Barok

Bernini, oltar u bazilici

Svetog Petra u Rimu
Renesansa
 Uzor: antika
 Čovjek u središtu
pozornosti: tjelesna i
duhovna ljepota i snaga;
čovjek je aktivan,
samopouzdan; uživa u
ovozemaljskom životu
 Teme: ljubav, ženska
ljepota, priroda; antički i
religiozni motivi
 Težnja ljepoti i skladu
 Jezik: narodni
Barok
 Protureformacija
utječe na misaonost
književnosti i
promišljanje čovjekova
odnosa prema svijetu, životu i Bogu
 Teme: smrt, prolaznost, ljubav, religiozne i
mitološke teme
 Stil: kićen, bogat pjesničkim slikama,
neobična metaforika, alegoričnost,
dinamičnost (marinizam, gongorizam)
Barok u Europi
 Vrijeme: od kraja 16. st. do pol. 18. st.
 Najjače je izražen u Italiji i Španjolskoj

 Naziv port. barocco = biser nepravilna oblika

 Društvene okolnosti:
katolička obnova ili protureformacija:
- reakcija na reformaciju (tj. protestantizam Martina Luthera)
- Isusovci (i dominikanci, i drugi) šire katoličanstvo i otvaraju
škole i visoka učilišta
- utječe na svjetonazor i književne teme: smrt, prolaznost
ovozemaljskoga, čovjekova sudbina; povratak religiozne
tematike; tematika ljubavi protkana prolaznošću
Stilska obilježja barokne umjetnosti
Arhitektura: težnja za efektima: kupole, niše, ukrasi, krivulje
Kiparstvo: figure u pokretu, savršenstvo tehnike
Slikarstvo: igra svjetla i sjene, kontrast, pokret, realističnost
Bernini: sv. Tereza

Marija Antoaneta
Maria

Antoanetta

Versailles Versailles

MmMa
RAZLIČITOST RENESANSNE I
BAROKNE SLIKE SVIJETA:

Za čovjeka renesansni svijet je logična i dobro

organizirana tvorevina u kojoj svatko ima
svoje mjesto.
U baroku se ta slika svijeta raspada. Sve
prožeto napetošću nepomirljivih suprotnosti:
sačuvan renesansni optimizam, ali pojačana
religioznost, refleksivnost i nijekanje
svjetovnog.
Stilska obilježja baroka
u književnosti

Stil
 Kićenost , gomilanje riječi, krasnorječivost, patetičnost (uzvišeni
stil), zvukovni efekti
 Važnije je kako se reklo, nego što se reklo
 Gusta uporaba pjesničkih figura, neobične metafore, usporedbe,
kontrasti, antiteze, simbolika, alegorija
 Povratak religiozne tematike i religioznog svjetonazora

Teme: ljubav, smrt, ljudska sudbina, prolaznost ovozemaljskoga;

biblijska, mitološka i povijesna tematika

Književne vrste: povijesni i religiozni epovi, religiozne poeme,

komedije, melodrame, povijesne drame
Književnici

Italija:
 Torquatto Tasso:
Oslobođeni Jeruzalem, religiozni ep
 Giambattista Marino: Adonis, mitološki ep
(marinizam)

Španjolska:
 Luis de Gongora: Samoće, poema (gongorizam)
 Lope de Vega, dramatičar (preko 2000 drama)
 Pedro Calderon de la Barca: dramatičar (Život je san)
KNJIŽEVNE VRSTE: lirika

• kratka lirska pjesma s temama sličnim renesansi

(ljubavna bol i prolaznost ovozemaljskih vrijednosti),
ali naglašene simbolike i kićenošću izraza

 KONČETO – stilska figura zasnovana na spajanju

pojmova koji na prvi pogled nemaju ništa zajedničko,
a njime se ističe pjesnikova domišljatost i duhovitost
EPIKA

 Opsežan ep i opsežan roman

 Baroknom religioznom epu uzor je Vergilije
 Tema mora biti aktualna i nacionalna, a
struktura epa čvrsta, bez brojnih epizoda
DRAMA

 nove dramske vrste povezane s glazbom:

melodrame, opere i oratoriji (oratorij je veće
vokalno-instrumentalno glazbeno djelo koje prikazuje
radnju isključivo glazbenim sredstvima bez glume i
pozornice)
 Tema: čovjekova podvojenost između svjetovnosti i
straha pred smrću, a u središtu zanimanja je
mistično, iracionalno, tajanstveno
Barok u hrvatskoj
književnosti

Vrijeme: od 17. do pol. 18. st.

Karakteristike:
 Povezan uz protureformaciju (katoličku obnovu)
 Teme: odnos života i smrti, spoznaja ljudske prolaznosti,
čovjekova sudbina
 Velika jezikoslovna djelatnost isusovaca i franjevaca
 Ima nekoliko književnih središta
Književna središta
DUBROVNIK crkva Sv.Vlaha

Jezik: ijekavska štokavica

Književnici: Ivan Gundulić

Ivan Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida

(prepjev biblijskih psalama), Osman (ep), Dubravka
(pastorala); Suze sina razmetnoga (poema)
Ivan Bunić Vučić: Plandovanja (pjesme)
Mandaljena pokornica (poema)

Junije Palmotić: Pavlimir (drama), Kristijada (ep)

 Kajkavska
književnost

Jezik: kajkavski

Književnik:
Juraj Habdelić:
Prvi oca našega Adama greh
- religiozno-moralistično djelo,
Dictionar ili reči slovenske -
hrvatsko/kajkavsko – latinski rječnik
(prvi kajkavski rječnik)

Trakošćan kod Varaždina

Ozaljski književni krug
Karakteristika: koriste sva 3 narječja
(koine)

Ivan Belostenec: Gazophylacium

(hrv.-lat. rječnik; riječi iz sva 3 narječja)
Ana Katarina Zrinska: Putni tovaruš (molitvenik) Ozalj

Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena (ep o Sigetskoj bitci)

Fran Krsto Frankopan: Gartlic za čas kratiti (pjesme; rukopis)
 Slavonija

 Antun Kanižlić:
Sveta Rožalija
(religiozna poema; stih: dvostruko
rimovani 12-erac; štokavština)
Jezikoslovna aktivnost
isusovaca
pridonijela je želji za stvaranjem
jedinstvenog hrvatskog književnog jezika

 Šime Budinić: jezikoslovac; predlaže mješavinu hrvatskog,

staroslavenskog, češkog i poljskog jezika (prvi upotrijebio
dijakritičke znakove)
 Bartol Kašić: predlaže štokavštinu i fonetsko pravilo:
1 glas=1 znak; autor prve hrvatske gramatike - “Institutionem
linguae illyricae” 1604.; otac hrv. jezikoslovlja
 Jakov Mikalja: “Blago jezika slovinskoga” –
hrvatsko-latinsko-talijanski rječnik ;
zalaže se za štokavštinu
 Jezikoslovna aktivnost
isusovaca - nastavak

 Pavao Ritter Vitezović = koristi sva 3 narječja

Djela: Lexikon latino-illyricum (lat.-hrv.rječnik);
Odiljenje sigetsko (ep); Slovnica (gramatika)

 Juraj Križanić = misionar u Rusiji; zastupa

sveslavensku političku ideju “Svi Slaveni u jednoj
državi”
Važnost jezikoslovnoga
rada isusovaca u Hrvatskoj

 Bogata izdavačka djelatnost

 Poučno-nabožna književnost za
široke narodne mase
 Bogata jezikoslovna aktivnost
- prva hrv. gramatika (Kašić) Katedrala u Varaždinu

- rječnici (B.Kašić, J.Mikalja, I.Belostenec, P.Ritter

Vitezović, J.Habdelić)
 Težnja za stvaranjem jedinstvenog književnog jezika
(prednost => štokavština)
Barokna crkva Majke Božje Jeruzalemske,Trški Vrh kod Krapine (18.st.)