MORFOLOGIJA

UOČI:

• Pravda je spora ali dostižna.

• Bez dobrog zakona nema pravde.

• Djevojka s vagom i mačem je spomenik pravdi.

• U ovom mom slučaju pouzdajem se u pravdu.

• Oj, pravdo, nemoj me iznevjeriti!

• O pravdi se može razgovarati na više načina.

• Ako nikako drugačije pobijedit ćemo vas pravd

 Koja je razlika između ove tri riječi:

- pravda
- pravde
- pravdom?

– Jesu li "pravda" i "pravdom" ista riječ?

Uoči kako se mijenja oblik riječi (pravda –
pravde – pravdom), ali kako njen sadržaj
(„idealno stanje raspodjele dobara bez štete po
drugoga“) uvijek ostaje isti.

– Objasni razliku između oblika i sadržaja.

 ISTRAŽI

Riječi“ „pravda“ i „pravdom“ su jedna riječ u

različitom obliku. Grčka riječ za oblik jest
morphe (usporedi: amorfan – bezobličan,
polimorfan – u više oblika) i otuda naziv za dio
gramatike koji se bavi oblicima i vrstama riječi –
morfologija.

Pojam „oblik“ u likovnoj umjetnosti

označuje vanjski izgled, a u gramatici rod,
broj, padež ili lice, odnosno sve ono po
čemu se neka riječ gramatički mijenja.
 MORFOLOGIJA
 MORFOLOGIJA – jezična disciplina koja proučava
morfeme (oblike riječi)

 (grč. morphe – oblik).

 Fonemi nemaju značenje iako imaju razlikovnu

ulogu.

 Značenje nastaje tek kad se određeni fonemi

poredaju određenim redom.
 Gramatika
Gramatika se sastoji od nekoliko osnovnih
sastavnih dijelova. To su :

fonetika, fonologija, morfologija, sintaksa

Znamo da se dio gramatike koji proučava svojstva i

osobine glasova zove fonetika.
Fonologija se bavi fonemima – najmanjim
sastavnim jedinicama nekog jezika koji nemaju
značenje.
Morfologija proučava oblike i vrste riječi.
Sintaksa se bavi ulogom i poretkom riječi u
rečenici.
Jezik je složen sustav znakova – od najjednostavnijih
"gradivnih" elemenata do najsloženijih.

Opeka čini zid, zid čini kuću, kuće čine ulicu, ulica
čini naselje.

fonem morfem riječ rečenica tekst

Poput fonema, odnosno alofona, i morfem može
imati svoje inačice.

Primjerice morfem tek- odnosi se na agregatno

(tekuće) stanje tvari.

Skupina riječi s istim morfemom -tek je:

tekući, tečeš, tekla, tecimo, teći

Iako se korijenski morfem u njima malo razlikuje

(tek-, teč-, tec-, te-), vidimo da im je svima
osnovno značenje isto. Zaključujemo da to
mora biti biti isti morfem u više različitih inačica.
Sličnu pojavu možemo prepoznati kod mnogih drugih
morfema:

sloboda – sloboština – oslobođenje, razdijeliti –

raščupati, cvijet – cvjetić, voziti – vožnja, podmorje
– potkopati, ruka – ruci – ručni

Takve inačice nekoga istog morfema nazivamo

alomorfima.

ALOMORF je varijanta morfema izazvana glasovnim

promjenama
 MORFOLOGIJA

- Koje su glasovne promjene stvorile morfeme:

pjeskovit, pješčanik, pijesak, opjeskariti,
pijesci?

Morfonologija

MORFONOLOGIJA (ili morfo(fo)nologija) dio je

gramatike koji proučava fonemski sastav morfema i
veze između morfema i njihova funkcioniranja.
 NULTI MORFEM

 Jedan nastavak nema svoj oblik, ali ima gramatičko

značenje.
 Riječ škola ima u nominativu nastavak -a, u genitivu -e i
tako dalje.
 Riječ učenik ima u genitivu nastavak -a, u dativu nastavak
-u. U nominativu on nema nastavka, ali ipak znamo da je
riječ o nominativu muškog roda. Stoga su lingvisti uveli
poseban nastavak koji je nositelj značenja, ali ne
postoji u nekom obliku..
 Taj nastavak se piše ovako: -ø.
 Nominativ jednine riječi učenik gramatički se piše:
učenikø.
 PONOVI

Što je morfologija?

Kako se zova najmanja jedinica jezika koja ima

značenje?

Navedi primjer za alomorf.

Što je nulti morfem? Navedi primjer.

 TEMELJNO ZNANJE

MORFOLOGIJA je jezična disciplina koja

proučava morfeme (oblike riječi).

Najmanja jezična jedinica koja ima neko značenje

jest morfem (kuća, kućni, kućica, kućanstvo,
kućiti, okućnica – morfem -kuć-).

Inačice nekoga istog morfema nazivamo alomorfi

(ruka – ruci – ručni).
Nulti morfem jest nastavak koji nema oblik, ali
ima značenje.