Hrvatski Na Maturi (Pravopis I Gramatika)

GRAMATIKA-zrinjan-ivan:Raspored 1 11/7/11 12:33 PM Page 1
SNJEANA ZRINJAN
na dravnoj maturi
/pravopis; gramatika; povijest jezika/
Nakladnik
ALFA d.d., Zagreb,
Nova Ves 23a
Za nakladnika
Miro Petric
Urednica
Snjeana Zrinjan
Recenzent
Antun Golubi, prof.
Lektura i korektura
Kristina Ferenina
Likovna urednica
Irena Lenard
Grafika priprema
Studio za grafiki dizajn ALFA
1. izdanje, Alfa d.d., 2011.

Pravopis ili ortografija

REENINI
KRATICE
ZNAKOVI/RAZGODCI/
INTERPUNKCIJA
VELIKO I MALO
SLOVO
PRAVOPISNI PRAVOPIS GLASOVI /

ZNAKOVI ILI
d/
ORTOGRAFIJA
PISANJE
ALTERNACIJA
RIJEI IZ DRUGIH
-ije/je/ -e/i
JEZIKA
SASTAVLJENO I
RASTAVLJENO
PISANJE
RIJEI
4 Hrvatski na dravnoj maturi


jezikoslovna disciplina koja propisuje pravila o pisanju
vrste pravopisa:
fonetski rijei se piu prema izgovoru, tj. onako kako se izgovaraju (npr. precjed-
nik, mislijo, hrvacki)
fonoloki isti fonem pie se istim znakom (npr. rob, ropski, podbaciti, potkresati)
etimoloki rijei se piu onako kako su se pisale u prolosti, prema podrijetlu rijei ili
prema korijenu, bez obzira na izgovor rijei (etimoloki pravopis naziva se
i korijenski pravopis), npr. vasda, ubenik, urednitvo, kdje
morfonoloki pravopis koji pri pisanju pazi na morfeme tako da se isti morfem uvi-
jek pie istim slovom (bez obzira na to to se u razliitim glasovnim okolinama razli-
ito izgovara), npr. potkupiti, podbaciti, obrana, obrambeni
fonoloko-morfonoloki po svojim obiljejima sadanji je hrvatski pravopis fono-
loko morfonoloki (znai da u okviru jedne rijei pi-
emo fonoloki, uz neke iznimke, a veze meu rijeima
piemo morfonoloki)
u slubenoj je kolskoj uporabi pravopis Babi-Finka-Mogu,
Hrvatski pravopis, kolska knjiga, Zagreb, 41996.
@ pravogovor ili ortoepija je jezikoslovna disciplina koja propisuje pravila o izgovoru

glasova i rijei u izgovornoj cjelini
jezina norma normu standardnoga jezika ini sustav pravila kojima se odreuje to je
u standardnom jeziku pravilno, a to nije (pravopisna, gramatika, leksika norma)
I. Veliko i malo slovo

a) velikim se slovom piu vlastita imena, prezimena i nadimci
b) velikim slovom piu se sve rijei (osim veznika i prijedloga)
ime drave; ime naseljenog mjesta/grada
c) velikim slovom pie se samo prva rije
ime ulice, trga, planine, rijeke, zemljopisna podruja, graevine, institucije, imena
blagdana, ime javnog skupa (kongresa, konferencije, simpozija, sjednice)
d) malim slovom
pridjevi na -ski, -ki, -ki, -ki izvedeni od osobnih imena, imena naroda
pridjevi od imena blagdana; knjievna razdoblja i povijesna razdoblja
@ Krapinske toplice (ime toplica); Krapinske Toplice (ime naseljenog mjesta); Seljaka buna
(ime tono odreenog povijesnog dogaaja); seljaka buna (openiti pojam);
ako ime poinje rednim brojem, prva rije iza rednog broja pie se malim slovom (ako nije
osobno ime), npr. 8. slavistiki kongres;
rijei iz poasti (osobne i posvojne zamjenice za 2. lice jednine i mnoine koje se kori-
ste iz potovanja Tvoj, Tvoja; Vi; Vaa); naziv poglavara drave ili zemlje kad dolazi
bez imena, a misli se na tono odreenu osobu (Predsjednik)
Hrvatski na dravnoj maturi 5

II. Glasovi i
prema osnovnom k, c dolazi (rekoh ree; zec zee), prema osnovnom t dolazi
(pamtiti pamenje)
@ suglasnik dolazi u slavenskim prezimenima (bugarskim, ekim, ruskim, sloven-

skim), npr. Lav Nikolajevi Tolstoj
i moe biti u rijeima:kraina/kraina; jedno/jedno; neko/neko; tekli/tekli,
kourina/kourina; koat/koat; maurina/maurina
III. Glasovi d i
glas d zvuni je parnjak glasa (jednaiti/jednadba), dolazi u rijeima posuenim iz
engleskog, turskog i nekih drugih jezika (dez, dezva, fildan, pidama)
glas zvuni je parnjak bezvunoga (doi/doem), dolazi u oblicima i izvedenicama
na mjestu osnovnoga d (glad glau, glodati gloem)
IV. Alternacija ije/je/e/i

a) kraenje korijenskog sloga -ije > -je
u komparativu i superlativu pridjeva (lijep > ljepi; vrijedan > vredniji/vrjedniji)
u augmentativima (uveanicama), npr. svijet svjetina
u demunitivima na -i, -i, -ica, -ica (npr. djeli, korjeni, rjeica, cjevica)
u pridjeva na -ast, -cat, -it (cjevast, bjelcat, rjeit)
b) duljenje kratkog sloga ili -je > -ije
ako svreni glagol u osnovi ima -je, a od njega tvorimo nesvreni glagol i glagolsku
imenicu, te rijei imaju -ije (osim ako u svrenom glagolu u osnovi nije rije mjera,
mjesto, sjesti),
npr. razumjeti razumijevati, razumijevanje
preletjeti prelijetati, prelijetanje
dospjeti dospijevati, dospijevanje
ako je u osnovi svrenog glagola rije mjera, mjesto ili sjesti, ne dolazi do duljenja
kratkog sloga, dakle je ne prelazi u ije
npr. odmjeriti odmjeravati, odmjeravanje
namjestiti namjetati, namjetanje
zasjesti zasjedati, zasjedanje
u tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre u jednih se imenica to pre dulji u
prije
npr. prelaziti prijelaz
prenositi prijenos
@ ne pie se ovijek, nego ovjek
treba paziti na pisanje glagolskog pridjeva radnog glagola htjeti, smjeti, vidjeti htio,
smio, vidio (nije ispravno: htjeo, smjeo)

neke rijei mogu imati ije/je: osmijeh/osmjeh; naslijee/nasljee

ako se korijenski slog krati, a ispred je r, moe ostati -je/-e, odnosno r + -je> rje/re,
npr. brijeg > brjegovi > bregovi
sprijeiti > sprjeavati > spreavati
valja razlikovati znaenje rijei:
npr. crnjeti postajati crn; crniti initi to crnim
V. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

rijei auto, audio, foto, kino, radio, video piu se sastavljeno kada ine prvi dio sloe-
nice (autocesta, audiokaseta, fotoklub, kinodvorana, radiopostaja, videosnimka)
negacija se u pravilu pie odvojeno od glagola (ne u/neu; ne mogu; ne znam; ali:
nisam)
vielani brojevi piu se rastavljeno: npr. pedeset dva, dvije stotine, sto pedeset tisua
@ rastavljanje rijei na slogove:

ne valja:
1. e jednoslone rijei: rat, sat, prst
2. prenositi u novi redak jedan glas ili sam suglasniki skup; nije dobro rastavljati:
npr. vjerova-o, dobi-t, prira-st
3. u domaim i stranim rijeima odvajati one dvoslove kojima se pie jedan glas (to se
odnosi na lj, nj, ije/je), npr. nije ispravno: kol-je-no, nego ko-lje-no
sn-je-go-vi, nego snje-go-vi
di-je-te, nego dije-te
Naime dvoslov je jedan glas i zato on cijeli pripada jednom slogu pa rijei koje imaju
dvoslove dijelimo na slogove tako da je (odnosno ije) pripadne jednom slogu, npr. lije-
po, mlije-ko.
4. nositelj sloga uglavnom je samoglasnik, ali ulogu nositelja sloga moe imati i suglas-
nik r, pa se takvo r zove samoglasno (vokalno) r, npr. pr-va-i, dr-ve-no
ako poslusloenicu treba odvojiti na mjestu gdje se nalazi spojnica, onda se jedna spoj-
nica ostavlja na kraju retka, a druga na poetku iduega retka:
npr. gore
dolje
VI. Pisanje rijei iz drugih jezika

vlastita imena u kojima je zavrno -o naglaeno, zadravaju to -o u itavoj promjeni i
u tvorbi pridjeva, npr. Hugo, Hugoa, Hugoov
u mukih imena koja zavravaju na muklo e (tj. -e koje se ne ita), to -e pie se u ita-
voj promjeni i u posvojnom pridjevu (npr. Shakespeare, Shakespearea, Shakespeareov;
Mollire, Mollirea, Mollireov)
u romanskim vlastitim imenima na -ca (izgovorno -ka) valja u deklinaciji i u posvoj-
nom pridjevu pisati k, tj. zadrava se izvorni izgovor, npr. Bianca, Bianke, Bianki; Pe-
trarca, Petrarke, Petrarki

u vlastitim imenima koja zavravaju na -i, -y ili (u engleskom) na -ee umee se izmeu
osnove i nastavka j, npr. Kennedy, Kennedyja, Kennedyju; ako y slui samo kao pra-
vopisni znak ili ako se -i, -y itaju kao j, ne umee se novo j, npr. Kalay, Kalaya, Kalayev
kao determinativni dijelovi u vlastitim su imenima: prijedlozi uz prezimena (Leonardo
da Vinci, Ludwig van Beethoven) te imenice: don, fra, mac (npr. Don Quijote, Don Juan;
Fra Angelico; McDonald)
pridjevi na -ski piu se izvorno do morfemske granice, npr. newyorki, mnchenski
VII. Reenini znakovi (razgodci ili interpunkcija)

reenini znakovi, razgodci ili interpunkcija su: toka, zarez, upitnik, usklinik, upitnik
i usklinik, toka sa zarezom, dvotoje, trotoje, vietoje, crtica, spojnica, navodnici,
polunavodnici, zagrade, kosa crtica
reenini znakovi slue za rastavljanje teksta na reenice i reenine dijelove
Zarez
nabrajanje, odnosno nizanje (Doao sam, uzeo knjigu, zapoeo itati.); u pravila o
nabrajanju, odnosno nizanju ide i pravilo o odvajanju vokativa zarezom,
tzv. vokativnost (npr. Ivane, dolazi li s njima?)
ako se uz mjesto pie nadnevak, nadnevak se od mjesta odvaja zarezom,
npr. Zagreb, 20. studenog 2011., ali ako se uz ime mjesta pie prijedlog u,
mjesto se od nadnevka ne odvaja zarezom, npr. U Zagrebu 20. studenog
2011.
naknadno dodavanje (Vladimir Ani, autor Rjenika hrvatskoga jezika, uvijek je
isticao);
suprotnost (ispred suprotnih veznika: a, ali, nego, no, ve stavlja se zarez)
isticanje (ispred i to, to jest dolazi zarez)
inverzija (ako zavisna reenica dolazi ispred glavne, odvaja se zarezom, npr. Tko dolazi
ranije, odravat e vatru u kaminu.)
Crtica
crtica je reenini znak koji se upotrebljava za oznaavanje stanke, i to uglavnom jae
stanke nego to je izraena zarezom
upotrebljava se i umjesto navodnika
Navodnici
Doao sam , kae Ivan. Doao sam kae Ivan.
Sm? upita Vesna. Sm? upita Vesna.
Naravno! usklikne Ivan. Naravno! usklikne Ivan.
Sutra u, kae Ivan, svima sve ispriati. Sutra u kae Ivan svima sve ispriati.
Nemoj, kae Vesna, priekaj jo malo. Nemoj, kae Vesna priekaj jo malo.
Polunavodnici
Kad se u okviru upravnog govora nae upravni govor, njega oznaavamo polunavodni-
cima , npr. U knjizi je pisalo: im je uao, rekao je:Veselim se to vas vidim!

VIII. Pravopisni znakovi

pravopisni znakovi su: toka, zarez, dvotoje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izo-
stavnik, znak jednakosti, znakovi > i <, krii, luk, kosa crtica
pravopisni znakovi slue zato da se odredi kako se to ita
Toka
toka se stavlja iza rednih brojeva bez obzira piu li se oni arapskim ili rimskim brojem
i bez obzira na to slijedi li koji pravopisni znak ili ne, npr. (1910.-1975.)
Zarez
kao pravopisni znak upotrebljava se kao desetinski znak za razlikovanje cijelih brojeva,
npr. 6,2
Crtica
izmeu brojeva zamjenjuje prijedlog do, npr. Doputeno je voziti 70-80 km/h.
Spojnica
pie se bez bjelina s obje strane, upotrebljava se pri rastavljanju rijei na slogove
pie se izmeu dvaju dijelova rijei izvedenih s kojim brojem kad se prvi dio pie broj-
kom, a drugi dio slovima, npr. 50-godinjica, 40-godinjak (uz rije obljetnica ne pie
se spojnica, npr. 30. obljetnica nae kole)
Izostavnik ili apostrof
biljei se katkad umjesto izostavljenog slova, ponajvie u pjesnikim tekstovima i u
ustaljenim izrekama, npr. Uzmi il ostavi.
IX. Kratice
kratice
stalne prigodne
nastale su prema stvara ih sm pisac, ali tako da itatelj bez
utvrenim naelima koleganja moe uspostaviti punu rije
obine sastavljene
skraeni dijelovi rijei ili nastale su spajanjem poetnih slova ili
skupova rijei itaju se kao skupine slova vielanih naziva i imena i
da su te rijei napisane obino se itaju kako su napisane
1. Obine kratice
a) kratice s jednim slovom ili s vie slova iza kojih se stavlja toka
kratice hrvatskih rijei (. itaj, g. gospodin i godina)

kratice nekih latinskih rijei i izraza koji se piu malim slovom (o. c. navedeno
djelo, a. a. ad acta (meu spise)
kratice nekih latinskih rijei i izraza koje se piu velikim slovom (P. S. post
Scriptum poslije napisanoga)
kratice s tokom na kraju koje se piu slovima do prvog samoglasnika (ne rauna-
jui samoglasnik na poetku), npr. i sl. i slino, str. stranica,
sv. svezak
kratice s tokom na kraju koje se piu slovima do drugog samoglasnika u rijei
(god. godina, ing. meunarodna kratica za inenjera, in.
hrvatska kratica za inenjera) slovo i kraj rijei (dr. doktor,
mr. magistar)
ostale kratice od vie slova s tokom na kraju (itd. i tako dalje, npr. na primjer,
tzv. takozvani )
b) kratice koje se piu bez toke
(ga gospoa, gica gospoica, don titula katolikog sve-
enika, fra fratar)
2. Sastavljene kratice
a) one koje su nastale od poetnih slova svakoga lana izraza koji se u njima krati piu
se bez toke iza pojedinih slova i sva su slova velika (HAZU Hrvatska akademija zna-
nosti i umjetnosti, HT Hrvatski telekom)
b) kratice koje imaju oblik promjenjivih rijei i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena
piu se velikim poetnim slovima (npr. Nama, Hina)

Provjera znanja - Pravopis ili ortografija
vjeba
1. Po kojem se naelu piu zarezi u sljedeoj reenici?
Ii e to malo pomalo, moja Noro, vjeruj mi.
a) nabrajanja
b) vokativnosti
c) inverzije
d) nizanja
2. U sljedeim zadatcima prazninama u tekstu trebate pridruiti samo jedan od

dvaju ponuenih oblika rijei.
Vrijeme je (0) _______________ obiljeje glazbe. Ritam se (68) _______________ moe

objasniti kao niz tonova i stanki razliitoga trajanja. Ritmika trajanja mogu biti (69)
__________ ili dulja od pulsa ili se s njim podudarati. Ritam je (70)____________ u te-
melje ivota.
(71) _____________ (72) __________________ glazbenoga (73) _________________
kree se u rasponu od najtiega do najglasnijega. (74) _________________ je (75)
_____________ tonova razliite visine i trajanja koji se doivljavaju kao (76)
________________. Melodijska linija moe se kretati uzlazno ili silazno. Veina rijei ko-
jima se oznauje tempo potjee iz (77) ______________________ jezika.
0. A. najvanije B. naj vanije

68. A. najjednostavnije B. najednostavnije
69. A. kraa B. kraa
70. A. ugraden B. ugraen
71. A. Jaina B. Jaina
72. A. izvoenja B. izvodenja
73. A. djela B. dijela
74. A. Melodia B. Melodija
75. A. slijed B. sljed
76. A. cjelina B. cijelina
77. A. talijanskoga B. Talijanskoga
Rjeenja: 1.b; 2. 0.A; 68. A; 69. B; 70. B; 71. A; 72. A; 73. A; 74. B; 75. A; 76. A; 77. A.
Provjeravano na dravnoj maturi

Izvor: www.ncvvo.hr; k. god. 2009./10., osnovna razina
11

Rano (0) _____________ najavilo je prvo veliko razdoblje talijanske knjievnosti (67)
_______________ nakon (68) _______________ i Petrarke.
U sredinjici bio je pjesnik Ludovico Ariosto (69)____________________, koji je u (70)
__________________ Bijesni Orlando u prii o kriarskome vitezu Rolandu veliao
slavu svojih pokrovitelja. Ono to je Ariosto bio u knjievnosti, to je u glazbi bio (71)
__________________ Josquin Des Pres koji je ubrzo postao (72) ________________
skladatelj svojega doba.
Pripadao je generaciji (73) _______________________________________. Oko (74)
_________________ ustro su se natjecali dvorovi premda je on (75) ______________
veliku (76)________________.
0. A. 16. stoljee B. 16 stoljee

67. A. 200 godina B. 200. godina
68. A. Dantea B. Dante-a
69. A. (1474.-1533.) B. (1474-1533)
70. A. remek-djelu B. remekdjelu
71. A. flamanac B. Flamanac
72. A. najcjenjeniji B. najcijenjeniji
73. A. Leonarda da Vincia B. Leonarda da Vincija
74. A. Josquino Des Presa B. Josquina Des Presa
75. A. zahtjevao B. zahtijevao
76. A. plau B. plau
Rjeenja: 1. 0.A, 67.A, 68.A, 69.A, 70.A, 71.B, 72.A, 73.B, 74.B, 75.B, 76. A.

12
1. Zaokrui ispravno napisanu reenicu.

a) U pismu je pisalo: itao sam: Ako se pridravate pravila
b) Krenuo je prema meni, zatvorio vrata, uzeo novine i upitao: to sam to proitao?
c) Ivane kreni uskliknula je Maa.
d) Jao, propao sam vikao je cijelo vrijeme
2. U kojem od navedenih primjera nije upotrijebljen razgodak?

a) Radno vrijeme 8-14 sati.
b) 30-godinjica mature
c) Danas je 10. obljetnica mature.
d) Ne vjerujem!
3. Sadanji hrvatski pravopis je:

a) fonoloki
b) morfonoloki
c) etimoloki
d) fonetski.
4. Aktualni pravopis za kolsku uporabu jest:

a) Ani-Sili, Hrvatski pravopis
b) Skupina autora, Pravopis hrvatskoga jezika
c) Guberina, Korienski pravopis
d) Babi-Finka-Mogu, Hrvatski pravopis.
5. Po kojem je naelu stavljen zarez u reenici Umiljala sam, cijelo vrijeme razmi-
ljajui o ljetnoj avanturi, da e se to opet dogoditi.?
a) naknadno dodavanje
b) inverzija
c) nizanje
d) isticanje
6. Zaokrui pogreno napisanu rije.

a) Petrarki
b) Shakespeare
c) Flaubert
d) Kennedya
7. Zaokrui ispravno napisane rijei.

a) brijeg, snijegovi, poetak, slijed
b) korjen, goa, mo, ki
c) kuni, ovjek, mjeati, djelo
d) komadi, ravati, sijeno, raupati
13
8. Zaokrui ispravno napisano.

a) VII. Kongres oftalmologa
b) Ulica jorgovana
c) Hrvatsko Narodno Kazalite
d) Ulica crvenog kria
9. Zaokrui pogreno napisano.

a) boini
b) Republika Bosna i Hercegovina
c) Matoevski
d) hrvatski realizam
10. Zaokrui ispravno rastavljenu rije.

a) po-sl-je-dnji
b) ko-rijen
c) mr-av
d) kor-isti-ti
11. Koliko slogova ima rije promijeniti?

a) etiri
b) pet
c) est
d) sedam
12. Zaokrui pogreno napisanu rije.

a) vredniji
b) smjeniji
c) ljepi
d) blijei
13. Zaokrui neispravno napisanu reenicu.

a) U Zagrebu 13. srpnja 2010.
b) Zagreb, 14. oujka 2010.
c) Kad odlazim on redovito ne dolazi.
d) Odlui, Marijo, to je ispravno.
14. Koji je naziv ispravno napisan?

a) Zagrebaki elektrini tramvaj
b) Zagrebaki Velesajam
c) Zagrebaki Solisti
d) Zagrebaki Odrezak
Rjeenja: 1.a; 2.b; 3.b; 4.d; 5.a; 6.d; 7.d; 8.b; 9.c; 10.b; 11.a; 12.d; 13.c; 14.a

14
Gramatika
FONETIKA
I FONOLOGIJA
LEKSIKOLOGIJA
GRAMATIKA
MORFOLOGIJA
SINTAKSA

Gramatika
jezik/standardni jezik/jezini znak/jezikoslovlje

ili lingvistika/govor
jezik
- skup jezinih znakova koji slue za sporazumijevanje meu pripadnicima iste jezine
zajednice
standardni jezik
- jezik koji je odabran za ope sredstvo sporazumijevanja nekoga naroda ili drutva
jezini znak
- jezini znak izraz + sadraj
jezikoslovlje ili lingvistika
- znanost koja prouava jezik
govor
- ostvarenje ili konkretizacija jezika
fonem/fonologija/grafem/fon/fonetika/alofon
fonem
- najmanja jezina jedinica koja nema svoje znaenje, ali ima razlikovnu (distinktivnu)
funkciju
- fonoloka opreka ili opozicija (razlika izmeu dvaju ili vie glasova koja se moe upo-
trebljavati za razlikovanje rijei, njihova oblika i znaenja)
a) inicijalna pozicija (npr. sat-rat, kob-sob, pir-mir)
b) medijalna pozicija (npr. rod-rad, pod-pad, kip-kup)
c) finalna pozicija (npr. roj-rod, poj-pod, rad-raj)
- hrvatski standardni jezik ima 32 fonema (osim 30 grafema, ine ga samoglasno r i dvo-
glasnik ie)
- fonemi se stavljaju u kose zagrade, // je fonem za grafem d, / / je fonem za grafem ,
/i / je fonem za grafem j, /l / je fonem za grafem lj, / n / je fonem za grafem nj; nemamo

poseban grafem za fonem /r / (samoglasno, odnosno vokalno r).
fonologija
- znanstvena disciplina koja prouava foneme, odnosno funkcionalna svojstva glasova
grafem ili slovo
- pisani znak za fonem
grafematika
- znanstvena disciplina koja prouava prijenos fonema u grafeme
- hrvatski latinini grafijski sustav ima 27 jednoslova, 3 dvoslova (d, lj, nj), 1 troslov (ije)
i 1 bez posebnog glasa (samoglasno r)

Gramatika
fon ili glas

- najmanja govorna jedinica
fonetika
- znanstvena disciplina koja prouava glasove ili fone (prouava akustina ili artikulacij-
ska svojstva glasova)
alofon
- varijanta fonema, razlika u izgovoru uvjetovana je mjestom (pozicijom) u rijei (npr.
mama tramvaj)
fonoloka opreka ili opozicija meusobno potpuno razliiti glasovi
- inicijalna pozicija: mir sir; medijalna pozicija: bas bos; finalna pozicja: bol bos
Dioba glasova
slogotvorni glasovi ili samoglasnici
I. podjela prema slogotvornosti
neslogotvorni glasovi ili suglasnici
Samoglasnici
1. s obzirom na vodoravni poloaj jezika prema tvrdom nepcu:
srednji
a
prednji stranji
i, e, ie o, u
Pri izgovoru prednjih samoglasnika jezik se pomie prema prednjem (tvrdom) nepcu.
Prednjim samoglasnicima pripada i sloeni samoglasnik, dvoglasnik (diftong) ie.
Prilikom izgovora srednjega samoglasnika a jezik miruje i ne pomie se ni naprijed ni
natrag.
Pri izgovoru stranjih samoglasnika o, u jezik se pomie natrag prema mekom nepcu.
2. s obzirom na stupanj uzdignutosti jezika prema nepcu:
srednji
e, o
niski visoki
a i, u
Pri izgovoru niskog samoglasnika a razmak izmeu jezika i nepca je najvei i zato je taj
samoglasnik najotvoreniji.
Pri izgovoru srednjih samoglasnika razmak izmeu jezika i nepca je neto manji.
Pri izgovoru visokih samoglasnika razmak izmeu jezika i nepca je najmanji, zato su ti
samoglasnici najzatvoreniji.

Gramatika
Podjela suglasnika zatvornici

prema nainu tvorbe
zvonanici umnici
j, l, lj, m, n, nj, r, v
zapornici slivenici
b, d, g, p, t, k c, , , d,
tjesnanici
s, , z, , f, h
@ - zvonanici se zovu i poluotvornici ili sonanti

- zapornici se zovu i praskavci, eksplozivi, okluzivi, pregradnici
- tjesnanici se zovu i strujnici, frikativi
- slivenici se zovu i prekidni tjesnanici, afrikate, polupregradnici
nosnici (nazali) m, n, nj
bonici (laterali) r, lj
protonici (likvide) r, l, lj
zvonanici
titrajnik (vibrant) r
priblinici j, v
prijelaznici (poluvokal) j
zatvornici
po mjestu tvorbe
usnenici usnenozubni desnici

(labijali) (labiodentali) (alveolari)
p, b, m f, v r, l
jezini
prednjojezini stranjojezini
dentali (velari)
c, z, s, d, t, n k, g, h
srednjojezini
(palatali)
, , d, , j, lj,
nj, ,
@ - k, g, h su jedrenici

Gramatika
Podjela glasova po zvunosti
zvuni b d g d z - - -
bezvuni p t k s f c h
Glasovne promjene/pravila
Naziv promjene Definicija Primjer

I. PROMJENA JEDNOGa GLASA POD UTJECAJEM DRUGOG
vojnik vojnici, bubreg bubrezi,
1. Sibilarizacija k, g, h + i > c, z, s
orah orasi
vojnik vojnie, Bog Boe,
2. Palatalizacija k, g, h + i, e > , ,
duh due
nepalatalni palatalni ut + ji > ui, crn + ji > crnji
3. Jotacija
suglasnik + j > suglasnik - palatali su: , , d, , j, lj, nj, ,
4. Jednaenje od + pisati > otpisati

po zvunosti Sz + Sb > SbSb Sz = suglasnik zvuni
Sb = suglasnik bezvuni
Sb + Sz > SzSz
Sz b d g d z
Sb p t k s f ch Iznimke: svat + ba > svadba
a) d + c, , s, t
b) u sloenicama s npr.: odcijepiti, odepiti, odspavati,
ispod- i iznad- odetati
npr.: ispodprosjean,
iznadprosjean
5. Jednaenje po mjestu s + , > npr.: pis + ev > piev
tvorbe z d, >
j, lj, nj
,
n + b, p = n (u sloenicama) npr.: jedanput (sloenica je sloena

od dviju rijei)
n + b, p = m (u izvedenicama) npr.: stambeni (izvedenica je izve-
dena od jedne rijei)
h + , = npr. orah + i > orai;
drh + em > drem

Gramatika
Naziv promjene Definicija Primjer
II. NEPOSTOJANI SAMOGLASNICI
6. Nepostojano a - a koje ne postoji u svim obli- npr.: jd. N poetak

cima jedne rijei, nego samo u G poetka
nekima
7. Nepostojano e - kad se imena mjesta npr.: jd. N akovec

(toponimi) prenose iz narjeja G akovca
u standardni jezik
III. OSTALE PROMJENE
8. Vokalizacija - u nekih rijei glas l mijenja se npr.: Jd. N slualac

(zamjena l u o) uo G sluaoca
Mn. N sluaoci
G slualaca
9. Navezak ili pokretni -na kraju nekih rijei dolaze sa- npr.: tvog tvoga
samoglasnik moglasnici bez kojih ta rije dobrog dobroga
moe biti, a da se nimalo ne
mijenja njezino znaenje
10. Gubljenje suglasnika - kad se u standardnom jeziku npr.: bezzvuan > bezvuan
dva ista suglasnika nau jedan
kraj drugoga, jedan se gubi
IZNIMKE
1. oba suglasnika ostaju kad je npr.: poddijalekt
to potrebno radi lakeg razu-
mijevanja
2. u superlativu pridjeva npr.: najjednostavniji
@
u palatalizaciju spada i promjena glasa c ispred e u (npr. zec zee, stric strie)
epententsko l u skupinama pj, bj, mj, vj umee se l koje se s glasom j stapa u lj; to l
naziva se epentetsko l (npr. kaplju, deblji,grmlje, ljubavlju)

Gramatika
naglasci/naglaene/nenaglaene rijei
naglasak
- istovremeni ostvaraj jaine, duine i tona kojim istiemo jedan slog u rijei
- u hrvatskome standardnom jeziku razlikujemo rijei koje imaju vlastiti naglasak (to su
naglaene rijei) i rijei koje nemaju vlastiti naglasak (nenaglaene rijei) i koje se u
govoru veu uz naglaenu rije i s njom ine naglasnu cjelinu
naglaeni slog
- slog koji se u rijei izgovara jaom silinom glasa zove se naglaeni slog
naglasci u hrvatskom standardnom jeziku
- etiri naglaska u hrvatskom standardnom jeziku:
kratkosilazni ( )
``
kratkouzlazni ( )
dugosilazni ( ) `

dugouzlazni ( )

nenaglaene rijei
zanaglasnice, s naglaenom rijeju ispred sebe stapaju se u jednu naglasnu cjelinu

naslonjenice nenaglaeni oblici genitiva, dativa i akuzativa linih zamjenica i po-
ili enklitike . vratno-posvojne zamjenice (me, mi; te, ti; ga, mu; nj; joj, je, ju; si, se;
nas, nam; vas, vam; ih, im)
nenaglaeni oblici prezenta i aorista pomonog glagola biti (sam, si,
je; smo, ste, su; bih, bi, bi; bismo, biste, bi)
nenaglaeni oblici prezenta pomonog glagola htjeti (u, e, e;
emo, ete, e)
vezniko-upitna rije li
prednaglasnice, s naglaenom rijeju iza sebe stapaju se u jednu naglasnu cjelinu
prislonjenice ili svi jednosloni prijedlozi (na, o, po, pri, u, za)
proklitike
od dvoslonih prijedloga: meu, mimo, preko, prema, oko
prijedlozi sloeni s prijedlogom iz- (izmeu, iznad, ispod, ispred)
veznici: a, i, ni, da
nijena estica ne

Gramatika
pravila o raspodjeli naglasaka u hrvatskome standardnom jeziku

1. jednoslone rijei imaju samo silazne naglaske
2. dvoslone rijei imaju bilo koji od etiriju naglasaka samo na prvom slogu
3. troslone i vieslone rijei na prvom slogu imaju bilo koji od etiriju naglasaka, a na
unutarnjem slogu samo uzlazne
4. nema naglasaka na posljednjem slogu
zanaglasna duina
- u hrvatskome standardnom jeziku duina se nalazi samo u zanaglasnim slogovima
vrste rijei
promjenjive (imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i dijelom pro-
Vrste rijei mjenjiva vrsta rijei brojevi)
nepromjenjive (prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i estice)

Morfem je najmanja jezina jedinica koja ima svoje znaenje.
Morf je izraz morfema.
Morfologija je znanstvena disciplina koja prouava morfeme.
Vrste morfema:
a) oblikotvorni (nose gramatiko znaenje rijei i slue za tvorbu oblika rijei;
neke rijei imaju i tzv. nulti morfem, npr. grad morfem koji nema svoj izraz,
ali ima gramatiko znaenje, u ovom je primjeru gramatiko znaenje: nomi-
nativ, jednina, muki rod)
b) rjeotvorni (slue za stvaranje novih rijei)
c) alomorf (inaica ili varijanta istog morfema)
d) korijenski morfem (sredinji morfem u rijei)
e) prefiksalni morfem (morfem koji se nalazi ispred korijenskog morfema)
f) sufiksalni morfem (morfem koji se nalazi iza korijenskog morfema)
Promjenjive vrste rijei

Imenice
- promjenjiva vrsta rijei kojom se imenuju bia, stvari i pojave
- s obzirom na ovjekov dodir s onim to znae, imenice se dijele:
na konkretne (osjetilima se moemo uvjeriti u njihovu konkretnost) i
na apstraktne (oznauju neto nestvarno to poimamo kao stvarno)
- imenice mogu biti ope i vlastite:

ope imenice su imena zajednika svim biima, stvarima i pojavama iste vrste; opim
se imenicama mogu oznaiti:
a) pojedine vrste bia, stvari i pojava
b) skupovi istovrsnih bia ili predmeta koji se smatraju cjelinom (zbirne imenice)
c) tvar ili materija (gradivne imenice)

Gramatika
- imenice koje imaju samo oblik za jedninu zovu se singularia tantum (npr. mlijeko), a
imenice koje imaju samo oblik za mnoinu zovu se pluralia tantum (npr. hlae)
- neke imenice imaju dugu i kratku mnoinu, npr. vitez vitezovi vitezi (duga mno-
ina tvori se umetanjem morfema -ov kod osnova na nepalatal, odnosno -ev kod osnova
na palatal, npr. zec zeevi, otac oevi )
- gramatike kategorije imenica: rod, broj i pade

- padei i padena pitanja:
Nominativ tko? to?

Genitiv koga? ega?
Dativ komu? emu?
Akuzativ koga? to?
Vokativ oj! ej!
Lokativ o komu? o emu?
Instrumental s kim? s im?
@ - genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental nazivaju se i kosim padeima, odnosno

zavisnim padeima
- nominativ i vokativ su nezavisni padei
Zamjenice
- zamjenice su promjenjiva vrsta rijei koja zamjenjuje druge rijei
- vrste zamjenica:
line ili osobne zamjenice: ja, ti, on, ona, ono; mi, vi, oni, one, ona
povratna zamjenica: sebe, se
posvojne zamjenice: moj, tvoj, njegov, njezin; na, va, njihov
povratno-posvojna zamjenica: svoj
pokazne zamjenice: ovaj, taj, onaj; ovakav, takav, onakav; ovolik, tolik, onolik
upitne i odnosne zamjenice: tko, to, koji, iji, kakav, kolik
neodreene zamjenice: neodreene (netko, gdjetko, tkogod)
nijene (nitko, nita, niiji, nikakav)
ope (itko, svatko, ma tko, kojetko, bilo tko, tko god)
Pridjevi
- pridjevi su promjenjiva vrsta rijei kojima se kazuje kakvo je to, ije je to i od ega je to
- vrste pridjeva:
opisni (kazuju kakvo je to)
posvojni (kazuju ije je to)
gradivni (kazuju od ega je to)
- pridjevi mogu biti odreeni i neodreeni:
odreeni pridjevi odgovaraju na pitanje koji? i oznaavaju izabrani, odreeni pred-

Gramatika
met, odnosno pojam; njima se predmet identificira, utvruje se koji je (npr. crveni,
uti, veliki);
neodreeni pridjevi odgovaraju na pitanje kakav?, njima se utvruje kvaliteta, oso-
bina, svojstvo predmeta, odnosno pojma
Deklinacija odreenog pridjeva razlikuje se od deklinacije neodreenog pridjeva (npr.

deklinacija odreenog pridjeva, N crveni cvijet, G crvenog cvijeta, D crvenom cvijetu;
i neodreeni pridjev, npr. N crven cvijet, G crvena cvijeta, D crvenu cvijetu)
Odreeni i neodreeni oblik imaju opisni i gradivni pridjevi.
Postoje neka pravila u upotrebi pridjeva u odreenom i u neodreenom obliku.
Donosimo ih u tablici.
Upotreba odreenog oblika pridjeva Upotreba neodreenog oblika pridjeva
1. kad je dio vlastitog imena (npr. Karlo 1. kad je dio predikata (npr. Cvijet je
Veliki) crven).
2. kad je dio naziva (npr. crveni luk, sivi 2. uz imenicu u atributivnom skupu (npr.
orao) ovjek tuna pogleda)
3. kad je uz imenicu pokazna zamjenica
(npr.onaj crveni cvijet)
4. kad je sastavni dio strunih rijei, ter-
mina (npr. pravokutni trokut, nagla-
eni slog)
Komparacija ili stupnjevanje pridjeva promjena pridjeva kroz tri stupnja:

pozitiv oblik koji kazuje o kojoj je osobini rije, npr. bijel
komparativ pozitiv + nastavci (-i, -ji, -i), npr. bjelji, ljut + ji > ljui, meki;
superlativ predmetak naj- + komparativ, npr. najbjelji
Glagoli
Tvorba glagolskih oblika za: sadanjost, prolost i budunost.
Glagoli po znaenju mogu biti:
glagoli radnje oznaavaju namjerno djelovanje (plivati, kopati, brati)
glagoli stanja oznaavaju nedjelovanje, stanje u kojem se nita ne radi niti se ita
zbiva (utjeti, drijemati, spavati)
glagoli zbivanja oznaavaju nehotimino, nenamjerno djelovanje i djelovanje u
kojem su uzronici prirodni zakoni (pupati, rasti, sazrijevati).
Glagoli po vidu mogu biti:

svreni znae da je radnja zavrena (namirisati, otpustiti, nauiti)
nesvreni znae da radnja nije zavrena (pisati, putati, uiti).

Gramatika
Glagoli prema predmetu radnje, odnosno prema objektu, mogu biti:

prelazni glagoli mogu imati uza se imenicu u akuzativu kao predmet radnje (gle-
dati, pisati)
neprelazni glagoli ne mogu imati uza se imenicu u akuzativu na koju bi prelazila ra-
dnja (sjediti, letjeti)
povratni glagoli imaju uza se povratnu zamjenicu (umiti se, poeljati se).
Glagolski oblici
I. Vremena
Prezent ili sadanje vrijeme
Tvori se nastavcima: -em, -jem, -am, -im (piem, pijem, sviram, radim)
Imperfekt ili prolo nesvreno vrijeme
Tvori se od nesvrenih glagola nastavcima -ah, -jah, -ijah (obeavah, ujah, tresijah)
Aorist ili prolo svreno vrijeme
Tvori se od svrenih glagola nastavcima: -h, -oh (odluih, rekoh)
Perfekt ili prolo sloeno vrijeme
Tvori se od nenaglaenog prezenta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (Jd. 1. sam
radio/ radio sam).
Pluskvamperfekt ili pretprolo vrijeme
Tvori se na dva naina:
a) od perfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (Jd. 1. bio sam radio)
b) od imperfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (Jd. 1. bijah radio)
Futur I. ili budue vrijeme
Tvori se od nenaglaenog prezenta glagola htjeti i infinitiva (Jd. 1. u raditi/ radit u)
Ako infinitiv dolazi prije nenaglaenog prezenta glagola htjeti, gubi se infinitivno i.
Futur II. ili predbudue vrijeme
Tvori se od dvovidnog prezenta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (Jd.1. budem
radio).
II. Naini
Imperativ ili zapovjedni nain
Tvori se od infinitivne ili (rjee) prezentske osnove nastavcima: -, -mo, -te; -i, -imo,
-ite; -j, -jmo, -jte.
Imperativ ima oblike za 2. i 3. lice jednine i sva tri lica mnoine, s tim da se tree lice jed-
nine i mnoine tvore pomou rijei neka
Jd. 1. - Mn. 1. radimo
2. radi 2. radite
3. neka radi 3. neka rade
Kondicional I. ili pogodbeni nain
Tvori se od aorista glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (Jd. 1. bih radio/radio bih).
Kondicional II. ili pogodbeni nain
Tvori se od kondicionala I. glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (Jd. 1. bio bih radio).

Gramatika
III. Glagolski prilozi

Dva su glagolska priloga:
Glagolski prilog sadanji ili particip prezenta (tvori se samo od nesvrenih glagola,
i to tako da se 3. licu mnoine u prezentu doda nastavak -i), npr. govorei, radei, mi-
slei
Glagolski prilog proli ili particip perfekta (tvori se tako da se infinitivnoj osnovi
doda nastavak -vi, -avi. Nastavak -vi dodaje se ako osnova zavrava na samoglasnik);
npr. mogavi, ispitavi, rekavi
IV. Glagolski pridjevi

Glagolski pridjevi mogu biti:
Glagolski pridjev radni tvori se tako da se infinitivnoj osnovi dodaju nastavci:
-o, -la, -lo; -li, -le, -la (gledao, gledala, gledalo, gledali, gledale, gledala);
Glagolski pridjev trpni tvori se tako da se infinitivnoj (ili rjee) prezentskoj osnovi
dodaju nastavci:
- n, -na, -no; -ni, -ne, -na (gledan)
-en, -ena, -eno; -eni, -ene, -ena (roen)
-jen, -jena, -jeno; -jeni, -jene, -jena (ispijen)
-t, -ta, -to; -ti, -te, -ta (ganut)
V. Neodreeni glagolski oblik

Infinitiv je neodreeni glagolski oblik koji zavrava na -ti ili -i (raditi, ii).
Glagolsko vrijeme/nain Glagolskim se vremenom/nainom izrie:
- prava sadanjost (Sjedim i uim.)

- prolost pripovjedni prezent (Juer sluam glazbu i zabora-
Prezent ili sadanje vim uzeti knjigu.)
vrijeme - budunost futurski prezent (Sutra piem test.)
- svevremenost poslovini ili gnomski prezent (Tko rano rani,
dvije sree grabi.)
- budua radnja futurski aorist (Pogiboh!, u smislu Poginut

Aorist ili prolo svreno
u!)
vrijeme
- svevremenost (U koli svega bie)
- budunost futurski perfekt (Nastradali smo ako nas pro-
Perfekt ili prolo sloeno nau.)
vrijeme - svevremenost svevremenski ili poslovini (gnomski perfekt)
Bilo pa prolo.
Futur I. ili budue vrijeme - vjerojatna sadanja radnja prezentski futur (Bit e da to go-
vori.)
- prola radnja pripovjedni futur (Prije negoli e poi, proi-
tao je pismo jo jednom.)
- svevremenost svevremenski ili poslovini (gnomski) futur
(Svega e biti, samo nas nee biti.)

Gramatika
Brojevi
- brojevi - glavni - jednostavni

- redni - sloeni
osnovni
- glavni brojevi
izvedeni
- brojevi su dijelom promjenjiva vrsta rijei

- brojevne imenice rijei znaenjem brojevi, oblikom imenice (dvije, dvoje, dvojica)
- brojevni pridjevi rijei znaenjem brojevi, oblikom pridjevi (dvoja)
- brojevni prilozi rijei znaenjem brojevi, oblikom prilozi (dvadesetak).
Nepromjenjive vrste rijei

Prilozi
Prilozi su nepromjenjiva vrsta rijei koja izraava okolnosti (mjesto, vrijeme, nain, uzrok,
koliinu) vrenja radnje.
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta rijei kojom se izraavaju odnosi meu biima, stva-
rima i pojavama.
Prijedlozi s dativom: k/ka, suprot, nasuprot, unato, usprkos
Prijedlozi s lokativom: na, o, po, prema, pri, u.
Veznici
Veznici su nepromjenjiva vrsta rijei kojima se povezuju rijei ili reenice.
Usklici
Usklici su nepromjenjiva vrsta rijei kojima izraavamo neki osjeaj, raspoloenje ili zvuk
u prirodi.
estice
estice su nepromjenjive rijei koje slue za oblikovanje i preoblikovanje reenica i re-
eninih dijelova. estice su: zar, ne, li, god, ak, upravo, eto, eno, neka.

Gramatika
Tvorba rijei
- dio gramatike koji prouava promjenu oblika rijei po kojoj dobivamo nove rijei
- tvorbena analiza jest rastavljanje tvorenice na tvorbene dijelove; tvorbena analiza po-
kazuje kako je rije nastala
- granica izmeu tvorbenih jedinica zove se tvorbeni av (tvorbeni av ne mora istodobno
biti i morfemska granica, npr. tvorbena analiza rijei: pliva-ica; morfemska analiza:
pliv|a|ic|a)
Tvorbeni naini
- dva su osnovna tvorbena naina:
1. Izvoenje
- ako je tvorenica u tvorbenoj vezi s jednom rijei, zove se izvedenica, a takav nain
tvorbe izvoenje
sufiksalna tvorba najei tvorbeni nain u hrvatskom jeziku, npr. pis-ac, brij-a; zlat-an,
turist-iki
prefiksalna tvorba tvorbeni nain u kojem se tvorbenoj osnovi predmee tvorbeni
predmetak ili prefiks, npr. pred-kola, ne-red
prefiksalno-sufiksalna tvorba tvorbeni nain u kojem se uz tvorbenu osnovu isto-
dobno veu tvorbeni predmetak (prefiks) i tvorbeni nastavak (sufiks), npr. pred-kol-
ski, pri-mor-ski
2. Slaganje
- ako je tvorenica u tvorbenoj vezi s dvjema rijeima, tvorenica se zove sloenica, a takav
nain tvorbe slaganje
isto slaganje tvorbeni nain u kojem tvorenica nastaje od dvaju osnovnih leksema
pomou spojnika ili interfiksa (ulogu spojnika ili interfiksa imaju samoglasnici: o, e, i),
a takvim nainom nastaju:
- iste sloenice, npr. dom-o-ljub, roman-o-pisac (vano obiljeje istih sloenica je da
imaju jedan naglasak)
- polusloenice, npr. rak-rana, spomen-ploa (vano obiljeje polusloenica jest to da
imaju dva naglaska, da su dijelovi polusloenice povezani crticom i da se prvi dio ne
sklanja)
srastanje takav tvorbeni nain pri kojem najmanje dvije osnovne rijei srastaju u tvo-
renicu, npr. takozvani, kuevlasnica, dangubiti; tako nastale rijei zovu se sraslice
sloeno-sufiksalna tvorba tvorbeni nain u kojem sloenica nastaje istodobnim dje-
lovanjem dvaju tvorbenih naina: slaganja i sufiksalne tvorbe, npr. deset-o-godi-nji,
osnovn-o-kol-ac
Postoje i sljedei tvorbeni naini:

mocijska tvorba tvorba imenice jednog roda od imenice drugog roda s razlikom u
spolu, npr. zec zeica, lisac lisica
preobrazba nastanak novih rijei prijelazom rijei iz jedne vrste u drugu vrstu, npr.
imenica mlada; pridjev mlada; imenica Hrvatska, pridjev hrvatska

Gramatika
Sintaksa
Sintaktike jedinice jesu: rije, sintagma i reenica.

Rije je sintaktika jedinica koja ima odreenu slubu u reenici.
Spoj rijei ili sintagma sintaktika je jedinica sastavljena od najmanje dviju punozna-
nih rijei koje su meusobno povezane.
Reenica je sintaktika jedinica koja je namijenjena sporazumijevanju, a kojom se pre-
nosi potpuna i razumljiva obavijest.
Gramatike veze meu lanovima sintagme (tipovi odnosa meu sastavnicama spo-
jeva rijei)
Sronost ili kongruencija (glavna i zavisna sastavnica podudaraju se u rodu, broju i pa-
deu), npr. lijepa kua.
Upravljanje ili rekcija (glavna sastavnica upravlja gramatikim svojstvima zavisne sa-
stavnice), npr. itamo poeziju.
Pridruivanje (zavisna je sastavnica nepromjenjiva), npr. itamo zaneseno.
reenice prema sastavu
jednostavne sloene
neproirene proirene nezavisno sloene zavisno sloene

(imaju samo (imaju subjekt,
subjekt i predikat i
predikat) dodatke)
@ - reenice bez subjekta zovu se besubjektne reenice

- reenice bez predikata zovu se krnje ili eliptine reenice

Gramatika
Nezavisno soene reenice

Nezavisno sloene reenice najlake e prepoznati prema ovom modelu:
a) utvrdi koliko je predikata u reenici

b) koliko predikata toliko reenica
c) utvrdi jesu li reenice nezavisno sloene
d) utvrdi to ih povezuje
moe ih povezivati
veznik zarez
sastavne: i, pa, te, ni, niti reenini niz
rastavne: ili
suprotne: a, ali, nego, no, ve
iskljune: samo, samo to, jedino,
jedino to, tek, tek to
zakljune: dakle, zato, stoga
Zarezom se odvajaju: suprotne, iskljune i zakljune reenice
lanovi reeninog ustrojstva (sluba rijei u reenici) i

zavisno sloene reenice
Navedena tablica pomoi e ti da, s jedne strane, ponovi slubu rijei u reenici i da to
znanje povee sa zavisno sloenim reenicama, odnosno s njihovim prepoznavanjem.
Sluba rijei u reenici Vrsta zavisno sloene reenice

Subjekt Subjektna zavisno sloena reenica
Primjer Mario igra nogomet. Primjer
Tko igra nogomet, ii e na izlet.
Tko? to? 1. Broj predikata
subjekt Tko igra nogomet, ii e na izlet.
Subjekt je vritelj radnje. Odgovara na
2. Koliko predikata, toliko reenica
pitanje tko? ili to?
dva predikata = dvije reenice
3. Zavisne ili nezavisne
Tko igra nogomet. Ii e na izlet. zavisne,
ne mogu stajati samostalno

Gramatika

4. Odrediti glavnu i zavisnu
Tko igra nogomet, ii e na izlet.
Z G
Prema glavnoj postavljamo pitanje tako da
je odgovor bio zavisna reenica. Pitanja
koja postavljamo prema ovoj reenici jesu:
tko? to?
5. tko? to? pitanja za subjekt, dakle ovo je
subjektna reenica
Atribut Atributna zavisno sloena reenica

Primjer Moj Mario igra nogomet. Primjer
Nogomet igra Mario koji je moj prijatelj.
iji? 1. Broj predikata
atribut Nogomet igra Mario koji je moj prijatelj.
Atribut oznaava svojstvo, pripadnost, a
odgovara na pitanja: koji? kakav? iji?
Nogomet igra Mario. Koji je moj prijatelj.
zavisno sloene, ne mogu stajati samo-
stalno
Nogomet igra Mario koji je moj prijatelj.
G Z
je odgovor zavisna reenica. Pitanje koje
ovdje postavljamo jest: koji?
5. Koji? je pitanje za atribut, zato je ovo
atributna zavisno sloena reenica.
Apozicija
Primjer Prijatelj Mario igra nogomet. Nema apozicijskih zavisno sloenih reenica
tko? to?
subjekt
-imenica koja poblie oznaava drugu imenicu;
ini nam se da je subjekt: prijatelj Mario, prija-
telj nije atribut jer ne oznaava svojstvo,pripad-
nost; prijatelj je apozicija
Apozicija je imenica koja poblie ozna-

ava drugu imenicu i slae se s njom u
rodu, broju i padeu.

Gramatika

Objekt Objektna zavisno sloena reenica
Primjer Primjer
Moj Mario igra nogomet. Moj Mario igra to je svuda popularno.
1. Broj predikata
koga? to? Moj Mario igra to je svugda popularno.
objekt
Objekt oznaava predmet radnje, blii ob-
jekt odgovara na pitanja koga? to?
Dalji je objekt u nekom drugom padeu 3. Zavisne ili nezavisne
(osim u nominativu i vokativu). Moj Mario igra. to je svuda popularno.
Prijedloni se objekt sastoji od prijedloga i zavisno sloene reenice jer ne mogu
neke imenske rijei. stajati samostalno
Moj Mario igra to je svugdje popularno.
G Z
je odgovor zavisna reenica, a pitanja koja
postavljamo jesu: koga? to?
5. Koga? to? pitanje je za objekt, zato je ovo
objektna zavisno sloena reenica.
Predikat Predikatna zavisno sloena reenica

Primjer1 Primjer Mario je da boljeg nema.
Mario igra nogomet. 1. Broj predikata
Mario je da boljeg nema.
predikat
-glagol je u slubi predikata, zato je ovo
glagolski predikat
Primjer 2 Mario je. Da boljeg nema. zavisne
Mario je igra. reenice jer ne mogu stajati samostalno
predikat Mario je da boljeg nema.
- u slubi predikata jesu oblik G Z
glagola biti i imenska rije, zato je 5. Da je ovo predikatna reenica, vidimo po
to imenski predikat tome to se cijela zavisna reenica
nadovezuje na oblik glagola biti pa tako
cijela reenica izgleda kao veliki imenski
predikat.

Gramatika
Prilone zavisno sloene reenice:

a) mjesne (Doao je odakle dolaze takvi ljudi.)
b) vremenske (Otiao je kad je dolo vrijeme za odlazak.)
c) nainske (Gleda me kao da se udi.)
d) uzrone (Doao je jer je sve nauio.)
e) namjerne (Doao je da bi sve nauio.)
f) posljedine (Pria glasno da me boli glava.)
g) pogodbene (Ako nauimo hrvatski, dobro emo napisati dravnu maturu.)
h) dopusne (Iako sam sve napisao, nisam vie ni u to siguran.)
Leksikologija
Leksikologija grana lingvistike (jezikoslovlja) koja prouava i opisuje rjenik nekog jezika.
Leksem oblik punoznane rijei koji sainjava ukupnost njezinih gramatikih oblika i
leksikih znaenja (izraz + sadraj).
Semantika dio znanosti o jeziku koji se bavi prouavanjem sadrajne strane jezinog znaka.
Metafora znaenje se kod metafore prenosi po slinosti (npr. On je lav., znai da je on
snaan kao lav).
Metonimija znaenje se prenosi po nekim stvarnim odnosima (npr. itam Krleu., znai
da itam Krleino djelo).
Sinonimi su rijei koje imaju razliit izraz, a slian sadraj (tuga, alost).
- u gramatikoj se sinonimiji jedan gramatiki sadraj izraava razliitim izrazima, npr. Jd.
D njegovom, njegovomu, njegovome
Homonimi su leksemi jednakih izraza, a razliitog sadraja; npr. rak (ivotinja) rak (bolest)
homografi su rijei razliitog znaenja koje se isto piu, a razliito izgovaraju,
npr. ps pa``s;
homofoni su rijei razliitog znaenja koje se izgovaraju na isti nain, ali se ne
piu isto (rijeka Rijeka).
- u gramatikoj se homonimiji jednom izrazu pridruuje vie gramatikih sadr-
aja, npr. u deklinaciji imenice vjetar dativ i vokativ jednine imaju nastavak -u
Antonimi su parovi rijei suprotnih znaenja (lijepo runo).
Arhaizmi su leksemi koji su iz aktivnoga leksika preli u pasivni leksik zbog unutarje-
zinih razloga (npr. vra nekada je to bio naziv za lijenika).
Historizmi su leksemi koji su preli u pasivni leksik zbog izvanjezinih razloga (nestali

Gramatika
su predmeti, pojave koje su oni oznaavali), npr. ljivari predstavnici nieg plemstva u
nekadanjoj Hrvatskoj.
Frazemi
- ustaljeni izrazi sastavljeni od dviju ili vie punoznanica, npr. hladan kao pricer, do-
sadan kao u, vrijedan kao mrav, spor kao pu
- frazeologija jezikoslovna disciplina koja prouava frazeme

- obiljeja frazema:
sastoji se od najmanje dviju punoznanica
nijedna se punoznanica u frazemu ne smije izostaviti, niti one mogu zamje-
njivati mjesta
znaenje frazema nastaje tako to barem kod jedne od punoznanica mora doi
do znaenjske preobrazbe, odnosno pretvorbe
znaajke frazema mogu se aktualizirati u svim sintaktikim funkcijama
Podjela frazema
prema vrsti sredinje punoznanice
imeniki (kamen smutnje)
pridjevski (mrtav umoran)
glagolski (vedriti i oblaiti)
priloni (bre-bolje)
prema sintaktikom ustrojstvu
frazemi reenice (Obilazi kao maak oko vrue kae.)
frazemi sintagme (ni u ludilu)
prema podrijetlu
nacionalni frazemi (mirna Bosna)
prevedeni frazemi
frazemi biblijskog podrijetla (ekati manu s neba)
frazemi antikog podrijetla (Kocka je baena.)
frazemi stranog podrijetla (npr. franc. noir sur blanc crno na bijelo);
Neprevedeni frazemi stranog podrijetla koriste se u stilski obiljeenom izrazu, npr. u je-
zinoj karakterizaciji likova. Mogu se koristiti i u stilski neobiljeenom izrazu, npr. kad
se eli pokazati vlastito poznavanje stranih jezika.
Posuenica je rije posuena iz nekog jezika. Leksiko posuivanje svako je preuzima-

nje odreene jezine jedinice iz jednog jezika u drugi.
Postoje:
a) unutarjezini razlozi za posuivanje rijei (preuzimanjem pojma ili predmeta
preuzimaju se i njihovi nazivi)
b) izvanjezini razlozi za posuivanje vezani su uz kulturna, gospodarska, znan-
stvena i druga zbivanja.

Gramatika
Vrste posuenica
internacionalizmi (posuenice koje u vie jezika imaju gotovo isti izraz i upo-
trebljavaju se u jednakom znaenju), npr. turizam, agencija, policija
usvojenice (posuenice koje su se prilagodile jeziku primaocu tako da se vie
i ne smatraju posuenicama), npr. dojam, kola
tuice (posuenice koje se nisu u potpunosti prilagodile normama hrvatskoga
jezika), npr. iri, intervju, taksi
egzotizmi (rijei koje oznaavaju neku nacionalnu posebnost), npr. sombrero,
lazanje
eponimi (nazivi nastali prema imenu koje je postalo naziv), npr. ilet, kaladont,
aspirin
Onomastika imenoslovlje, dio leksikologije koji prouava imena

antroponimi osobna imena, nadimci, prezimena
etnonimi imena naroda
toponimi imena mjesta (ojkonimi imena naselja; oronimi imena gora; hi-
dronimi imena voda)
Rjenik
rjenik knjiga koja sadri rijei nekoga jezika s objanjenjima

rjenici enciklopedijski enciklopedije opi
leksikoni posebni
jezini prema broju jezika (jednojezini, dvojezini)

prema opsegu (mali ili depni, srednji ili priruni, veliki)
prema sadraju (opejezini, posebni ili specijalni)
leksikograf osoba koja sastavlja rjenik; leksikografija znanost o rjenicima
rjeniki lanak / leksikografska jedinica
natuknica
odrednice (gramatike, etimoloke, normativne, stilistike), uputnice
rjeniki lanak skup obavijesti koje su u rjeniku vezane uz jednu natuknicu

natuknica ili lema rije koja se u rjeniku objanjava
Podaci koji se u rjeniku donose iza natuknice zovu se odrednice.
Odrednice mogu biti:
- gramatike daju gramatike podatke o natuknici
- etimoloke daju obavijest o korijenu natuknice ili o jeziku iz kojeg natuknica potjee
- normativne odreuje pripada li rije standardnom, dijalektalnom ili razgovor-
nom leksiku
- stilistike daju obavijest o stilskoj obiljeenosti (ili neobiljeenosti) natuknice.

Gramatika
Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika
stil je nain izraavanja i pisanja

stilistika je znanost koja prouava stil
stilski neobiljeeni izraz izraz koji ima obavijesni znaaj, neutralan je
stilski obiljeeni izraz izraz koji je emocionalan i asocijativan
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika
knjievno-
stil razgovorni publicistiki znanstveni administrativni
-umjetniki
obiljeja - subjektivnost - koritenje rijei - stil novina, - objektivnost - objektivnost
- slikovitost iz svih jezinih radija, televizije - loginost - jasnoa
- izraajnost slojeva - u njemu se - istinitost - kratkoa
- stilska - odstupanje od isprepleu - racionalnost - uljudnost
izraajna normi subjektivnost i - struna - zadana forma
sredstva standardnoga objektivnost terminologija pisanih
- koritenje jezika poslovnih
rijei iz svih - kratkoa komunikacija
jezinih - emocionalnost - ustaljeni izrazi i
slojeva - leksemi fraze
razgovornog ili
kolokvijalnog
jezika zovu se
kolokvijalizmi
- argonizmi su
leksemi koji
pripadaju
dobno ili
profesionalno
izdvojenim
drutvenim
skupinama
- vulgarizmi su
neprimjerene,
nepristojne,
prostake rijei

Provjera znanja - Gramatika

1. Zato se sintagma Tvoja Milost, prema pravopisu, pie velikim slovom?
A. zbog ironije
B. osobno je ime
C. iz poasti
2. to izraava glagolski oblik u reenici Tko jai, taj kvai.?

A. historijski prezent
B. futurski prezent
C. gnomski prezent
D. pripovjedni prezent
3. to oznaava zarez u reenici Ako ti to nisi, brat je tvoj tad bio.?

A. nizanje reenica
B. naknadno dodavanje
C. suprotnost
D. inverziju
4. to znai rije kleveta?

A. Rije izreena zato da se na nekoga baci veliko zlo.
B. Lana glasina o nekome koja se iri sa zlom namjerom.
C. Prepriavanje pojedinosti iz tuega ivota.
D. Bavljenje tuim problemima s treim osobama.
5. U reenici Hod joj nije bio ljudski. predikat je:

A. nije bio hod
B. nije bio ljudski hod
C. nije joj bio ljudski
D. nije bio ljudski
6. Zaokruite stih tono rastavljen na slogove.

A. iz oi-ju, to su sad spr-am me-ne kru-te
B. iz o-i-ju, to su sad spram me-ne kru-te
C. iz o-i-ju, to su sad spram me-ne kr-ute
D. iz o-iju, to su sad spr-am me-ne kr-ute
7. Zato je reenica ne znam s kolko vjere odvojena zarezima u stihu:

A inilo se, ne znam s kolko vjere,
da joj se na licu i samilost budi?
A. Rije je o suprotnosti.
B. To je umetnuta reenica.
C. Reenica je u inverziji.
D. Reenice se ne nabrajaju.
8. U kojem je padeu imenica gora u stihu Urnebes se gromki goram ori?

A. u genitivu
B. u dativu
C. u lokativu
D. u instrumentalu


9. Koji je lan reeninoga ustrojstva imenica gora u stihu Urnebes se gromki goram
ori?
A. objekt
B. prilona oznaka
C. subjekt
D. apozicija
10. Kojoj vrsti rijei pripada rije sm u sintagmi sm samcat?

A. prilozima
B. glagolima
C. pridjevima
D. prijedlozima
11. U reenici To je to. subjekt je:

A. neizreen
B. je
C. to
D. je to
12. to znai rije osoran u reenici svojim poglavarima postade osoran, naprasit
i surov?
A. koji se otresa na sugovornike
B. koji se provodi uz uporabu sile
C. koji je nemilosrdan prema drugima
D. koji nije skladan u svojem izgledu
13. Prema kojem se naelu piu zarezi u reenici I on, napustivi sve ostalo, itao je i
prouavao dan i no taj kobni spis.?
A. suprotnosti
B. nabrajanja
C. dodavanja
D. umetnutosti
14. to oznaavaju trotoja u posljednjem dijelu priloenog ulomka?

Neete, ne, okrutnici! Ionako je ve na krvavoj svadbi unitena svrha moga ivota Tek
me jo vue i goni po svijetu ovo jadno tijelo! Nita! Prah, pepeo i blato!... Ali ovo. Ovo
dvoje je moje, toga mi lje neete oteti!
A. izostavljeni tekst
B. prekinuti tekst
C. isprekidani govor
D. nenavedeni govor
Rjeenja: 1.c; 2.c; 3.d; 4.b; 5.d; 6.b; 7.b; 8.d; 9.b; 10.c; 11.c; 12.a; 13.d; 14.c

Izvor: www.ncvvo.hr; k. god. 2008. osnovna razina
39
1. Koje su rijei, izdvojene iz teksta, u fonolokoj oprjeci?

A. kie njie
B. klee ree
C. sree klee
D. stijena mijena
2. Kojoj vrsti rijei pripada rije svijetla u sintagmi svijetla Zvjezdograda?

A. imenicama
B. prilozima
C. glagolima
D. pridjevima
3. Zaokruite stih koji je tono rastavljen na slogove.

A. U-plo-vi-li smo, ne-tom po-slije ki-e,
B. U-plo-vi-li smo, net-om po-sli-je ki-e,
C. Uplo-vi-li smo, net-om pos-lije ki-e,
D. Uplo-vi-li smo, ne-tom pos-li-je ki-e,
4. to znai rije onkraj u stihu U stalnu sjaju onkraj mutnih mijena?

A. pokraj, pored
B. onaj kraj
C. na zavretku
D. s druge strane
5. Zaokruite stih s pravopisno tono naznaenim upravnim govorom.

A. Dalje u sam; ti budi vjeran, ree.
B. Dalje u sam; ti, budi vjeran, ree.
C. Dalje u sam; ti, budi vjeran, ree.
D. Dalje u sam; ti, budi vjeran, ree.
6. Zato je Zvjezdograd napisan velikim slovom?

A. iz potovanja prema Svemiru
B. dio je naslova pjesme
C. ime je izmiljenoga mjesta
7. U kojem je padeu zamjenica ti u stihu (Dalje u sam; ti, budi vjeran, ree.)
A. u nominativu
B. u dativu
C. u vokativu
D. u lokativu
8. Po emu se razlikuju oblici vitezi, knezi i vojvode u stihovima:

Gdi su sad vitezi, od kih pripivaste,
Vojvode i knezi, kojih spominaste?
A. Vojvode i knezi su u vokativu, a vitezi u nominativu.
B. Vitezi i knezi su zbirne imenice, a vojvode nisu.
C. Vitezi i knezi su kratka mnoina, a vojvode nisu.
D. Vojvode i knezi su pluralita tantum, a vitezi su singularia tantum.

9. Kojoj vrsti rijei pripada rije a?

A. esticama
B. prilozima
C. prijedlozima
D. zamjenicama
10. Zato je sintagma bratjo m u stihu Sve se je, bratjo m, zbilo a smo htili! odvo-
jena zarezima?
A. To je umetnuta reenica.
B. Upravni je govor.
C. Sintagma je u vokativu.
D. Rije je o nizanju.
11. Glagolima cviljeti, stenjati, zavijati u treem odlomku priloenoga ulomka

(Tu stane sad bolno stenjati i cviljeti, sad uasno zavijati, dok se opet ne stanji u sitan i
otar piskut kao da se uvukla u ogromnu cijev ) izraava se radnja koja se zbiva:
A. u prolosti
B. u budunosti
C. u sadanjosti
D. u svevremenosti
12. Koje je glagolske oblike uporabio pisac u prvome odlomku priloenoga ulomka?
(Gospoa Valpurga nije mogla spavati. im bi polegla, muilo bi je jae oko srca, i vra-
ao se nesnoljiv pout kao da e se uguiti.)
A. infinitiv, prezent, perfekt i kondicional II.
B. infinitiv, perfekt, futur I. i kondicional I.
C. infinitiv, perfekt, futur I. i kondicional II.
D. infinitiv, prezent, perfekt i kondicional I.
13. to znai sintagma kipue more u reenici i izgubi divljim letom hrlo kao munja
negdje nad kipuim morem.?
A. olujom snano uzburkano more
B. od velike vruine ugrijano more
C. obuzetost snanim osjeajima
D. razoaranost ivotnom sudbinom
14. Koliko ima predikata u treoj strofi?

On, a ja pratnja, prepun bolne sree,
Krene put svijetla Zvjezdograda te se
Zaustavi, pred kure dveri klee.
A. jedan
B. dva
C. tri
D. etiri
Rjeenja: 1.a; 2.d, 3.a, 4.d; 5.b; 6.c; 7.c; 8.c; 9.d; 10.c; 11.c; 12.b; 13.a; 14.c

Izvor: www.ncvvo.hr; k. god. 2008. via razina
41
1. to znai rije skrb?

A. uvanje
B. briga
C. dobitak
D. zarada
2. Koja je glasovna promjena provedena u imenici plaa?

A. palatalizacija
B. sibilarizacija
C. jednaenje po zvunosti
D. jotacija
3. Kako glasi komparativ pridjeva u sintagmi zla skrb?

A. zle skrbi
B. gora skrb
C. loa skrb
D. loije skrbi
4. to znai glagol uti u sljedeoj reenici?

A tko uti da moe pridonijeti opem dobru suzbijanjem kodljivih predrasuda,
ne smije, bez grijeha prema domovini, utjeti.
A. zna
B. osjea
C. sumnja
D. misli
5. Prema kojim su pravopisnim naelima napisani zarezi u sljedeoj reenici?

A. inverzije i umetanja
B. nizanja i naknadnoga dodavanja
C. inverzije i nabrajanja
D. umetanja i naknadnoga dodavanja
6. to je subjekt u sljedeoj reenici?

A stade i istina navaljivati na mene.
A. neizreen je
B. ja
C. istina
D. stade
7. Kojim je glagolskim oblikom izreena radnja u sljedeoj reenici?

(...) koja se ve bijae pretoila iz djetinjstva u mladia (...)
A. perfektom
B. aoristom
C. imperfektom
D. pluskvamperfektom

8. Prema kojem se naelu piu zarezi u sljedeoj reenici?

Izdiri, istino, ispred mojih oiju!
A. suprotnosti
B. nabrajanja
C. vokativnosti
D. umetnutosti

Tjedan svakoga normalnoga (0) ____ sastoji se zapravo od pet (1.) ____ i dva puna dana.
Sve zapravo pripada vikendu. To je (2.) ____ slobodno vrijeme naizgled preputeno
osobnomu planiranju, podatno za sve ime se (3.) ____ rod bavi. Tenis na (4.) ____, pli-
vanje na Mladosti, trkaranje nasipom, soptanje uz obronke Medvednice, teretana u
vlastitome podrumu, (5.) ____ niz prisilnih radnji upisanih u tjedni kalendar. Na rekrea-
tivnu gimnastiku, (6.) ____, body building i karate, kao i na teaj stranoga jezika, u pra-
vilu se ide dva puta tjedno (utorkom, petkom i utorkom), rekao bi Ionesco u drami (7.)
____ ; kartanje, ritualna kava i obiteljski ruak obavljaju se jednom tjedno; u kino se (8.)
____ ide jednom tjedno, ali u kazalite ili na koncert jednom mjeseno.
Veina tjednih obveza ima svoje utvreno mjesto, tek (9.) ____ podnose prijenos Obi-
teljska (10.) ____ bez ijedne nepoznanice dobro je poznata: Mi moramo danas otii do
tete, jer mala sutra ima muziku, u petak ja moram frizeru, a ti subotom ide na utak-
micu.
0. A. ovjeka B. ovijeka
1. A. po podneva B. popodneva.
2. A. tkzv. B. tzv
3. A. ljudski B. ljutski
4. A. alati B. alati
5. A. cjeli B. cijeli
6. A. aerobic B. aerobik
7. A. Lekcija B. lekcija
8. A. takoer B. takoder
9. A. rijeke B. rjeke
10. A. jednadba B. jednaba
Rjeenja: 1.b; 2.d; 3.b; 4.b; 5.a; 6.c; 7.d; 8.c; 9. 0.a; 1.b; 2.b; 3.a; 4.a; 5.b; 6.b; 7.a; 8.c.
9. 0 A; 1.B; 2.B; 3.A.; 4.A; 5.B; 6.B; 7.A; 8.A; 9.B; 10.A
Izvor: www.ncvvo.hr; k. god. 2009. osnovna razina
43
1. Koji je stih tono rastavljen na slogove?

A. pra-maj-ke Ev-e, pred to-bom sam Ad-am,
B. pra-ma-jke E-ve, pred to-bom sam Ad-am,
C. pra-maj-ke Ev-e, pred to-bom sam A-dam,
D. pra-maj-ke E-ve, pred to-bom sam A-dam,
2. Prema kojem se pravopisnome naelu pie zarez u sljedeim stihovima?

Ako ocean brod veliki guta,
kakvu jedrenjak svjetlu da se nada?
A. suprotnosti
B. nabrajanja
C. inverzije
D. dodavanja
3. Koje su se glasovne promjene dogodile u dananjem obliku rijei gvozdje?

A. palatalizacija i jotacija
B. jednaenje po zvunosti i gubljenje suglasnika
C. jotacija i jednaenje po mjestu tvorbe
D. palatalizacija i jednaenje po mjestu tvorbe
4. Koje su glasovne promjene provedene u rijei oholou?

A. jotacija i jednaenje po zvunosti
B. palatalizacija i jednaenje po mjestu tvorbe
C. jednaenje po zvunosti i po mjestu tvorbe
D. jotacija i jednaenje po mjestu tvorbe
5. Kako glasi nominativ jednine imenice okrhci?

A. okrh
B. okrahk
C. okrhak
D. okrahc
6. Prema kojim su pravopisnim naelima napisani zarezi u sljedeoj reenici?

A. inverzije i umetanja
B. nizanja i naknadnoga dodavanja
C. inverzije i nizanja
D. umetanja i naknadnoga dodavanja

7. Od koliko je sureenica sloena sljedea reenica?

Plemenita je sranost, istinu otvoreno izraziti; hrabra je jakost, mo je sluati.
A. jedne
B. dviju
C. etiriju
D. est
8. Kako se zove osnova u rijeima N ja G mene?

A. rjeotvorna osnova
B. oblikotvorna osnova
C. supletivna osnova
D. padena osnova

Proricanje je opasan posao. Nitko (0) ____ to e se dogoditi u budunosti. Strunjaci su
(1.) ____ godina bili sigurni kako e kompaktni diskovi s pohranjenim tekstovima pot-
puno (2.) ____ knjige. Ako se vratimo na (3.) ____ 20. stoljea i nainimo popis pozna-
tih stvari iz naega svijeta, (4.) ____ emo o emu se radi. Godine 1901. nitko se jo nije
vozio (5.) ____. Nitko nije uo za (6.) ____ emisiju. Automobila gotovo da nije ni bilo.
Nitko nije mogao predvidjeti izgled, buku i smrad zakrenih (7.) ____. (8.) ____, rend-
genske zrake i geni bili su potpuna nepoznanica. (9.) ____ je pokuati opisati kako e ti-
jekom (10.) ____ stotinu godina ivjeti ljudi.
0. A. nezna B. ne zna
1. A. 80-ih B. 80-tih.
2. A. zamjeniti. B. zamijeniti
3. A. poetak B. poetak
4. A. uvidjet B. uvidjeti
5. A. avijonom B. avionom
6. A. radijsku B. radisku
7. A. autocesta B. auto cesta
8. A. Antibiotici B. Antibijotici
9. A. Ne zahvalno B. Nezahvalno
10. A. slijedeih B. sljedeih
Rjeenja: 1.d; 2.c; 3.c; 4.d; 5.c; 6.a; 7.c; 8.c;

9. 0 B; 1.A; 2. B; 3.B; 4.A; 5.B; 6.A; 7.A; 8.A; 9.B; 10.B
Izvor: www.ncvvo.hr; k. god. 2009. via razina
45
1. U kakvome su znaenjskome odnosu rijei zipka i grob u tekstu?

A. u homonimnome
B. u sinonimnome
C. u antonimnome
D. u hiponimnome
2. to znai rije drevni?

A. voljeni
B. davni
C. jedinstveni
D. izraajni
3. Koje vrste promjenjivih rijei nema u sljedeoj reenici?

Ve e ti se sutra sve to uiniti posve drugaijim, a uskoro e sve biti kao i prije.
A. imenice
B. zamjenice
C. glagola
D. pridjeva
4. Koji je niz glagolskih oblika prisutan u sljedeoj reenici?

Ja u ti esto morati ponavljati kako sam ti sve oprostio
A. prezent, futur I., pluskvamperfekt
B. futur I., infinitiv, perfekt
C. infinitiv, infinitiv, kondicional I.
D. kondicional I., prezent, perfekt
5. Po kojem se naelu piu zarezi u sljedeoj reenici?

Ii e to malo pomalo, moja Noro, vjeruj mi.
A. nabrajanja
B. vokativnosti
C. inverzije
D. nizanja
6. to znai kajkavizam kip u naslovu djela (Kip domovine leta 188*)?

A. stanje
B. slika
C. sjeanje
D. simbol
7. Koja je od navedenih sintagmi frazem?

A. baciti u kljun
B. potovani Pogai
C. tili asak
D. ujezerila na tronoku

8. Elementima kojega se stila posluio Mato u sljedeoj reenici?

uz urnebesni hura i smijeh preskoi potovanu tovaruicu opepoznatog pur-
gara Pogaia.
A. znanstvenoga
B. novinarskoga
C. administrativnoga
9. Kojoj vrsti pripada leksem onijeh?

A. historizmima
B. arhaizmima
C. lokalizmima
D. egzotizmima
10. to znai rije zarudi u sljedeoj reenici?

I zarudi prvi red konjice.
A. U daljini se pojavila konjica u crvenom.
B. uo se prigueni topot konja kao jeka.
C. Konjica je galopom odlazila s mjesta dogaaja.
D. Plamena stihija stapala se s konjicom.
11. to znai izraz za tili asak?

A. veoma brzo
B. veoma sporo
C. malo prije
D. prije svega
12. Kako glasi infinitiv glagola mni?

A. mnijeti
B. mniti
C. mnijevati
D. mnijuti
13. Kako na suvremenome hrvatskome jeziku glasi sljedea reenica?

Nedem, makar fratri padali.
A. Nejdem, makar fratri padali!
B. Ne budem, makar fratri padali!
C. Ne idem, makar fratri padali!
D. Ne u, makar fratri padali!
Rjeenja: 1.c; 2.b; 3.a; 4.b; 5.b; 6.b; 7.a; 8. priznati su svi odgovori, toan je odgovor b.;
9.b; 10.a; 11.a; 12.b; 13.c
Izvor: www.ncvvo.hr; k. god. 2009./10. osnovna razina
47
1. Od koje jezine norme Mato odstupa u prvoj reenici?

Gledo sam te sino.
a) od morfoloke
b) od leksike
c) od pravopisne
d) od sintaktike
2. Od koje jezine norme odstupa imi u svojem tekstu?
Mrtva ljubav
Kraj ljubavi u dui mrtvo zvoni

Vee slazi s neba plavo
Sputam tihe crne zastore
Znam: vani su mrtve zvijezde i kue i mjeseina

i crn prostor nepomian stoji
Niko nikad nee doi k meni
Smrt jo samo nevidljiva ivi
Snu
razmotaj crven pokrov povrh mene
i nada mnom neka crno nebo noi
vjeno
uti.
a) od gramatike
b) od pravopisne
c) od leksike
d) od pravogovorne
3. Koji se glagolski oblik javlja u posljednjih pet stihova imieva teksta?

a) prezent
b) infinitiv
c) aorist
d) imperativ
4. Koje je znaenje rijei kob?

a) nesrea
b) sudbina
c) sluaj
d) dogaaj

5. Kako glasi genitiv sintagme crven pokrov?

a) crvenoga pokrova
b) crvenijega pokrova
c) crven pokrova
d) crvena pokrova
6. Koliko je zamjenica u sljedeoj reenici?

inio je sve to sa mnom kao ja sa svojom lutkom.
a) dvije
b) tri
c) etiri
d) pet
7. Koliko je sureenica u sljedeoj reenici?

Ii e to malo pomalo, moja Noro, vjeruj mi, ii e.
a) dvije
b) tri
c) etiri
d) pet
8. Koji je glagolski oblik uporabljen u sljedeoj reenici?

A onda se smiri i ponovno saberi, mala moja uplaena ptiice.
a) infinitiv
b) kondicional I.
c) prezent
d) imperativ
9. Kako glasi genitiv jednine titule i imena grof Maksimilijan Axelrode?

a) grofa Maksimilijan Axelroda
b) grofa Maksimilijana Axelrodea
c) grof Maksimilijana Axelrodea
d) grof Maksimilijan Axelroda
10. Koliko ima sureenica u sljedeoj reenici?

Grof Maksimilijan Axelrode tugovao je tako jalove pune ezdeset i tri godine, kad
se jednoga jutra probudio i bilo mu je kao da sanja.
a) dvije
b) tri
c) etiri
d) pet
11. Kojoj vrsti leksema pripadaju leksemi grof i vitez?

a) oronimima
b) eponimima
c) arhaizmima
d) historizmima

12. to znai sintagma modra krv u sljedeoj reenici?

grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i
kaciga, pod kojima je ve kljuala modra krv
a) slavnu prolost
b) nasljednu bolest
c) sklonost nasilju
d) aristokratsko podrijetlo
13. to u ponuenoj leksikografskoj definiciji predstavlja etimoloku odrednicu?

idila (klas. evr.) umjetnika tvorevina u kojoj se opisuje ivot ljudi koji sretno ive
u prirodi i prirodnim ivotom nastala u staroj Grkoj
a) idila
b)
c) (klas. evr.)
d) umjetnika tvorevina u kojoj se opisuje ivot ljudi koji sretno ive u prirodi i pri-
rodnim ivotom nastala u staroj Grkoj
Rjeenja: 1.a; 2.b; 3.d; 4.b; 5.d; 6.d; 7.b, c; broj predikata: tri, dakle tri su sureenice, ali prema
suvremenim gramatikama vokativ ini posebnu reenicu, u tom smislu bile bi etiri; u srednjokolskim
udbenicima stoji kako se broj sureenica odreuje prema broju predikata. 8.d; 9.b; 10.c; 11.d; 12.d ; 13.c
Izvor: www.ncvvo.hr; k. god. 2009./10., via razina
50
vjeba
1. Do kojih je glasovnih promjena dolo u rijei lie?

a) palatalizacija i jednaenje po zvunosti
b) sibilarizacija i jotacija
c) jotacija i jednaenje po mjestu tvorbe
d) vokalizacija i jotacija
2. Jednoslone rijei mogu imati:

a) samo uzlazni naglasak
b) samo silazni naglasak
c) samo dugi naglasak
d) samo kratki naglasak.
3. Koji od navedenih glasova nisu palatali?

a) ,
b) d,
c) j, lj, nj
d) c, z, s
4. Zaokrui zvune suglasnike.

a) z,
b) s,
c) k, t
d) c,
5. Zvunih parnjaka nemaju glasovi:

a) f, c, h
b) c, ,
c) z, ,
d) p, t, k.
6. Podcrtana rije u reenici I je veznik. po slubi je:

a) subjekt
b) predikat
c) objekt
d) prilona oznaka.

7. Podcrtane rijei u reenici Odlino dijete odlino govori. po vrsti su:

a) pridjev i estica
b) atribut i prilona oznaka naina
c) atribut i prilona oznaka uzroka
d) pridjev i prilog.
8. Odredi pade imenice iz reenice: U kui su mnogi pjevali.

a) dativ
b) akuzativ
c) lokativ
d) instrumental
9. Zaokrui instrumental jednine imenice mi.

a) miu
b) miem
c) mievima
d) miom
10. U reenici On je sanjar. podcrtani dio po slubi je:

a) subjekt
b) predikat
c) objekt
d) prilona oznaka.
11. Reenica Ako uspijem nauiti, javit u se. je:

a) uzrona
b) nainska
c) dopusna
d) pogodbena.
12. Od koliko se ishodinih reenica sastoji sljedea reenica: Kad napiem zadau,
otii u voziti bicikl pa moda sretnem i kojeg prijatelja.
a) pet
b) etiri
c) tri
d) dvije
13. Po kojem se pravilu stavlja zarez u sljedeoj reenici: Iao je, i to dva puta.?
a) isticanje
b) naknadno dodavanje
c) inverzija
d) nabrajanje

14. Zaokrui ispravno napisan naziv naseljenog mjesta.

a) Sveti Petar u umi
b) Sveti Petar u umi
c) Sveti Petar U umi
d) sveti Petar u umi
15. Zaokrui ispravno.

a) mai, kota, telii, sendvi
b) tankoutan, ovar, domaica, otoi
c) nabaciva, muak, vjest, muke
d) rijeenje, sjeverac, mosti, mo
Rjeenja: 1.c; 2.b, 3.d; 4.a; 5.a; 6.a; 7.d; 8.c; 9.b; 10.b; 11.d; 12.c; 13.a; 14.b; 15.a
53

Povijest jezika
Povijest jezika
II. razdoblje I. razdoblje
III. razdoblje
20. st.
SREDNJOVJEKOVNA
PISMENOST
9./10. st. - 15. st.
IV. razdoblje
V. razdoblje
16. st.
POVIJEST
JEZIKA
19. st.
17. st.
18. st.

Povijest jezika
Srednjovjekovna pismenost, 9./10. st.-15.st.
poetak hrvatske pismenosti i knjievnosti

hrvatska srednjovjekovna knjievnost je trojezina (hrvatski, latinski, staroslavenski) i
tropismena (glagoljica, latinica, irilica)
pojava tiskanih knjiga
u 15. stoljeu javlja se knjievnost na latinskom jeziku ime se hrvatski pisci ukljuuju
u europski kulturni krug (najznaajniji predstavnici: Marko Maruli, Juraj igori, Ian-
nus Pannonius)
Najstariji zapisi
hrvatska
latinica glagoljica
irilica
vrijeme nastanka izmeu 845. i 864. oko 1100. g. - iz 1184. g.
naziv TRPIMIROV NATPIS BAANSKA PLOA POVALJSKA LISTINA

najstariji natpis na - darovnica kralja
znaaj - najstariji
latinskom jeziku u Zvonimira crkvi
benediktinski
kojem se spominje svete Lucije
hrvatski iriliski
ime jednog hrvatskog
rukopis
vladara - pisana je uglatom
glagoljicom i
hrvatskom
redakcijom
staroslavenskoga
jezika
Inkunabule
Prva tiskana knjiga u Europi bila je Guttenbergova Biblija iz 1455. g.

I Hrvati su vrlo brzo dobili svoju prvu tiskanu knjigu: Misal po zakonu rimskoga dvora,
1483.
Misal ine molitve i pjesme koje se pjevaju u katolikom bogosluju.
Nakon Misala, 1491. tiskan je Brevijar po zakonu rimskoga dvora (brevijar ine molitve
i pjesme za sveenike).
Te se dvije knjige nazivaju hrvatskim inkunabulama (inkunabula je latinska rije, a znai
kolijevka), to je naziv za knjige tiskane u rano vrijeme tiskarstva, do 1500. g.

Povijest jezika
16. stoljee
razvijenost dubrovako-dalmatinske knjievnosti (glavni predstavnici: Marko Maruli,
Dore Dri, iko Meneti, Hanibal Luci, Petar Hektorovi, Marin Dri) s akav-
sko-ikavskim jezinim elementima
razvoj knjievnosti na kajkavskom jeziku
Vrsta djela Autor i djelo Znaajke

prve kajkavske tiskane Ivan Pergoi, Decretum
knjige tripartitum (1574.);
Kronika kratka (1578.)
Antun Vramec, Postila

(1586.)
rjenik Faust Vrani, Dictionarium - u prijevodu naslov

quinquae nobillissimarum Vranieva rjenika glasi
Europae lingvarum: Latinae, Rjenik pet najuglednijih
Italicae, Germanicae, europskih jezika: latinskog,
Dalmaticae et Ungaricae talijanskog, njemakog,
(1595.) dalmatinskog i maarskog
- Vraniev rjenik prvi je

hrvatski tiskani rjenik

Povijest jezika
17. stoljee
Ozaljski krug pisaca (Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ivan
Belostenec) njeguje mjeoviti tip knjievnog jezika u kojem se isprepliu sva tri narje-
ja.
Dubrovako-dalmatinski krug pisaca (Ivan Gunduli, Junije Palmoti, Ivan Buni Vui)
njeguje tokavsku ikavicu.
Najpoznatiji predstavnik knjievnosti na kajkavskom narjeju je Juraj Habdeli.
Budui da isusovci diljem Hrvatske otvaraju kole, javlja se velika potreba za rjeni-
cima i gramatikama.
gramatika Bartol Kai, Institutionem - u prijevodu naslov

linguae illyricae libri duo Kaieve gramatike glasi
(1604.) Dvije knjige temelja
ilirskoga jezika
- prva hrvatska gramatika
- Bartol Kai znaajan je i
po tome to je prvi u
cijelosti preveo Bibliju na
hrvatski jezik, ali taj je
prijevod ostao u rukopisu
rjenici Jakov Mikalja, Blago jezika - Mikaljin je rjenik

slovniskoga (1649.) trojezini(hrvatsko-
talijansko-latinski), a
sadri i kratku gramatiku
napisanu prema Kaievoj
gramatici
Juraj Habdeli, Dictionar ili - Habdeliev je rjenik

rei slovenske (1670.) dvojezini (hrvatsko-
latinski), to je prvi
kajkavski rjenik

Povijest jezika
18. stoljee
Kod mnogih pisaca ovoga razdoblja vidljiva je prevlast novotokavskog narjeja (An-
drija Kai Mioi, Matija Antun Reljkovi, Antun Kanili). Ta prevlast tokavtine utje-
cat e na izbor tokavtine kao temelja standardnom jeziku.
Pavao Ritter Vitezovi iznosi misao da se svaki glas treba biljeiti uvijek istim i jednim
znakom te predlae neka grafijska rjeenja.
Najznaajnija jezikoslovna djela u 18. stoljeu
rjenici Ardelio della Bella, Dizionario - Rjenik talijansko-latinsko-

italiano, latino, illirico (1728.) ilirski
- Ardelio della Bella prvi je
sastavlja rjenika koji uz
natuknice donosi i primjere iz
knjievnosti
Ivan Belostenec, - Gazofilacij ili latinsko-ilirska

Gazophylacium seu latino- riznica rijei
illyricorum onomatum - najopseniji kajkavski rjenik
aerarium (1740.) (s akavskim i tokavskim
rijeima)
Franjo Sunik i Andrija - Latinski rjenik protumaen

Jambrei, ilirski, njemaki i maarski
Lexicon latinum interpretatione - Sunik i Jambrei smatraju
illyrica, germanica et hungarica kajkavski, akavski i tokavski
locuples (1742.) narjejima istoga jezika

Povijest jezika
19. stoljee
a) pretpreporodna djelatnost
Pretpreporodna je djelatnost vezana uz djela i inicijative trojice hrvatskih velikana: ime
Starevia, Maksimilijana Vrhovca i Antuna Mihanovia.
b) preporodna djelatnost
Sredinja osoba jezine reforme hrvatskoga narodnog preporoda jest
Ljudevit Gaj Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaa, 1830. grafijska
- lanak Pravopisz (u Danici), 1835. reforma
- 1835. pokree novine prvo na kajkavskom, 1836. novine mijenjaju naziv,
izlaze na tokavtini
Gajevi suradnici i sljedbenici:
Vjekoslav Babuki, Osnova slovnice slavjanske narja ilirskoga, 1836.
Antun Maurani, Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za poetnike, 1839. Slovnica hr-
vatska, 1859.
Gajevi protivnici: Ignac Kristijanovi i Ante Kuzmani
Filoloke kole
Naziv kole Predstavnici Znaajke
zagrebaka Adolfo Veber Tkalevi, - osnovni je cilj ove kole
filoloka Skladnja ilirskoga jezika, zavriti standardizaciju
kola 1859. jezika i u tom smislu
Bogoslav ulek, Deutsch nastaviti ilirsku koncepciju
kroatisches Wrterbuch, - zalagali su se za
I. II., 1860. (Njemako- otvorenost hrvatskoga
hrvatski rjenik) standardnog jezika (iji je
Bogoslav ulek, Hrvatsko- temelj jekavska tokavtina)
njemako-talijanski rjenik utjecaju svih narjeja te
znanstvenoga nazivlja, utjecaju drugih slavenskih
1874./1875. jezika
- zbog koritenja nastavka -
ah u genitivu mnoine (npr.
mnogo enah) prozvali su
ih ahavcima
zadarska filoloka kola - glavni je predstavnik Ante - u poetku se protive
Kuzmani Gajevoj reformi i zalau se
za tokavski ikavski govor i
tradicionalni dalmatinski
grafijski sustav; s vremenom
prihvaaju Gajevu reformu,
ali se ne odriu ikavskoga
govora

Povijest jezika
Naziv kole Predstavnici Znaajke
rijeka filoloka kola - glavni je predstavnik i - zalau se da osnovicu

utemeljitelj Fran Kurelac standardnoga jezika ine
one sastavnice koje su
zajednike veini
slavenskih jezika
- odbacuju nastavak -ah u
genitivu mnoine i
zagovaraju upotrebu
starijih oblika s nultim
morfemom (npr. mnogo
en)
kola hrvatskih vukovaca - Ivan Broz, Hrvatski - hrvatski vukovci pristae

pravopis, 1882. su i sljedbenici Vuka Ste-
- Tomo Mareti, Gramatika fanovia Karadia (1787.
i stilistika hrvatskoga ili 1864.) i njegova ue-
srpskoga knjievnoga nika ure Daniia
jezika (1825. 1882.)
- I. Broz, F. Ivekovi, - smatrali su da su usmena
Rjenik hrvatskoga jezika, knjievnost, djela Vuka
1901. Stefanovia Karadia i
ure Daniia jedini uzor
pravilnoga standardnoga
jezika koji su poistovjei-
vali s novotokavskim ije-
kavskim narjejem
- zagovarali su fonetsko pisa-
nje (Pii kao to govori,
itaj kako je napisano.)

Povijest jezika
XX. stoljee
I. razdoblje (1901. 1918.)
Poetak XX. stoljea obiljeen je djelovanjem hrvatskih vukovaca jezikoslovaca koji

prihvaaju jezina i pravopisna rjeenja Vuka Stefanovia Karadia. Hrvatski vukovci su
i Ivan Broz i Franjo Ivekovi, autori Rjenika hrvatskoga jezika, 1901.
U rjeniku su navedeni primjeri (odnosno potvrde) iz usmene knjievnosti te iz djela Vuka
Stefanovia Karadia i ure Daniia. Mnogi jezikoslovci upravo su to zamjerili auto-
rima, kao i injenicu da su zanemarili hrvatsku (pisanu) knjievnost.
Na liniji hrvatskih vukovaca jest i djelo Vatroslava Roia Barbarizmi u hrvatskom ili sr-
pskom jeziku, 1904. Autor zagovara jezina rjeenja oslanjajui se na tokavsko, a zane-
marujui akavsko i kajkavsko narjeje.
U kolama se koriste Gramatika hrvatskog jezika Tome Maretia i Gramatika hrvatskoga
jezika Josipa Florschtza.
Godine 1911. izlazi djelo Nikole Andria, Brani jezika hrvatskoga koje, kao to naslov
istie, brani hrvatski jezik oslanjajui se na hrvatsku jezinu tradiciju te govorei o razli-
itostima hrvatskoga i srpskoga jezika.
U navedenom se razdoblju razvija i dijalektalno pjesnitvo, to ne treba uditi: u nasto-
janju izjednaavanja hrvatskog i srpskog jezika, knjievnici spontano poinju pisati na na-
rjejima istiui na taj nain nadu i posebnost te ljepotu materinskoga jezika. Od
dijalektalnih pjesnika najznaajniji su: Antun Gustav Mato, Fran Galovi, Dragutin Do-
mjani i Vladimir Nazor.
II. razdoblje (1918. 1941.)
Navedeno je razdoblje omeeno dvama politikim dogaajima: 1918. nastaje Kraljevina

Srba, Hrvata i Slovenaca, a 1941. Nezavisna Drava Hrvatska.
Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na jezinom planu donosi ponovno nasto-
janje oko izjednaavanja hrvatskoga i srpskoga jezika, to je bio samo jedan od naina uki-
danja nacionalnih razlika izmeu Hrvata, Slovenaca i Srba.
Ponovo izlazi Pravopis Ivana Broza (prvo je izdanje tiskano 1892. i ta se godina rauna
kao godina prihvaanja vukovskog jezinog opredjeljenja u Hrvatskoj) koji u izdanjima
od 1921. do 1937. potpisuje Brozov suradnik i prireiva Dragutin Borani. U naslovu iz-
danja rabe se izrazi: hrvatski ili srpski jezik (Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika) i hr-
vatskosrpski jezik (Pravopis hrvatskosrpskoga jezika pod tim naslovom pravopis izlazi
1934. i 1937.).
Svojevrstan otpor tom sustavnom izjednaavanju hrvatskoga i srpskoga jezika jest po-
kretanje asopisa Hrvatski jezik iji je urednik hrvatski filolog Stjepan Ivi, a u kojem se
iznosi hrvatska jezina tradicija i praksa.
Nastavlja se tradicija dijalektalne knjievnosti, a vrhunac joj u ovom razdoblju predstavlja djelo

Povijest jezika
Miroslava Krlee, Balade Petrice Kerempuha (1936.).

Nakon osnivanja Banovine Hrvatske (1939.), ime upravna i sudska vlast prelaze u ruke
Hrvata, javlja se nastojanje da se i na jezinom planu odvoje hrvatski i srpski jezik. Tako
je 1940. objavljen prvi razlikovni rjenik hrvatskoga i srpskoga jezika (kojim se ukazuje
na fonoloke, morfoloke, stilistike, leksike i sintaktike razlike izmeu hrvatskoga i
srpskoga jezika). Autori rjenika Razlike izmeu hrvatskoga i srpskoga knjievnog jezika
su Petar Guberina i Kruno Krsti. Od jezinih savjetnika vano je spomenuti Maretiev
Hrvatski ili srpski jezini savjetnik (1924.). U veljai 1941. izlazi i I. svezak Hrvatske en-
ciklopedije iji je urednik bio Mate Ujevi.
III. razdoblje (10. travnja 1941. svibanj 1945.)
Dana 10. travnja 1941. uspostavljena je Nezavisna Drava Hrvatska, to na jezinom

planu znai elju za istoom hrvatskoga jezika i brigu za povratkom potiskivanih hr-
vatskih rijei. Radi toga je osnovan i Hrvatski dravni ured za jezik koji je imao savjeto-
davnu ulogu (brinuo se o istoi i pravilnosti hrvatskoga jezika u javnoj uporabi).
Spomenuti je ured 1942. sastavio Koriensko pisanje i 1944. Hrvatski pravopis.
Godine 1944. Bla Jurii objavljuje najvanija jezikoslovna djela ovoga razdoblja: Nacrt
hrvatske slovnice, I.; Glasovi i oblici u poviestnom razvoju.
IV. razdoblje (1945. 1990.)
Godine 1945. junoslavenski narodi opet ive u zajednikoj dravi koja je slubeno stvo-
rena 1943. Demokratska Federativna Jugoslavija (kasnije nazvana Federativna Naro-
dna Republika Jugoslavija te Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija). U
jezinom smislu hrvatski jezik ponovno se promatra u odnosu na srpski jezik, odnosno
nastoji se izjednaiti sa srpskim i u neku mu ruku biti podreen. U prosincu 1954. u
Novom Sadu odran je sastanak (tzv. Novosadski dogovor) na kojem je dogovoreno da
je jezik Hrvata, Srba i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora ekavksim i ijekavskim.
Ravnopravna su i oba pisma: latinica i irilica. U nazivu jezika istiu se oba dijela: hr-
vatskosrpski i srpskohrvatski.
Na osnovi zakljuaka tzv. Novosadskog dogovora 1960. izlazi Pravopis hrvatskosrp-
skoga knjievnog jezika iji su izdavai Matica hrvatska i Matica srpska, a pravopis je
poznat pod nazivom novosadski pravopis. Godine 1967. izlaze i prva dva sveska Rjenika
hrvatskosrpskoga knjievnog jezika (A-F, G-K).
Dana 17. oujka 1967. u listu Telegram objavljena je Deklaracija o nazivu i poloaju hr-
vatskog knjievnog jezika. Deklaraciju potpisuje veina hrvatskih kulturnih ustanova, a u
njoj se trai: stvarna ravnopravnost slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog je-
zika te uporaba hrvatskog jezika u kolama, medijima i javnim ustanovama. Deklaracija
i njezini potpisnici doivljavaju politiku osudu.

Povijest jezika
Godine 1971. Stjepan Babi, Boidar Finka i Milan Mogu objavljuju Hrvatski pravo-
pis koji je zabranjen i prije nego to je objavljen. Godinu dana poslije izdala ga je hrvat-
ska emigracija u Londonu zbog ega je pravopis i nazvan londoncem.
Ostala znaajna jezikoslovna djela toga razdoblja su:
gramatike: Brabec Hraste ivkovi, Gramatika hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1952.
Teak Babi, Pregled gramatike hrvatskoga knjievnog jezika, 1973.
Skupina autora (Bari, Eugenija i dr.), Priruna gramatika hrvatskoga knji-
evnog jezika, 1979.
pravopis: Vladimir Ani Josip Sili, Pravopisni prirunik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1987.
rjenici: Bratoljub Klai, Veliki rjenik stranih rijei, 1966.
Petar Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1971.
jezini savjetnik: Ljudevit Jonke, Knjievni jezik u teoriji i praksi, 1964.
V. razdoblje (1990. 2000.)
Brojna jezikoslovna djela koja nastaju u tom razdoblju posljedica su promijenjenih po-
litikih okolnosti.
Godine 1990. u Hrvatskoj dolazi do prvih viestranakih izbora, do konstituiranja de-
mokratski izabrane vlasti i do donoenja Ustava Republike Hrvatske.
Nakon osamostaljivanja Hrvatske i njezina meunarodnog priznanja njeguje se hrvatski
standardni jezik.
Najznaajnija jezikoslovna djela koja nastaju u tom razdoblju:

pravopisi:
Babi Finka Mogu, Hrvatski pravopis, 1990. (novo izdanje pravopisa iz 1971.)
Ani Sili, Pravopis hrvatskoga jezika, 2001.
gramatike:
Skupina autora (Eugenija Bari i dr.), Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika, 1990.
Stjepko Teak Stjepan Babi, Gramatika hrvatskoga jezika, 2000.
Stjepan Babi, Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku, 1986.
Radoslav Katii, Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika, 1986.
Babi - Brozovi - Mogu - Pavei - kari - Teak, Povijesni pregled, glasovi i
oblici hrvatskoga knjievnog jezika, 1991.
rjenici:
Vladimir Ani, Rjenik hrvatskoga jezika, 1991.
Vladimir Brodnjak, Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika, 1991.
Rjenik hrvatskoga jezika (ur. Jure onje), izdanje Leksikografskog zavoda Miroslav
Krlea i kolske knjige, 2000.
Vladimir Ani, Ivo Goldstein, Rjenik stranih rijei, 1999.
jezini savjetnik: Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 1999.

Provjera znanja - Povijest jezika
vjeba
1. Zaokrui netonu tvrdnju.

a) Hrvatska srednjovjekovna knjievnost je trojezina i tropismena.
b) Baanska ploa je iz 1100. godine
c) Najstariji natpis na latinskom jeziku u kojem se spominje ime jednog hrvatskog
vladara jest Trpimirov natpis.
d) Najstariji glagoljiki rukopis je Povaljska listina.
2. Knjige tiskane do 1500. godine zovu se:

a) misali
b) inkunabule
c) brevijari
d) evanelistari.
3. Prva hrvatska tiskana knjiga je:

a) Judita Marka Marulia
b) Brevijar po zakonu rimskoga dvora
c) Misal po zakonu rimskoga dvora
d) Decretum Ivana Pergoia.
4. Koje je godine tiskana prva hrvatska knjiga?

a) 1483.
b) 1491.
c) 1495.
d) 1500.
5. Tko su autori prvih kajkavskih tiskanih knjiga iz 16. stoljea?

a) Juraj Kriani i Antun Vramec
b) Titu Brezovaki i Pavao toos
c) Baltazar Adam Kreli i Juraj Habdeli
d) Ivan Pergoi i Antun Vramec
6. Tko je autor prvog hrvatskog tiskanog rjenika?

a) Jakov Mikalja
b) Juraj Habdeli
c) Faust Vrani
d) Ivan Belostenec

7. Koji jezik nije u nazivu prvog hrvatskog tiskanog rjenika?

a) kajkavski
b) latinski
c) maarski
d) talijanski
8. Iz koje je godine prvi hrvatski tiskani rjenik?

a) 1600.
b) 1595.
c) 1550.
d) 1605.
9. Tko je autor prve hrvatske gramatike?

a) Bartol Kai
b) Faust Vrani
c) Vjekoslav Babuki
d) Ivan Maurani
10. Tko je prvi u Hrvatskoj u cijelosti preveo Bibliju, ali je taj prijevod ostao u ru-
kopisu:
a) Jakov Mikalja
b) Petar Zrinski
c) Bartol Kai
d) Matija Petar Katani
11. Tko je autor prvog tiskanog prijevoda Biblije?

a) Jakov Mikalja
b) Petar Zrinski
c) Bartol Kai
d) Matija Petar Katani
12. Koji od navedenih pisaca na pripada ozaljskom krugu baroknih pisaca?

a) Juraj Habdeli
b) Petar Zrinski
c) Fran Krsto Frankopan
d) Ivan Belostenec
13. Za otvaranje kola u 17. st. zasluni su:

a) benediktinci
b) isusovci
c) pavlini
d) franjevci.

14. Koje djelo nije iz 17. stoljea?

a) Juraj Habdeli, Dictionar ili rei slovenske
b) Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga
c) Bartol Kai, Institutionem linguae illyricae libri duo
d) Antun Vramec, Postila
15. Tko je autor prvog kajkavskog rjenika?

a) Ivan Belostenec
b) Antun Vramec
c) Juraj Habdeli
d) Jakov Mikalja
16. Koji autor u svom rjeniku uz natuknice donosi i primjere iz knjievnosti?

a) Ardelio Della Bella
b) Franjo Sunik
c) Andrija Jambrei
d) Jakov Mikalja
17. Tko je autor najopsenijeg kajkavskog rjenika?

a) Bartol Kai
b) Ivan Belostenec
c) Juraj Habdeli
d) Petar Zrinski
18. Tko su autori gramatika u razdoblju hrvatskog narodnog preporoda?

a) Bogoslav ulek i Fran Kurelac
b) Ljudevit Gaj i Ivan Maurani
c) Vjekoslav Babuki i Antun Maurani
d) Ignac Kristijanovi i Ante Kuzmani
19. Zaokrui predstavnika rijeke filoloke kole.

a) Adolfo Veber Tkalevi
b) Fran Kurelac
c) Bogoslav ulek
d) Ivan Broz
20. Na koliko se jezinih razdoblja dijeli XX. stoljee?

a) dva
b) tri
c) pet
d) sedam

21. Iz kojeg je jezinoga razdoblja djelo Koriensko pisanje?

a) od 1941. do 1945.
b) od 1970. do 1972.
c) od 1980. do 1985.
d) od 1990. do 1995.
22. U kojem je listu objavljena Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog

jezika?
a) u Knjievnoj republici
b) u Knjievniku
c) u Telegramu
d) u Jeziku
23. Kada je Deklaracija objavljena?

a) 1950.
b) 1947.
c) 1971.
d) 1967.
24. Koja je godina prvog izdanja Hrvatskog pravopisa autora Babia, Finke i Mo-
gua?
a) 1960.
b) 1971.
c) 1975.
d) 1980.
25. Hrvatski pravopis Babia, Finke i Mogua nazvan je:

a) milancem
b) lioncem
c) londoncem
d) berlincem.
Rjeenja: 1.d; 2.b; 3.c; 4.a; 5.d; 6.c; 7.a; 8.b; 9.a; 10.c; 11.d; 12.a; 13.b; 14.d; 15.c;
16.a; 17.b; 18.c; 19.b; 20.c; 21.a; 22.c; 23.d; 24.b ; 25.c
69
SADRAJ:
PRAVOPIS ILI ORTOGRAFIJA ......................................3

Veliko i malo slovo ........................................................5
Glasovi i ....................................................................6
Glasovi d i ..................................................................6
Alternacija ije/je/e/i..........................................................6
Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei ..............................7
Pisanje rijei iz drugih jezika ..........................................7
Reenini znakovi (razgodci ili interpunkcija) ................8
Pravopisni znakovi..........................................................9
Kratice............................................................................9
Provjera znanja ............................................................11
GRAMATIKA ................................................................15
jezik/standardni jezik/jezini znak/
jezikoslovlje ili lingvistika/govor ..................................17
fonem/fonologija/grafem/fon/
fonetika/alofon ............................................................17
naglasci/naglaene/nenaglaene rijei ............................22
vrste rijei ....................................................................23
tvorba rijei ..................................................................29
Sintaksa ........................................................................30
Leksikologija ................................................................34
Rjenik ........................................................................36
Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika ......37
Provjera znanja ............................................................38
POVIJEST JEZIKA ........................................................55
Srednjovjekovna pismenost, 9./10. st.-15. st ................57
16. stoljee ..................................................................58
17. stoljee ..................................................................59
18. stoljee ..................................................................60
19. stoljee ..................................................................61
XX. stoljee ..................................................................63
Provjera znanja ............................................................66

Hrvatski Na Maturi (Pravopis I Gramatika)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatski Na Maturi (Pravopis I Gramatika)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAMATIKA-zrinjan-ivan:Raspored 1 11/7/11 12:33 PM Page 1

1. izdanje, Alfa d.d., 2011.

Pravopis ili ortografija

Pravopis ili ortografija

PRAVOPISNI PRAVOPIS GLASOVI /

4 Hrvatski na dravnoj maturi

Pravopis ili ortografija

Pravopis ili ortografija

@ pravogovor ili ortoepija je jezikoslovna disciplina koja propisuje pravila o izgovoru

I. Veliko i malo slovo

Hrvatski na dravnoj maturi 5

Pravopis ili ortografija

@ suglasnik dolazi u slavenskim prezimenima (bugarskim, ekim, ruskim, sloven-

IV. Alternacija ije/je/e/i

6 Hrvatski na dravnoj maturi

Pravopis ili ortografija

neke rijei mogu imati ije/je: osmijeh/osmjeh; naslijee/nasljee

V. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

@ rastavljanje rijei na slogove:

VI. Pisanje rijei iz drugih jezika

Hrvatski na dravnoj maturi 7

Pravopis ili ortografija

VII. Reenini znakovi (razgodci ili interpunkcija)

8 Hrvatski na dravnoj maturi

Pravopis ili ortografija

VIII. Pravopisni znakovi

Hrvatski na dravnoj maturi 9

Pravopis ili ortografija

10 Hrvatski na dravnoj maturi

Provjera znanja - Pravopis ili ortografija

2. U sljedeim zadatcima prazninama u tekstu trebate pridruiti samo jedan od

Vrijeme je (0) _______________ obiljeje glazbe. Ritam se (68) _______________ moe

0. A. najvanije B. naj vanije

Provjeravano na dravnoj maturi

Provjera znanja - Pravopis ili ortografija

1. U sljedeim zadatcima prazninama u tekstu trebate pridruiti samo jedan od

0. A. 16. stoljee B. 16 stoljee

Provjeravano na dravnoj maturi

Provjera znanja - Pravopis ili ortografija

1. Zaokrui ispravno napisanu reenicu.

2. U kojem od navedenih primjera nije upotrijebljen razgodak?

3. Sadanji hrvatski pravopis je:

4. Aktualni pravopis za kolsku uporabu jest:

6. Zaokrui pogreno napisanu rije.

7. Zaokrui ispravno napisane rijei.

Provjera znanja - Pravopis ili ortografija

8. Zaokrui ispravno napisano.

9. Zaokrui pogreno napisano.

10. Zaokrui ispravno rastavljenu rije.

11. Koliko slogova ima rije promijeniti?

12. Zaokrui pogreno napisanu rije.

13. Zaokrui neispravno napisanu reenicu.

14. Koji je naziv ispravno napisan?

Provjeravano na dravnoj maturi

16 Hrvatski na dravnoj maturi

jezik/standardni jezik/jezini znak/jezikoslovlje

Hrvatski na dravnoj maturi 17

fon ili glas

neslogotvorni glasovi ili suglasnici

1. s obzirom na vodoravni poloaj jezika prema tvrdom nepcu:

2. s obzirom na stupanj uzdignutosti jezika prema nepcu:

18 Hrvatski na dravnoj maturi

Podjela suglasnika zatvornici

Vrijeme je (0) _ obiljeje glazbe. Ritam se (68) _ moe