Nastavna jedinica: Tvorba i podjela glasova

Razred: I.

Nadnevak:

Broj nastavnoga sata: Broj sati obrade: 1

Tip nastavnoga sata: provjera

Predmetni nastavnik:

Nastavna tema: Tvorba i podjela glasova

Jedinice ishoda učenja: struktura hrvatskoga jezika

Nastavni oblici: individualni, čelni

Nastavne metode: pisanje, razgovor, čitanje i tumačenje

Literatura za nastavnike:

Literatura za učenike: Zrinjan, S. 2014. Az, udžbenik iz Hrvatskoga jezika. Zagreb

Faze nastavnog sata i njihovo trajanje

1. Uvod (3 min)
Podijeliti ispite i objasniti strukturu ispita: broj i tip zadataka te objasniti način rješavanja i bodovanje.

2. Rješavanje ispita (40 min)

Učenici samostalno rješavaju ispit. Prema suvremenim dokimologijama pravednije je da svi učenici
pišu isti ispit a da se odijele nekim tipom pregrade.

3. Prikupljanje ispita (2 min)

Svi učenici predaju ispitu u isto vrijeme.

Operacionalizirani cilj
Provjeriti razinu usvojenosti sadržaja učenja iz područja: jezik i govor, jezične porodice, tvorba i
podjele glasova.

Ishodi u kognitivnome i afektivnome području

- objasniti pojmove jezik i govor
- razlikovati fonem, fon, alofon i grafem
- svrstati hrvatski jezik u jezičnu porodicu
- razumjeti podjelu glasova prema otvoru, slogotvornosti, mjestu i načinu tvorbe
- razlikovati fonem i fon
- primijeniti nazive u ponuđenim promjerima
- razvrstati ponuđene primjere prema pravilima
- analizirati primjere prema zadanim smjernicama

Plan prijenosnika

Rješenja ispita
 Pismena provjera iz jezika

(jezik i govor, jezične porodice, tvorba i podjela glasova, fonetika i fonologija)

Ime i prezime:

Razred:

1. Objasni tijek komunikacije po fazama u svijesti govornika i slušatelja.

govornik slušatelj
1. faza

2. faza

3. faza

2. Na primjeru riječi oblak objasni strukturu jezičnoga znaka.

izraz sadržaj

3. Imenuj najpoznatiji umjetno stvoreni jezik.

4. Navedi četiri vrste normativnih priručnika za učenje standardnoga jezika.

5. Odredi koja jezična norma nije poštivana u sljedećem primjeru:

Obilježja su lirskih pijesama: osiječajnost, subjektivnost, ritmićnost i slikovitost.

6. a) Zaokruži uljeze među južnoslavenskim jezicima.

bugarski, hrvatski, makedonski, mađarski, slovenski, srpski talijanski

b) Napiši kojoj jezičnoj porodici oni pripadaju.

7. Rastavi riječ džemper na foneme pomoću fonoloških zagrada.

8. Na primjeru riječi sȃt i bȃt objasni pojmove fonološka opreka, fonološka okolina.

9. Rastavi na slogove sljedeći primjer:

Gledamo ovaj svijet očima naše ljubavi, zato je tako lijep.

10. Iz sljedećeg primjera ispiši bezvučne konsonante.

Jedina kuća u kojoj se čovjek može zauvijek nastaniti jest ljubav.

11. Opiši zatvornik /ž/ s obzirom na akustička i artikulacijska svojstva.

akustička svojstva artikulacijska svojstva

mjesto način

12. Koji glas može biti nositelj sloga?

a) l b) r c)n d) v

13. Koji govorni organ određuje akustiku glasova?

a) nos b)jezik c)usne d)glasnice

14. Koji niz glasova odgovara nazivu slivenici ili afrikate?

a) b, p, d, t, g, k
b) z, s, ž, š, f, h, c
c) č, dž, ć, đ

15. Objasni artikulacijska obilježja dvoglasnika /ie/.

16. Napiši dvoslove kojima se služimo u hrvatskome slovopisu.

Rješenja

1. Objasni tijek komunikacije po fazama u svijesti govornika i slušatelja.

govornik slušatelj
1. faza Poruka bira riječi i raspoređuje ih u Prima poruku slušnim organom. Zvučni
rečenice te oblikuje poruku. valovi udaraju o bubnjić u ušnoj šupljini.
2. faza Poruku prenose živci od mozga do Poruka se prenosi živcima od uha do
govornih organa. mozga.
3. faza Govornik izgovara poruku. Slušatelj razumijeva značenja riječi i
rečenica, tj. dekodira poruku.
2. Na primjeru riječi oblak objasni strukturu jezičnoga znaka.

izraz sadržaj

/o/, /b/, /l/, /a/, /k/ nakupina vodene pare u zraku

3. Imenuj najpoznatiji umjetno stvoreni jezik.

Esperanto.

4. Navedi četiri vrste normativnih priručnika za učenje standardnoga jezika.

Pravopis, gramatika, rječnik i jezični savjetnik.

5. Odredi koja jezična norma nije poštivana u sljedećem primjeru:

Obilježja su lirskih pijesama: osiječajnost, subjektivnost, ritmićnost i slikovitost.

Pravopisna norma.

6. a) Zaokruži uljeze među južnoslavenskim jezicima.

c) Napiši kojoj jezičnoj porodici oni pripadaju.

bugarski, hrvatski, makedonski, mađarski, slovenski, srpski talijanski

mađarski – ugrofinska jezična porodica, talijanski – romanska jezična porodica

7. Rastavi riječ džepar na foneme pomoću fonoloških zagrada.

/ǯ/, /e/, /p/, /a/, /r/ - priznati i dž

8. Na primjeru riječi sȃt i bȃt objasni pojmove fonološka opreka, fonološka okolina.

Riječi sȃt i bȃt razlikuju se samo u jednome fonemu /s/ i /b/ koji su u fonološkoj opreci u istoj
fonološkoj okolini / ȃt/.

9. Rastavi na slogove sljedeći primjer:

 Gledamo ovaj svijet očima naše ljubavi, zato je tako lijep.

Gle-da-mo o-vaj svijet o-či-ma na-še lju-ba-vi, za-to je ta-ko lijep.

10. Iz sljedećeg primjera ispiši bezvučne konsonante.

Jedina kuća u kojoj se čovjek može zauvijek nastaniti jest ljubav.

Bezvučni su: k, ć, č, s, t.

11. Opiši zatvornik /ž/ s obzirom na akustička i artikulacijska svojstva.

akustička svojstva artikulacijska svojstva

To je zvučni glas (fon). mjesto način

nepčani/palatal tjesnačnik/frikativ
12. Koji glas može biti nositelj sloga?

b) r

13. Koji govorni organ određuje akustiku glasova?

d) glasnice

14. Koji niz glasova odgovara nazivu slivenici ili afrikate?

c)č, dž, ć, đ

15. Objasni artikulacijska obilježja dvoglasnika /ie/.

Govorni organi tijekom izgovora zauzimaju dva položaja: najprije položaj za /i/ a potom položaj za
/e/.

16. Napiši dvoslove kojima se služimo u hrvatskome slovopisu.

lj, nj, dž