MATURA HRVATSKI !

SOFOKLO :ANTIGONA ANTIKA :GRKA KNJIEVNOST Knjievnopovijesno razdoblje od 8. st prije Krista ( HOMER) do 476. Godine ( pad zapadnog Rismkog Carstva) KLASINO RAZDOBLJE ( oko 450 god. Prije Krista -323. God pr Krista ) Atena je kulturno i politiko sredite. U sreditu je knjievnog stvaralatva ovjek, a djela se bave aktualnim i opdeljudskim problemima. Dominiraju dramske vrste ( tragedija i komedija ) . GRKA TRAGEDIJA TEME : uglavnom uzete iz mitova LIKOVI : mitoloki junaci visokih moralnih naela koji slijede svoje uzviene ideale,ali upravo to ih vodi u propast. Dakle tragedija ima TRAGIAN ZAVRETAK ne zato to je tragiki junak neto skrivio,nego zato to je djelovao u skladu sa svojim naelima. U tom je njegova TRAGIKA KRIVNJA. Teme se obrauju UZVIENIM STILOM. Cilj izvoenja tragedije je KATARZA,tj. Proidenje osjedaja kod gledatelja. Do katarze dolazi jer gledatelj proivljava s likovima sve to se zbiva na sceni te teako postaje bolji i plemenitiji. ZNAAJKE TRAGEDIJE: TRAGIKI JUNAK TRAGIKA KRIVNJA

 TRAGIAN ZAVRETAK UZVIEN STIL

ANTIGONA
KONTEKST :
ANTIKA GRKA KNJIEVNOST TRAGEDIJA DIONIZIJSKE SVEANOSTI

Autor uvodi tredeg glumca,a time omoguduje sloeniju radnju. Lik je idealiziran ali ima i ljudske mane neodlunost,patnju.

KNJIEVNOTEORIJSKI POJMOVI :
TRAGEDIJA LIKOVI DRAMSKI SUKOB KOMPOZICIJA DIJALOG MONOLOG KATARZA

LIKOVI :
Antigona ,Kreont , Izmena , Tiresija, Hemon , Euridika ,kor staraca tebanskih DRAMSKA RADNJA (KOMPOZICIJA ): UVOD : u dijalogu Antigone i Izmene vidljiva je Antigonina odlunost da prekri Kreontovu naredbu i pokopa brata Polinika.

ZAPLET : straari dovode Antigone pred Kreonta. KULMINACIJA : Antigona se ne boji Kreonta i smatra da je isravno postupila. Kreont nareuje da je ivu zazidaju. Hemon moli oca da odustane od kazne, ali Kreont to ne eli. PERIPETIJA : Tiresija upozorava Kreonta da se bogovi ljute zbog njegovih odluka ( nepokopan Polnik, zatvorena Antigona ) i Kreont ga odluuje posluati. RASPLET : glasnik objanjava to se dogodilo u grobnici Antigona se pbjesila, Hemon se ubio.Nakon te vijesti ubija se Euridika. Kreont ostaje sam .

DRAMSKI SUKOB :
Boanski zakon (antigona ) i ljudski zakon (kreont ) Antigona kao tragina junakinja njena tragina krivnja vodi je u smrt. Kreont kao vladar koji je se postavio iznad boanskih zakona i zato mora biti kanjen.

AKTUALNOST DJELA :
Altruizam rtvovanje za blinje Pojedinci koji se postavljaju iznad moralnih zakona

MARIN DRID : DUNDO MAROJE

RENESANSA : ( 15. -16. ST. )
Preporod Europske kulture KONTEKST : Izumi i otkrida : kompas,tiskarski stroj,otkride Amerike Razvitak gradova Obnova antike kulture RENESANSNI STIL : Oponaanje antikih uzora Svjetovne teme ovjek u sreditu zanimanja ( renesansni humanizam ) Psiholoka karakterizacija likova Pregledna kompozicija Odmjerenost, jasnoda

KNJIEVNE VRSTE : Renesansni ep Renesansni roman ( viteki, pastoralni,pikarski ) Renesansna drama ( eruditna komedija uena komedija, komedija umijeda ) Esej Lirske vrste

DUNDO MAROJE

ERUDITNA KOMEDIJA : 5 inova ,stalni likovi ( krtav,zaljubljeni mladid ,lukavi sluga ) ,renesansna antiteza DVA PROLOGA : prolog negromantna Dugog Nosa( podjela ljudi na LJUDE NAZBILJ I LJUDE NAHVAO ) prolog (sadraj komedije ) LIKOVI : Dundo Maroje, Maro Marojev , Pomet Gospodari Dundo Maroje Maro Marojev Laura Ugo Tudeak RENESANSE ANTITEZE : Mladost-starost Selo-grad Razum-ludost POMET TRPEZA Sluga bogatog njemakog plemida Uga Tudeaka Glavni lik ( utjecaj N. Machiavellija njegov je pogled na svijet zasnovan na vrlini i fortuni ) ivotna filozofija : hedonizam Samo sposoban ovjek poput njega moe vladati drugim ljudima Sluge Bokilo Popiva Petrunjela Pomet

J.W. GOETHE : PATNJE MLADOG WERTHERA

ROMANTIZAM :
Javlja se krajem 18. Stoljeda, a punu afirmaciju doivljava od 1800. Do 1840. Godine. Prva moderna knjievna epoha.

KONTEKST :
Francuska revolucija, Napoleonova osvajanja ,nacionalni pokreti Opda drutvena melankolija kao posljedica drutvenog razoaranja u suvremene drutvene vrijednosti Razoarani pojedinac osjeda nesklad izmeu sebe i svijeta, izdvaja se od drutva i trai mir u prirodi Romantiar je proet SVIJETSKOM BOLI ( osjedaj tuge i malodunosti zbog nesklada ideala i svijeta ) koja raa kult patnje

ROMANTIARSKE TEME :
OSOBNE PREOKUPACIJE ( INTIMA ,LJUBAV ) Buntovnitvo i odmetnitvo Priroda ( egzotini pejsa) Mistine i okultne teme Nacionalne teme ( povijest i folklor )

ROMANTIARSKA POETIKA :
Umjetnik kao genijalni nadahnuti pojedinac Kult osjedaja Subjektivizam Sloboda knjievnog izraza : prodor lirskog u epiku i dramu ( epistolarni roman ,roman u stihu )

PATNJE MLADOG WERTHERA :

Kompozicija :
1. DIO : SVIBANJ 1771-RUJAN 1771 (pripovjeda u 1. Licu ) VRIJEME RADNJE : PROLJEDE ,LJETO SADRAJ : Werther je doputovao u provincijski gradid kako bi sredio neke obiteljske poslove. U idilinoj prirodi provodi sretne trenutke. Na seoskom plesu upoznaje Lottu i fatalno se zaljubljuje. Lottin je zarunik Albert na putu,a werther nastoji to vie vremena provoditi u njezinu drutvu. Nakon Albertova povratka i druenja Werther je odluio otputovati kako bi zaboravio Lottu. 2. DIO : LISTOPAD 1771. PROSINAC 1772. ( Pripovjeda u 1. Licu ) Uglavnom jesen i zima Werther se nakon dolaska zaposlio,ali u novoj je sredini nezadovoljan. Na poslu doivljava neugodnosti zbog pripadanja graanskom staleu te odluuje napustiti slubu. ezne za Lottom i vrada se u Wahlheim iako zna da se ona u meuvremenu udala za Alberta. Pokuava to vie vremena provoditi s njom, ali uvia da je Lotta podvojena izmeu odanosti muu i svojih osjedaja prema Werther. Nesretan zbog nemogudnosti ostvarenja svoje ljubavi ,werther je poinio samoubojstvo .

WERTHER-ROMANTIARSKI LIK :
Osjedajan mladi intelektualac ( predimenzionirana osjedajnost ) Umjetnik,idealist,plemenit Neprilagoen drutvu esto patetian u izjavama i djelovanju pesimistian,autodestruktivan

VERTERIZAM JE POJAM KOJI OZNAUJE SVJETONAZOR I IVOTNI STIL PO UZORU NA LIK MLADOG WERTHERA. VRSTA :
Epistolarni roman ( pisan u obliku pisama )

STIL :

Emocionalan,proet lirizmom,patetian,retorian U Patnjama mladog Werthera u liku glavnog junaka isprepledu se 3 romantiarske teme : LJUBAV,PRIRODA I UMJETNOST . Ljubav je za romantiare najsvetije duhovno stanje ,stapanje dua,oitovanje boanskog u duama ljudi. Jedino ljubav ini ovjeka potrebnim na ovome svijetu,izjavljuje Werther. Ipak ona je esto fatalna i ne doputa kompromis. Romantiarska je vizija ljubavi tragina.

EDGAR ALLAN POE : CRNI MAAK

Obiljeja romantizma pogledat kod Patnja mladog Werthera ! TEMA ovjekova svijest i podsvijest CRNI MAAK Praznovjerje ,pluton vladar svijeta mrtvih , ugriz demon koji ulazi u ovjeka TON NOVELE Stalno smjenjivanje racionalnog i iracionalnog

KOMPOZICIJA

UVODNI DIO ( ispovijest ovjeka koji eka izvrenje smrtne kazne ) SREDINJI DIO : retrospekcija psiholoka analiza glavnog lika zloduh neumjerenosti alkohol duh nastranosti ini ono to zna da ne smije privrenost drugog maka u pripovjedau izaziva ljutnju ,a potom i mrnju zloin-silazak u podrum reakcija zloinca-hladnokrvno planiranje kako se rijeit enina tijela otkrivanje zloina propovjeda se ne moe oteti pobjednikom raspoloenju te kuca po zidu u kojem je zazidao enu PROPOVJEDA SE OD DOBRA OVJEKA I LJUBITELJA IVOTINJA POD UTJECAJEM ALKOHOLA I DUHA NASTRANOSTI PRETVORIO U DRUGAIJU OSOBU. ZAVRNI DIO : OBRAT otkriva se zloin.

IRACIONALNI MOTIVI :
ugriz maka demon koji ulazi u pripovjedaa poar u nodi divovski lik maka sa omom oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru pojava drugog crnog maka bijela mrlja koja sve vie slii vjealima zazidani maak koji otkriva ubojstvo

GUSTAVE FLAUBERT : GOSPOA BOVARY

REALIZAM :
1830-1870 Vodede nacionalne knjievnosti : francuska,ruska i engleska knjievnost Doba razvoja industrije ,stjecanje kapitala,razvoj gradova Procvat znanosti Ideja o svemodi znanosti koja moe rijeiti nagomilane drutvene probleme Materijalistika filozofija ( pozitivizam-prouavanja injenine stvarnosti )

REALISTIKA POETIKA :
Knjievnici polaze od promatranja i prouavanja drutva- tenja za objektivnim prikazivanjem vanjskoga svijeta ( vidljive stvarnosti ) Umjetnost je oponaanje prirode Knjievnik je znanstvenik koji analizom dolazi do spoznaje Analitika metoda ( analitiko-spoznajna uloga knjievnosti ) Naela : istinitost, tipinost,objektivnost

PSIHOLOKI REALIZAM : tip realizma u kojem se istie psiholoka karakterizacija, tj. Unutarnja
proivljavanja vanijih likova.

GOSPOA BOVARY :
francuski realistiki roman pripovjeda-sveznajudi i potpuno neutralan,nikad se ne vidi u tekstu i ne komunicira s itateljima kompozicija- kronoloka,trodjelna, bez izraenih kompozicijskih faza ( po uzoru na jednolino protjecanje ivota ) naelo tipinosti tip nezadovoljne provincijalke ,tip malograanina , tip lihvara naelo istinitosti poticaj novinski lanak iz crne kronike predmet prikazivanja malograansko drutvo u francuskoj provinciji detaljno opisivanje- detaljno opisane zbilje esto dobivaju metaforiko znaenje

EMMA BOVARY :
Mlada je ,lijepa i romantina ena kdi imudnog seoskog gazde,odgojena u samostanu. Svoje zamisli o ljubavi i ivotu gradu na temelju romantiarske literature koju je itala za vrijeme kolovanja. Udaje se za Charlesa,estitoga ali nezanimljivoga lijenika koji ju oboava te oni zapoinju zajedniki ivot u francuskoj provinciji. Nakon nekog vremena Emma poinje proispitivati svoj brak i ivot. Razoarana monotonijom branog ivota ,Emma sredu o kakvoj je itala u romanima pokuava pronadi u ljubavnicima. U poetku je sretna,ali ljubavnici ne opravdavaju njezina oekivanja . Prezaduena i ostavljena,Emma sve vie tone. Zavrava ivot samoubojstvom. BOVARIZAM OZNAUJE NEMODNU ENJU OSREDNJIH DUHOVA PREMA VISINAMA , ODNOSNO OVJEKOVU SKLONOST DA , POPUT EMME, SMATRA KAKO JE ROE ZA NETO BOLJE OD ONOGA TO MU IVOT DONOSI.

F.M. DOSTOJEVSKI : ZLOIN I KAZNA

TEMA :
elja za drutvenom afirmacijom pitanje ovjekova identiteta pitanje ovjekove odgovornosti sredinja tema je etiko pitanje : ima li ovjek u ime viih ciljeva ubiti drugoga ovjeka ? raskoljnikovljeva teorija po kojoj se ljudi dijele na viu i niu vrstu ,a iznimnim pojedincima sve je doputeno jer su oni pokretaka snaga ovjeanstva .

KOMPOZICIJA ,FABULA :
fabula je oblikovana oko ubojstva pregledna radnja ( preteito kornoloka ,uz povremene retrospekcije ) fabularni tijek : -priprema za ubojstvo -ubojstvo -psiholoko slamanje Raskoljnikova koji je stalno na rubu priznavanja zloina.

VRSTA ROMANA :
psiholoki roman socijalni roman roman ideja

LIKOVI :

LIKOVI SU TIPOVI ( nositelji zajednikih osobina ) R.R. Raskoljnikov siromani student eljan drutvene afirmacije Sonja prostitutka,ena s dna drutvene ljestvice,ena patnica Psiholoko-socijalna motivacija likova LIKOVI SU ZASTUPNICI ODREENE IDEJE Filozofsko-etika karakterizacija likova

STILSKA OBILJEJA :
Detaljno opisivanje prostora i likova Pripovjedaki postupci : unutranji monolog,dijalog,opisivanje, pripovijedanje Opis prostora oblikuje lik : naglaava njegove osobine Modernistika obiljeja : literalno oblikovan ivot samih ideja .esejistiki elementi ( filozofske ideje ) ,subjektivno vrijeme , nepouzdani pripovjeda, unutranji monolog Elementi simbolizma-san,halucinacije,groteska

MILUTIN CIHLAR NEHAJEV : BIJEG

MODERNISTIKA PROZA :
Javlja se kao odgovor na realistiku poetiku objektivnog pristupa temi i knjievnika kao analitiara drutvenih zbivanja. U knjievnost se uvodi subjektivizam Pisci se bave psihologijom junaka Junak vie nije samo drutveno ved i duhovno i intelektualno bide Teite se prebacuje s vanjskog na unutarnje proivljavanje lika

U sreditu su uglavnom likovi intelektualaca kakve je u knjievnost uveo Janko Leskovar. To su pasivni pojedinci koji se ne uklapaju u drutvenu sredinu ,zaokupljeni su svojim unutranjim ivotom ,a uglavnom zavravaju tragino.

DEZINTEGRACIJA REALISTIKE PROZE :

Fabula vie nije primarna Prevladavaju opisi stanja likova Impresionistiki pejsa psiholoko stanje likova predstavljeno je slikom pejsaa.

STILSKA OBILJEJA :
Defabularizacija Psiholoka analiza Unutranji monolog Autorsko se pripovijedanje na mnogim mjestima prekida monolozima glavnog lika ,pismima,ulomcima denivnika

BIJEG :
Ovo je roman lika . u njegovu je sreditu sudbina ure Andrijaevida ,intelektualca koji zavrava tragino u sukobu sa sredinom ,ali i sa samim sobom

Osnovni se sukob smjeta unutar lika ;napetost je u samom karakteru u njegovoj unutranjoj slojevitosti . svekoliki svijet promatra se iznutra ,kroz optiku samo jednog lika

Sadraj romana predstavlja unutarnju analizu glavnog lika ,traenje odgovora na pitanje to je dovelo do njegova sloma .

U trenutcima kada treba donijeti vane odluke ,kada se od njega oekuje akcija , uri nedostaje volje i energije i on se preputa snatrenju i kontemplaciji.

FRANZ KAFKA:PREOBRAZBA
Avangarda :
1910.-1930. Futurizam (Italija,Rusija ) Ekspresionizam ( Njemaka, Austrija ) Nadrealizam ( Francuska ) Pobuna protiv tradicije ( poetika osporavanja )

NAJZNAAJNIJA DJELA :
Pripovijetke : Preobrazba, Seoski lijenik , Umjetnik u gladovanju Romani : Proces, Dvorac , Amerika

TEMATIKA

GLAVNI LIK KOMPOZICIJA

Doivljaj dehumanizacije svijeta kao mjesto tjeskobe i okrutnosti Odnos unutar obitelji ( nerazumijevanje ,nemogudnost komunikacije ) Trgovaki putnik Gregor Samsa Tri dijela u kojima se prati postupnost preobrazbe : 1. Fizika preobrazba 3. promjena glasa ( nemogudnost komunikacije ) 4. suavanje vida i odnos prema prostoru

STILSKA OBILJEJA

Hladno,neutralno pripovjedanje . stvaralaki postpupak je utemeljen na paradoksu . elementi ekspresionizma kao to su strah i tjeskoba i nadrealizma san i halucinacije . Tjeskobna kafkijanska atomosfera

MIROSLAV KRLEA : GOSPODA GLEMBAJEVI

MJESTO I VRIJEME RADNJE :

dramska se radnja odvija na jednom mjestu (palada imudne bankarske obitelji Glembay ) u svega nekoliko sati ( izmeu 1 i 5 sati ujutro ) suavanjem prostora i vremena,pozornost je usmjerena na odnose meu likovima , na njihova psiholoka proivljavanja

TEMATIKA :
prikazujudi uspon i pad Glembajevih ,koji su potekli od meimurskih seljaka ,a zloinima,prijevarama , i enidbama popeli na sam vrh

drutvene ljestvice i postali zagrebaka gospoda. Krlea ukazuje na slom Austro-Ugarske Monarhije :slom u glembajevskom salonu odraz je sloma koji zahvada Monarhiju u cjelini .

LIKOVI :
U prvom se planu nalaze psiholoki produbljeni likovi ,lanovi obitelji Glembay Naci Glembay bankar, tajni savjetnik Barunica Castelli Glembay njegova druga supruga Leone Glembay Ignjatov sin iz prvog braka Sestra Angelika udovica starijeg Glembajeva sina Ivana

U sreditu je dramske radnje lik Leonea Glebaya .temom povratka sina u zaviaj otvara se prostor za psiholoki sukob ( izmeu likova,unutar likova ) ,a istovremeno se pokrede radnja otkrivanjem tajni iz prolosti . Leoneov je lik poveznica svih elemenata drame .

VANJSKI SUKOB :
1. in : Leone-Silberbrandt 2. in : Leone otac 4. in : leone barunica Castelli

UNUTARNJI SUKOB :
LEONE : glembajevska priroda ( nagon, tjelesno ,animalno ) daniellijevska priroda ( razum,duhovno,ljudsko )

Ostali su likovi odreeni socijalno i psiholoki . u njihovim se dijalozima otkriva licemjernost i nemoral drutvenog kruga kojem Glembajevi pripadaju .

STILSKA OBILJEJA :
Klasina dramska struktura ( 3 ina,potivanje pravila trojednog jedinstva ) Dramska napetost rezultat je dramskog sukoba Govorna karakterizacija likova Naturalistika obiljeja ( bioloka motivacija glavnih likova ) Vrsta : psiholoka drama

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

Ovo je prvi hrvatski moderni roman. U njegovu je sreditu lik slikara Filipa Latinovicza koji se nakon mnogo vremena vrada u rodni grad u potrazi za vlastitim identitetom . TEMA : Egzistencijalna-traganje za vlastitim identitetom UMJETNOST : Promatrajudi svijet oima slikara ,Filip naglaava vanost boje u doivljavanju svijeta : eli na slikarskom platnu izraziti slikarski doivljaj svijeta kao simultanitet ovjekove svijest. U romanu se nalaze brojne digresije o slikarstvu ,uporbai boje,pristupa temi iz pozicije umjetnika. Stoga se ovaj roman moe odrediti kao roman o umjetniku i umjetnosti ,ime se uklapa u tradiciju europskog romana 1. Polovice 20. St.

LIKOVI :
FILIP : hipersenzibilan intelektualac ,umjetnik,ovjek kojeg mui tenja za samospoznajom. Osjedaj egzistencijalne tjeskobe oduzima mu mod umjetnikog izraavanja. Sav je u suprotnostima : u njemu se sukobljava duhovno i tjelesno ,umjetniko i racionalno, primitivno i civilizirano . MAJKA,BOBOKA : slini likovi ,naglaena tjelesnost ,psihoanalitiki pristup .

KIRYALES : Filipov alter ego mnjegova podsvijest. Svaku Filipovi misao utemeljenu na umjetnikom doivljaju svijeta kiryales rui logikom racionalne svijesti .

KOMPOZICIJA :
Roman se sadrajno moe podijeliti na dva dijela : u prvome dijelu dominira retrospekcija ,a u drugom dijelu prikazuje se kostanjevaka sredina i pripovijedanje tee uglavnom linearno. Osnovno je obiljeje kompozicije njezina dramska struktura : nakon ekspozicije niu se prizori puni dramatike ,a roman zavrava dramtinim krvavim raspletom .

ALBERT CAMUS : STRANAC

KASNI MODERNIZAM :
Traje do 40-ih do 70-ih godina 20. Stoljeda Obnavlja se dijalog s tradicijom : knjievnici se vradaju velikim knjievnim temama ( odnos pojedinca i drutva ,pojedinac u suvremenoj civilizaciji, smisao postojanja knjievnosti ,smisao ljudske povijesti ) Knjievnost se ispreplede s filozofijom Knjievna tehnika : prodor esejizma u roman

STRANAC :

TEMA KOMPOZICIJA LIKOVI

VRSTA

Prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog , ovjekova otuenost Roman je podijeljen u dva dijela Camus unosi promjene u karakterizaciju lika: itatelj oekuje psiholoku razradu lika k,ali ona izostaje . prikazujudi Mersaultov psihiki ivot ,Camus se koristi tehnikom redukcije . lik se tako krede samo u sadanjosti . Mesrsault je predstavnik otuenog ovjeka : doivljava ivot kao besmisleno psotojanje , on je otuen od drutva ,ravnoduan je prema svim njegovim institucijama Roman lika,egzistencijalistiki roman

JEROME DAVID SALINGER : LOVAC U ITU

PROZA U TRAPERICAMA :
Proza u trapericama je naziv za popularnu prozu koja nastaje 60.-ih godina prolog stoljeda kao opreka intelektualistikoj prozi. Naziv je dobila po trapericama tipinom odjevnom predmetu za maldu generaciju koju ta proza opisije. HOLDEN CAULFIELD : Srednjokolac iz New Yorka Inteligentan ,ali emocionalno nezreo Izbaen iz privatne kole ( kritika autoriteta, licemjerja,naina ponaanja u koli,snobizmu ) Odluuje napustiti internat prije vremena pa odlazi u grad Luta gradom i susrede se sa svijetom odraslih

KOMPOZICIJA : Caulfield ,sedamnaestogodinjak ,na poetku romana nalazi se na ljeenju i pria o dogaajima,odnosno krizi koju je proivio prole godine (uodi Boida) kada je (ponovo) izbaen iz privatne kole jer nije poloio zavrni ispit iz vedine predmeta. SVIJET ODRASLIH : Licemjerje Lane vrijednosti Lani autoriteti Svijet zabave : hoteli,barovi,prostitucija,opijanje

PRIPOVJEDA : Pripovijedanje u 1. Licu Nepouzdani pripovjeda :odraava nain na koji Holden vidi i doivljava svijet JEZIK : Primjeren pripadnicima njegove generacije Blizak usmenom izraavanju Urbani sleng

RANKO MARINKOVID :RUKE ANEO

Aneo je pria o klesaru Albertu Knezu ,knezu meu klesarskim obrtnicima ,majstoru kojeg su i neki kipari smatrali umjetnikom . istovremeno to je novela koja se bavi temom ivota kao ironije :majstor smatra da je pomogao malom Lojzu , a Lojz ga se ,kao odrasto ovjek,samo elio to prije rijiti. Time majstorov ivot postaje bezvrijedan ,a Lojzek postaje osoba koja mu to daje na znanje ,osoba koja nasljeuje njegov posjed , ali i njegov ivot (majstorova supruga Frida ). Ironian smisao novele jest to je Lojz pravo lice anela (nadgrobnog spomenika majstoru ) sve je privid stvarna je samo sebinost.

Naglasak je u noveli na unutranjem majstorovu proivljavanju. Iako pokuava sam sebe zavarati ,bolesni majstor sve jasnije uvia da je Lojz neiskren,da smao eka njegovu smrt. Upravo zbog toga majstor ne moe zavriti svoj nadgrobni spomenik kojim bi izrazio sebe kao umjetnika umjesto lica koji je elio dobiti ( tuga,snaga anela ) ,aneo na spomeniku imao je glupavo ,prijetvorno Lojzekovo lice .

RUKE
U noveli su dijelovi tijela antropomorfizirani (ruke,noge ,obrazi ) a sve je uklopljeno u stvaran kontekst ( 2. Svjetski rat ) KOMPOZICIJA Uvodni dio : pripovjeda gleda ispred sebe Sredinji dio : pripovjeda prati razgovor ,a kasnije i svau lijeve i desne

LIJEVA Raspjevana ,emotivna Ne zna pisati i itati ,ali zna drati knjigu Ne vjeruje rijeima :one prevare ovjeka ,ovjek esto kae ono to ne misli Nije izgubila vezu sa prirodom Lijeva ide za intuicijom ,pokretom,nasludenim,a ne izgovorenim

DESNA Ozbiljna,razumna Zna pisati (iako ne zna itati,zna listati knjigu ) Vjeruje rijeima Vodi konverzaciju,nastupa,iri horizonte Postavila se izmeu ovjeka i prirode Pazi da netko ne uvrijedi ast Potpisuje smrtne presude Desna je racionalna ona radi,ini i djeluje

zavrni dio-sukob na ulici

prolazak djevojice
i djeaka ,djeakova drskost ,okrutnost desne ,dolazak oca pad : dvije okrvavljene ruke na asfaltu , pomirenje i odlazak

ruke se ujedinjuju tijekom zajednikog sukoba s ocem

tematska rije : ast

PRAH :
Poetak novele-neobino predstavljanje lika jezinom igrom

 U sreditu je novele lik starog udaka Tonka pl. Jankina koji nije mogao ni nakon 11 godina preboljeti svoju veliku ljubav Anu. Sadraj je novele usmjeren na pokazivanje njegova unutranjeg svijeta. Drugi je sloj novele odnos starog i novog vremena : staro je vrijeme predstavljeno likovima Tonka i starice (na brodu ) a novo vrijeme likom geometra ,Anina mua. Ana je poveznica ta dva vremena : ona je istodobno idealizacija starog vremena i obinog novog vremena

ZAGRLJAJ
Marinkovid polazi od Pirandellove teze da je ovjekovo ja rascijepljeno na bezbroj linosti . u svojoj noveli uveo je 3 uloge: autorsko ja , pripovjedako ja i trede ja . Tema je pisanje opservacija,promatranje,analiza postpka U uvodnom dijelu novele pisac pokuava neto napisati,a pripovjeda ga promatra. Nakon neuspjelog pokuaja pisanja pisac izlazi na ulicu. U sredinjem dijelu pisac gleda ljude na ulici i razmilja o tome kako odabrati temu za djelo. Zavrni dio posljednje stranice novele propituje odnos umjetnosti i ivota. Temeljno je pitanje simbolike zagrljaja na kraju novele .