Povratak Filipa

Latinovicza
Miroslav Krleža
(interpretacija)

Izradila: Maja Sokač, prof.

O romanu...

❖ reprezentativno djelo Krležine umjetnosti (iz 1932.)

❖ prvi moderni roman u hrvatskoj književnosti
❖ objavljen prije Sartreove Mučnine i Camusova Stranca, roman po fokusiranoj
tematici pripada tradiciji europske egzistencijalističke literature
❖ vrsta romana: Sadržajno se roman može
podijeliti na dva dijela:
a) roman o umjetniku (künstlerroman) 1. dominira retrospekcija
(sjećanje na djetinjstvo)
b) psihološki roman 2. prikaz kostanjevečke sredine
(linearno pripovijedanje)
c) monološko-asocijativni
3 ključne teme romana
 ❖ odisejevski motiv povrataka
Početak romana „izgubljenog sina” nakon 23 godine
koji se vraća iz mraka
zapadnoeuropskih gradova u rodni
grad -> želi iskušati mogućnosti da se
ponovno potvrdi i kao čovjek i kao
slikar
❖ motiv lutalice (-> Leone Glembay)
❖ dolazak na kaptolski kolodvor ->
stvaranje asocijativnih krugova
❖ prvi dio romana obilježen je tehnikom
retrospekcije u obliku meditativnih
pasaža
život u tuđini život u Kostanjevcu
❖ život u tuđini, u sutonu jedne stare civilizacije, bio je neko vrijeme zanimljiv i
stimulativan za njegovu umjetnost
❖ postupno je rastao osjećaj otuđenosti, izolacije, nemira i nesigurnosti
❖ luta svijetom, ali nigdje ne nalazi novu domovinu: svugdje je stranac,
izopćenik -> logična posljedica postaje umjetnička impotencija i rezignacija
❖ u Kostanjevec dolazi u fazi krize identiteta, živčane rastrojenosti, raspada
svih vrijednosti...
Filip u krugu kostanjevečke aristokracije

❖ epizoda kojom roman dobiva izrazitije dramske elemente

❖ šaroliko društvo oko Silvija pl. Liepacha Kostanjevečkog povod je Filipu za
kritičko promišljanje o svijetu kojim je okružen
 Filip – Kyriales → ključna točka romana
(intelektualni dvoboj)

❖ u tim epizodama romana dolazi dualizam njegovih nazora do punog

izražaja
❖ polemike s Kyrialesom razotkrivaju Filipovu mračnu stranu
❖ Kyriales je oličenje Filipa samog, jedne negativne strane njegova Ja → on
proizlazi iz najdubljih slojeva njegove nesvjesnosti
 Filip kao slikar

❖ u prošlosti je bio uspješan fauvistički slikar

❖ sada svijet doživljava kao raspadnutu cjelinu – fragmenti
❖ blokada u umjetničkome stvaranju povezana je s egzistencijanim
problemom paternataliteta
 Stilska obilježja → moderni roman
❖ esejistički dijelovi -> Filipove
meditacije o likovnoj umjetnosti
❖ roman je svojevrsna galerija slika i
Filipovih razmišljanja o
potencijalnim slikama
❖ simultanost sadržaja svijesti →
proizlazi iz gubitka cjelovitosti,
dekompozicije vremenskoga
kontinuiteta I raspada uzročno-
posljedičnih veza
❖ unutarnji monolog koji često
prelazi u slobodni neupravni
govor
❖ tehnika asocijacija
❖ reminiscencije
❖ subjektivno vrijeme
❖ izmjena prošlosti i sadašnjosti
Aktualizacija problematike djela

❖ kritika kapitalizma i materijalizma

❖ odnos umjetnika i društva
❖ obiteljski odnosi
❖ prevladavanje trauma iz djetinjstva
LITERATURA:

1. Krleža, Miroslav. 2013. Povratak Filipa Latinovicza. Novi Liber. Zagreb.

2. Lauer, Reinhard. 2013. Miroslav Krleža - hrvatski klasik. Naklada Ljevak.
Zagreb.
3. Skupina autora. 2015. Čitanka 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije. Školska
knjiga. Zagreb.
4. http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=842 (pristupljeno 19. 1. 2020. )
5. https://www.slideshare.net/Nelchy1/miroslav-krlea-gospoda-glembajevi-povr
atak-filipa-latinovicza
(pristupljeno 19. 1. 2020.)