Suvremena religioznost i njezina pitanja

Temeljni pojmovi

Današnje vrijeme je umnogome neobično pa tako i s obzirom na fenomen religioznosti. S jedne strane
uviđa se odbacivanje religioznog ponašanja i gubitak identificiranja s vjerskom zajednicom kojoj se
pripada, ali s druge strane postoji relativno velika zainteresiranost za religioznu zbilju.

Glavne značajke suvremene religioznosti u Hrvatskoj

I Crkva u Hrvata u zadnjim desetljećima proživljava bitne promjene u religioznom smislu. To se jasno
može uočiti na temelju istraživanja koja su provedena. Posebno je značajno Europsko istraživanje
vrednota, koje se provodi svakih 9 godina, a do sada je provedeno 5 puta. Obuhvaća veliki dio europskih
zemalja, a u zadnja tri – provedena 1999., 2008. i 2017. godine – sudjelovala je i Hrvatska.
Vjera u Boga

Religijska samoidentifikacija
Zainteresiranost za sveto i nadnaravno

Pohađanje vjerskih obreda

Vjera u vječni život

Povjerenje u Crkvu

Krive slike o Bogu

Na takvo stanje utječu i različite i mnogostruke krive slike o Bogu, a koje su prisutne među vjerničkim
pukom. Najčešće su ove četiri.

Temeljne oznake suvremene religioznosti

Danas se sve više osjeća subjektivan i relativizirajući pristup Bogu i Crkvi.

Ipak, osjeća se i velika glad za duhovnim, pa u tom smislu raste interes za kvazireligioznost.
Nadnaravni događaji i učenje Crkve

Stigmatizacija je jedna od nadnaravnih pojava koju Crkva priznaje kao moguću, a riječ je o pojavljivanju
Isusovih rana na licu i tijelu nekih pojedinaca. Te rane se nazivaju stigme, a više svetaca su ih imali na
svome tijelu.

Još jedan od pokazatelja današnjih oblika želje za nadnaravnim pojavama jesu i ukazanja. Iako je Crkva
mnoga ukazanja priznala istinitima, ipak naglašava da nitko nije dužan u njih vjerovati, jer nam je sve što
je potrebno za spasenje već objavljeno. Uz to, upozorava kako su se mnoga ukazanja pokazala lažnima i
zato treba biti oprezan, jer je često riječ o iskorištavanju nečije religioznosti.

Današnji čovjek ima veliko zanimanje i za okultne prakse poput spiritizma, magije, gatanja ili čaranja, što
je protivno Prvoj Božjoj zapovijedi po kojoj smo kao vjernici dužni štovati samo Boga. Crkveni nauk zato
oštro osuđuje takav vid praznovjerja u kojemu se pokušava ovladati nadnaravnim.
Uz to, Crkva upozorava na sve češće slučajeve opsjednuća, a koja su najčešće rezultat bavljenja okultnim.
Još je davno navela tri znaka po kojima se prepoznaje je li neka osoba opsjednuta, a sva tri moraju
istovremeno postojati:

1. opsjednuti govori nekim nepoznatim jezikom ili barem razumije nekoga tko taj jezik govori,

2. govori tajne i nepoznate stvari te

3. pokazuje znatno veću snagu od uobičajene.

U svakoj biskupiji mora biti jedan službeni egzorcist.

Na temelju svega rečenoga možemo zaključiti kako se danas s jedne strane gubi osjećaj za vjeru i Boga,
a još se više gubi povezanost s Crkvom, ali s druge strane raste interes za neke oblike iskrivljene
religioznosti. Vjera na takav način postaje sve više privatna stvar, odvojena od učenja Crkve, a Crkva
se sve više shvaća samo kao servis. To su ozbiljna zastranjenja i izazovi za današnju Crkvu, jer je sve
manje onih koji stvarno i potpuno žele slijediti ono što ona naučava.

1 - Online križaljka