I.

Gundulić, Dubravka – pitanja za lektiru

1. Pogledaj film i o pogledanom pripremi sažetak u natuknicama:

https://www.youtube.com/watch?v=mNrgOnBsyhk
2. Na koliko je činova podijeljena Dubravka? Koliko je prizora u svakom činu?
3. Gdje se radnja zbiva? Tko su glavni sudionici? Što je središnji događaj – citiraj odlomak koji ga najavljuje.
4. Ova je drama pastorala. U njoj se ostvarilo pastorali primjereno razrješenje – sretno vjenčanje
zaljubljenih Dubravke i Miljenka. No, na putu do toga bilo je prepreka. Kojih?
5. Radnju ove pastirske drame moguće je razumjeti i na drugoj, alegorijskoj, razini. Dubrava u kojoj se
radnja zbiva prostor je idilične prirode, dubove šume, zelenog hrašća (dub – praslavenski izraz za hrast).
Moguće je taj prostor razumjeti kao alegoriju Dubrovnika – idealne države utemeljene u platonskom
konceptu ostvarenja ideje dobra u pojedincima i u zajednici. Možemo alegorijsko razumijevanje približiti
onodobnim društvenim i političkim okolnostima pa u Dubravi vidjeti onodobni Dubrovnik – državu nad
kojom vlast ima vlastela, tj. plemićki stalež, plemstvo. U tom kontekstu možemo i svakom od likova
pridružiti alegorijsko značenje. Svakom od mogućih alegorijskih značenja pridruži pripadajući lik iz dramske
radnje u ovakvoj tablici ili crtežom.

lik moguće alegorijsko značenja

dubrovačka sloboda, bogatstvo, ljepota i vlast
dubrovačko plemstvo koje po tradiciji ima vlas
Imućnidubrovački građani koji žele izboriti pravo na
vlast

6. Odakle je Ribar? Pod čijom je upravom u 17. stoljeću Dalmacija (»Primorja naša sva«)? O kome Ribar
govori spominjući srditu zvijer koja u noktima sve drži?
Život tamo (u Dalmaciji) i život ovdje (u Dubravi) pjesnik iznosi koristeći se antitezom – omiljenom
baroknom stilskom figurom. Što sve spominje? Navedi razlike između života tamo i ovdje u priloženoj
tablici .
tamo ovdje

7. U pastorali su česti likovi pastiri, pastirice, vile i satiri. Satiri su šumski demoni s ljudskim likom i kojom
životinjskom oznakom (zašiljene uši, rogovi, jarčev ili konjski rep i kopita). Obično su predstavnici
raspuštena života i uživanja uz glazbu, ljubav i vino. I u pastorali Dubravka pojavljuju se satiri. Kako se zovu?
Koje ljudske poroke Gundulić njima predstavlja?

8. PASTORALA (lat. pastoralis, pastirski) naziv je za pastirsku dramu ili pastirsku igru, oblik koji se pojavio u
talijanskoj književnosti XVI. stoljeća. Radnja pastorale odvija se u idiličnom ambijentu, u kojem pastirice i
pastiri, slaveći moć ljubavi i povratak proljeća, predstavljaju renesansni ideal povratka pravomu redu i
životu, daleko od dvorske i gradske izopačenosti.
Književni je i estetski uzor te vrste djelo Torquata Tassa Aminta (napisana 1573., objavljena 1581.). Prvi
hrvatski prijevod Aminte načinio je dubrovački pjesnik i prevoditelj Dominko Zlatarić 1580., godinu dana
prije objavljivanja izvornika, prema rukopisu. U nas su osim prijevodâ nastala djela s izraženim lokalnim
elementima. Najpoznatije su pastorale u starijoj hrvatskoj književnosti Tirena (izvedena 1548.) m.
Držića i Dubravka (izvedena 1628.) Ivana Gundulića.

Dokaži da je Dubravka pastorala.

9. Kako završava drama? O čemu govori završna scena? Koji se stihovi ponavljaju i koja je funkcija tog
ponavljanja? Tko predvodi završnu pjesmu i što ona slavi? Prepiši tu pjesmu.