Trojanski rat

Ahilej
Odisej
Eneja
Romul i Rem
 TROJANSKI RAT I JABUKA
RAZDORA
• Zbog proročanstva da će roditi sina jačeg od oca, bogovi su morsku nimfu Tetidu udali za
smrtnika Peleja.
• Na njihovom vjenčanju Erida, božica nesloge, bacila je zlatnu jabuku s natpisom „najljepšoj“.
Sud kome treba pripasti jabuka prepušten je najljepšem smrtniku - Parisu, trojanskom princu.
• Atena (Minerva) mu ponudi ratnu slavu.
• Hera (Junona) vladavinu nad
cijelim svijetom.
• Afrodita (Venera) mu je ponudila
najljepšu ženu na svijetu
– Grkinju Jelenu.

Tetida je Peleju rodila

najvećeg junaka među
smrtnicima - Ahileja.
• Jelena je bila supruga spartanskog kralja Menelaja.
• Trojanski prinčevi Hektor i Paris trgovali su s Grcima. Zloupotrijebivši Menelajevo
gostoprimstvo, Paris odvede sa sobom suprugu spartanskog kralja.
• Grci su odlučili osvetiti se. Agamemnon, kralj Mikene i Menelajev brat stao je na čelo grčke
vojske. Mikena je u to vrijeme bila najmoćniji grčki polis (grad-država).
• Za izvjesnu pobjedu Grcima je bila potrebna pomoć najjačeg među njima – Ahileja.
AHILEJ, sin božice Tetide i smrtnika Peleja bio je najjači smrtnik.
- Bio je neranjiv.
- Tetida je sina uronila u rijeku Stiks ne bi li ga učinila neranjivim.
Stiks je okruživao podzemni svijet mrtvih (Had).
Jedino Ahilejevo ranjivo mjesto bila je
desna peta za koju ga je mati držala pri
kupanju.

Ahileja je otrovnom strijelom u petu

pogodio Paris. Tako je osvetio smrt brata
Hektora kojeg je ubio Ahilej.
• Nakon iscrpljujućeg desetogodišnjeg rata Grci su Trojance pobijedili lukavstvom.
• Na Odisejev nagovor sagradili su ogromnog konja; u njega su se sakrili najbolji grčki ratnici,
dok se glavnina vojske povukla.
• Trojanci su, vjerujući da je konj dar i znak da Grci odustaju od rata, poklon uvukli unutar
gradskih zidina. Noću su se ratnici iskrali iz konja i otvorili ulaz za grčku vojsku koja se
neprimjetno vratila pred trojanske zidine.
Otuda potječe izreka „Boj se Danajaca (Grka) i kada darove nose“.
 ODISEJ
Nakon 10 godina rata, Odiseju je trebalo još 10 godina da se
vrati u zavičaj, na otok Itaku, gdje su ga čekali vjerna
supruga Penelopa i sin Telemah.
Oslijepio je kiklopa Polifema, jednookog
diva, koji je Odiseja i njegove suputnike
zatvorio u pećinu i proždirao ih.
Prošao je između Scile i Haribde, dva
čudovišta na obalama Mesinskog prolaza.
- Sišao je u Had (kodNapulja).
Čarobnica Kirka
pretvorila je Odisejeve
mornare u svinje. Odisej
je naveo čarobnicu da se
zaljubi u njega i spasio
mornare.

Naložio je mornarima da stave vosak u uši kako ne

bi čuli neodoljivi poj sirena, a da njega vežu za
jarbol i ne odvežu ga ni po koju cijenu.
Preljepa nimfa Kalipso zadržavala ga je na
rajskom otoku sedam godina.

Odbio je brak s Nausikajom, princezom na otoku blagostanja.

Odbio je brak
sa
Nausikajom
princezom
Feačana .
Penelopa je uzor vjerne supruge i mudre žene.
20 godina se branila od prosaca koji su željeli
dokopati se Odisejevog imanja i mjesta Itačkog
kralja. Danju je tkala platno, a noću ga parala,
kako bi odložila udaju.
HOMER 9. ili 8. st. pre Kr., slijepi
pjesnik.
ILIJADA – o Trojanskom ratu
• Ilijada slavi ideal ratnika,
junaka.

ODISEJA - Odisejev povratak i

sudbine grčkih junaka nakon
Trojanskog rata.
- Odiseja slavi ideal mudrog i
okretnog čovjeka antike – i
suvremenog svijeta.

- UČITELJ HELADE – u školama

antičke Grčke dječaci su se
obrazovali na Homerovim
epovima.
• Rijetki su umakli pogromu u Troji. Među njima je bio i Eneja, sin Trojanca
Anhiza i božice Venere (Afrodite).

Noseći bolesnog
oca i malenog sina
na plećima, Eneja
bježi iz Troje.
Suprugu je izgubio
u metežu i magli.

Slijedeći savjet
bogova, krenuo je
ka Italiji.
• Junona (Hera) skrene njegov brod, koji dospijeva na afričku obalu, u Kartagu.
• Ugostila ga je kartaška kraljica Didona. Između Eneje i Didone rodila se ljubav, ali je Jupiter
(Zeus) poslao glasnika Merkura (Hermesa) s porukom da Eneja mora nastaviti put.
• Eneja je noću krišom napustio Kartagu.
• Didona je oduzela sebi život.
• Početak neprijateljstva Kartaga – Rim.
- Eneja stiže na Apeninski poluotok.
- Sišao je u podzemni svijet.
• Dolazi u blizinu današnjeg Rima, u oblast Lacij
kojom vlada kralj Latin. Njih dvojica sklapaju savez.
• Oženio se princezom Lavinijom, Latinovom kćeri.
Nakon Latinove smrti, Eneja je postao kralj Latina i
Lacija.
• Mit – odraz dolaska Etruščana iz Male Azije na
Apeninski poluotok Usp. Latium, Latinus - latinski
• Publije VERGILIJE Maron (1. st. pr. Kr.)
• ENEIDA
• vrijeme Oktavijana Augusta
• jedan od najznačajnijih rimskih pjesnika
 VENERA + ANHIZ Jul (Askanije)
- Gaj Julije Cezar – Julijevci – Vergilije povezuje s Julom
ENEJA - Julijevci – carska dinastija
ASKANIJE - JUL
...
AMULIJE NUMITOR

MARS REA SILVIJA

ROMUL I REM
OSNOVALI RIM
753. god.
• Enejini potomci bila su braća Amulije i Numitor.
• Latinima je vladao Numitor, ali ga je brat Amulije zbacio s vlasti,
njegovog sina ubio, a njegovu kćer Reu Silviju primorao da postane
Vestalka (devičanska svećenica božice Veste) kako ne bi imala potomke.

• Bog rata Mars se zaljubi

u Reu Silviju. Ona mu
rodi blizance.

• Amulije naredi da se
dječaci ubiju.
Rob je blizance stavio
u košaru koju je
pustio niz rijeku Tiber.
• Rijeka je košaru s dječacima izbacila
na obalu. Djetinji plač prva je začula
vučica. Ona je podojila Romula i
Rema i tako ih spasila od smrti.
• Kasnije su blizance usvojili i odgojili
pastiri.

• Kada su odrasli, Romul i Rem ubili su

Amulija i vratili vlast nad teritorijem
kojim je ranije vladao njihov djed,
Numitor.
Vučica je
postala
simbolom
grada Rima.
Braća odluče osnovati novi grad. Promatrali
su nebo: tko ugleda više ptica postat će Etruščani – proricanje Rim leži na 7
osnivač novog naselja. Bogovi izaberu auguri – ptice brežuljaka.
Romula. haruspici - iznutrice
Romul plugom i uzore brazdu, koja je
označavala granice grada. Rem ozlojeđen
preskoči brazdu ne bi li se narugao bratu.
Uvrijeđen, Romul je ubio brata.

• Rim je osnovan 21. travnja 753. pr. Kr. Od te

godine Rimljani su računali vrijeme (brojali
godine – tada počinje rimska era).

• Eponim grada, Romul, bio je prvi od 7 rimskih

kraljeva.

Kraljevi – razdoblje etruščanske

prevlasti