UVOD

Nakon Biblije, Don Quijote je doivio najvie prijevoda. Sama ta injenica govori nam da bi roman svakako
trebalo proitati. Na hrvatski je knjigu preveo so !elikanovi" #$#%.godine. Njegov je prijevod redigirao i
napomenama popratio &osip 'abak, te je takav objavljen #$%#. Bistri vitez Don Quijote od Manche smatra se
jednim od najboljih prijevoda na hrvatski uop"e. (adnja romana je )asi"ena tolikim u)bu*enjem, neoekivanim
obratima te u) to i ironijom i humorom, da itatelja doslovno +lijepi+ )a stolicu.
,amiljen kao satira na preivjele, ali u to doba jo popularne viteke romane, Don Quijote je u toku stvaranja
prerastao pi"eve intencije i postao djelom op"eljudske vrijednosti, u kojem u likovima don Quijota i Sancha
-an)e oivljuju dvije ra)ne .panjolske, dvije povijesne epohe i dvije vjene dileme ovjeanstva / sukob i)medu
ideala i stvarnosti.
O PISCU
0iguel de 1ervantes Saavedra 2#%34. 5 #6#6.7 je bio pisac koji je )naio najvii uspon i sinte)u panjolskog
duha i panjolske stvarnosti svojega vremena. (o*en je u gradi"u 8lcala
de 9enares, nedaleko od 0adrida, kao etvrto od sedmero djece
siromana kirurga.
'ijekom rane mladosti esto je sa svojom obitelji mijenjao mjesto
boravka. .kolovao se u rodnom mijestu, Sevilli i 0adridu, gdje je poeo
pisati svoje prve pjesme. Sa dvadeset godina, kao lan pratnje kardinala
8c:avive, papina delegata u .panjolskoj, odla)i u taliju. 'u je upo)nao i
talijansku knjievnost i ivot, bujniji i slobodniji nego u svojoj
domovini. Sudjelovao je u mnogim borbama te je bio i )arobljen i
odveden u 8lir. Nakon pet godina otkupljen je i vra"en u .panjolsku.
8li, ni u domovini ga nije doekala sre"a. Nitko nije mario ni )a )asluge
ni )a patnje isluenog vojnika. ; <4. godini se eni, a od #%=>. godine se okre"e literaturi, no njegovi ka)alini
komadi i pjesme ne nala)e i)davaa.
?odine #%=%. i)dao je pastoralni roman +?alatea+. ;nato popularnosti takvih romana, ovo 1ervantesovo djelo
nije poluilo slavu i novac kojima se on nadao. 'ada ga steaj novara, kod kojega je poloio svoj novac,
upropatava i dovodi u )atvor.
; tamnici pie prva poglavlja +Don Quijotea+ koji "e biti objavljen #6@%. pod naslovom
+Atroumni vite) Don Quijote od 0anche, prvi dio+ i postie veliki uspjeh.
1ervantes ra)vija vrlo ivu knjievnu djelatnost. )daje )birku od dvanaest novela +;)orne
novele+, kojom tu pro)nu vrstu uvodi u panjolsku knjievnost Bsatiriko didaktiku
poemu +-ut na -arnas+ i +Asam komedija i osam novih me*uigri+. -otaknut
objavljivanjem nastavka romana +Don Quijote+ 8lon)a Cernande)a de 8vellaneda, 1ervantes objavljuje svoj
nastavak romana. ,adnje 1ervantesovo djelo bio je herojsko/viteki roman +-ersiles i Sigismunda+, objavljen
posmrtno. 1ervantes je umro u 0adridu ><. travnja #6#6. godine, iste godine kada i Shakespeare.

>

ANALIZA DJELA
!rsta djelaD
Satiriki viteki roman
0jesto radnjeD
.panjolska
!rijeme radnjeD
#6. stolje"e
'emaD
-ustolovine vite)a Don Quijotea i njegovog perjanika Sancha -an)e.
0otiviD
!itetvo, ivoti vite)ova srednjeg vijeka, njihove osobine i karakter, te op"e drutveno stanje toga doba.
-roblematika koja se obra*uje u djeluD
Ciktivni svijet vitetva u kojem Don Quijote vjeruje da ivi, te posljedice njegovog djelovanja pod tom
)abludom.
Analiza glavnih likovaD
Don Quijote je na poetku romana 8lonso Quijano, +plemi" koji se po dobi
hvatao pedesetih i bio je snana rasta, suhovljav, mrav u licu, veliki ranoranilac
i ljubitelj lova+. Adjednom spa)i ari itanja starih vitekih romana i poslije i
sam, pomu"enog uma od tolikog itanja, odlui postati vite) i odla)i u
pustolovine po .panjolskoj. -ostaje hrabar, nepokolebljiv i ustrajan, postavlja si
cilj od kojeg ne odustaje. ako be)uman u svojim postupcima, plemenit je u
svojim namjerama. Njegova djela, koliko god mahnita, )rae veliinom. An je
lud, ali to nije patoloko ludilo, ve" sam nain njegova postojanja i djelovanja.
Stoga nikada nije sveden na lakrdijaku Eiguru i pisac mu tijekom cijelog romana
nije odu)eo ljudsko dostojanstvo. An nije odbaen od okoline, ve" u)dignut
<
i)nad nje, iako se na prvi pogled ne ini tako. Don Quijote je utjelovljenje ljudskog sna, ljudske be)umnosti,
ljudskih stradanja i uporne borbe )a pravdom, istinom i nedostinim idealima. An je lu*ak, ali mudar i vidovit,
na trenutke dola)i do bistrih spo)naja o sebi i svome snu. ; bitkama je nemilosrdan, smion i hladnokrvan.
?otovo je ne)amisliva ta promjena )anosa prisutnog u govorima kojima se obra"a Dulcineji prije svakog
dvoboja, a dostojan je najve"im ljubavnicima. 1ervantes mu pred smrt ipak vra"a ra)um te i sam Don Quijote
odbacuje to svoje lano ime i odluno umire kao 8lonso Quijano.
Sancho Panza je Don Quijoteov perjanik. Ci)iki i)gled mu je opisan
vrlo krto, ali istovremeno i preci)no kada se kae da je +imao golemu
trbuinu, a ni)ak rast i tanke noge+. ako se pri prvom spominjanju
kae da je bio be) mnogo +soli u glavi+, u budu"nosti se doka)uje
suprotno. An je Don Quijoteva ista suprotnost. Dok se Don Quijote
uputio u traenje pustolovina idealistiki nastrojen, Sancho je to
napravio iskljuivo i) svoje koristi. Nasuprot Don Quijoteu, on
i)bjegava Ei)ike sukobe premda je spreman sebe braniti koliko moe.
-ohlepan je i sebian, ne okljeva opljakati ni Eratra. Sklon je citiranju
malogra*anskih poslovica i i)reka, pa ga ak i sam Don Quijote trai da se odrekne te navike. S vremenom je
Don Quijote Sancha pomalo uvukao u svoj svijet te "e se i on mnogo puta prepustiti snovima svog gospodara.
Sancho Don Quijotea na samrti uvjerava da "e postati pastiri. 'u njegova privrenost vladaru dola)i do i)raaja
vie nego ikada, jer mu on vie nita ne moe niti eli obe"ati, a Sancho ga je ipak spreman podrati u njegovoj
)adnjoj ludosti.
Zakljuak o likovima:
Don Quijote i Sancho -an)a su dva dijametralno suprotna lika, te bi se trebali odbijati, barem u pravom svijetu.
8li )audo njih dvojica su nali neke )ajednike interese i privlae se moda ak i vie nego to bi se privlaila
dva kompatibilna lika. Spoj sanjara i realista daje neponovljivo djelo, koje se odralo ak 3@@ godina kao vrsti
primjer svoj sili suvremenih i manje suvremenih romana i novela.
Spoe!ni likovi:
?a)darica, sinovica, brija, pop, Don (oland, vojvoda, vojvotkinja, upnik, kanonik, Eratri, krmar, krmarica,
seljanke, 'ome 1ecial, Fiterija, Basilio, 'ere)a, Don -edro (ecio, Don 8ntonio, Sanson 1arrasco, ma)gari,
galijai, glumci itd.
;) glavnu Eabulu koja je po)nata, pisac ovoga djela uvodi dodatnu radnju
koja se ne vidi i) glavne, ve" stoji u njenoj po)adini. Naime, Don Quijotea
kro) cijelu radnju potajno, na trenutke, prate njegovi mjetani bakalar Sanson 1arrasca, upnik, brija i drugi
)abrinuti )a njegovo )dravlje i poljuljanu pamet. Skrivaju"i se uvijek pod drugim lanim imenima i ulogama,
pokuavaju Don Quijotea odvesti ku"i da tamo ostane i nastavi normalno ivjeti. 'o na kraju i uspijeva bakalar
1arrasco. Asim te skrivene radnje pisac nam esto daje uvid u samu ironiju djela, te u to da glavne junake mnogi
+vuku )a nos+B tj. pretvaraju se da ih cijene i potuju. Avi to, naravno, u svojoj )asljepljenosti ne vide.
3
dejaD
Svijet se mijenja, a s njime se trebaju mijenjati i ljudi. Ani koji se ne uspiju prilagoditi ne"e mo"i opstati. Doka)
je Don Quijote.
Donkihoti)amD
Donkihoti)am o)naava svaki u)aludan, besmislen pothvat koji i)a)iva podsmjeh B sklonost Eanta)iranju.
Borba s vjetrenjaamaD
-ojam G Borba s vjetrenjaamaH o)naava borbu koja je u)aludna i besmislena .
2 ; djelu Don Quijote nasr"e na vjetrenjae uvjeren da su posrijedi krakati gorostasi, a onda, dignut u )rak
)ajedno s bojnim kljusetom (ocinantom i survan na tlo, objanjava Sanchu -an)i da je arobnjak Creston
pretvorio divove u mlinove samo da mu otme slavu pobjede.7
Stil i je)ikD
-rvi dio romana se po svojoj strukturi prilino podudara s vitekim romanom, ali 1ervantes u njega unosi
stanovite i)mjene. ;) pustolovine glavnog lika, on u svoje djelo unosi nekoliko novela, od kojih su, neke vie a
neke manje u sve)i sa tijekom glavne radnje. An sam objanjava taj postupak kao nain ra)bijanja jednolinosti
pripovijedanja o samoj dvojici glavnih likova. ; tom djelu ima nekih nedosljednosti na koje u drugom djelu
upo)orava lik Sansona 1arrasca. Drugi dio romana ima jedinstvenu strukturuB u njemu nema umetnutih novela.
-o obradi gra*e drugi dio je sloeniji i kompaktniji. ; prvom dijelu on govori o pisanju romana +Bistri vite) Don
Quijote od 0anche+, a u drugom dijelu o lanom 28vellenadinom7 nastavku romana. Iesto se pojavljuju latinski
i)ra)i poput +tantum pellis et ossa Euit+, poslovice kao to je +nije )lato sve to sja+ i citati. 1ervantes
upotrebljava poredbe 2skitnik vite) be) ljubavi drvo je be) li"a i ploda i tijelo be) due7 i metaEore 2)atrpati
provaliju strahaB osvijetliti )brku smetenosti7. Slui se pripovijedanjem, dijalogom i opisivanjem.
Fritika drutvaD
Don Quijote je vieslojan roman sa be)broj )naenja i isto toliko tumaenja. Asim otre kritike i parodiranja
vitekih i pastoralnih romana, popularnih u 1ervantesovo doba, ovaj roman predstavlja tako*er i kritiku crkve
i inkvi)icije, kritiku tadanjeg panjolskog drutva koja se ogledala u podjeli na stare i nove kr"ane, obiaja i
ljudskih naravi. ; 1ervantesovo doba, mnoge od ovih kritika su mogle kotati autora slobode ili ak i ivota, a
jedini nain da ih i)ra)i bio je kro) usta mentalno poreme"enih literarnih junaka. sto "e uraditi i u jednoj od
svojih ;)ornih noveli, Stakleni licencijat 2p. El licenciado Vidriera7.
Fritika djelaD
G1ervantes je prvi donio ovjeku najrje*u, najsla*u, najbolniju nasladuD su)u humora, i nije udo to Don
Quijote posta biblijom svih tunih, ironijskih i osjetljivih dua, knjiga 9einove mladosti i evan*elje velikih
humorista... -remda je najpopularnije miljenje da je Don Quijote djelo satirino 5 satira na ondanje vitetvo,
parodija vitekih romana 5 ta knjiga ne moe se uvrstiti ni u koju tono ogranienu knjievnu vrstu. No o tome
nema sumnje da je don Quijote tip vie humoristian no satirian, u)bu*uju"i uvijek nau simpatiju, nikad
%
antipatijuD J!itetvo je majka jednakosti kao ljubav.K JDuh ne unitava hrabrost i junatvo ne gasi duha.K JBog i
-riroda dadoe im slobodu, nitko na svijetu nema prava unititi tu sloboduK 5 veli u duhu modernog proletarca,
osloba*aju"i robijae, na plemeniti ljivar 8lonso Quijano,
S nadimkom JDobriinaK. 5 Iovjek tako plemenite logike i portvovnog morala ne moe biti junak satire, a ako
je Don Quijote satira, nije satira na i)vjesnu kastu i epohu, ve" na ivot, ovjeka i ideal uop"e, satira na idealiste,
teoretike, doktrinare i pjesnike. Quijote je simbol jedne, Sancho -an)a druge polovine ovjeanstvaD one
realistine, ograniene, pu)ave mase, to unato priro*enoj lijenosti klik"e )a Quijotima, )a svojim
0uhamedima, Folumbima, Napoleonima.H
8ntun ?ustav 0ato
ZA"LJ#$A"
!jera u ideale ini Don Quijotea u)vienim, a pustolovine u koje hrli prava su avantura, vrhunska )abava i do
danas nisu i)gubile na svojoj )animljivosti i potpunoj otkaenosti.
Don Quijote je ovdje kako bi nam poka)ao kako nije sve u loginosti i praktinosti, kako nam treba neto vie od
toga.
-okuati prekrojiti svijet prema svojim snovima i ilu)ijama nije mogu"e, ali svi to moramo pokuati. Don
Quijote, luckasti borac )a pravdu, tu je da nas itaju"i djelo podsjeti da vi ovjek be) snova, ideala,
)anesenjatva i makar )rnca ludila bio osu*en na ruan, pri)eman i ne)animljiv ivot u realnosti koja je drugo
ime )a nepravdu i )lo koje nas okruuje.
6