Homer: Ilijada, oko 800. pr. Kr.

(Ilij, drugo ime grada Troje)

Ilijada,15 696 heksametara

–Troja je postojala i opljačkana je i razrušena oko 1250. g. pr. Kr.
– sadržaj epa je uzet iz priča o Trojanskom ratu (prikazani su
događaji u 51 dan zadnje, desete godine rata)
- temeljni motiv - SRDŽBA tesalskog kralja Ahileja; vrhovni
zapovjednik Agamemnon oteo mu je lijepu robinju Briseidu i on
ne želi više sudjelovati u boju; Trojanci potiskuju Grke ; Ahilej
se vraća u boj tek kad je trojanski junak Hektor ubio najmilijeg
druga Patrokla; Ahilej ubija Hektora i njegovim pogrebom
završava ep

Trojanski rat – započeo jer je trojanski kraljević Paris došavši u

diplomatsku misiju u Spartu oteo ženu kralja Menelaja, lijepu
Helenu, i opljačkao kraljevsko blago
- rat je trajao 10 god., a završio je razorenjem Troje
- Homer se ograničio na epizodu svađe Ahileja , najboljeg grčkog
junaka pod Trojom, i Agamemnona, Menelajeva brata i vrhovnog
zapovjednika grčke vojske
-kraj ove epizode čini pogibija Hektora, najvećeg trojanskog junaka,
koja simbolički rješava ishod rata

Ilijada – ep o Ahileju
- tipičan epski heroj, sin božice Tetide i smrtnika Peleja
- ratnički duh grčkog naroda sažet je u liku Ahileja, koji je postao
uzorom viteških vrlina (savršen junak – fizička snaga i hrabrost)
- bez njegove pomoći Troja se ne može osvojiti
- tragičnu dimenziju njegovu liku daje odluka da ubije Hektora, iako
mu je triput pretkazano da mu nakon toga slijedi smrt
- njegova slabost je u nemoći da svlada silinu svojih emocija
- Ilijada je i ep o KRIZI HEROJSKOG MORALA – Ahilej postaje
svjestan da se okaljana ratnička čast ne može otkupiti novcem; ne
može se sve izraziti u novcu, zato Ahilejeva srdžba nadrasta njega
samoga, postaje demon koji gospodari njime
- tek će Patroklova smrt izazvati obrat u Ahilejevu ponašanju ( uzet
će robinju i naknadu i spremiti se za borbu)
Ahilej se vraća u zajednicu i miri s okolinom tek kad se sreće s
gubitkom kakav je i njegov tj. kad Hektorov otac Prijam dolazi
izmoliti mrtvo tijelo svog sina

- europska knjiž. započinje Ilijadom i Odisejom – rezultat postojanja

višestoljetne epske tradicije (?)
- teorija: Homerovim epovima prethodili su jednostavniji oblici koje
su prethomerski pjevači (AEDI – aed – pjevač junačkih pjesama u
starih Grka) stvarali služeći se bogatom zalihom tipičnih mjesta –
tradicionalnim situacijama, opisima, poredbama, epitetima i sl.

Tipična obilježja karakteristična za usmenu naraciju u stihu:

-izbjegavanje opkoračenja (težnja načelu stih – rečenica)
-sporost u pripovijedanju
-sklonost iscrpnim opisima
-formulaičan način izražavanja (stalni epiteti)
-upotreba tipičnih epskih tema (žrtvovanje, naoružavanje,
blagovanje, porinuće i pristajanje broda…)

-podloga grčkom pjesništvu i umjetnosti je MITOLOGIJA - likovi :

1. besmrtni bogovi s ljudskom obličjem, vrlinama i manama
(antropomorfizirani)
2.smrtni ljudi – heroji , zamišljeni kao rodovsko – plemenske
vođe

-bogovi se ne razlikuju mnogo od junaka; nad ljude ih uzdiže samo

besmrtnost i veća snaga, dok su u moralnom pogledu gori od ljudi
Homer, 800. pr. Kr.
- o njegovu životu nema pouzdanih podataka; navodno je bio slijep
-pripisuju mu se najstarija sačuvana djela ne samo grčke, nego i
europske knjiž. – epovi Ilijada (15 696 heksametara) i Odiseja (12
103 heksametra) - smatra se da je bio rodom iz Smirne u Maloj Aziji
- u antici su ga smatrali povijesnom osobom i pripisivali su mu uz
Ilijadu i Odiseju još i:
 niz «kikličkih» epova s trojanskom i tebanskom tematikom
 homerske himne bogovima
 šaljivi spjev Batrahomiomahija (Boj žaba i miševa)
Homersko pitanje - sumnja u Homerovo postojanje
- je li postojao Homer, je li on stvorio jedan, oba ili samo najstarije
dijelove epova, nije li Homer kolektivno ime mnogih pjesnika?
Mogući odgovori:
1.unitaristi brane jedinstvo epova pripisujući ih jednom stvaraocu
(argumenti – jedinstvo kompozicije i doslovno provedeni karakteri i
lica)
2.pluralisti ili analitičari – brane misao o kolektivnom autorstvu
(nedosljednost pojedinih dijelova i očite interpolacije)
3.neounitaristi govore o dva pjesnika – jedan da je stvorio Ilijadu, a
drugi Odiseju

I Ilijadu i Odiseju aleksandrijski filozofi podijelili su na 24 pjevanja –

prema broju slova grčkog alfabeta
EP, EPOPEJA - duži oblik epske poezije koji opisuje važne
povijesne događaje iz cjelokupnog života jednog naroda –
uvijek je nacionalno određen

- predstavlja vrhunac usmena stvaralaštva jednog naroda

EPSKA TEHNIKA
- epsko djelo započinje karakterističnim uvodom in medias res
(u središte zbivanja)
Srdžbu mi, boginjo, pjevaj, Ahileja, Peleju sina

-takvom postupku prethodi samo uvod u kojem se zaziva pomoć

bogova (INVOKACIJA) i iznosi osnovna tema pjesme
-epski pjevač pjeva o poznatom zbivanju, niže motive kronološkim
redom, ali neprestano odgađajući razrješenje uvođenjem sporednih
motiva i događaja – taj postupak kojim se usporava odn. zadržava
radnja naziva se RETARDACIJA

-retardacija se ostvaruje:
DIGRESIJAMA – duži opisi nekog predmeta, osobe ili događaja,
koji ne ulaze izravno u kontinuirani prikaz osnovne fabule
EPIZODAMA – veće tematski zaokružene i kompozicijski cjelovite
digresije koje se mogu izdvojiti iz cjeline djela ( npr. rastanak
Hektora i Andromahe)
PONAVLJANJIMA – glasova, riječi, stihova, grupa stihova, čitavih
situacija

-kompozicija Ilijade – jednostavna, jasna, čvrsto povezana,

KRONOLOŠKA
- česte su retardacije (digresije, ponavljanja; digresije često postaju
samostalne epizode)
-opisi bojeva zauzimaju veliki dio – RATNIČKA EPOPEJA
Junaci Ilijade

Grci Zeus Trojanci

Kralj Menelaj, žena Helena Prijam, kralj; žena mu je
koju je oteo Paris Hekaba

Agamemnon, Menelajev Kraljević Paris Aleksandar

brat i vrhovni zapovjednik
Hektor, najveći junak
Ahilej, najveći junak
Andromaha, Hektorova žena
Briseida, Ahilejeva robinja
koju je oteo Agamemnon Hris, Apolonov svećenik

BOGOVI: Hriseida, Hrisova kći

Hera, Zeusova žena
Tetida, Ahilejeva majka BOGOVI:
Atena Apolon Sarpedon,
Hefest Afrodita Zeusov sin
Kalhant, proricatelj Artemida
Ares
Patroklo, Ahilejev najbolji
Euforb, Eneja – junaci
prijatelj

Diomed, Ajant – junaci

Odisej – zaslužan za pad

Troje jer je izmislio
Trojanskog konja

Nestor – najmudriji I
najstariji Grk

Feniks, Ahilejev odgojitelj