 10 amandmana Zakon o pravima temeljni zakon Deklaracija neovisnost 4.VII.1776. sastavlja je Thomas Jefferson temelj Rousseauov Drutveni ugovor suverenitet naroda, sloboda i jednakost svih ljudi (ne i crnaca) svi se raaju slobodni i jednaki i tako treba ostati srea, ivot itd.
prva moderna graansko-demokratska republika u svijetu vladarski suverenitet zamijenjen narodnim suverenitetom monarhijski oblik republikanskim ljudska prava zatiena pravovaljanim ustavnim pravom ozakonjena naela europskog prosvjetiteljstva utjecaji mnogostruki tenja za revolucionarnim promjenama u vlastitim zemljama gotovo izravno potaknuo izbijanje graanske revolucije u Francuskoj pridonio opem irenju revolucionarnih gibanja diljem Europe
21