RIMSKA KNJI EVNOST

ROMANA KREZI & ANA-MARIA PAPONJA

Rimska knji evnost

 Rimsku knji evnost nemogu e je razumjeti bez propitivanja njenog odnosa prema gr koj knji evnosti. Temeljno je obilje je rimske knji evnost nasljedovanje gr kih uzora i nametanje s njima. Za razliku od Grka , Rimljani nisu tvorci knji evnih vrsta. Ljubavna elegija , satiri ki epigram, pjesni ke i prozne poslanice, samo su neke knji evne vrste kojima su Rimljani dali novi biljeg. Povijesna je uloga rimske knji evnosti u njezinu posredovanju izme u Gr ke i Europe.

Rimsku knji evnost povjesni ari su podijelili na etiri razdoblja.

 Prvo razdoblje rimske knji evnosti je arhajsko razdoblje ( 240.- 80. pr. Kr.) ,  zlatni vijek (80.pr. kr.-14.posl. Krista) ,  srebrni vijek (14.-117.posl.kr) i  knji evnost kasnog carstva (117.-476.)

Prvo-Arhajsko razdoblje rimske knji evnosti

 Prvo razdoblje rimske knji evnosti u znaku je brojnih knji evnih prijevoda i kazali nih prilagodba, pri emu prednja e komediografi poput Plauta i Terencija, prenose i gr ke kami ke predlo ke na rimsku pozornicu. Najpoznatiji tragi ari su Marko Pakuvije i Lucije Akcije. Tragedije su pisali uglavnom s gr kom tematikom.

Zlatni vijek rimske knji evnosti

 U zlatnom vijeku rimska knji evnost dose e i u stihu i u prozi svoj vrhunac. Epove pi u Lukrencije, Vergilije, Ovidije; u elegiji i epigramu ogleda se Katul; u ljubavnom pjesni tvu Propercije, Tibul i Ovidije; u lirici, satiri i poslanicama Horacije. Me u proznim piscima posebno se isti u povjesni ari Cezar, Livije i Salustije. Sredi nja osoba je Ciceron koji i praksu i teoriju govorni tva stavlja na novu razinu.

Srebrno razdoblje rimske knji evnosti

 Ovo razdoblje ome uju vladavine careva Tiberija i Trajana, iznimna ostvarenja zatje u se u nekoliko knji evnih vrsta: satiri Juvenal, romanu Petronije, basni Ferdo, epigramu Marcijal, povijesti Tacit, filozofskom eseju i tragediji Seneka.

Razdoblje kasnog carstva

 Ovo razdoblje odlikuje se vidljivim sukobom poganske tradicije i uznapredovala kr anstva. Taj vi estoljetni spor dovr ava se pomirbom dvaju svjetonazora. Najve i dio rimske ba tine nastavlja ivjeti zahvaljuju i tomu to je latinski u cijelim srednjovjekovlju jezik knji evnosti, znanosti, crkve i uprave.

Plaut(oko 254.-184.)
 Plaut spada me u najve e rimske komediografe. Mada mu se prepisivalo vi e od stotinu komedija, njegovo je autorstvo nedvojbeno utvr eno samo za 21 komediju, od kojih su najuspjelije Manaechmi, Hvalisavi vojnik i krtac. Obilje ja Plautove komedije: vje to vo ena intriga, u kojoj presudnu ulogu igra rob, ivi dijalozi, so an narodni govor, jasno ocrtani i esto karikirani likovi. U fino tkivo gr ke komedije unosi elemente grube komike, pa i lakrdije, ubacuje plesne i glazbene umetke tako da ih prilagodi ukusu rimske publike, eljne prvenstveno razonode.

Katul(84.-54.)
 Gaius Velerius Catullus najve i rimski lirski pjesnik, rodom iz Verone. Kao pripadnik tzv. novih pjesnika, koji su se ugledali u aleksandrijsku poeziju, i Katul je gajio kult forme i napisao niz du ih pjesama u kojima obra uje mitolo ke pri e. Njegova se slava temelji prvenstveno na dubokim iskrenim lirskim pjesmama. Prvi je me u rimskim pjesnicima po eo iznositi svoj intiman ivot. Prijateljstvo, gozbi i pijanki, politi ka izrugivanja, bratova smrt, i nadasve strasna i trajna ljubav prema Klodiji, predmet su najboljih Katulovih pjesama. Njegov lirski izraz, nadahnut je Alkeja i Sapfe.

Vergilije(70.-19.)
 Publius Vergilius Maro, najzna ajniji pjesnik rimske knji evnosti Augustova doba. Ro en u Mantovi i odgojen na o evom imanju, ne snalazi se u gradskoj vrevi i iako ti enik cara Augusta te prijatelj Horacijev i lan Macenatova, ve i je dio ivota proveo na svom malenom imanju u Kampaniji. Njegova ljubav prema prirodi i mirnom seoskom ivotu esta je tema njegovih pastirskih pjesama po uzoru na Teokritove idile (Bukolike ili Ekloge). Vergilijevo djelo Georgike je didakti ki spjev o ratarstvu, u kojem je obra en problem poljodjelstva, sto arstva, ov arstva i p elarstva, to je prepagirala Augustova ekonomska politika. Njegovo najzna ajnije djelo je prvi rimski nacionalni ep Eneida, pisan s ciljem da proslavi Cezarov i Augustov rod.

Horacije(65.-8.)
 Quintus Horatius Flaccus, rimski pjesnik rodom iz ju ne Italije, sin imu nog oslobo enog roba koji mu je omogu io zamjerno kolovanje u Rimu i Ateni. Vergilije ga uvodi u Macenatov krug, blizak Augustu, ije e politi ke i dru tvene koncepcije Horacije propagirati i u svojoj poeziji. Napisao je zbirku satiri kih intoniranih Jamba ili Epoda, 2 knjige satira, 4 knjige lirskih pjesama, nazivanih esto i Odama. Napisao je i 2 knjige pjesni kih Poslanica od kojih je najzna ajnija Poslanica Pizonima(476 heksametara) prozvana ve u antici Ars poetica, gdje iznosi svoja razmi ljanja, iskustva u laganom tonu, primjerenom pismu prijateljima, te daje savjete i upute kojih bi se pjesnici trebali pridr avati ako ele da ih djelo nad ivi. Poznata je i oda o Lidiji.

Tibul( oko54.-19.)
 Albije Tibul rimski lirik. Pjesnik je niza elegiji u kojima pjeva o svojoj ljubavi prema Deliji i kasnije Nemezi, o e nji za mirom, patrijaharnim seoskim ivotom i mr nji prema ratu i ratovanju, koje mu je oduzelo najbolje godine ivota. Pjesme, pisane u elegijskom distihu, odi u melakonijom i isti u se jednostavno u izraza.

Ovidije(43.pr.Kr.-18.po.Kr.)
 Publius Ovidius Naso najplodniji je rimski pjesnik. Ve i dio ivota proveo je u Rimu, gdje se veoma rano posvetio knji evnosti i predao modernim zabavama, sve dok 8.god.po Kristu nije prognan u Tome na Crnom moru, gdje je i umro. Glavne teme Ovidijeve poezije bile su ljubav i obradbe raznih legendi; tri knige ljubavnih pjesama, lascivnih porodi no-didakti kim ep- Ljubavno umije e, te 15 knjiga Metamorfoza i nedovr en kalendar rimskih vjerskih i nacionalnih svetkovina Fasti. Majstor stiha i izvrstan pripovjeda , te genijalan zabavlja i majstor knji evnog umije a, Ovidije je u ivao veliku popularnost u svoje doba. Uvelike je utjecao na europsku literaturu srednjeg vijeka i renesanse.

Metamorfoza
 Najva nije Ovidijevo djelo su Metamorfoze. Sastoje se od 11 995 heksametara, u kojima je obra eno pribli no 250 mitolo kih pri a to se zavr avaju nekom pretvorbom i stvorio svojevrstan novelisti ki zbornik s mnogo lirskih elemenata.

Marcijal ( oko 40.-oko104.)

 Marcijal je najve i rimski pisac epigrama. Rodom je iz Hispanije najve i dio ivota proveo je u Rimu, gdje je ivio kao ti enik raznih bogata a i stjecao njihovu naklonost duhovitim i o trim epigramima razli itih sadr aja. Napisao je vjerojatno na tisu e epigrama, a o uvano ih je samo 1500. njegovi su epigrami ssvojom duhovito u, i uspjelom zavr nom poentom postali uzor cijelom kasnije epigramskom pjesni tvu.

Siroma ni pjesnik
Netko nedavno premjeri me, Rufe, kao trgovac robljem ili trener. Kad me prou i, upre me prstom: Ti si , re e mi, dakle taj Marcijal ije zlo este ale znade svatko komu barbarsko nije sasvim uho? Ja se skromno nasmije im, lako klimnuh, priznaju i da glavom taj sam ovjek. Za to,upita, nosi lo ogrta ? Ja mu rekoh: Pa eto, lo sam pjesnik! To da sam pjesnik ne do ivi i e e, Rufe, dobar mi po alji ogrta !