ESEJ 1

OPĆE UPUTE I UVOD ESEJA

ESEJ IZ HRVATSKOGA JEZIKA
– PRVI ISPIT NA VAŠOJ MATURI
• 160 minuta (2 sata i 40 minuta)
• 9:00 – 11:40
• 1/3 udjela u ukupnome ispitu
• ocjena se izvodi na temelju zbroja bodova postignutih u obama dijelovima
ispita
• najmanje 400 riječi (najmanje dvije stranice)
 1. SOFOKLO, ANTIGONA
2. WILLIAM SHAKESPEARE, HAMLET
3. FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI, ZLOČIN I
KAZNA
4. HONORE DE BALZAC, O TA C G O R I O T
A N T E K O VA Č I Ć , U R E G I S T R A T U R I
POPIS 5.
V J E N C E S L AV N O VA K , P O S L J E D N J I S T I PA N Č I Ć I
DJELA 6.
H R V A T S K O P J E S N I Š T V O , A N T U N G U S T AV M A T O Š
ZA 7.

ESEJ BIJEG
8 . M I L U T I N C I H L A R N E H A J E V,

9. FRANZ KAFKA, PREOBRAZBA

1 0 . M I R O S L AV K R L E Ž A , G O S P O D A G L E M B A J E V I
1 1 . H R VA T S K O P J E S N I Š T V O , ANTUN BRANKO ŠIMIĆ

1 2 . J E R O M E D AV I D S A L I N G E R , L O VA C U Ž I T U
VRSTE ESEJA

• 1. interpretativni školski esej (s popisa)

• 2. usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova (povezani tematikom,
idejom, glavnim motivima, problematikom, književnom vrstom, stilskim
razdobljem)
• 3. raspravljački školski esej (raspravljanja o književnoj ili drugoj temi ili
problemu koji proizlaze iz konteksta zadanoga književnog djela)
OD VAS SE OČEKUJE DA MOŽETE:

• sadržajno, smisleno i logično oblikovati vezani tekst prema ponuđenim smjernicama

• samostalno primijeniti različite postupke oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu, dokazivanje,
raspravu, opis, uspoređivanje)
• napisati školski esej u zadanome vremenu i sa zadanim brojem riječi
• prepoznati obilježja polaznoga teksta, navesti ključne sadržajne podatke te razumjeti i problematizirati
polazni tekst i/ili djelo u cjelini
• obrazložiti svoje tvrdnje – citirati!
• pisati esejistički prikladnim stilom i rječnikom
• primjenjivati norme hrvatskoga standardnog jezika
• pisati čitko i uredno
 SASTAVNICE VREDNOVANJA
 KATEGORIJE OPISIVAČI BROJ BODOVA  

  A1 prepoznati obilježja polaznoga 2  

  teksta/tekstova  
   
Poznavanje i A2 navesti ključne sadržajne podatke i 4  
razumijevanje strukturu  
teksta 50% ocjene
A3 razumjeti i problematizirati polazni 6
  ODGOVORI NA SMJERNICE I CITIRANJE 
tekst/djelo u cjelini  
50%
A4 potkrijepiti tvrdnje 4  
 
A5 sintetizirati argumente, stavove i 4  
čitateljsko iskustvo
Povezanost B1 sadržajno oblikovanje 1  
teksta  
  B2 smislenost i logičnost 4 15% ocjene 
15% 3 ODLOMKA, SAMISAO I ESEJISTIČKI
B3 prikladan stil 1 STIL
   
Upotreba C1 sintaktička točnost 4  
hrvatskoga  
standardnog C2 pravopisna točnost 6  
jezika  
C3 morfološka točnost 2  35% ocjene
 
JEZIČNE POGREŠKE   
35% C4 leksička točnost 2
PAZI!!!
Školski esej neće se vrednovati i dobit će nula bodova za sljedeće:

• nepristojno izražavanje
• niste napisali tekst u obliku školskoga eseja
• crtate na listu za školski esej
• promašili ste temu – NISTE ODGOVARALI NA SMJERNICE!
• nedovoljan broj riječi
• dopušteno je odstupanje 10% od donje granice broja riječi), 360 je donja granica!
• rukopis je potpuno nečitak
• pišete velikim tiskanim slovima
• potpisali ste se na esej ili napisali samo inicijale
KAD OTVORITE ESEJSKI ZADATAK,
NE PANIČARITE!
• pažljivo pročitajte tekstove i smjernice
• u smjernicama podvucite ključne riječi
• iz ključnih riječi načiniti natuknice
• natuknice poredajte prema smislu, odredite što će ići u uvod, što u razradu, a što u zaključak
• iz natuknica napišite koncept (na listu za koncept)
• sredite koncept – provjerite jeste li odgovorili na sve smjernice i jeste li ih povezali;
PREBROJITE RIJEČI AKO STIGNETE!
• prepišite esej na list za čistopis
UVOD ESEJA

KAO KAD NEKOGA VIDIŠ PRVI PUT! – 2 BODA!

UVOD ESEJA
• smjestite pisca i djelo u književnopovijesno razdoblje
– navedite i naziv razdoblja i stoljeće, ili godine trajanja razdoblja, a ako se traže,
ukratko i stilske značajke razdoblja

• lokalizirajte polazni tekst

– povežite ga s djelom, piscem i razdobljem i, ako se traži, odredite pripada li on
početku, sredini ili kraju djela

• odmah u uvodu treba odgovoriti na neku smjernicu

– najčešće na prvu ili na prve dvije
 PRVE DVIJE SMJERNICE
(UVOD ILI UVOD I POČETAK RAZRADE)
ROMAN ILI DRAMA

A 1 – P RVA S M J E R N I CA - 2 BODA A I I – D R U G A S M J ER N I C A - 4 BODA

( P R E P O Z N AT I O B I L J E Ž J A P O L A Z N O G A ( N AV E S T I K L J U Č N E S A D R Ž A J N E P O D AT K E I
T E K S TA / T E K S T O VA ) STRUKTURU)

• Predstavite poetiku djela U registraturi. • Portretirajte/predstavite Ivicu Kičmanovića na

– književnopovijesno razdoblje temelju ulomka i djela u cjelini.
• skripta - KNJIŽEVNO RAZDOBLJE i stoljeće – smjestite ga u kontekst književnoga djela
– vrsta djela • nalazi li se ulomak na početku, sredini ili na kraju i
• skripta - KNJIŽEVNA VRSTA rečenica o kontekstu
– književnoteorijske značajke – objasnite njegovu ulogu u djelu u cjelini; osobine, odnos s
• skripta - POETIKA DJELA drugim likovima, postupci…
• skripta – LIKOVI
– objasnite ulogu polaznih tekstova u kontekstu djela
U registraturi
• što iz navedenog ulomka saznajemo o Ivici
U uvodu:
PRVA SMJERNICA – POETIKA DJELA - 2 BODA

naziv
razdoblja,
stoljeće, O nadarenom seoskom dječaku Ivici Kičmanoviću koji sa sela dolazi u grad na
vrsta školovanje piše hrvatski pisac Ante Kovačić i na taj način uvodi temu tipičnih likova u
djela, hrvatsku književnost. Njegov roman U registraturi nastao je krajem 19. stoljeća u razdoblju
poetika
djela) hrvatskoga realizma pa se tako može odrediti kao realistički roman jer prikazuju probleme
hrvatskoga društva u tom vremenu, ali to može biti i roman o odgoju ili razvitku karaktera,
tzv. Bildungsroman, kao i poluautobiografski roman jer Kovačić u njemu na neku način opisuje
i epizode iz svoga života.
Struktura je ovoga romana uokvirena jer započinje i završava u prostorima registrature tako
da fabula u njemu ne teče kronološki, već retrospektivno. Karakterizacija je likova psihološko-
socijalna jer prikazuje njihovo unutarnje stanje kao i njihov materijalni status u društvu. S
druge strane autorski je pripovjedač u 3. licu kao i u mnogim realističkim romanima, ali djelo
ima i neke romantičarske elemente: lirski opisi seoskoga pejzaža, neobične, tajanstvene
S druge epizode vezane uz lik zagrebačkog dobrotvora Mecene i njegove kćeri Lauri i njezina brata
strane,
nadalje
Ferkonje.
-dobre Nadalje, u djelu je moguće pronaći i naturalistička obilježja: biološku motivaciju prisutnu u
poveznice liku Laure, estetiku ružnoće prisutnu u liku Ferkonje te modernistička obilježja: postupak
za
rečenice! introspekcije, tehniku unutarnjeg monologa, subjektivizirano vrijeme prikazano iz perspektive
svijesti glavnog junaka, česti vremenski skokovi…
 Kad navodite DRUGA SMJERNICA – PORTRETIRANJE GLAVNOG
LIKA -
nova imena,
morate ih
objasniti barem 4 BODA
jednom riječju
(susjed Kanonik, SPOMENITE I OSTALE LIKOVE KOJI SU BITNI ZA GLAVNI LIK!
otac
Zgubidan…)

Ivica Kičmanović glavni je lik romana te tipični lik nadarenoga dječaka seoskog podrijetla koji dolazi
u grad na školovanje ne sluteći da će na kraju romana umrijeti kao propali službenik registrature u požaru
koji je sam uzrokovao smućen alkoholom i psihičkom bolešću. Njegov otac nosi nadimak Zgubidan kako ga
je prozvao susjed Kanonik i njegovo je odrastanje na selu sretno dok mu Kanonik proriče lošu sudbinu u
velikom gradu jer za seljaka su plug i motika. U gradu doživljava sudbonosni susret s Laurom koja na njega
djeluje fatalno, demonski, ona upravlja njegovom sudbinom i dovodi ga do tragičnog završetka. On je lik
koji povezuje i seosku i gradsku sredinu, tuđom je voljom poslan u grad na školovanje, jednako tako i
pasivan lik bez volje, prave svijesti o sebi. Svjestan je negativnosti gradskoga života, ali im se ne
suprotstavlja, a njegovo je prezime ironično, tj. umanjenica od Ivica: on je jedini kičmanović među
beskičmenjacima tek u nekoliko epizoda iz romana (večera kod Mecene kad se ruga samoprozvanom
pjesniku Šajkovskom). Svjestan je licemjerja gradskoga života i u liku Mecene kojemu piše govore i u liku
svog rođaka kumordinara Žorža kojemu zapravo u gradu služi. Ivicu je pred ostavrenjem njegove sretne
ženidbe za seosku djevojku Anicu opet spriječila fatalna Laura koja mu se i priviđa u ludilu koje doživljava
čineći samoubojstvo na kraju romana.
 PRVE DVIJE SMJERNICE
(UVOD ILI UVOD I POČETAK RAZRADE)
PJESMA

A 1 – P RVA S M J E R N I CA - 2 BODA A I I – D R U G A S M J ER N I C A - 4 BODA

( P R E P O Z N AT I O B I L J E Ž J A P O L A Z N O G A ( N AV E S T I K L J U Č N E S A D R Ž A J N E P O D AT K E I
T E K S TA / T E K S T O VA ) STRUKTURU)

• Predstavite stvaralaštvo Antuna Branka • Predstavite tematska i stilska obilježja

Šimića u kontekstu vremena u kojemu je Šimićeva pjesništva te ih povežite s
stvarao konkretnim pjesmama i/ili zbirkama
– tematska obilježja Šimićeva pjesništva
– književnopovijesno razdoblje
• skripta – TEMATSKI KRUGOVI
• skripta - KNJIŽEVNO RAZDOBLJE i
stoljeće – stilska obilježja Šimićeva pjesništva
– vrsta djela • skripta – POETIKA DJELA

• skripta - KNJIŽEVNA VRSTA – povezati ih s konkretnim pjesmama

• što iz navedenih saznajemo o Šimiću
 PRVA SMJERNICA – PREDSTAVI PJESNIKA – 2 B O D A
DRUGA SMJERNICA – POETIKA DJELA – 4 B O D A
UVOD

Pjesnik, esejist, kritičar, prozaik i prevoditelj, sve je to bio veliki pjesnik Antun Branko Šimić koji
stvara početkom 20. stoljeća u razdoblju ekspresionizma. Osim toga, on je pokretač ekspresionističkih
časopisa Vijavica i Juriš koji nastaju pod utjecajem bečkog ekspresionističkog časopisa Der Sturm.
Kao esejist ističe se esejima O muzici forma i Tehnika pjesme u kojima se zalaže da umjetnost ne bude
angažirana, već da bude ekspresija unutarnje, duhovne pjesnikove stvarnosti. Međutim, ipak je
najpoznatiji po prvoj zbirci pjesama slobodnoga stiha u hrvatskoj književnosti, a to su Preobraženja
nastala 1920. godine.

POČETAK Riječ je o zbirci koja sadrži četrdesetak pjesama, a njihova je tematska podjela raznolika: pjesnici i
RAZRADE pjesništvo, ljubav i smrt, zavičaj i siromaštvo. Šimićev je izraz sažet, a ritam prirodni te ga gradi pomoću
opkoračenja, prebacivanja i grafičkog rasporeda stihova. On upotrebljava jednostavne, svakodnevne riječi
– time označava početak novog, modernog razdoblja hrvatskog pjesništva. Nakon zbirke nastale su pjesme
o smrti te ciklus Siromasi u kojem Šimić obrađuje socijalnu tematiku. Nadalje, česta je upotreba glagola u
pjesmama, ali ima i eliptičnih (neoglagoljenih) rečenica, često u pjesmama izostavlja interpunkciju i rimu te
mu grafički oblik pjesama ima zrcalni oblik. Kao i svi ekspresionisti, i kod njega boje izražavaju
emocionalnu obojenost te im daje simbolična značenja. Bez obzira na sažet izraz, njegove pjesme pune su
bogate metaforike, a naročito one antologijske: Opomena, Pjesnici, Moja preobraženja, Hercegovina…
NE PIŠITE SAMO
DA ISPUNITE
PAPIR, PIŠITE DA
DOBIJTE BODOVE!
P R AT I T E S M J E R N I C E !