Bistri vitez don Quijote od Manche

Miguel de Cervantes Saavedra je panjolski pripovjeda i dramatiar koji je

ivio na razmeu renesanse i baroka. Za razliku od predrenesansnih talijanskih
pisaca, Cervantes nije bio slavan za vrijeme svoga ivota. Bio je u vojsci, zatvoru,
a pisanjem je jedva nabavljao dovoljno novca za preivljavanje. Pravu slavu je
stekao poslije smrti, a njegovo najpoznatije djelo Bistri vitez Don Quijote danas
smatramo jednim od najvanijih renesansnih djela. Naime, taj roman smatramo
prvim modernim romanom svjetke knjievnosti te je kao takav postavio normu
prema kojoj se romani piu i dan danas. Don Quijote objavljen je u dva dijela, a
prati dogodovtine pedesetogodinjaka koji je itanjem vitekih knjiga umislio da
je vitez te kao takav radi sve to su ostali vitezovi skitnice radili u srednjem vijeku
(luta svijetom i ina dobra djela borei se za naklonost svoje dame). Iako ovo
djelo moemo tumaiti kao pustolovni roman, u Don Quijotu nije u prvom planu
naracija ve odnosi meu glavnim likovima te sloenost njihovih karaktera.
U uvodnome nas poglavlju Cervantes upoznaje s glavnim likom kao i s
dogaajima koji pokreu radnju kroz ostatak djela. Govori o don Quijotu, plemiu
koji si je od itanja previe vitekih knjiga umislio da je vitez skitnica te opisuje
njegove pripreme za odlazak u svijet kako bi inio ono to i prilii vitezu. Pisac (u
formi sveznajuega pirpovijedaa) u postupku pripovijedanja esto koristi ironiju,
kao satiru na srednjovjekovne viteke romane: Uini mu se zgodinim i
potrebnim, za veu ast svoju i za korist dravnu, da se prometne u skitnika
viteza i krene svijetom oruana na konju, traei nepravdu i izvrujui sve ono to
je itao da izvruju vitezovi skintice.. Taj element je prisutan kroz cijelo djelo
tako da neki ovaj roman nazivaju i satirinim. Nakon to je don Quijote odluio da
e postati vitez, svog neuglednog konja je zamislio kao najljepeg na svijetu te
mu kao takvom nadjenuo umjetniko ime Rocinante...jer ne prilii se da konj
ovakva slavna vitez, a i sam po sebi zgodan bez uvena imena bude. Slino
tome, neuglednu seljanku Quijot zamilja kao najljepu princezu kojoj u ast ini
sva dobra djela, u emu jo jednom uoavamo autorovo ironiju, ovoga put
usmjerenu na simbol savrene ene u srednjem vijeku. Likovi u Cervantesovu
djelu nisu karakterizirani statino ve se njihov moral i karakter postupno
razvijaju kroz radnju romana. Iako pisac veinu likova opisuje uglavnom fiziki, iz
tog opisa moemo saznati i njihov karakter. Takav sloen nain pisanja, naspram
povrinske jednostavnosti, pokazuje Cervantesovu veliinu jer nam on uvijek
namee neto mnogo ire i ozbiljnije od onoga to kae.
Na izgled zabavna komedija o ludom vitezu kroz pravi kut gledanja moe
postati vrlo pouno o djelu s idejom da se svijet mijenja te ako se i mi ne
promjenimo ne moemo u njemu opstati. Vitez don Quijot je djelo koje je utabalo
stazu mnogim knjievnicima, ali i djelo koje