FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI

BIOGRAFIJA
Fjodor Mihajlovi Dostojevski roden je 1821. godine u porodici prilino siromana
ovjeka. Njegov otac bio je vojni lijenik plemikog porijekla. !adio je u jednoj javnoj
bolnici u Moskvi" ali je taj polo#aj u tadanjoj !usiji bio vrlo skroman i obitelj je
Dostojevski #ivjela u skuenom stanu i u okolnostima koje ni u kom sluaju nisu bile
raskone. $tac mu je bio mali tiranin koga su ubili pod nepo%natim okolnostima.
&'stra#ivai knji#evnih djela Dostojevskog obino vide autobiogra(sku crtu u odnosu koji
'van )arama%ov ima prema ubojstvu svoga oca* iako 'van nije bio pravi ubojica" svojim
mlitavim stavom" i stoga to nije sprijeio ubojstvo iako je to mogao uiniti" on je na neki
nain kriv %a ubojstvo oca. +rema tim kritiarima" i%la%i" da je Dostojevski cijelog #ivota
patio od slinih osjeaja posredne krivice jer je njegovog oca ubio njegov koija.,
$ndje" u moskovskom sirotitu" u onoj uskoj i%bi koju dijeli sa svojim bratom" proveo je
prve godine svog #ivota. Nikad nije o njima govorio" a ta njegova utnja uvijek je bila
stid ili ponosni strah pred tu-om suuti. )ad je onda kao mladi i%aao i% tog mranog
svijeta" njegovo je djetinjstvo ve bilo ugaeno. .ajedno sa svojim bratom u ono je
vrijeme beskrajno mnogo itao i danju i nou. +un najsna#nijeg oduevljenja %a
ovjeanstvo" on se je upravo bolesno poeo kloniti ljudi. Natjeran novanom
oskudicom otiao je u vojsku" ali ni ondje nije naao prijatelje. /slijedile su mukle
mladenake godine. )ao junaci svih njegovih knjiga on je #ivio u nekakvom kutku"
sanjarei i ra%miljajui. Nou je prevodio 0al%acovu 1vgeniju 2randet i 3chillerova Don
4arlosa.
1855." u dobi od dvadeset i etiri godine" napisao je 6strastveno" gotovo u su%ama6
majstorsku studiju 0ijedni ljudi. +jesniku Nekrasovu povjerio je rukopis na ocjenu. Dva
dana prola su be% odgovora. Nou je sjedio osamljen i %amiljen kod kue i radio sve
dok se svjetiljka nije ugasila. Najednom oko etiri sata ujutro netko je #estoko %a%vonio"
a kad je Dostojevski %auden otvorio vrata" Nekrasov ula%i u kuu" grli ga" ljubi i klie
mu.
$nda se Naskarov #uri k 0jelinskom" svemonom ruskom kritiaru. 6/skrsnuo je novi
2ogolj6" vie s vrata" maui rukopisom kao %astavom. 6)od vas 2ogolji rastu kao
gljive6" rekao je nepovjerljivi 0jelinski kojega je o%lovoljilo toliko oduevljenje. 7li kad ga
je Dostojevski sljedeeg dana posjetio 0jelinski se sav i%mijenio. 68a ne ra%umijete to
ste stvorili6" vie on sav u%buden na smetenog mladia.
8ako melodramatski odvija se otkrie Dostojevskog kao pjesnika. 0ijedni ljudi su kasnije
objavljeni u Nekarsovu asopisu. /spjeh je bio ogroman. 7 8urgenjev ga je na%vao
novom bubuljicom na nosu ruske knji#evnosti.
/br%o biva uhapen %bog dru#enja s jednim tajnim drutvom mladih ljudi koji su
prihvatili socijalistike teorije 3en9 3imona i Furijea. $vi mladi ljudi sastajali su se u kui
inovnika Ministarstva vanjskih poslova" Mihajla +etraevskog. +oslije ustanka 1858.
godine u nekoliko europskih %emalja" u !usiji je dolo do vala reakcije: vlast je bila
u%nemirena i podu%ela je drastine mjere prema svim protivnicima. ;judi i% kruga
+etraevskog bili su uhapeni" me-u njima i Dostojevski" te osudeni na smrt vjeanjem.
!eeno im je da e biti pogubljeni: odveli su ih na mjesto odre-eno %a i%vrenje ka%ne"
sve%ali su im oi" svukli ih do koulja i %ave%ali %a stupove. 8ek tada su im proitali
presudu kojom se smrtna ka%na pretvara u osam godina robije u 3ibiru. 8aj dan je
ostavio dubok o#ljak u dui Dostojevskog. Nikad ga nije sasvim prebolio.
<etiri godine prinudnog rada Dostojevski je proveo u drutvu ubojica i lopova" jer tada
jo nije bilo uvedeno i%dvajanje obinih osudenika od politikih. $pisao ih je u .apisima
i% mrtvog doma &18=2,. 8u su do pojedinosti su ocrtana sva poni#enja i tekoe kojima
je bio i%lo#en" kao i %loinci me-u kojima je #ivio.
Dostojevski je morao pronai neki i%la% da ne bi sasvim poludio u tom okru#enju. /tjehu
je naao u kranstvu.
$sim toga bilje#io je i pojave kod ljudi koji su osim %vjerstva poka%ivali i poneku ljudsku
osobinu.
)ad su mu naj%ad raskovali lanac s i%ranjenih nogu" kad su stupovi ostali %a njim kao
truli sme-i %id" on je drugi ovjek* %dravlje mu je ra%oreno" slava rasprena u prainu" a
#ivot uniten" samo njegova radost ostaje nedirnuta i neo%lijedena. >o nekoliko godina
mora ostati upola slobodan u 3ibiru" ali mu nije doputeno da objavi bilo kakav svoj rad.
$ndje u progonstvu" u najgorem oaju i osamljenosti sklapa onaj neobini brak sa
svojom prvom" bolesnom i osebujnom #enom.
)ao %aboravljen ovjek vraa se u +etrograd. Njegovi .apisi i% mrtvog doma" taj
ne%aboravni opis njegove robije pro#ete gro%om" otkriva ruskom narodu da tik kraj
njega postoji neki drugi svijet" pravo istilite svih patnji. ' sam car jeca nad tom
knjigom" a tisue ljudi spominje Dostojevskog. / jednoj jedinoj godini ponovo je
i%gradena njegova slava" ali sada trajnija nego prije. .ajedno sa svojim bratom osniva
asopis u kojem gotovo sve pie sam. <asopis se br%o iri u sve krugove i ini se kao
da je sudbina Dostojevskog %auvijek osigurana.
7li on sam smatrao je da mora jo upo%nati jo jednu %emaljsku patnju" muku
emigracije i onaj u#asan strah %a bijedni svakidanji kruh. 3ibir i katorga" najje%ovitija
karikatura !usije" sve je to ipak bila domovina" sada treba da %bog pretjerane ljubavi
prema svom narodu upo%na jo i e#nju to je nomad osjea %a atorom. >o jednom
se mora vratiti u be%imenost" jo dublje u tamu prije nego postane pjesnik" junak svojeg
naroda. /br%o umire mu #ena" a nakon toga i njegov brat.
' sada" poinje ono besciljno dugogodinje lutanje 1uropom" ona je%ovita odvojenost od
!usije" i%vora krvi njegova #ivota. 3 mnogo muke nala%i sklonite u malim niskim
svratinima sobama" punim %adaha siromatva" demon padavice napada ga sve ee"
dugovi" mjenice" obve%e tjeraju ga od posla na posao. / meduvremenu #eni se %a
mladu stenogra(kinju u kojoj nala%i #enu punu odanosti i s takvim smislom %a praktino
da je u% njenu pomo uspio odgovoriti na sve rokove i postepeno se osloboditi novanih
neprilika. .a vrijeme boravka u ino%emstvu on mr%i Nijemce u Njemakoj" Francu%e u
Francuskoj i to samo %ato jer nisu !usi. $n #eli jedino osjeati !usiju" domovinu" samo
#eli vidjeti irilska slova i bar letimino osjetiti dah domae rijei. Nastaju .loin i ka%na"
'diot" .li dusi i 'gra" monumentalna djela dvadesetog stoljea. / roku etiri godine" od
18=?. do 18?1. njegova obitelj stekla je neku materijalnu sigurnost i mogli su se vratiti u
!usiju.
$d tada pa do kraja #ivota Dostojevski je #ivio u relativnom miru. .li dusi su imali veliki
uspjeh. /br%o po i%lasku knjige" ponudili su mu da bude urednik vrlo reakcionarnog
nedjeljnog lista princa Meerskog" 2ra-anin. Njegovo posljednje djelo" 0raa
)arama%ovi" od kojeg je uspio napisati samo prvi tom" radio na drugom tomu kad ga je
smrt %adesila" donijelo mu je od svih romana najveu slavu. ' govoru odr#anom prilikom
otkrivanja spomenika +ukinu u Moskvi 188@. godine bilo je upueno mnogo pri%nanja i
donijelo mu jo vie radosti.
2odinu dana poslije" l@. veljae 1881. umire F.M. Dostojevski. '% najudaljenijih gradova
putuju i%aslanstva da mu iska#u posljednju poast. )ovaka ulica" u kojoj je i%lo#en na
odru" sva je crna od ljudi koji preplavljuju u je%ovitoj utnji stubite radnike kue i
ispunjavaju uske sobe tik do lijesa. Na tom sprovodu odjednom se na jedan sat
ostvaruje sveti san Dostojevskog* jedinstvena !usija. $nako kao to su se u njegovim
djelima osjeala bratimstva svih klasa i stale#a u !usiji tako su i one stotine tisua i%a
lijesa u svom bolu bili jedna jedina masa* i mladi prinevi i raskono odjeveni popovi i
radnici" studenti" o(ciri" i lakaji i prosjaci bili su jedna cjelovita !usija.
3voja djela pisao je %a novac" radi osuene kore kruha" a stvarao ih je u ubitanim
rokovima. $skudica je Dostojevskog primorala na u#urban rad" ali je ujedno potakla
njegovu produktivnost i omoguila inten%itet do#vljaja" dramatinost" i%gradnju
(eljtonistikog6 stila. No ta oskudica imala je svoj u%rok i u temperamentu" prirodi samog
pisca" koji je mogao i na drugi nain" be% oskudice" organi%irati svoj #ivot. Dovoljno je
%aviriti u njegova pisma" pa da se shvati" to je %a njega %nailo pisati roman. 0ila je to
te#nja prema najviem" 6sve ili nita6 govorio je.
/ njegovim romanima nema 6raspjevanosti rijei6 i 6bljetavila literamih ukrasa6" ali ima
bujnost i opse#nost psiholoke ralambe" strastvenog uranjanja u slo#eni svijet misli i
osjeaja junaka. Njegova paleta je prete#no siva" kao to je siv i sumoran i ambijent"
koji slika" ali reenica tee lako" jednostavno i ne prisiljeno" i%nosei pred nas
najslo#enije probleme i %acrtavajui otrim" sigurnim pote%ima lica i situacije. )od
Dostojevskog gotovo i nema krajolika" opisi prirode su krti i sjevemjake" petrogradske
prirode" a opisi interijera mrani i oskudni" kao to su mrani i oskudni stanovi" u kojima
prete#no #ive njegovi junaci. ' ti opisi vie su usputni* pisac prela%i preko njih" koristei
se samo najnu#nijim" sav nadahnut ra%vijanjem radnje i ra%granatou psiholoke
anali%e. Mr%i 6literaturu6" knjike manire" i ablone" i tra#i i%ra% koji e reproducirati
#ivotnu dramatinost to je nosi u sebi.
Najvei dio njegovih djela potekao je i% 2ogoljeve pripovijetke Ainjel i %ato je prilikom
i%laska pieva prvijenca 0jelinski rekao* 6!odio se je novi 2ogoljB6. +o u%oru na njega"
Dostojevski je njegov petrogradski kolorit" %abaene etvrti" prljave kuerine" bijedne
stanare" svijet" to ne hoda 6irokim" osvijetljenim bulevarima u dabrovim kapama ili
paradnim koijama" nego u svojim bijednim rupagama" na stra#njim stepenitima" koja
%audaraju na pomije6 predstavio bijednim studentima" svojim uvrije-enim i poni#enim
intelektualcima da bi se kro% njih vinuo do najva#nijih teoretskih i idejnih pitanja svog
vremena" ali sve to na irokoj utrtoj 2ogoljevoj sta%i. 3 tog novog stajalita on gleda na
bivu knji#evnost kao na neku vrstu 6%emljoposjednike i plemike knji#evnosti koja je
ve rekla svoju rije6 i stvara novu" gradsku ili gradansku knji#evnost.
7ko je +ukin 6najveselije6 ime ruske knji#evnosti" Dostojevski je najtraginije. Nitko kao
on nije prika%ao svijet sjena" to se nevidljivo prelamaju kro% ljudsku duu" nitko
traginije ocrtao be%nadne" sive hori%onte i onaj %aguljiv oblak briga" to je obavio
ovjeka" guei ga i prignjeujui te#nom. Nitko nije dao dublje onaj gorki bol u
plemenitom malom ovjeku" i%udaranom bijedom i poni#enjima" ili oaj to godinama
be%i%la%no tumara u %atvorenom krugu" ra%apet i%me-u sanja o ljepem svijetu i teke
stvarnosti" koja se ne mijenja. 3vijet Dostojevskog je bogat registar karaktera" likova i
individualnosti koji nose u sebi u%budljiv nemir i tragian polo#aj ruskog inteligenta u
jednom sistemu" gdje se slobodoumlje ne plae samo gubljenjem kruha" nego i
progonima i 3ibirom. $ni nose u sebi duboku potrebu da na-u svoje mjesto i ulogu u
#ivotu !usije" a ra%log to ne nala%e" uope je o%naka inteligencije onog vremena"
rastrgane protu rijeima" u kojima se pro#ma novo sa starim" gdje je staro jo vrsto
ukopano u drutvenim polo#ajima jednog mranog birokratskog monarhistikog
sistema" a novo se jo javlja kao nejasan pokret" koji se gubi u svim moguim
utopistikim slutnjama i vi%ijama. 8adanja inteligencija je nagri#ena i rastrgana i
Dostojevski kao njen umjetniki najjai predstavnik" genijalnom snagom ra%otkriva pred
nama tu unutranju podvojenost.
'%uavanje stvarnosti mogli bismo kod Dostojevskog" kao uostalom kod gotovo svakog
pisca" podijeliti na dva dijela* jedan je studij slikar9 realista" koji %ala%i u ra%liite sredine i
ambijente upo%navajui nove tipove" bilje#nik rijei" navike" sudbine ra%liitih ljudi" a
drugi studij mislilac" koji oslukuje i prati idejna strujanje svoga vremena i nastoji shvatiti
njihov smisao.
Njegova ki" ;jubov govori u svojim uspomenama o ocu kako nakon neuspjeha s
6Dvojnikom6 nije htio vie pisati 6i% sebe6 te je poeo tra#iti nova lica me-u stanarima
mansarda" posjetiocima malih kavana i krma" s kojima %apoinje ra%govore i bilje#i do
u sitnice njihove obiaje i navike. 60udui da je bio plah6" pie ona i nije %nao uvijek
kako da im se pribli#i" predlagao bi im da igraju s njim biljar. )ako tu igru nije po%navao"
a nije ga ni %animala" prirodno je" da je kod toga gubio dosta novaca. $n se" medutim"
nije #alio" jer je" igrajui biljar" uoavao mnoge orginalnosti i bilje#io orginalne i%ra%e.
$pisivao je male ljude" onakve kakve ih je vidio u stvarnosti.
' njegovi prijatelji priaju da je po%ivao esto k sebi nepo%nate ljude" s kojima se
letimino upo%nao u kavani" i danima neumorno sluao njihova prianja. +rijatelji mog
oca nisu mogli shvatiti kakvo %adovoljstvo on nala%i u ra%govoru sa svakojakim ljudima:
no kad su kasnije itali romane" pronala%ili bi u njima tipove" koje su sretali kod
Dostojevskog.6 Dostojevski je" kao i mnogi pisci" prouavao #ive modele svojih buduih
romana" oslukivao je njihove ra%govore" prikupljao karakteristine rijei i pravio
biljeke.
$n je nastojao da njegova knji#evnost bude i (ilo%o(ija i politika i religija i %nanost.
'%u%etan utjecaj pisca na suvremenu knji#evnost i njegovo prijelomno %naenje u
povijesti knji#evnosti proi%la%i i% naina na koji je on uspio knji#evno 6oblikovati #ivot6
samih ideja. Misaoni stavovi" (ilo%o(ski problemi i ideoloka pitanja u njegovim djelima
do te mjere 6o#ivljavaju6 da i suvremeni italac osjea kako se tu govori o kretanju
njegovih vlastitih misli" onih misli o kojima na stanovit nain govori i njegova vlastita
sudbina.
Dva su" okvirno gledano" temeljna ra%loga %bog kojih Dostojevski uspijeva stvoriti djela
koja e biti vaa kao u%orak moderne umjetnike (orme. +rvi je ra%log va#nost pitanja o
kojima njegovi junaci raspravljaju. $na imaju toliku va#nost da o njima uvijek ovisi 6biti ili
ne biti6 jednog stvarnog" konkretnog ovjeka" ovjeka koji se" tako rei" pojavljuje pred
nama obu%et smislom vlastita #ivota. !asprave koje vode likovi romana nikad nisu nalik
ispra%nom nadmetanju ra%lo%ima i nadmudrivanju.
Drugi je osnovni ra%log suvremenosti Dostojevskog sadr#an u nainu kako su u
njegovim djelima shvaeni karakteri i kako se" kojim knji#evnim sredstvima i u koje
svrhe" umjetniki oblikuje 6#ivot ideja6. )araktere romani Dostojevskog obra-uju unutar
(abule koja ide tragom nekih presudnih doga-aja u #ivotu pojedinca i tako njihov #ivot
ini sudbinom koja podsjea na tradiciju umijea realistikog romana. Fabulu pri tom
ini %animljivom neki %aplet koji i%a%iva pitanje* 6)ako e sve %avritiC6. $d etiri
najbolja romana u trima je tako umorstvo u sreditu %animanja" pa neka vrsta
kriminalistike istrage potencira onu gro%niavu napetost koja se osjea kako u
postupcima likova tako i u njihovim raspravama o opim" idejnim pitanjima. 'deje se
stoga pojavljuje u okvirima nekih i%u%etnih situacija: osjea se atmos(era ekanja
konanih osuda i %loin je prisutan kao stalna prijetnja ili pak kao svojevrsna
emocionalna po%adina svakidanjih %bivanja. Dostojevskog prije svega %anima gene%a
ideje %loina" pa se javlja tip karakteri%acije likova" uvelike ra%liit od onog kakav voli
realistiki roman. .loin nije bilo koji %loin: umorstvo oca u 0rai )arama%ovima nije
neki primjer %a krenje opih etikih naela" nego je prije krajnje odre-en" stvaran"
upravo taj 6%loin koji je jedan ovjek u %bilji uinio" a drugi ga je u mislima %aeo i tako
stvarno skrivio6. Dostojevskog %anima taj proces nastajanja #ivotno va#nih ideja i
njihovih ostvarenja u %bilji: misli ne ostaju samo u glavi 6onoga tko ra%milja" ali one ipak
postaju %biljskim jer je umorstvo" na primjer" doista %biljsko upravo %ato to ga je netko
najprije mislio6. 'deje kojima se romani Dostojevskog najvie bave dobivaju tako neku
odre-enost %bog koje osjeamo da one nisu nita drugo do sam #vot6.
3toga se javlja i odre-eno protuslovlje* Dostojevski %astupa neke ideoloke stavove" on
vjeruje" na primjer" u pravoslavlje i osu-uje svaku ideju napretka" ali njegovi romani
%apravo nita odre-eno ne %astupaju nego opisuju tek mogue #ivotno va#ne ideje i
tokove njihova ra%voja odnosno ostvarivanja. +remda Dostojevski strogo ra%likuje
i%medu etiki po%itivnih i etiki negativnih likova" u njegovim romanima etiki negativni
likovi nisu tek primjeri %a nain kako ne valja #ivjeti" nego su redovno #ivotniji" pa ak i
prikladniji %a neku vrstu identi(kacije" od po%itivnih likova.
!omani Dostojevskog i pored sve svoje (ilo%o(nosti 6nisu (lo%o(ija: oni su knji#evnost
koja to iskustvo mo#e prenijeti itaocima jedino i iskljuivo na onaj nain kakav pripada
samo umjetnikoj knji#evnosti. $n je %aetnik jednog ra%voja u umjetnikoj pro%i koji
misaono previranje i borbu miljenja ini svojom sredinjom temom. .bog toga se
struktura suvremene knji#evnosti naprosto ne mo#e ra%umjeti be% Dostojevskog. 8ko
nije proitao njegove romane" teko mo#e shvatiti ono o emu se radi6 u suvremenoj
pro%i i o emu to %apravo njen velik dio govori.
DJELA F. M. DOSTOJEVSKOG:
!$M7N'*
0ijedni ljudi
185=
9 roman u pismima
9 dopisivanje dvoje socijalno i ljudski uvrije-enih ljudi* sitnog inovnika Makara
Devukina" u kojega ve nad%iremo klice prosvjeda protiv drutvenog stanja i smirene
jednako siromane petrogradske djevojke Darenjke
Dvojnik
9 185=
9 psiholoka studija na temu ra%dvojene linosti 9 i%gra-ena na motivima romantine
novelistike
0ijele noi
9 1858
9 sentimentalni roman
Netoka Ne%vanova
9 185E
9 nedovreno djelo
9 prekinuto hapenjem i odlaskom u 3ibir
3elo 3tepanikovo
9 18FE
9 napisano u 3ibiru
9 komini roman s temom o provincijskoj vlasteli
9 u sreditu pa#nje karakter ruskog 8artu((ea6 Fome $piskina
+oni#eni i uvrijedeni
9 18=1
9 nadove%uje se na roman 0ijedni ljudi
9 roman 9 (eljton s dikensonovom melodramatinom (abulom %asnovanom na otkrivanju
tajni
.apisi i% mrtvog doma
9 18=1
9 sirovi %apisi
9 prisutan cijeli ni% likova* %loinaca i moralista" plemia i puana posredstvom koih
otkriva svoju #ivotnu (ilo%o(iju
.loin i ka%na
9 18==
9 prijela%ni oblik prema modernom romanu
9 glavni lik !askoljnikov
'diot
9 18=8
9 istie ni% etiko 9 moralnih pitanja i raspravlja o ruskom drutvu onoga vremena
9 glavni lik kne% Mikin
9 djelo pogodno %a ekrani%aciju i dramati%aciju %bog cijelog ni%a dramatskih preokreta
0jesovi
9 18?19 18?2
9 6antinihilistiki roman6
Mladi
9 18?F
9 pisan u prvom licu u ime mlada i poni#ena mladia koji nastoji objasniti sebi %agonetnu
prolost svoga oca Dersilova i koji u sebi poput !askoljnikova stvara (iksnu ideju da
pomou novaca %avlada ljudima
9 smatran najmanje cjelovitim njegovim djelom
0raa )arama%ovi
9 18?E 9 188@
9 pripada visokom ruskom reali%mu
9 kriminalistika (abula o ubojstvu starog Fjodora )arama%ova podredeno je
ra%otkrivanju karaktera triju
njegovih sinova
N$D1;1*
.apisi i% pod%emlja
9 18=5
9 6intimna (ilo%o(ska ispovijed ovjeka i% pod%emlja6
)rotka
9 18?=
9 objavljena unutar pieva dnevnika
9 6jedna od najpotresnijih novela oaja6 u svjetskoj knji#evnosti
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com