Metodicki Prirucnik 4 140 Sati Web 1-64186004a47e1

Dragica Dujmović Markusi, Vedrana Močnik, Romana Žukina
priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za četvrti razred

gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola (128 sati)
4
FFoonoo Dra
gica
Duj
mo
vić
Ma
rku
si •
pplloovv
Ved
ran
a Mo
čnik
• Ro
4
ma
na Ž i
uki rkus
na v ić Ma
ujmo
ica D
inte Drag
Fon grirana
-
za č Fon 4 radna
etv i
rti r Knjiže bilježn
azre v ic
d g ni vre a uz u
imn m d
azij eplov žben
eič ike
etv 4 hrv
atsk
ero
god oga
išnji jezik
h st a
ruk
ovn
4
ih š
kola
4
EPLOV REM
VNI V E
KNJIŽ
ić Markusi
Dragica Dujmov
Dragica Dujmov
ka red
čitan tvrti raz ogodišnjih
za če ve r
ić
t
e i če
azij
Markusi
gimn nih škola

ov je)
s k i godišn
tru
sat
14.6
.202
(140
1.
14:4
2:21
e
razred gimnazij
ik hr vatskog a jezika za četvrti
udžben jih strukovnih šk
ola
i četverogodišn
1
069-
35-9
953-
978-
ISBN
Fon-Fon 4
udžbenik za 4. razr
ed gimnazije i če
METOD PRIR 4 GIMN NASLOVNICA 2021.indd 1 28.7.2021. 12:42:43

METODIČKI
PRIRUČNIK 4
priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za četvrti razred gimnazije
i četverogodišnjih strukovnih škola (128 sati)
Književni vremeplov 4 Fon-Fon 4 Fonoplov 4
Metodicki prirucnik 4 - 2021 - Gimnazija_KB.indd 1 28.7.2021. 9:39:58

Izdavač
Profil Klett d. o. o.
Zagreb, Petra Hektorovića 2
Za Izdavača
Dalibor Greganić
Direktorica uredništva
Petra Stipaničev Glamuzina
Urednica
dr. sc. Dragica Dujmović Markusi
Lektura
Sunčica Podoreški, prof.
Naslovnica
Profil Klett d.o.o.
Likovno-grafičko oblikovanje
Profil Klett d.o.o.
Fotografije
Arhiva Profila, Getty Images / Guliver Image
Tisak
Kerschoffset d.o.o., Zagreb
Ovaj je priručnik usklađen s udžbenicima Književni vremeplov 4 i Fon-Fon 4 koje je Ministarstvo

znanosti i obrazovanja odobrilo i uvrstilo u Katalog odobrenih udžbenika.
1. izdanje, 2021.
Zagreb, Hrvatska
ISBN 978-953-3592-50-3
Član smo
© S
va prava pridržana. Nijedan dio ovoga priručnika ne može biti objavljen Europskoga udruženja
ili pretisnut bez prethodne suglasnosti izdavača i vlasnika autorskih prava. izdavača udžbenika.
Metodicki prirucnik 4 - 2021 - Gimnazija_KB.indd 2 28.7.2021. 12:26:26

METODIČKI
PRIRUČNIK 4
priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za četvrti razred gimnazije
i četverogodišnjih strukovnih škola (128 sati)
Metodičko-didaktičke materijale za rad u nastavi

potražite u Metodičkome kutku na www.profil-klett.hr
SADRŽAJ
OPĆI DIO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
O PRIRUČNIKU.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
I. KONCEPCIJA UDŽBENIKA I RADNE BILJEŽNICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Književni vremeplov 4.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Fon-Fon 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Fonoplov 4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ (DOS). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
III. PLANIRANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
1. KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK (PREDMETNI KURIKUL). . . . 25
2. PREDMETNI KURIKUL: PLANIRANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
3. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRISTUP). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
4. RAZRADA TEMA U GODIŠNJEMU KURIKULU (PRISTUP). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
5. PLANIRANJE NASTAVNOGA SATA / RAZRADA AKTIVNOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
IV. NASTAVNE METODE I STRATEGIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
ČETVRTI RAZRED.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
I. PRIJEDLOG GODIŠNJEGA IZVEDBENOG KURIKULA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
II. PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
Prijedlog izvedbenoga programa: uvodne napomene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Teme u prijedlogu izvedbenoga programa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Prijedlog izvedbenoga programa (128 sati u četvrtome razredu). . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
III. RAZRADA TEMA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
1. TEMA: PROŠLOST U SADAŠNJOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
2. TEMA: AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
3. TEMA: MODERNI SIZIFI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219
4. TEMA: MOJ OBRAČUN S NJIMA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255
5. TEMA: KIKLOPSKA VREMENA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
6. TEMA: ČOVJEK I PRIČA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351
7. TEMA: KNJIŽEVNI VREMEPLOV. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Poštovane kolegice i kolege,
nadamo se da su vam materijali objavljeni u priručnicima za prvi, drugi i treći razred pomogli u
planiranju i realizaciji nastave. Metodički priručnik za četvrti razred slijedi koncepciju prvih triju
priručnika i na neki ih način zaokružuje: u njemu se, primjerice, razrađeni po ključnim sastavnicama,
pregledno i usustavljeno navode svi ishodi od prvoga do četvrtoga razreda pa se nastavnik može
vratiti planiranju u prethodnim razredima i, ako smatra potrebnim, korigirati godišnje izvedbene
kurikule, odnosno razradu pojedinih tema.
Metodički priručnik 4 namijenjen je realizaciji nastave u četvrtome razredu gimnazije i četverogodišnjih
strukovnih škola sa satnicom četiri sata tjedno. Budući da se u četvrtome razredu nastava skraćuje
za tri tjedna, program se realizira tijekom 32 tjedna, tj. tijekom 128 nastavnih sati.
Predloženi modeli obrade nastavnih jedinica utemeljeni su na sljedećim udžbenicima, integriranoj
radnoj bilježnici i digitalnim obrazovnim sadržajima:
z Dragica Dujmović Markusi, Književni vremeplov 4 (tiskani udžbenik)
z Dragica Dujmović Markusi, Fon-Fon 4 (tiskani udžbenik)
z Dragica Dujmović Markusi, Vedrana Močnik, Romana Žukina, Fonoplov 4 (integrirana
radna bilježnica)
z Tamara Vujanić, Bruno Vojvodić, Mirjana Bogdanović, Književni vremeplov 4 i Fon-Fon 4
(IZZI – digitalni obrazovni sadržaji).
Udžbenici, integrirana radna bilježnica i digitalni obrazovni sadržaji namijenjeni su ostvarivanju
ishoda navedenih u predmetnome kurikulu: u njima se povezuju sva tri predmetna područja – A.
Hrvatski jezik i komunikacija, B. Književnost i stvaralaštvo i C. Kultura i mediji, a polazište je uvijek
tekst, odnosno komunikacijska situacija. Pritom se i u četvrtome razredu ističe načelo izbornosti:
u udžbenicima, radnoj bilježnici i digitalnim sadržajima nalazi se više sadržaja kojima se može
ostvariti jedan određeni ishod, a nastavnik sam treba odlučiti koji će od tih sadržaja odabrati za
rad u nastavi. Načelom izbornosti vodili smo se i u metodičkim priručnicima: u njima su ponuđeni
modeli obrade i obveznih i izbornih sadržaja.
Pristup usmjeren na ishode, odnosno na usvajanje znanja i razvijanje vještina, stavova i vrijednosti,
a ne na sadržaje, jedna je od ključnih odrednica uvedena novim kurikulom. Stoga smo i u ovome
priručniku, kao i priručnicima za prvi, drugi i treći razred, nastojali na jednome mjestu ujediniti
teoriju i praksu, što znači da smo u njega uvrstili propisane kurikularne dokumente koji se odnose
na četvrti razred i primijenili ih u planiranju i realizaciji nastave.
z Prijedlog godišnjega izvedbenog kurikula (GIK) u kratkim crtama uvodi teme, predmetne
ishode i ishode međupredmetnih tema, obvezne i izborne tekstove te okvirni broj sati
potrebnih za realizaciju teme.
z Prijedlog izvedbenoga programa (izvedbenoga plana) detaljnije razrađuje svaku temu na
nastavne jedinice. U njemu su planirane i pisane provjere te samostalno pisanje obveznih
tekstova (vezani tekst, tj. školske zadaće).
z Glavninu priručnika čini razrada teme po nastavnim jedinicama: predloženi su modeli
obrade nastavnih jedinica s detaljnom razradom pojedinih aktivnosti.
Navedeni su materijali napisani na temelju rada u nastavi, odnosno na temelju poznavanja stvarne
situacije u kojoj se realiziraju sadržaji utemeljeni na propisanim ishodima i provodi vrednovanje.
Nadamo se da će nastavnicima poslužiti kao poticaj za planiranje i realizaciju nastave u čijemu je
središtu učenik koji aktivno uči (individualno, u paru ili u skupini), samostalno istražuje i kritički
pristupa informacijama, rješava probleme i stvaralački se izražava, a pritom razvija vještine i
stavove te usvaja temeljne životne vrijednosti.
Na kraju, zahvaljujemo vam na komentarima, pohvalama i prijedlozima za poboljšanje priručnika
koje ste nam slali tijekom proteklih godina i pozivamo vas da nam se i dalje javljate.
Zagreb, srpanj 2021. Autorice
Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 7

8 METODIČKI PRIRUČNIK 4 Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)
OPĆI DIO
I. KONCEPCIJA UDŽBENIKA I RADNE BILJEŽNICE
II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJI (DOS) UZ UDŽBENIKE
III. PLANIRANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA
1. Kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik (predmetni
kurikul)
2. Planiranje prema predmetnome kurikulu
3. Godišnji izvedbeni kurikul
4. Razrada tema u godišnjemu kurikulu
5. Planiranje nastavnoga sata / Razrada aktivnosti
IV. NASTAVNE METODE I STRATEGIJE
O PRIRUČNIKU
O PRIRUČNIKU
Slijedeći koncepciju postavljenu u prethodnim priručnicima, i ovaj je priručnik sastavljen od dvaju

dijelova: općega dijela u kojemu se navode kurikularni dokumenti i na temelju njih izvedeni teorijski
sadržaji o planiranju i organizaciji nastavnoga procesa (1. dio) i od realizacije tih teorijskih sadržaja
u praksi, tj. u četvrtome razredu gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola sa satnicom četiri
sata tjedno (2. dio).
Opći dio
Materijali su u ovome dijelu priručnika raspoređeni u četiri cjeline.
1. Najprije se prikazuje koncepcija udžbenikâ Književni vremeplov 4 i Fon-Fon 4 te integrirane
radne bilježnice Fonoplov 4: nakon opisa načela na kojima su udžbenici i radna bilježnica
utemeljeni te prikaza podjele sadržaja u sedam tema, u svakome se udžbeniku i radnoj
bilježnici ukratko upućuje na metodički pristup tekstu, odnosno komunikacijskim, jezičnim
i medijskim sadržajima.
2. U sljedećoj su cjelini prikazani integrirani IZZI digitalni obrazovni sadržaji (DOS) kao
svojevrsna dopuna, odnosno proširivanje sadržaja teme u drugome mediju, čime se
omogućuje učenicima da se tijekom učenja mogu služiti alatima koje omogućuje suvremena
informacijska tehnologija. U prikazu digitalnih sadržaja navode se nazivi i struktura sedam
integriranih modula te se upućuje na književne teme u čitanci i jezične sadržaje u tiskanim
udžbenicima. Glavnome izborniku može se pristupiti iz bilo kojega od sedam modula, a u
njemu se nalaze i zvučni zapisi odabranih tekstova (Slušaonica).
3. Treći dio posvećen je planiranju nastave: u njemu se najprije navode dijelovi propisanoga
predmetnog kurikula, a zatim se opisuje proces planiranja prema metodologiji propisanoj
kurikulom – od pristupa izradi godišnjega izvedbenog kurikula i razradi tema u njemu do
opisa aktivnosti unutar nastavnoga sata. U ovaj dio priručnika za četvrti razred uvrstili
smo i grafički izdvojili podsjetnik na opće ishode na razini predmeta za sva četiri razreda
i razradili ga prema sastavnicama propisanih ishoda i sadržaja navedenih u kurikulu.
4. Na kraju je ovoga dijela priručnika prikaz nastavnih metoda i strategija čije je zajedničko
obilježje stavljanje učenika u središte nastavnoga procesa i aktivno učenje. Pritom su neke
metode namijenjene individualnomu radu, neke radu u paru, a neke skupnomu radu.
U priručnik za četvrti razred dodali smo opis nekoliko novih metoda: asociograma, uglova
i metode vrućih olovaka.
Četvrti razred
Nakon teorijskoga opisa u prvome dijelu priručnika u drugome se dijelu teorija zamjenjuje praksom:
u njemu se nalaze tekstovi namijenjeni planiranju, organizaciji i realizaciji nastavnoga procesa u
četvrtome razredu. Pritom se u planiranju i programiranju polazi od ishoda zadanih predmetnim
kurikulom i međupredmetnim temama te od razrade tih ishoda na konkretnim sadržajima u čitanci
Književni vremeplov 4, jezičnome udžbeniku Fon-Fon 4, radnoj bilježnica Fonoplov 4 i pripadajućim
IZZI digitalnim obrazovnim sadržajima, a nakon toga donose se modeli obrade nastavnih jedinica.

O PRIRUČNIKU
Navedeni materijali čine glavninu metodičkoga priručnika, a sadržajno su podijeljeni u tri cjeline.
1. Prijedlog godišnjega izvedbenog kurikula sažet je prikaz svih sedam tema kojima se
realizira program četvrtoga razreda, a sastavljen je od naslova teme, odgojno-obrazovnih
ishoda na razini predmetnoga kurikula i međupredmetnih tema, obveznih i izbornih tekstova
koji se pojavljuju u prijedlozima obrade nastavnih jedinica i okvirnoga broja sati planiranih
za realizaciju teme. Budući da je godišnji izvedbeni kurikul podložan promjenama, nastavnik
može krenuti od prve teme na početku školske godine, a onda »u hodu« planirati ostale
teme ili mijenjati postojeće prilagođavajući ih novim okolnostima.
2. Vođeni praksom koju smo uveli u prvome razredu, i u priručniku za četvrti razred odlučili
smo se za svojevrsni »međukorak« između godišnjega izvedbenog kurikula i razrade teme,
odnosno ponudili smo prijedlog izvedbenoga programa u kojemu su teme podijeljene
na nastavne jedinice i raspoređene po tjednima, odnosno mjesecima. Namjera nam je bila,
kako smo i ranije naglasili, premostiti staro i novo, odnosno postaviti svojevrsne okvire
unutar kojih se može kretati tijekom nastavne godine. Iako je u prijedlogu i dalje zadržan
okvirni broj sati, jasno je označeno za koju smo se opciju odlučili, odnosno koliko je sati
pridruženo kojemu sadržaju. I ovdje je naglasak na izbornosti, odnosno na nastavnikovoj
autonomiji u odabiru broja sati za realizaciju određenih sadržaja.
3. Nakon prijedloga godišnjega izvedbenog kurikula i prijedloga izvedbenoga programa
prikazali smo razradu svih sedam tema. Za razliku od prethodnih priručnika, u priručniku
za četvrti razred naveli smo nakon uvodne stranice kojom se tema predstavlja popis
digitalnih sadržaja pridruženih toj temi. Nadamo se da će navedeni popis poslužiti
lakšem snalaženju u predloženim digitalnim sadržajima, odnosno omogućiti bolji uvid u
obvezne i izborne sadržaje koji se u njima nalaze.
Nakon uvodne stranice i popisa digitalnih sadržaja donosimo prijedloge metodičke obrade nastavnih
jedinica. Svaka je nastavna jedinica realizirana kao slijed aktivnosti za učenike, a utemeljena je
na sadržajima čitanke, jezičnoga udžbenika, radne bilježnice i IZZI digitalnih sadržaja. U poučavanju
i učenju primjenjuju se metode i strategije uglavnom opisane u općemu dijelu ovoga priručnika.
Nadamo se da će navedeni prijedlozi godišnjega izvedbenog kurikula, izvedbenoga programa i
razrade aktivnosti u nastavnim jedinicama poslužiti za vlastiti iskorak u planiranju nastave usmjerene
na učenika, odnosno za aktivno učenje i poučavanje.

I. KONCEPCIJA UDŽBENIKA
I RADNE BILJEŽNICE
Uvod
Udžbenici Književni vremeplov 4 i Fon-Fon 4 s pripadajućom radnom bilježnicom Fonoplov 4 i digitalnim
materijalima (IZZI digitalni obrazovni sadržaji) čine jedinstvenu cjelinu: u njima se nalaze tekstovi i
metodički instrumentarij za ostvarivanje ishoda navedenih u Kurikulumu za nastavni predmet Hrvatski
jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (NN 10/2019 (29.1.2019.) i Kurikulumu za nastavni
predmet Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj sa satnicom 140
sati (Narodne novine 10/2019 od 29. 1. 2019.), s napomenom da se realizacija u četvrtome razredu
odvija tijekom 128 sati. Pred vama je kratki prikaz koncepcije obaju udžbenika, integrirane radne
bilježnice i pripadajućih digitalnih obrazovnih sadržaja.
Književni vremeplov 4
čitanka za četvrti razred gimnazije
i četverogodišnjih strukovnih škola (128 sati u četvrtome razredu)
Koncepcija čitanke Književni vremeplov 4 utemeljena je na jednakim načelima kao i koncepcija

prethodnih čitanki Književni vremeplov 1, Književni vremeplov 2 i Književni vremeplov 3, što znači da
se u njoj književno djelo promatra u kontekstu suvremene kulture, a njegova se tema stavlja u
kontekst svakodnevice, odnosno učenikova osobnoga i čitateljskoga iskustva. Budući da je ova
čitanka namijenjena učenicima završnoga razreda srednje škole, u njoj je poseban naglasak stavljen
na »umreženost« klasičnih i suvremenih tekstova, odnosno na postmodernistički dijalog s tradicijom.
Pritom su klasični književni tekstovi nerijetko povezani s neknjiževnim tekstovima koji ih analiziraju
i komentiraju iz perspektive suvremenoga čitatelja.
Čitanka je podijeljena u sedam cjelina, odnosno tema, koje su ujedno i teme u prijedlogu izvedbenoga
programa.
1. Prošlost u sadašnjosti
2. Avangarda ili pobuna kao poetika
3. Moderni Sizifi
4. Moj obračun s njima
5. Kiklopska vremena
6. Čovjek i priča
7. Književni vremeplov

Koncepcija teme
z Svaka tema započinje uvodom u temu, odnosno odabranim tekstovima i slikovnim
prilozima kojima se tema stavlja u suvremeni kontekst. Završni dio uvoda u temu čini popis
tekstova koji se u njoj pojavljuju: na taj je način nastavniku omogućen odabir tekstova i
vlastita organizacija sadržaja s obzirom na planirane ishode.
z U temi se povezuju književni i neknjiževni tekstovi: povezuje se književnost kao umjetnost
riječi s pristupom književnomu tekstu (teorija književnosti, povijest književnosti), a učenika se
uvodi u svijet pisane riječi aktualnim temama. Neki su tekstovi pritom obrađeni na ulomku,
a neki cjelovito. Unutar svake teme naglasak je stavljen na ostvarivanje ishoda zadanih
Kurikulom, što se postiže povezivanjem obveznih i izbornih tekstova za cjelovito čitanje te
neknjiževnih tekstova s usvajanjem zadanih književnoteorijskih pojmova i književnopovijesnih
razdoblja.
z Središnji je dio teme lektirno djelo (djelo za cjelovito čitanje): uvodi se kontekstom u kojemu
nastaje i motivacijom za čitanje te smjernicama za samostalno čitanje i pisanje, a usvaja
na reprezentativnim ulomcima i temama za aktualizaciju (Prijedlog tema za istraživanje i
komentar iz pozicije suvremenoga čitatelja). Lektirno je djelo istovremeno i nositelj teme:
učenici s jedne strane prepoznaju temu književnoga djela kao općeljudsku i povezuju je
sa svojom svakodnevicom, odnosno s kulturom u kojoj žive, a s druge strane, usvajaju
temeljne književnoteorijske pojmove na reprezentativnome primjeru. Lakšemu usvajanju
književnoteorijskih i književnopovijesnih sadržaja pridonose i grafički izdvojeni podsjetnici.
z Na kraju je teme rubrika Iz drugoga kuta: u njoj se tema sagledava iz druge perspektive,
odnosno obrađeni sadržaji stavljaju se u suvremeni kontekst. Primjerice, na kraju druge
teme u kojoj su se učenici upoznali s poezijom Antuna Branka Šimića nalaze se dvije lirske
pjesme nastale u razdoblju druge moderne u kojima se pojavljuju aluzije na Šimićevu poeziju.
z Svaka se tema zatvara zadatcima za istraživanje i stvaralačko izražavanje kojima se
povezuju u cjelinu sva tri predmetna područja.
Metodički pristup književnomu tekstu

Nakon čitanja teksta učenik iskazuje svoj literarni doživljaj: razmjenjujući iskustvo čitanja s drugim
učenicima, uočava različite aspekte književnoga djela i produbljuje svoje razumijevanje teksta.
Posebno osmišljenim pitanjima učenike se uvodi u proces čitanja teksta: prvi je korak spoznajno
čitanje (doživjeti i razumjeti tekst), drugi analitičko čitanje (tekst se analizira s obzirom na sadržaj
i oblik), treći sintetičko čitanje kojim se u cjelinu povezuju elementi uočeni u analizi, a četvrti
problemsko čitanje – učenik zapaža probleme koje tekst otvara, osvješćuje kako se tim problemima
prilazi u tekstu i stavlja ih u današnji kontekst.
Osim navedenih razina učenicima se nudi i kritičko čitanje, u kojemu se kritički osvrću na način
razrješavanja problema u djelu, a najviša je razina stvaralačko čitanje: učenik na taj način refleksijom
tekst »provlači kroz vlastito iskustvo« i stvara tekst, sliku ili se na neki drugi način izražava potaknut
tekstom.

6.
STVARALAČKO
ČITANJE
stvoriti novi
tekst/djelo na temelju
pročitanoga teksta
5. KRITIČKO ČITANJE
• promisliti o načinu
rješavanja problemskih
situacija u tekstu
• uočiti aktualnosti izdvojenoga
problema
• provući djelo kroz vlastito iskustvo
• zauzeti stav / kritički promisliti o
pročitanom
• obrazložiti vlastiti stav
4. PROBLEMSKO ČITANJE
• zapaziti koje probleme tekst otvara
• izdvojiti probleme iz teksta
• uvidjeti kako se u tekstu pristupa problemima i kako se
određene problemske situacije razrješuju
• staviti uočene probleme u današnji kontekst
3. SINTETIČKO ČITANJE
povezati analizirano/raščlanjeno u smislenu sadržajnu i izraznu cjelinu
2. ANALITIČKO ČITANJE
analizirati tekst s obzirom na sadržaj i izraz
1. SPOZNAJNO ČITANJE
doživjeti i razumjeti tekst
Piramida čitanja književnoga teksta

Lektira (književni tekstovi / djela za cjelovito čitanje)

Prema propisanome predmetnom kurikulu učenici čitaju deset djela za cjelovito čitanje: šest je
obveznih, a četiri su izborna, odnosno nastavnik ih bira prema vlastitome izboru. U Književnome
vremeplovu svako se lektirno djelo uvodi posebnom uvodnicom i smjernicama za čitanje i pisanje,
nakon kojih slijede reprezentativni ulomci i metodička obrada djela.
U sljedećoj su tablici navedena obvezna djela za cjelovito čitanje propisana kurikulom i prijedlog
izbornih djela za cjelovito čitanje. Za razliku od prvoga razreda, u drugome, trećemu i četvrtome
razredu odlučili smo ponuditi više izbornih djela nego što to kurikul zahtijeva, a nastavnik će sam
među ponuđenim i metodički obrađenim djelima odabrati četiri izborna djela za samostalno
čitanje.
obvezni književni tekstovi za cjelovito čitanje (šest djela)
z Franz Kafka, Preobražaj

z Antun Branko Šimić (izbor iz poezije)
z Albert Camus, Stranac
z Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
z Ranko Marinković, Kiklop
z Ivo Andrić, Prokleta avlija
prijedlog izbornih tekstova za cjelovito čitanje
z Margaret Atwood, Penelopeja

z Luigi Pirandello, Šest osoba traži autora
z Samuel Beckett, U očekivanju Godota
z Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza
z Empar Moliner, Seansa šminkanja
NAPOMENA: Nastavnik treba odabrati 4 naslova izborne lektire za cjelovito čitanje.
lektira prema samostalnome odabiru učenika
z Jedanaesta je lektira prepuštena samostalnomu izboru učenika. Važno je naglasiti da treba

poštovati načelo izbornosti, odnosno da nastavnik ne treba ograničavati učenike eventualnim
popisom/prijedlogom lektire za samostalno čitanje.
z Na početku nastavne godine (uvodni sati) nastavnik treba učenicima dati upute o načinu izla-
ganja samostalno odabrane lektire.
NAPOMENA: Prijedlog načina obrade samostalno odabrane lektire nalazi se na kraju treće i
šeste teme.

Fon-Fon 4
udžbenik hrvatskoga jezika za četvrti razred gimnazije
Koncepcija udžbenika Fon-Fon 4 utemeljena je na jednakim načelima kao i koncepcija prethodnih

udžbenika Fon-Fon 1, Fon-Fon 2 i Fon-Fon 3, tj. na komunikacijskome pristupu učenju i poučavanju:
učenike se različitim tekstovima i zadatcima te stavljanjem u uobičajene komunikacijske situacije
potiče na ovladavanje jezikom kao sustavom s teorijskoga i s uporabnoga stajališta, ukazujući pritom
na potrebu usvajanja temeljnih jezičnih znanja.
Udžbenik je podijeljen u 7 tema:
1. Raspravljački tekstovi
2. Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika
3. Pisanje raspravljačkoga teksta
4. Jezično posuđivanje
5. Imena i frazemi
6. Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika
7. Vodič kroz jezičnu normu
Nakon sedme teme nalazi se Dodatak (podsjetnici), a udžbenik završava Pojmovnikom.

Postupnost u izlaganju sadržaja jedno je od temeljnih koncepcijskih obilježja ovoga udžbenika.
z Prvom se temom Raspravljački tekstovi najprije ponavljaju pojmovi tekst i tekstne vrste s kojima
su se učenici upoznavali tijekom prethodnih triju razreda, a sadržaji se pritom povezuju
sa svakodnevicom. Nakon toga na reprezentativnim se primjerima usvajaju učenicima
uglavnom nove tekstne vrste raspravljačkih tekstova: znanstveni članak, kritika, recenzija,
esej i polemika. Naglasak je pritom stavljen na uočavanje obilježja navedenih tekstnih vrsta i
njihovu pripadnost određenim funkcionalnim stilovima. Nakon usvajanja ovih sadržaja učenici
mogu uvježbavati pisanje raspravljačkoga teksta na temelju modela ponuđenih u udžbeniku.
z U drugoj temi Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika usvajaju se jezični sadržaji
(fonetika i fonologija), s posebnim naglaskom na glasovne promjene i pisanje glasova u
dodiru, tj. na najčešće jezične pogreške te na usvajanje temeljnih pravila naglašavanja riječi
u hrvatskome jeziku.
z Treća je tema Pisanje raspravljačkoga teksta uglavnom usmjerena na primjenu znanja o
raspravljačkim tekstovima u pisanju školskoga eseja. U njoj je posebna pozornost posvećena
objašnjavanju procesa dokazivanja (argumentacije) na primjeru književnoga teksta iz
obvezne lektire.
z Četvrta tema Jezično posuđivanje i peta tema Imena i frazemi povezuju se s leksikološkim
sadržajima obrađenim u prethodnim razredima. Služeći se ponuđenim primjerima,
učenici usvajaju nove sadržaje, ali i uočavaju potrebu služenja hrvatskim riječima (umjesto
nepotrebnim posuđenicama), usvajaju temeljne onomastičke pojmove na primjerima
različitih antroponima i toponima te uočavaju frazeološki jezični sloj, tj. značenje frazema
i njihovu uporabu u komunikaciji.

z U šestoj se temi naslovljenoj Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika sustavno u kratkim
crtama predstavljaju najznačajniji tekstovi i jezikoslovni priručnici u kontekstu vremena
u kojemu nastaju, a tekst je popraćen grafičkim prikazom, fotografijama, naslovnicama
rječnika i sl.
z Sedma tema Vodič kroz jezičnu normu služi kao svojevrsni podsjetnik kojemu se učenici
mogu vratiti tijekom obrade bilo koje teme i provjeriti svoje poznavanje jezične norme.
Primjerice, nakon usvajanja leksikoloških sadržaja vezanih uz antroponime i toponime
u Vodiču kroz jezičnu normu učenici mogu provjeriti znaju li primijeniti pravila za pisanje
velikoga i maloga početnog slova.
z Budući da je Fon-Fon 4 namijenjen učenicima završnoga razreda srednjoškolskoga obrazovanja,
na kraju udžbenika (Dodatak) nalaze se podsjetnici za ponavljanje temeljnih gramatičkih
i leksikoloških sadržaja koje su učenici usvajali u prethodnim trima razredima. Udžbenik
završava Pojmovnikom.
Tekstovi
Kurikulom su preporučeni raspravljački tekstovi / tekstne vrste za četvrti razred na kojima se
uvježbavaju jezične vještine (ishodi od A.1. do A.4.).
GOVORI I RAZGOVARA SLUŠA ČITA PIŠE

z debata z debata z kritika z kritika
z sastanak z sastanak z recenzija z polemika
z kritika z kritika z raspravljački esej z recenzija
z polemika z polemika z raspravljački
z recenzija z recenzija školski esej
z raspravljački školski z referat
esej
OBVEZNI TEKSTOVI
najmanje dva dijaloška najmanje dva najmanje dva najmanje dva

teksta s obilježjima raspravljačka teksta raspravljačka teksta raspravljačka teksta:
raspravljačkoga prema odabiru na- prema odabiru kritika, polemika
diskursa: sastanak i debata. stavnika nastavnika
Koncepcija teme
z Svaka tema započinje uvodnicom na kojoj se navode sadržaji koji se u njoj obrađuju i ishodi
koji se u njoj ostvaruju. Na uvodnici je i fotografija povezana sa sadržajem teme.
z Tema je podijeljena na nekoliko udžbeničkih jedinica, a završava Podsjetnikom, u kojemu su
usustavljeni obrađeni sadržaji i rubrikom Iz drugoga kuta, u kojoj se jezični sadržaji izdvajaju
iz konteksta teme i pokazuju iz druge perspektive. Primjerice, u petoj je temi na tome mjestu
intervju s lingvistom i onomastičarem Petrom Šimunovićem.

Koncepcija udžbeničke jedinice

z Svaka udžbenička jedinica započinje uvodnim zadatkom kojim se jezični sadržaj stavlja u
kontekst svakodnevice ili se provjerava učenikovo predznanje.
z Jedinica je podijeljena na manje dijelove u kojima se postupno usvajaju jezični sadržaji, a
nove spoznaje povezuju s predznanjem. Ključni su sadržaji posebno grafički istaknuti, a
novi pojmovi dodatno objašnjeni rubrikom Iz rječnika.
z Udžbenička se jedinica zatvara zadatcima naslovljenim Govorim, slušam, čitam, pišem:
rješavajući zadatke, učenici istražuju, analiziraju pojave, kritički propituju stvarnost i
stvaralački se izražavaju.
z Jezični su sadržaji popraćeni fotografijama povezanim sa sadržajem i grafičkim prikazom,
čime se učenicima olakšava njihovo usvajanje.
Gledajući u cjelini, učenici se u ovome udžbeniku upoznaju sa svakodnevnim situacijama, toč-

nije, stavljaju se u kontekst određene komunikacijske situacije, uočavaju tekstove kojima su
okruženi (neprekinute, isprekidane, mješovite, višestruke) te određuju njihovu svrhu i namjenu,
analiziraju tekstove različitih funkcionalnih stilova služeći se jezičnim znanjima, a onda ih i sami
stvaraju. Pritom se služe različitim izvorima informacija koje kritički propituju te primjenjuju
različite strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te upoznaju komunikacijski bonton. Na
taj način učenici stječu jezična znanja – znanja o jeziku, ali i praktična znanja kao preduvjet za
komunikaciju u kojoj se poštuje jezična norma. Sve to pridonosi razvoju mišljenja i ovladavanju
komunikacijskom jezičnim kompetencijom, što je učenicima iznimno važno za daljnje obrazo-
vanje i/ili za ulazak u svijet rada, ali i za komunikaciju u svakodnevnim životnim situacijama.
Iako je u udžbeniku naglasak na ovladavanju jezičnom kompetencijom, ponuđeni su i tekstovi kojima

se propituje svijet u kojemu učenici žive, primjerice odnos prema popularnoj kulturi. Na taj način
udžbenik promiče i odgojne vrijednosti. Nadamo se da će ovakav pristup senzibilizirati učenike za
jezik i jezično izražavanje te im pomoći u svakodnevnoj komunikaciji, ali ih i zainteresirati za drukčiji
pristup jeziku, odnosno stvarnosti.

Fonoplov 4
integrirana radna bilježnica uz udžbenike hrvatskoga jezika
Fon-Fon 4 i Književni vremeplov 4 za četvrti razred gimnazije
Integrirana radna bilježnica Fonoplov 4 u sebi spaja književne, jezične i medijske sadržaje povezujući
ih s okruženjem u kojemu učenik živi, uči i odrasta. Namijenjena je usvajanju, ponavljanju,
uvježbavanju i primjeni sadržaja s kojima se učenik susreće u nastavnome procesu.
Struktura radne bilježnice Fonoplov 4

z Na početku radne bilježnice nalazi se uvodno poglavlje nazvano Još jedan početak: u njemu je
učenicima ponuđena tablica za samoprocjenu ostvarenosti ishoda postavljenih u trećemu razredu.
z Slijedi poglavlje Naučili smo u trećemu razredu u kojemu se različitim tipovima zadataka ponavlja
gradivo prethodnoga razreda. Na taj će način učenici moći ponoviti gradivo, ali i usporediti svoje
znanje s odgovorima u tablici za samoprocjenu, odnosno provjeriti koliko su objektivno procijenili
usvojenost pojedinih ishoda.
z Sadržaji četvrtoga razreda za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda podijeljeni su u sedam
tema, a naslovi tih tema isti su kao i naslovi tema u čitanci Književni vremeplov 4, odnosno u
prijedlogu godišnjega izvedbenog kurikula. Takav smo pristup odabrali zbog potrebe povezivanja
svih sadržaja – književnih, jezičnih, medijskih – u logičnu cjelinu, a tematski se kriterij u tome
slučaju nametnuo kao logičan izbor. U sljedećoj smo tablici prikazali sadržaj radne bilježnice s
obzirom na sadržaje udžbenika Književni vremeplov 4 i Fon-Fon 4.
radna bilježnica čitanka udžbenik

Fonoplov 4 Književni vremeplov 4 Fon-Fon 4
Još jedan početak
1. Prošlost u sadašnjosti Prošlost u sadašnjosti Raspravljački tekstovi
Avangarda ili pobuna Avangarda ili pobuna Glasovni sustav hrvatskoga
2.
kao poetika kao poetika standardnog jezika
3. Moderni Sizifi Moderni Sizifi Pisanje raspravljačkoga teksta
4. Moj obračun s njima Moj obračun s njima Jezično posuđivanje
5. Kiklopska vremena Kiklopska vremena Imena i frazemi
Povijesni razvoj hrvatskoga
6. Čovjek i priča Čovjek i priča
standardnog jezika
7. Književni vremeplov Književni vremeplov Vodič kroz jezičnu normu
z Završna tema (Književni vremeplov) sastavljena je od triju dijelova: u prvome se ponavljaju

književnopovijesna razdoblja usvojena u prethodnim razredima (Od antike do avangarde), drugi je
dio namijenjen ponavljanju književnopovijesnih razdoblja u četvrtome razredu (Od avangarde do
postmodernizma i Postmodernizam), a treći je dio sastavljen od zadataka koji učenicima služe kao
podsjetnici na obvezna lektirna djela. Kao i u prethodnim radnim bilježnicama i ovdje se zadatci
u sedmoj temi povezuju sa sadržajem prethodnih tema, a nastavnik ih može zadati učenicima
nakon obrade pojedinoga književnopovijesnog razdoblja unutar određene teme.

Koncepcija teme
U radnoj bilježnici povezuju se sadržaji namijenjeni usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda svih
triju predmetnih područja propisanih kurikulom. Tema je podijeljena na nekoliko cjelina, a uvijek
završava zadatcima za provjeru usvojenosti jezične norme.
U središtu je svake teme (osim posljednje) književno djelo za cjelovito čitanje, a ostali su sa-
držaji najčešće s njim tematski povezani. Osim toga, uz svako obvezno lektirno djelo ponuđeni
su zadatci za uvježbavanje čitanja s razumijevanjem, ali i pitanja kojima se povezuju književni,
jezični i medijski sadržaji. Uz ulomke obveznih i izbornih djela u radnoj su bilježnici zastupljeni
i dodatni književni i neknjiževni tekstovi povezani s temom, i to od tekstova enciklopedijskoga
karaktera do tekstova objavljenih na novinskim portalima. Posebna je pozornost posvećena
uvježbavanju pisanja raspravljačkih tekstova i primjeni jezičnih sadržaja u govorenoj i pi-
sanoj komunikaciji.
Vrste zadataka
Naglasak je u ovoj radnoj bilježnici na tekstu – tekst se analizira (sadržajno i izrazno), ali i služi kao
poticaj za otvaranje suvremenih tema o kojima progovaraju književni tekstovi. Svjesni činjenice
da trebamo sustavno raditi na poboljšanju učenikova vokabulara, često smo uz tekstove stavljali
zadatke koji od učenika traže aktivan pristup: pronaći nepoznatu riječ u rječniku i usvojiti njezino
značenje. Takve smo zadatke povezivali i s jezičnim sadržajima – primjerice, kad usvoji nepoznatu
riječ, učenik joj treba pridružiti njezin sinonim ili antonim. Svjesni činjenice da je preduvjet za analizu
teksta posjedovanje temeljnih znanja o jeziku, nastojali smo ponuditi odgovarajući omjer zadataka
namijenjenih usvajanja propisanih jezičnih sadržaja i zadataka kojima se ti sadržaji primjenjuju –
prepoznaju u drugim tekstovima ili primjenjuju u vlastitome tekstu.
Pristup obveznomu književnom tekstu namijenjenom za cjelovito čitanje uvijek uključuje i zadatke
čitanja s razumijevanjem. Budući da se takvi tipovi zadataka pojavljuju na maturi, u Fonoplov 4 uvršteni
su ulomci obveznih lektirnih djela i pripadajući zadatci jer smatramo da je iznimno važno razvijati
ovu vještinu kako bi je učenici mogli primjenjivati i nakon završetka srednje škole.
U radnoj bilježnici pojavljuju se različite vrste zadataka: od zadataka vezanih uz polazni (poznati
ili nepoznati, književni ili neknjiževni) tekst, preko zadataka u kojima se traži poznavanje činjenica
i njihova primjena, do stvaralačkih zadataka. Navest ćemo nekoliko takvih tipova zadataka.
Zadatci zatvorenoga tipa

z zadatci višestrukoga izbora
z zadatci alternativnoga izbora
z zadatci povezivanja
Zadatci otvorenoga tipa
z zadatci kratkoga odgovora
z zadatci dopunjavanja grafičkoga prikaza
z zadatci produženoga odgovora
z zadatci esejskoga tipa (npr. pisanje usporedne raščlambe dvaju tekstova)
z istraživački zadatci (npr. motivi Kafkinih djela u različitim umjetnostima)
z stvaralački zadatci

II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ (DOS)
II. DIGITALNI
OBRAZOVNI SADRŽAJ (DOS)
Uvod
Tiskani udžbenici i digitalni sadržaj čine jedinstvenu cjelinu. Vođeni idejom interaktivno – zanimljivo
– zabavno – inkluzivno (IZZI) nastojali smo stvoriti udžbenički komplet koji slijedi suvremene
metode poučavanja. Prateći teme tiskanih udžbenika, digitalnim se sadržajima učenicima ponegdje
nudi dodatni tekst, drugačiji pristup temi ili ista tema u drugome mediju, čime se dopunjava,
obogaćuje, a istodobno i rasterećuje sadržaj udžbenika. Tiskani udžbenici upućuju na digitalne
sadržaje, a digitalni sadržaji upućuju na tiskane udžbenike kako bi se učenicima i nastavnicima
olakšalo snalaženje i uporaba obaju izvora. U odnosu na digitalne sadržaje za prvi razred koji su bili
zasebni, digitalni su sadržaji uz udžbenike za drugi, treći i četvrti razred integrirani u jednu cjelinu
i dijelom drugačije strukturirani.
IZZI digitalni obrazovni sadržaji

uz udžbenike Književni vremeplov 4 i Fon-Fon 4
IZZI digitalni obrazovni sadržaj dopuna je tiskanim udžbenicima Književni vremeplov 4 i Fon-Fon
4. Sastoji se od sedam modula (cjelina) naslovljenih kao i udžbeničke teme tiskanoga izdanja
Književnoga vremeplova 4, a svaki modul uključuje i jezične sadržaje po načelu usporednosti: prva
tema Književnoga vremeplova 4 povezuje se s prvom temom Fon-Fona 4 i tako se dosljedno do kraja
teme obaju udžbenika integriraju u cjelinu.
Radi lakšega snalaženja navodimo popis modula i jezične teme uklopljene u pojedini modul.
POPIS MODULA JEZIČNA TEMA

1. Prošlost u sadašnjosti Raspravljački tekstovi
2. Avangarda ili pobuna kao poetika Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika
3 Moderni Sizifi Pisanje raspravljačkoga teksta
4. Moj obračun s njima Jezično posuđivanje
5. Kiklopska vremena Imena i frazemi
6. Čovjek i priča Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika
7. Književni vremeplov Vodič kroz jezičnu normu
Struktura modula
1. Uvod u temu
2. Učionica
NAPOMENA: Popis digitalnih sadržaja unutar teme nalazi se
3. Sinteza teme
na početku svake teme iza popisa nastavnih jedinica.

II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ (DOS)
Za razliku od digitalnoga sadržaja za prvi razred u kojemu su moduli bili strukturirani od pet jedinica,
u sadržajima za drugi, treći i četvrti razred moduli su strukturirani od triju jedinica. Prva je uvodna
jedinica, druga je učionica, a treća je sinteza teme.
z Uvodna jedinica uvijek otvara književnu i jezičnu temu, sadrži motivacijske zadatke, provjere
predznanja, kvizove ili ankete kojima se učenike priprema za obradu teme.
z Učionica donosi sadržaje namijenjene učenju, uvježbavanju, proširivanju i produbljivanju
znanja o temi, zadatke za samostalno istraživanje i stvaralačko izražavanje. Okosnica učionice
obično je lektirno djelo, stoga se u njoj nalaze sadržaji i zadatci koji se mogu iskoristiti na
satima obrade lektire, ali i za samostalni rad učenika.
z Sinteza teme uključuje sadržaje koji su potpora za usustavljivanje i ponavljanje, aktualizaciju
i uklapanje teme u suvremenu kulturu.
Svaki modul završava provjerom znanja koja je obično dvodijelno strukturirana. Prvi su dio zadatci
objektivnoga tipa, a drugi je dio zadatak za stvaralačko izražavanje (usmeno ili pisano) s prijedlogom
vrednovanja.
U svim se jedinicama nastoji aktivno uključiti učenika u proces učenja: u malim se koracima izmjenjuju
obrazovni sadržaji i raznovrsni interaktivni zadatci usmjereni ostvarenju ishoda, upućuje ih se na
istraživanje i pronalaženje potrebnih informacija, njihovu obradu i primjenu. Kako bi se svi učenici
ravnopravno mogli koristiti ovim sadržajima, omogućen je inkluzivni prikaz.
Uz digitalne sadržaje povezane s tiskanim udžbenicima kao potpora nastavnicima dostupne

su još dvije digitalne publikacije:
z Timski rad i projekti u nastavi
z Vrednovanje.
Oba su digitalna izdanja dostupna na www.profil-klett.hr/izzi (pronaći ćete ih pod navedenim

naslovima).

III. PLANIRANJE U NASTAVI

HRVATSKOGA JEZIKA
1. KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

(PREDMETNI KURIKUL)
Za program Hrvatskoga jezika s godišnjom satnicom 140 sati, odnosno 128 sati u četvrtome razredu,
propisana su dva dokumenta:
z Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije (NN 10/2019
(29. 1. 2019.))
z Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. (NN
10/2019 (29. 1. 2019.)).
Budući da su kurikuli namijenjeni realizaciji s istim brojem sati, među njima postoje minimalne
razlike, i to samo s obzirom na razinu nekih propisanih ishoda. Stoga ćemo se u nastavku teksta
služiti prvim dokumentom, odnosno predmetnim kurikulom za gimnazije.
Polazište je pri planiranju godišnjega izvedbenog kurikula predmetni kurikul objavljen pod nazivom
Kurikul za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
(NN 10/2019 (29. 1. 2019.).
Propisani Kurikulum za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici
Hrvatskoj između ostaloga određuje:
z odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja
z strukturu – područja predmetnoga kurikula (A. Hrvatski jezik i komunikacija, B. Književnost
i stvaralaštvo, C. Kultura i mediji)
z odgojno-obrazovne ishode, sadržaje i razine usvojenosti.
U ulomcima teksta kurikula izdvojili smo i označili posebno važne dijelove za planiranje učenja i
poučavanja.
KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI

JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE
A. SVRHA I OPIS
(…)
Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik
Hrvatski jezik službeni je jezik u Republici Hrvatskoj i jezik na kojemu se obrazuju svi učenici.
U hrvatskim se školama hrvatski jezik poučava kao materinski ili kao jezik društvene sredine.
Osposobljenost za komunikaciju i izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima
je polazište za učenje svih drugih nastavnih predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik poučava na

svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom

jezičnom kompetencijom povezujući organski idiom i hrvatski standardni jezik te stječu osnove
čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti, što je preduvjet osobnomu
razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u
društvenome i poslovnom životu.
(…)
Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti,

načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelo standardnoga jezika i
zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i putem
jezika te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i
uravnoteženosti. Tim se načelima u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta, jezičnoga
i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturnoj i
višejezičnoj zajednici europskih naroda.
Kurikulum načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikoslovlja
i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući
učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i
međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te

njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu.
Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija
aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih,
mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.
Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju

osobnoga čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus.
Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju
osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksiju
o svijetu, sebi i drugima.
Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja,

procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te funkcionalno
primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke.
Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih
jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti,
jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kulturno-
-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.
(…)

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI

PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
Odgojno-obrazovni ishodi proširuju se i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga
razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole pa se pojedine sastavnice razrade ishoda
podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se.
Sastavnice razrade ishoda proširuju se, produbljuju i razvijaju kompleksnijim sadržajima i aktivnostima,
a učenicima se učenjem i poučavanjem omogućuje uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija
vještina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-
-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih ishoda je preporuka koja
sadržava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.
(…)
U tablicama su ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta – HJ. Uz oznaku predmeta
dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako
je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama. Nakon toga slijedi oznaka
domene, primjerice A, brojčana oznaka razreda te na kraju redni broj ishoda unutar domene.
Gimnazija Hrvatski jezik 4. razred – 128 sati godišnje
A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni
odgojno- ishodi na razini
razrada ishoda
-obrazovni ishodi usvojenosti »dobar«
na kraju razreda
SŠ HJ A.4.1. z određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazi- Prema smjernica-
vanje, zabavljanje, pregovaranje ma raspravlja u
Učenik rasprav- z procjenjuje informacije i njihov izvor te ih primjenjuje skladu s temom,
lja u skladu sa z svojim riječima objašnjava obilježja znanstvenoga stila oblikom raspra-
svrhom i želje- z govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu ve i govornom
nim učinkom na raspravljačkoga teksta ulogom.
primatelja. z donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju pro-
blemske situacije ili o zajedničkoj odluci
z samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga
standardnog jezika uvažavajući verbalne i neverbalne
vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil
teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
z Učenik sudjeluje u najmanje dva dijaloška teksta s obilježjima raspravljačkoga diskursa: sastanak
i debata.
z Preporučeni su tekstovi: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija.

odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ A.4.2. z razlikuje govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, Objašnjava
upućivačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora u obilježja i svrhu
Učenik sluša skladu s određenom svrhom slušanja i namjenom: infor- teksta te analizira
tekstove razli- miranje, dokazivanje, zabavljanje informacije i ideje
čitih funkcio- z analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno bitne za svrhu
nalnih stilova u stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta slušanja.
skladu s određe- z analizira jezična i govorna obilježja slušanoga teksta
nom svrhom i iz z procjenjuje pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledi-
različitih izvora. šte izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
z kritički vrednuje informacije i ideje
z oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
z Učenik sluša najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
z Preporučeni su tekstovi: debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački školski esej.
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ A.4.3. z razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih Tumači funkciju i
stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom obilježja rasprav-
Učenik čita u svrhom čitanja i namjenom: dokazivanje, zabavljanje ljačkih tekstova te
skladu s odre- z tumači strukturna obilježja teksta uz pomoć smjer-
đenom svrhom z samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst pre- nica uspoređuje i
raspravljačke ma zadanim odrednicama procjenjuje tekst
tekstove razli- z uspoređuje informacije i ideje u tekstu s informacijama i prema zadanim
čitih funkcio- idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom odrednicama.
nalnih stilova i z oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta
oblika. i gledište autora prema zadanim odrednicama: sadržaj,
struktura, svrha, namjena
z prepoznaje referencije i aluzije na druge tekstove
z Učenik čita najmanje dva raspravljačka teksta prema odabiru nastavnika.
z Preporučeni su tekstovi: kritika, recenzija, raspravljački esej.

odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ A.4.4. z oblikuje plan pisanja raspravljačkih tekstova u skladu s Prema smjernica-
određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom ma piše rasprav-
Učenik piše (administrativnim, publicističkim, znanstveno-popularnim, ljačke tekstove,
raspravljač- znanstvenim) ostvaruje obiljež-
ke tekstove u z procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjero- ja funkcionalnoga
kojima ostvaruje dostojnost, točnost, autorstvo i gledište stila u skladu sa
obilježja funkci- z oblikuje sadržajno i logički povezani tekst svrhom teksta.
onalnih stilova z primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga stan-
u skladu sa dardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji
svrhom teksta i oblikuje
željenim učin-
kom na prima-
telja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
z Jezična i strukturna obilježja raspravljačkog teksta: teza, argument, protuargument, zaključak; je-
zična obilježja znanstvenog stila; jezična i strukturna obilježja kritike, polemike i školskog rasprav-
ljačkog eseja.
Pravopisni sadržaji: pisanje glasova u dodiru.
z Učenik piše najmanje dva raspravljačka teksta: kritika, polemika.
z Preporučeni su tekstovi: kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
z Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.4.1., A.4.2., A.4.3. i A.4.4. integracijski su povezani s nastav-
nim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područ-
ja hrvatski jezik i komunikacija.

odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ A.4.5. z objašnjava razliku između otvornika i zatvornika Opisuje glasovni
z razlikuje slog i morfonem sustav hrvatsko-
Učenik analizira z prepoznaje razlike između glasovnoga i naglasnog susta- ga standardnog
glasovni sustav va materinskoga idioma i hrvatskoga standardnog jezika jezika na od-
hrvatskoga stan- z opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika sječnoj i nadod-
dardnog jezika. na odsječnoj (artikulacijska i akustička obilježja glasova) i sječnoj razini i
nadodsječnoj (naglasak i dužina) razini prepoznaje gla-
z objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne sovne promjene
promjene u kontekstu riječi u riječima.
z uspoređuje govorni i pisani oblik jezika (izgovor i pisanje
glasova i suglasničkih skupina)
z tumači razliku između izgovornih cjelina u govoru i pismu
z opisuje prozodijski sustav i primjenjuje u govorenju i u
pisanju riječi kojima naglasak i naglasna dužina određuje
značenje
z Usvajanje je fonoloških, morfoloških i sintaktičkih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama
usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svijesti o hrvatskome jeziku.
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ A.4.6. z razlikuje vrste vlastitih imena Izdvaja lekseme
z prepoznaje frazeme kao dio leksika ograničene upo-
Učenik razli- z objašnjava proces leksičkoga posuđivanja rabe i pravilno
kuje lekseme z tumači vrste leksičkoga posuđivanja ih primjenjuje u
ograničene z prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatsko- zadanome kon-
uporabe u lek- me standardnom jeziku prema leksičkoj normi tekstu.
siku hrvatskoga z služi se rječnicima ograničenoga leksičkog sloja pri razvi-
standardnog janju rječnika i jezične kulture
jezika i pravilno
ih primjenjuje.
z Preporučeni rječnici: rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik,
enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik, rječnik vlastitih imena i prezimena.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
z Usvajanje je leksičkih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunika-
cijske jezične kompetencije i svijesti o hrvatskome jeziku.

odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ A.4.7. z objašnjava početke hrvatske pismenosti Opisuje povijesni
z opisuje povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa razvoj hrvatskoga
Učenik opisuje z opisuje osnovna obilježja povijesti razvoja hrvatskoga jezika i pisma.
povijesni razvoj jezika
hrvatskoga stan- z tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europ-
dardnog jezika. skome kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
z Preporučeni sadržaji: hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, hrvatski jezik kao manjinski
jezik u iseljeništvu, hrvatski jezik u medijima.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ B.4.1. z izražava svoj literarni doživljaj teksta
z objašnjava u čemu uživa dok čita djelo
Učenik izražava z potkrjepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
svoj literarni do- z izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na
življaj i objašnjava razmišljanje
stav o književno-
me tekstu.
z Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.

z Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ B.4.2. z interpretira na osnovi usporedbe hrvatske i svjetske Interpretira
književne tekstove na sadržajnoj i izraznoj razini primje- književni tekst
Učenik analizira njujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne s obzirom na
različite interpre- vrste, poetske vrste i dramske vrste pristup usmjeren
tacije književnih z opisuje intertekstualne poveznice među tekstovima i čitatelju i književ-
tekstova s obzi- njihovim obilježjima (groteska, parodija ili travestija) nom tekstu.
rom na pristup z analizira povezanost tekstova prema obradi književne
usmjeren čitatelju, teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima
književnom tekstu i predodžbama
ili piscu. z uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama dru-
gih čitatelja (znanstvenika, književnih kritičara)
z Obvezne su književne vrste: moderni roman, moderna pripovijetka i novela, moderna drama,
lirska poezija, poema.

z Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Albert Camus, Stranac, Franz Kafka, Preobražaj,
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković, Kiklop, Antun Branko Šimić, izbor iz poezi-
je (10 pjesama).
z Učenik analizira prema temi i žanru šest obveznih književnih tekstova i četiri književna teksta koji
mogu biti tematski povezani s obveznim književnim tekstovima.

z Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.
z U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi knji-
ževnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

z Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim
tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

z Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedi-
nim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj

profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere
suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ B.4.3. z analizira književni tekst s obzirom na povijesni, društveni i Analizira utjecaj
kulturni kontekst književnopovije-
Učenik obrazla- z objašnjava tekst iz perspektive poetike i književnopovije- snoga, društve-
že slijed knji- sne epohe nog i kulturnog
ževnih poetika z uspoređuje tekstove hrvatske književnosti s tekstovima konteksta na
i razdoblja i kri- svjetske književnosti u književnopovijesnome kontekstu oblikovanje zna-
tički prosuđuje z obrazlaže slijed književnih poetika i književnopovijesnih čenja književnoga
utjecaj različitih razdoblja hrvatske i svjetske književnosti na primjerima teksta.
konteksta na obveznih i izbornih književnih tekstova
književni tekst.
z književnopovijesna razdoblja: ekspresionizam, suvremena književnost; sva prethodna književna
razdoblja.
z Obvezni književni tekstovi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Albert Camus, Stranac,
Franz Kafka, Preobražaj, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković Kiklop, Antun
Branko Šimić, izbor iz poezije (10 pjesama).
z Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda pre-
ma svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

z Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim
obilježjima teksta tipičnima za ekspresionizam i suvremenu književnost. Učenik na osnovi pročita-

noga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadano-
me tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.
z Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim
tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova

starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktuali-
zacija bude na suvremenom tekstu.

odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ B.4.4. z oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima
izražavanja i medijima
Učenik se stva- z predstavlja svoj rad individualno ili timski
ralački izražava
prema vlastito-
me interesu po-
taknut tekstom.
z Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja
dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

z Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim
i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja
i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.
z Nastavnik, prema svojoj profesionalnoj procjeni, učenikov rad može vrednovati i formativno i su-
mativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstav-
lja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.
C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ C.4.1. z kritički procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, Uspoređuje me-
komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje dijske tekstove
Učenik kritički vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta i analizira kako
procjenjuje z uspoređuje neovisnost i cenzuru medijskih poruka u me- informacije, ideje,
utjecaj medij- dijskim tekstovima stavovi i mišljenja
skih tekstova na z objašnjava sadržaj komercijalnih medijskih poruka u njima utječu na
doživljaj stvar- z opisuje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta doživljaj stvarno-
nosti i obliko- z uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenju- sti i oblikovanje
vanje identiteta je kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i identiteta prima-
primatelja. mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje telja s obzirom na
identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni dob, spol i kultur-
kontekst ni kontekst.
z odgovorno preuzima ulogu u građanskom novinarstvu
(objavljuje i komentira poštujući zakonske propise i vodi
računa o oblikovanju svoga identiteta u medijima)
z tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni,
vizualni i audiovizualni izvori.

z Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima uče-
nika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i

stvaralaštvo.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni
razrada ishoda
na kraju razreda
SŠ HJ C.4.2. z uspoređuje tekstove popularne, pučke i visoke kulture Opisuje poveza-
prema njihovoj simboličkoj vrijednosti za oblikovanje nost vlastitoga
Učenik prosu- vlastitoga kulturnog identiteta kulturnog identi-
đuje poveza- z analizira u književnim i obavijesnim tekstovima prijenos teta s određenim
nost vlastitoga kulturnih obrazaca iz jednog u drugi kulturni krug i njiho- kulturnim kru-
vu prilagodbu
i hrvatskoga gom.
z zaključuje o globalizaciji i individualizmu kao temama u
kulturnog iden-
uspoređivanim tekstovima te njihovu utjecaju na obliko-
titeta s određe- vanje vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta
nim kulturnim z prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s
krugom na određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova
temelju različitih z posjećuje i procjenjuje kako kulturno-umjetnički događaj,
tekstova. manifestacija, posjet kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kući
u stvarnom i digitalnom okružju utječu na oblikovanje
vlastitog kulturnog identiteta
z preporučeni su tekstovi i izvori: esej, polemika, književna kritika, manifest ili program; višemedij-
ski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.

z Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda C.4.2. tematski su vezani uz određeni kulturni krug.
z Učenik analizira ulomke najmanje dvaju tekstova.
z Odgojno-obrazovni ishod C.4.2. ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima
učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja Hrvatski jezik i komunikacija i Književ-

nost i stvaralaštvo.
Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu gimnazije
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može

odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje
jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno
se potiče razvoj vokabulara.
Kultura i mediji: 10 – 15 %
Književnost i Hrvatski jezik i

stvaralaštvo: komunikacija:
40 – 45 % 45 – 50 %

E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja na kojem se obrazuju svi učenici koji se školuju
u hrvatskim školama. Tijekom učenja i poučavanja učenici razvijaju različite vidove pismenosti
(komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku, informacijsku, medijsku i međukulturnu) koje su im potrebne
za komunikaciju i suradnju te izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim
područjima, predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim kurikulumima.
Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma, a ovladavanje
prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u
stranim jezicima.
Učenjem hrvatskoga jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama,
osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s matematičkim područjem u svim domenama
područja nacionalnoga kurikuluma.
Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori
što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među
ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno
nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet. Vještine suradničkoga
učenja te sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, sposobnost javnoga nastupa
te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom
Osobni i socijalni razvoj.
Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje
informacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i
donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i
vlastitoga identiteta, tolerancija, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnost, što je poveznica s
međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.
Odgojno-obrazovni ishodi u nastavnom predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samoinicijativno
predlaganje tema i oblika rada, samostalno i samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i stavova te
prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Učenje i poučavanje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovom pronalaženju,
razumijevanju i kritičkom vrednovanju u digitalnom okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim
očekivanjima iskazanim u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja
(…)
U nastavnom predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću
kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje)
i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.
Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima predmetnih područja
hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo te kultura i mediji.
(…)

Tekstove na kojima se uči i poučava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu
teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičajnosti,
načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina,
načelu stvaralaštva u jeziku i primjenom jezičnih znanja.
(…)
Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja
književnosti. Ono proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj
kulturne pismenosti, s druge pak strane, čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za
refleksiju o svijetu, sebi i drugima.
(…)
U gimnazijama sa satnicom 140 sati godišnje učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje,
od toga 5, odnosno 6 obveznih književnih tekstova (3, odnosno 4 hrvatske književnosti i 2 svjetske
književnosti).
Učenik tijekom osnovne i srednje škole čita jedno djelo po vlastitome izboru godišnje. Broj djela
za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje
iz užitka radi poticanja literarnoga čitanja te stvaranja čitateljskih navika i čitateljske kulture.
POPIS OBVEZNIH KNJIŽEVNIH TEKSTOVA ZA CJELOVITO ČITANJE
HRVATSKA KNJIŽEVNOST
z Andrić, Ivo, Prokleta avlija

z Držić, Marin, Novela od Stanca
z Gundulić, Ivan, Dubravka
z Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije
z Krleža, Miroslav, Gospoda Glembajevi
z Marinković, Ranko, Kiklop
z Matoš, Antun Gustav, izbor iz novela
z Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića
z Nazor, Vladimir, izbor iz poezije
z Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići
z Šenoa, August, Prijan Lovro
z Šimić, Antun Branko, izbor iz poezije
z Ujević, Tin, izbor iz poezije
SVJETSKA KNJIŽEVNOST
z Baudelaire, Charles, izbor iz poezije

z Calderón de la Barca, Pedro, Život je san
z Camus, Albert, Stranac
z Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna
z Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera
z Kafka, Franz, Preobražaj
z Petrarca, Francesco, izbor iz poezije
z Shakespeare, William, Hamlet
z Sofoklo, Antigona
(Označena su djela koja se čitaju u 4. razredu.)

POPIS KLASIČNIH HRVATSKIH I SVJETSKIH KNJIŽEVNIH TEKSTOVA

ZA CJELOVITO ČITANJE ILI ČITANJE ULOMAKA
z Aleksandrida, ulomci z Homer, Ilijada, Odiseja, izbor
z Alighieri, Dante, Božanstvena komedija, izbor z Huxley, Aldous, Vrli novi svijet
z Andrić, Ivo, Na Drini ćuprija z Ibsen, Henrik, Lutkina kuća
z Asanaginica z Ionesco, Eugène, Ćelava pjevačica, Lekcija
z Balzac, Honoré de, Otac Goriot z Ivšić, Radovan, Kralj Gordogan
z Beckett, Samuel, Čekajući Godota z Jesenjin, Sergej, izbor iz poezije
z Begović, Milan, Bez trećega, Pustolov pred z Joyce, James, Portret umjetnika u mladosti
vratima, Kvartet z Kafka, Franz, Proces
z Biblija, izbor z Kaleb, Vjekoslav, Gost
z Boccaccio, Giovanni, Dekameron, izbor z Kaštelan, Jure, izbor iz poezije
z Borges, Jorge Luis, izbor iz kratke proze z Kovačić, Ante, U registraturi
z Brecht, Bertolt, Majka Hrabrost i njezina z Kovačić, Ivan Goran, Jama, izbor iz poezije
djeca, Kavkaski krug kredom z Kozarac, Ivan, Đuka Begović
z Brešan, Ivo, Nečastivi na Filozofskom z Kozarac, Josip, izbor iz kratke proze
fakultetu, Predstava Hamleta u selu Mrduša z Krbavska bitka, usmena epska pjesma
Donja z Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije
z Bulgakov, Mihail, Majstor i Margarita z Krleža, Miroslav, Kraljevo, Balade Petrice
z Bunić Vučić, Ivan, izbor iz poezije Kerempuha
z Calderón de la Barca, Pedro, Život je san z Krleža, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza,
z Cervantes, Miguel, Don Quijote, izbor Na rubu pameti
z Cesarec, August, Zlatni mladić z Leskovar, Janko, Misao na vječnost
z Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije z Lorca, Federico García, izbor iz poezije
z Čehov, Anton Pavlovič, izbor iz kratke proze z Lucić, Hanibal, Jur ni jedna na svit vila
z Čehov, Anton Pavlovič, Tri sestre z Lucić, Hanibal, Robinja
z Desnica, Vladan, Proljeća Ivana Galeba, z Ljermontov, Mihail, Junak našeg doba
Zimsko ljetovanje z Maeterlinck, Maurice, Plava ptica
z Dizdar, Mak, izbor iz poezije z Mann, Thomas, Smrt u Veneciji
z Dragojević, Danijel, izbor iz poezije z Marinković, Ranko, Glorija, izbor iz kratke
z Držić, Marin, Dundo Maroje, Skup proze
z Eco, Umberto, Ime ruže z Marulić, Marko, Judita, izbor
z Eliot, Thomas Stearns, izbor iz poezije z Márquez, Gabriel García, Sto godina samoće
z Eshil, Okovani Prometej z Matković, Marijan, Heraklo
z Euripid, Medeja z Matoš, Antun Gustav, izbor iz poezije
z Ezop, Basne z Maupassant, Guy de, Na vodi
z Flaubert, Gustave, Gospođa Bovary z Mihalić, Slavko, izbor iz poezije
z Galović, Fran, izbor iz poezije z Milićević, Nikola, izbor iz poezije
z Gervais, Drago, izbor iz poezije z Miller, Arthur, Smrt trgovačkog putnika
z Gjalski, Ksaver Šandor, Pod starim krovovima z Miłosz, Czesłav, izbor iz poezije
z Gogolj, Nikolaj Vasiljevič, Kabanica z Mitovi (grčki, skandinavski i slavenski)
z Golding, William, Gospodar muha z Molière, Škrtac, Umišljeni bolesnik
z Goldoni, Carlo, Gostioničarka Mirandolina z Muka spasitelja našega, ulomci
z Grass, Günter, Limeni bubanj z Neruda, Pablo, izbor iz poezije
z Gundulić, Ivan, Osman (izbor), Suze sina z Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan
razmetnoga z Orwell, George, 1984., Životinjska farma
z Heine, Heinrich, izbor iz poezije z Parun, Vesna, izbor iz poezije
z Hektorović, Petar, Ribanje i ribarsko z Petrarca, Francesco, izbor iz poezije
prigovaranje, izbor z Pirandello, Luigi, Šest lica traži autora
z Hemingway, Ernest, izbor iz kratke proze, z Plath, Sylvia, izbor iz poezije
Starac i more z Plaut, Škrtac

z Poe, Edgar Allan, izbor iz kratke proze i z Šegedin, Petar, izbor iz kratke proze
poezije z Šenoa, August, Zlatarovo zlato
z Polić Kamov, Janko, izbor iz kratke proze i z Šibenska molitva
poezije z Šoljan, Antun, Kratki izlet, Brod u boci
z Preradović, Petar, izbor iz poezije z Šop, Nikola, izbor iz poezije
z Prevert, Jacques, izbor iz poezije z Tadijanović, Dragutin, izbor iz poezije
z Proust, Marcel, Combray z Tagore, Rabindranath, izbor
z Pupačić, Josip, izbor iz poezije z Tolstoj, Lav Nikolajevič, Ana Karenjina,
z Puškin, Aleksandar Sergejevič, izbor iz Uskrsnuće
poezije z Turgenjev, Ivan Sergejevič, Očevi i djeca
z Racine, Jean, Fedra z Vergilije, Eneida, izbor
z Ranjinin zbornik, izbor z Vida, Viktor, izbor iz poezije
z Rilke, Reiner Maria, izbor iz poezije z Vidrić, Vladimir, izbor iz poezije
z Rimbaud, Arthur, izbor iz poezije z Vojnović, Ivo, Allons Enfants
z Selimović, Meša, Derviš i smrt z Whitman, Walt, izbor iz poezije
z Shakespeare, William, Romeo i Julija, San z Williams, Tennessee, Mačka na vrućem
ivanjske noći limenom krovu, Tramvaj zvan žudnja
z Slamnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti z Woolf, Virginia, Svjetionik
z Slamnig, Ivan, izbor iz poezije z Wordsworth, William, izbor iz poezije
z Sofoklo, Kralj Edip z Zoranić, Petar, Planine, izbor
Određeno vrijeme
(…) U gimnazijama se Hrvatski jezik poučava 140 sati godišnje.
Učitelj i nastavnik svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja,
ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u
pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema
načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata poučavaju se
i uče sadržaji svih triju predmetnih područja.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
(…)
Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira učenika na daljnji rad, a ujedno je
povratna informacija učenicima, učiteljima i nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i
prosvjetnim vlastima.
Sastavnice vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima

predmetnim područjima: hrvatski jezik i komunikacija (A), književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i
mediji (C).
Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:

z hrvatski jezik i komunikacija
z književnost i stvaralaštvo
z kultura i mediji.
(…)
(Prema: Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije (NN 10/2019
(29. 1. 2019.)). Cjelovit tekst kurikula dostupan je na poveznici https://narodnenovine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/2019_01_10_215.html)

PODSJETNIK: OPĆI ISHODI NA RAZINI PREDMETA ZA SVA ČETIRI RAZREDA
A. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
ISHODI (1. – 4. razred)
ISHOD A.1. GOVORI
SŠ HJ A.1.1. Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

SŠ HJ A.2.1. Učenik govori izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na
primatelja.
SŠ HJ A.3.1. Učenik govori upućivačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim
učinkom na primatelja.
SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
ISHOD A.2. SLUŠA
SŠ HJ A.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove

različitih funkcionalnih stilova i oblika.
SŠ HJ A.2.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom izlagačke tekstove različitih
funkcionalnih stilova i oblika.
SŠ HJ A.3.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom upućivačke i raspravljačke tekstove
SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom
svrhom i iz različitih izvora.
ISHOD A.3. ČITA
SŠ HJ A.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih
SŠ HJ A.2.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom izlagačke tekstove različitih
SŠ HJ A.3.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom upućivačke i raspravljačke tekstove
SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih
ISHOD A.4. PIŠE
SŠ HJ A.1.4. Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje

obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
SŠ HJ A.2.4. Učenik piše izlagačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u
skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
SŠ HJ A.3.4. Učenik piše upućivačke i raspravljačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja
funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
SŠ HJ A.4.4. Učenik piše raspravljačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih
stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.

ISHOD A.5. GRAMATIKA
SŠ HJ A.1.5. Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri
oblikovanju teksta.
SŠ HJ A.2.5 Učenik analizira rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička znanja pri njegovu
oblikovanju.
SŠ HJ A.3.5. Učenik analizira morfološka obilježja riječi i primjenjuje znanja pri oblikovanju
teksta.
SŠ HJ A.4.5. Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
ISHOD A.6. LEKSIKOLOGIJA
SŠ HJ A.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

SŠ HJ A.2.6. Učenik razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog
jezika.
SŠ HJ A.3.6. Učenik objašnjava tvorbu riječi prema različitim tvorbenim načinima.
SŠ HJ A.4.6. Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog
jezika i pravilno ih primjenjuje.
ISHOD A.7. ORGANSKI IDIOM / STANDARDNI JEZIK
SŠ HJ A.1.7. Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga
standardnog jezika.
SŠ HJ A.2.7. Učenik uspoređuje organske govore hrvatskoga jezika s hrvatskim standardnim
jezikom na uporabnoj razini.
SŠ HJ A.3.7. Učenik opisuje osnovna obilježja funkcionalnih stilova na tekstu.
SŠ HJ A.4.7. Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.
VRSTE TEKSTOVA (1. – 4. razred)
PRVI RAZRED
vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju,

RAZGOVARA/GOVORI
razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija

SLUŠA
razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija
vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis,

ČITA životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama
(hipertekst), autobiografija

PIŠE
autobiografija, vezani tekst pripovjednoga i opisnoga diskursa

DRUGI RAZRED
prikaz, javni govor, diskusija, poslovni razgovor, znanstveno-

RAZGOVARA/GOVORI -popularni i/ili stručni članak, sažetak, motivacijsko pismo, anketni
obrazac

SLUŠA -popularni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo,
anketni obrazac

ČITA -popularni i/ili stručni članak, intervju, sažetak, prikaz, pismo,
anketni obrazac
sažetak, prikaz znanstveno-popularnog i/ili stručnog

PIŠE članka i anketnoga obrasca, motivacijsko pismo, koncept,
interpretacijski školski esej
TREĆI RAZRED
javni govor, interpretacijski esej, kolumna, uputa, molba,

RAZGOVARA/GOVORI
rasprava, predavanje, priopćenje
javni govor, debata, interpretacijski esej, kolumna, uputa,

SLUŠA
interpretacijski esej, molba
ČITA esej, kolumna, uputa, interpretacijski esej, molba
esej, kolumna, uputa, usporedni školski esej; molba, reportaža,

PIŠE
rasprava, komentar
ČETVRTI RAZRED
RAZGOVARA/GOVORI debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija
debata, sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački školski

SLUŠA
esej
ČITA kritika, recenzija, raspravljački esej
PIŠE kritika, polemika, recenzija, raspravljački školski esej, referat

B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ISHOD B.1. LITERARNI DOŽIVLJAJ
SŠ HJ B.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.
SŠ HJ B.2.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.
SŠ HJ B.3.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa stavovima
drugih čitatelja.
SŠ HJ B.4.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.
ISHOD B.2. KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI
SŠ HJ B.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj
razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
SŠ HJ B.2.2. Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj i
izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.
SŠ HJ B.3.2. Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra na sadržajnoj i izraznoj
razini i tumači reprezentativnost književne vrste u različitim književnopovijesnim
razdobljima.
SŠ HJ B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup
usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
ISHOD B.3. POVIJEST KNJIŽEVNOSTI (KNJIŽEVNOPOVIJESNA RAZDOBLJA)
SŠ HJ B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i

kulturnom kontekstu.
SŠ HJ B.2.3. Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni
i kulturni kontekst.
SŠ HJ B.3.3. Učenik interpretira književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni
i kulturni kontekst.
SŠ HJ B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje utjecaj
različitih konteksta na književni tekst.
ISHOD B.4. STVARALAČKO IZRAŽAVANJE POTAKNUTO TEKSTOM
SŠ HJ B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.


KNJIŽEVNE VRSTE I KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI (1. – 4. razred)

Književne vrste:
– pripovijest, roman, tragedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija;
jednostavni oblici (izbor); mit.
Književnoteorijski pojmovi:
– prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema,
1. pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje;
uokvirena kompozicija
– poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme
– dramske vrste: drama i kazalište, tragedija i obilježja tragedije, struktura
dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, čin, prizor ili slika
– usmeni književni oblici: narodna pjesma; narodne predaje, zagonetke,
poslovice i vicevi.
Književne vrste:
– novela, roman, drama, komedija, lirska poezija, jednostavni oblici (izbor).
– prozne vrste: roman, novela, tema, pripovjedač, tipovi karakterizacija i tipologija
2. likova, ideja i značenje
– poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema,
motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih
– dramske vrste: komedija; struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska
RAZRED
napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika;
različiti postupci iskazivanja smiješnoga.
Književne vrste:
– roman, epski spjev, tragedija, pastorala, lirska poezija, pjesma u prozi, vizija
(viđenje).
– prozne vrste: roman; diskurzivni postupci moderne proze: unutarnji monolog,
slobodni neupravni govor
– poetske vrste: obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura
3. moderne lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih; epske
vrste u stihu; tradicionalni hrvatski stihovi
– dramske vrste: tragedija, pastorala.
Epski spjev Ivana Mažuranića Smrt Smail-age Čengića polazište je za bavljenje

književnom temom epske poezije od početka do 19. stoljeća, a pregledno i na
ulomcima uvode se temeljna djela (Biblija, Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, odabrani
srednjovjekovni nacionalni epovi, Eneida Vergilija Publija Marona, Judita Marka
Marulića, Osman Ivana Gundulića).
Književne vrste:
4. – moderni roman, moderna pripovijetka i novela, moderna drama,
lirska poezija, poema.

POVIJEST KNJIŽEVNOSTI (1. – 4. razred)
Književnopovijesna razdoblja:
– klasična književnost, srednjovjekovna književnost, predrenesansa i humanizam.
1.
Obvezni književni tekstovi:
– Sofoklo, Antigona
– Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama).
– hrvatska renesansa, barok, klasicizam, predromantizam.
2. Obvezni književni tekstovi:

– Marin Držić, Novela od Stanca
– Pedro Calderón de la Barca, Život je san
– Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera.
RAZRED
– romantizam (hrvatski narodni preporod), realizam, modernizam.
3. Obvezni književni tekstovi:

– Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića
– Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
– Charles Baudelaire, izbor iz poezije (10 pjesama).
– ekspresionizam, suvremena književnost, sva prethodna književna razdoblja.
Obvezni književni tekstovi:

– Franz Kafka, Preobražaj
4.
– Antun Branko Šimić, izbor iz poezije (10 pjesama)
– Albert Camus, Stranac
– Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
– Ivo Andrić, Prokleta avlija
– Ranko Marinković, Kiklop.

C. KULTURA I MEDIJI
ISHOD C.1. UTJECAJ MEDIJSKIH TEKSTOVA NA PRIMATELJA
SŠ HJ C.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

SŠ HJ C.2.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje životnoga stila
primatelja.
SŠ HJ C.3.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti
primatelja.
SŠ HJ C.4.1. Učenik kritički procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i
oblikovanje identiteta primatelja.
ISHOD C.2. KULTURA I KULTURNI IDENTITET
SŠ HJ C.1.2 Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti
kulturni identitet.
SŠ HJ C.2.2. Učenik analizira tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i
njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.
SŠ HJ C.3.2. Učenik analizira tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i
njihov utjecaj na hrvatski kulturni identitet.
SŠ HJ C.4.2. Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s
određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.

2. PREDMETNI KURIKUL: PLANIRANJE
Od odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja do

planiranja godišnjega izvedbenog kurikula
CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA HRVATSKOGA JEZIKA
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
SADRŽAJI
TEME
aktivnosti
za učenika
I. Polazište je u planiranju ŠEST CILJEVA učenja i poučavanja postavljenih na razini predmeta:
4. Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te

5. Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te
razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih,
isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.
6. Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju
osobnoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni
ukus.
7. Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju
8. Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja,
9. Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih

Na temelju navedenih ciljeva postavljeni su (iz njih izvedeni) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

II. na razini predmeta u četvrtome razredu gimnazije. Da bismo ih zorno pokazali, najprije
ćemo navesti prethodno navedene ciljeve, a onda i ishode koji su iz njih izvedeni.
1. Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te

2. Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te
razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih,
isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.
5. Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja,
6. Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih

SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom svrhom i iz
različitih izvora.
SŠ HJ A.4.4. Učenik piše raspravljačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u
skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
SŠ HJ A.4.5. Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
SŠ HJ A.4.6. Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika
i pravilno ih primjenjuje.
C. KULTURA I MEDIJI
SŠ HJ C.4.2. Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim
kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
3. Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju

osobnoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus.
4. Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju

SŠ HJ B.4.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.
SŠ HJ B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup
SŠ HJ B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje utjecaj
C. KULTURA I MEDIJI
SŠ HJ C.4.2. Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim
kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
U predmetnome su kurikulu uz odgojno-obrazovne ishode navedeni i obvezni SADRŽAJI:

III. tekstne vrste – književne i neknjiževne, pravopisni sadržaji, gramatički sadržaji, književnoteo-
rijski pojmovi, književnopovijesna razdoblja te djela za cjelovito čitanje (obvezna lektira).
Izborna lektira određena je brojem djela koje učenici trebaju pročitati (4 djela po izboru nastavnika
+ 1 djelo po samostalnome izboru), stoga je navodimo u ovome popisu.
RASPRAVLJAČKI TEKSTOVI
Popis tekstnih vrsta
z sastanak
z debata
z kritika
z polemika
z recenzija
z raspravljački školski esej
PRAVOPISNI SADRŽAJI
z pisanje glasova u dodiru
ZNANJE O JEZIKU
z glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika: otvornici, zatvornici; slog, morfonem; glasovne
promjene; prozodijski sustav – naglasak, naglasna dužina; govorni i pisani oblik jezika; izgovorne
cjeline u govoru i pismu
z posuđenice, imena, frazemi
z povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika

KNJIŽEVNA TEORIJA
Popis tekstnih vrsta
z moderni roman z moderna drama z poema
z moderna pripovijetka i novela z lirska pjesma
Preporučeni književnoteorijski pojmovi:
z prozne vrste: roman; diskurzivni postupci moderne proze: unutarnji monolog, slobodni neuprav-
ni govor
z poetske vrste: obilježja moderne poezije, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lir-
ske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih; epske vrste u stihu; tradicionalni
hrvatski stihovi
z dramske vrste: tragedija, pastorala.
LEKTIRA / DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE

Popis obveznih djela (1. – 6.) Izborna djela (1. – 4.)
z Franz Kafka, Preobražaj Učenici čitaju četiri izborna djela za cjelovito čitanje, a bira
z Antun Branko Šimić, izbor iz poezije ih nastavnik.
z Albert Camus, Stranac z Margaret Atwood, Penelopeja
z Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi z Luigi Pirandello, Šest osoba traži autora
z Ranko Marinković, Kiklop z Samuel Beckett, U očekivanju Godota
z Ivo Andrić, Prokleta avlija z Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza
NAPOMENA: Nastavnik treba odabrati 4 naslova izborne lektire za cjelovito čitanje.
Djelo prema samostalnome odabiru učenika – Učenik samostalno odabire najmanje jedno djelo
za cjelovito čitanje.
KNJIŽEVNOPOVIJESNA RAZDOBLJA
z ekspresionizam
z suvremena književnost
z sva prethodna razdoblja
NAPOMENA: U čitanci je ekspresionizam uklopljen u kontekst avangarde, a književnost 20. stoljeća
prikazana je unutar epohe modernizma (avangarda, kasni modernizam) i postmodernizma.
C. KULTURA I MEDIJI
Tekstovi i izvori
z tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi
z auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
z esej, polemika, kolumna, književna kritika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili
kazališna predstava
Na temelju prethodno navedenih ciljeva, ishoda i sadržaja nastavnik planira proces učenja i
poučavanja u nastavnoj godini, odnosno izrađuje okvirni godišnji izvedbeni kurikul i izvedbeni/
operativni program.
Planiranje je u ovome priručniku podijeljeno u dva dijela: najprije se izrađuje godišnji izvedbeni
kurikul, a zatim se razrađuje svaka pojedina tema u kurikulu – u njoj su, između ostaloga,
planirane i nastavne jedinice u izvedbenome programu opisane kao slijed učeničkih aktivnosti.

3. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRISTUP)

Sastavnice su godišnjega izvedbenog kurikula:
1. kronološki popis tema
2. obvezni i izborni tekstovi raspoređeni po pripadajućim temama
3. odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula i međupredmetnih tema
4. okvirni broj sati za pojedinu temu.
Primjer: Prva tema u prijedlogu godišnjega izvedbenog kurikula za četvrti razred (128 sati) u ovome
priručniku
odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga obvezni tekstovi, okvirni

TEMA
kurikula i međupredmetnih tema izborni sadržaji broj sati
SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim z mit

učinkom na primatelja. z moderni roman
SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova z znanstveni članak 12 – 16
u skladu s određenom svrhom i iz različitih izvora. z kritika
SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom z recenzija
raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova z polemika
i oblika. z esej
SŠ HJ A.4.4. Učenik piše (raspravljačke) tekstove u kojima
TEKSTOVI
ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa z Sanja Lovrenčić,
svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
Zašto mačke sjede na
SŠ HJ B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih kućnom pragu
z Michel Tournier, Noa
tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju,
z Jorge Bucay, Klasične
književnom tekstu ili piscu.
priče da se bolje
SŠ HJ B.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome
spoznaš
interesu potaknut tekstom.
PROŠLOST U SADAŠNJOSTI
IZBORNA LEKTIRA
SŠ HJ C.4.1. Učenik kritički procjenjuje utjecaj medijskih tekstova z Margaret Atwood,
na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta Penelopeja
primatelja.
SŠ HJ C.4.2 Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga
kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom
na temelju različitih tekstova.
MEĐUPREDMETNE TEME
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja
i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i

rješavanju problema u svim područjima učenja.
1.
z uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima
učenja.
z uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje
ideje.
z uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje
rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga

planira buduće učenje.
z uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima,
uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i

ponuditi pomoć.
z osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
z osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu
na multikulturalni svijet.
z goo A.5.1. Aktivno sudjeluje u zaštiti i promicanju ljudskih prava.
z ikt C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim
informacijama.

4. RAZRADA TEMA U GODIŠNJEMU KURIKULU (PRISTUP)

Budući da je tema ishodište učenja i poučavanja, u njoj se (uz navođenje mjeseca u kojemu se tema
obrađuje i okvirnoga broja sati) spajaju elementi navedeni u kurikulu.
Razrada teme uključuje odabir sadržaja, odabir nastavnih materijala usmjerenih na ostvarivanje
ishoda te odabir nastavnih metoda, strategija i postupaka. Nastavnik samostalno bira izvore
znanja s pomoću kojih će se ostvariti ishodi. Uz udžbenike na raspolaganju su mu i ostali izvori
– tekstualni, vizualni, auditivni i audiovizualni, ali i multimedija, informacijska i komunikacijska
tehnologija i sl. Kojim će se nastavnim sredstvima služiti, odlučuje nastavnik sam.
Razrada teme
ISHODI
z odgojno-obrazovni ishodi na razini
predmetnoga kurikula
z razrađeni odgojno-obrazovni ishodi
MJESEC, OKVIRNI BROJ SATI
(na razini teme)
z povezanost s međupredmetnim te-
mama
(i drugim predmetima)
SADRŽAJI
z teme: stvarnost, kultura, mediji, svakodnevica,
umjetnost, obiteljski odnosi, stereotipi…
z tekstovi: obvezni, izborni
z tekstne vrste
z jezični sadržaji
z pravopisni sadržaji
z književnoteorijski sadržaji
z književnopovijesni sadržaji
z medijski sadržaji
AKTIVNOSTI ZA UČENIKE VREDNOVANJE

z aktivnostima se imenuje ono što uče- z provodi se nakon završene /
nik čini tijekom procesa učenja (rade- završenih aktivnosti
ći prema uputama, učenik aktivno uči) z vrednovanje za učenje, vrednovanje
z logičan slijed aktivnosti čini artikulaci- kao učenje i vrednovanje naučenoga

ju sata (uvodna aktivnost / aktivnosti;
središnji dio sata – jedna ili više aktiv-
nosti; završna aktivnost / aktivnosti)

5. PLANIRANJE NASTAVNOGA SATA / RAZRADA AKTIVNOSTI

Odgojno-obrazovni ishodi postavljeni na razini predmetnoga kurikula razrađuju se, odnosno postaju
konkretniji, na razini teme, a posljednji je stupanj konkretizacije ishoda – razrada ishoda na razini
aktivnosti.
Aktivnosti
AKTIVNOSTI
1 2 3 4
ishodi na razini aktivnosti opis aktivnosti vremensko trajanje vrednovanje
Nastavni sat sastavljen je od jedne ili više aktivnosti: u njegovu je središtu učenik i aktivno učenje.
Riječju aktivnost imenuje se ono što učenik radi/čini tijekom procesa učenja: čita, piše, razmjenjuje
misli u paru, suradnički uči i dr.
Aktivnost i nastavna metoda nisu sinonimi iako se nekad aktivnost može poklopiti s nastavnom
metodom (npr. Vennov dijagram).
Aktivnosti se odnose na sve faze procesa učenja: od provjere predznanja preko usvajanja novih
spoznaja do primjene naučenoga u novoj situaciji. Cilj je različitim aktivnostima učenike staviti u
situacije u kojima aktivno uče. Aktivnosti se ciljano usmjeravaju: na sadržaje učenja, na rješavanje
problema, na razvoj kritičkoga mišljenja, na stvaralaštvo, na suradničko učenje, na vrednovanje…
Primjeri aktivnosti (otvoreni popis)

U sljedećemu su popisu navedeni neki primjeri aktivnosti – njime se možete koristiti u planiranju
tema i razradi nastavnih jedinica. Popis je otvoren, odnosno neograničen: svaki aktivni glagol u
definiranju ishoda može se pretvoriti u aktivnost.
z akvarij (metoda) z igra uloga

z analiza teksta z intervju
z analiza usvojenosti znanja z ispravljanje učeničke zadaće zasićene
z anketa pogreškama
z čitanje književnoga teksta z ispunjavanje obrasca
z čitanje medijskoga teksta z ispunjavanje upitnika
z čitanje obavijesnoga teksta z istraživačko učenje u digitalnome okružju
z čitanje teksta prema smjernicama/uputama prema zadanim smjernicama
z debata z istraživanje interneta u potrazi za
z dekonstrukcija medijske poruke informacijama
z dramatizacija teksta z istraživanje konteksta
z govorne vježbe prema zadanim scenarijima z istraživanje oblakom riječi
z grozd z izlaganje na zadanu temu

z izrada kviza z rasprava o slušanim tekstovima

z izrada oblaka riječi/izraza z razgovor o slušanim tekstovima
(tematski, ključni pojmovi, učestalost) z razgovor s autorom ili likom metodom
z izrada reklame za književni tekst vrućega stolca
z izrada rječnika nepoznatih riječi z razgovorne vježbe
z izrada stripa z razmisli i razmijeni misli u paru
z izražavanje literarnoga doživljaja z razmjena ideja
z izricanje vlastitoga stava i mišljenja z rješavanje kviza
z izvještavanje o radu u skupinama z rješavanje problema
z KWL tablica (Tablica ZNAMO / NISMO ZNALI z rješavanje zadataka otvorenoga tipa
/ NAUČILI SMO) z rješavanje zadataka zatvorenoga tipa
z petminutno pisanje z samoprocjena usvojenosti znanja
z pisanje autobiografije z samoprocjena vještina primjene znanja
z pisanje bilješke z samostalno stvaralačko pisanje
z pisanje izvješća
z samostalno stvaralačko pisanje prema
z pisanje izvještaja
smjernicama
z pisanje kratke priče
z samovrednovanje
z pisanje na slobodnu temu
z slagalica
z pisanje na zadanu temu
z slušanje i pisanje jezičnoga savjeta
z pisanje osobnoga pisma liku ili autoru
z slušanje zvučnoga zapisa
z pisanje pjesme
z stvaranje popisa pojmova/riječi
z pisanje putopisa
z suradničko učenje o temi metodom uglova
z pisanje različitih tekstova prema uputama
z T-tablica
z pisanje vijesti
z učenje igrom o temi
z pisanje životopisa
z učenje po postajama
z predviđanje na temelju ključnih riječi
z umna mapa
z predviđanje na temelju naslova
z prepoznavanje stereotipa i izražavanje
z usmena ili pisana razmjena ideje i misli o
vlastitoga stava temi
z pretraživanje informacija i odabiranje

z usmjereno čitanje / usmjereno slušanje
relevantnih informacija prema zadanim smjernicama

z primjena strategija čitanja z usmjereno čitanje i analiza prema
z primjena strategija pisanja smjernicama
z priprema i razgovor o temi z usmjereno čitanje zasićenoga teksta
z priprema medijskoga teksta motivirana z Vennov dijagram
književnim tekstom z vizualizacija motiva iz književnoga teksta
z problemsko učenje o temi radom u paru z vođenje bilješki tijekom čitanja
z problemsko učenje o temi radom u skupini z vruće olovke
z procesno pisanje z žanrovsko preoblikovanje teksta

IV. NASTAVNE METODE
I STRATEGIJE
z Analiza ključnih pojmova z Predviđanje na temelju

z Asociogram pojmova
z Činkvina (sažimanje) z Rad u skupinama na
z Čitanje sa zadatkom ispravljanju jezičnih
bilježenja citata (dvostruki pogrešaka
dnevnik) z Razmjena mišljenja unutar
z Grozd (inačica umne mape) para
z INSERT metoda z Razredna diskusija
z Kartice MOJE PITANJE / z Rotirajući pregled
TVOJ ODGOVOR z Slagalica
z Komparativna tablica z Slobodno pisanje
z Kružna mapa skupine z Šest šešira
z Oblak riječi za razmišljanje
z Obrada teme iz različitih z T-tablica
perspektiva z Tablica ZNAMO, NISMO
z Oluja ideja / Oluja mozgova SIGURNI, NAUČILI SMO
(brainstorming) z Tiskovna konferencija
z Opis slikovnoga materijala z Tunel misli
z Pisanje sastavka na temelju z Udaljene asocijacije
zadanih pojmova (Paralelni svjetovi)
z Pitanja i odgovori z Uglovi
z Place mat z Vennov dijagram
z Pogrešan redoslijed z Vrijednosna os
z Postupak Potraži (Request) z Vruće olovke
z Poučavanje u koracima z Vrući stolac
ANALIZA KLJUČNIH POJMOVA

Na temelju vlastitoga iskustva i predznanja učenici pokušavaju odrediti značenje novih pojmova.
Postupak
z Učenici dobivaju ključne pojmove koje trebaju objasniti i odrediti im značenje.
z Zatim se postavlja pitanje: U kakvoj bi vezi ovi pojmovi mogli biti? Učenici iznose odgovore.
ASOCIOGRAM
Ciljevi
z izraziti što više asocijacija uz zadanu riječ/izraz/pojam/temu
Postupak
z Nastavnik zadaje riječ/izraz/pojam/temu i zapisuje ga na ploču.
z Učenik treba u vrlo kratkome vremenu (obično 1 minuta) zapisati
što više asocijacija uz zadanu riječ/izraz/pojam/temu.
ČINKVINA (SAŽIMANJE)
Postupak
Nove sadržaje ili ključni pojam treba sažeti u pet redaka.
PRVI REDAK: NASLOV
opis teme jednom riječju (najčešće imenicom)
DRUGI REDAK: OPIS

opis teme u dvije riječi (dva pridjeva)
TREĆI REDAK: RADNJA/FUNKCIJA

tri riječi koje opisuju radnju, odnosno funkciju teme
(najčešće tri glagolske imenice)
ČETVRTI REDAK: ODNOS PREMA TEMI

rečenica ili fraza od četiriju riječi koja izražava
(učenikov) odnos prema temi (rečenica/fraza)
PETI REDAK: KLJUČNI POJAM

istoznačnica koja sažima bit teme (jedna riječ, najčešće imenica)
Tema/Naslov (najčešće imenica)

Opis (najčešće dva pridjeva)
Radnja (najčešće tri glagolske imenice)
Odnos prema temi (fraza)
Bit teme (najčešće imenica)

ČITANJE SA ZADATKOM BILJEŽENJA CITATA

(DVOSTRUKI DNEVNIK)
Ovu metodu možemo primijeniti kad želimo neki pisani sadržaj povezati s učenikovom znatiželjom.
Postupak
Nastavnik najprije učenicima objašnjava kriterij izbora citata. Učenici trebaju stranicu u bilježnici
podijeliti u dva stupca.
z U lijevi stupac zapisuju 2 – 3 citata iz teksta (riječi ili dijelove rečenice).
z U desni stupac zapisuju svoje komentare citata koje su izdvojili.
Kad su učenici zapisali svoje komentare, nastavnik vodi sat na sljedeći način:
z Jedan učenik čita prvi citat i komentira ga.
z Zatim i drugi učenici koji su izabrali taj citat čitaju svoje komentare.
z Nakon toga prelazi se na sljedeći citat, a postupak se ponavlja.
z Nastavnik će naglasiti sličnosti i razlike u komentarima bez vrijednosnoga prosuđivanja.
GROZD (INAČICA UMNE MAPE)
Postupak (uputa učenicima)

z Napišite KLJUČNU RIJEČ (pojam, temu) u sredinu papira.
z Počnite zapisivati sve čega se možete prisjetiti vezano uz temu (ZAPISIVANJE POJMOVA).
z Dok se tako prisjećate pojmova i zapisujete ih, počnite povezivati pojmove za koje smatrate
da se mogu povezati (POVEZIVANJE POJMOVA).
z Zapisujte što više pojmova sve dok ne istekne vrijeme.
Nakon pisanja grafički prikaz teme pojavit će se u obliku svojevrsnoga »grozda«. Individualni se
grozdovi mogu uspoređivati u parovima, skupini ili unutar cijeloga razreda.
Još nekoliko (dodatnih) pravila:

z Zapišite sve što vam padne na um. Ne razmišljajte pritom o točnosti.
z Ne brinite se zbog pravopisa. Pogreške ćete ispraviti kasnije.
z Nemojte prestati pisati dok vrijeme ne prođe.
z Neka bude što više veza među pojmovima.

INSERT metoda
Ciljevi
z održavati aktivnu uključenost učenika u rad
z aktivno pratiti tekst i razumijevanje pročitanoga
z naučiti čitati s razumijevanjem te povezivati s prethodnim znanjem
Postupak
1. Zamole se učenici da otvore čitanku (tekst) na određenoj stranici. U kratkim im se crtama
predstavi tekst koji će se čitati.
2. Daje im se jasna uputa: Učenici trebaju čitati s razumijevanjem, a dok čitaju, ispisuju oznake
u skladu sa svojim predznanjem ili spoznajama na rubnici teksta. Oznake izgledaju ovako:
– upišite (ZNAM) pokraj teksta ako nešto što ste pročitali već znate
+ – upišite + (plus) ako je informacija s kojom ste se susreli za vas nova
? – upišite ? pokraj:
z pojma koji vam je otprije poznat, ali mu ne znate značenje
z pojma za koji ste čuli, ali ste mislili da znači nešto drugo
z podataka o kojima biste više željeli znati.
Nije nužno označavati svaki red ili svaki pojam, oznake bi trebale biti odraz učenikova odnosa prema
prikazanim informacijama općenito. U jednome dijelu teksta upisuje se jedna do dvije oznake, a u
drugome dijelu više ili manje oznaka.
3. Nakon detaljnih uputa učenici čitaju tekst i označuju ga prema uputi.
4. Nakon čitanja razgovorom se provjerava koliko su i što su učenici znali otprije, što im je
bilo novo i je li im nešto ostalo nejasno.
Nastavnik može, ako smatra potrebnim, učenike voditi sljedećim pitanjima:

a) S kojim ste se novim spoznajama susreli?
b) Koje ste pojmove znali otprije?
c) Što u tekstu niste razumjeli?
5. Kad je završen razgovor o pročitanome tekstu, učenici dobivaju završnu upute da usustave
nove informacije i zapišu ih u bilježnicu.

KARTICE MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR
Ciljevi
z ponoviti osnovne pojmove
z provjeriti usvojenost obrađenih sadržaja
z održati aktivno sudjelovanje učenika na satu
Priprema
z Pripremi se onoliko kartica MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR koliko ima učenika u razredu.
Učenicima treba naglasiti da je na jednoj strani kartice napisano pitanje, a na drugoj odgovor,
ali ne na to pitanje.
z Svaki učenik treba dobiti jednu karticu. Igra MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR treba se brzo
odvijati i biti dinamična: jedan učenik postavlja pitanje, drugi odgovara i tako redom.
Postupak
z Učenicima se podijele kartice.
z Daje im se jasna uputa: Učenici trebaju dobro slušati pitanje, biti koncentrirani, a odgovarati
samo ako su sigurni da je u njihovoj ruci kartica s točnim odgovorom.
z Prozove se jedan učenik da pročita svoje pitanje.
z Neka učenik koji misli da je na njegovoj kartici odgovor ustane i pročita odgovor.
z Ako je odgovor točan, taj učenik čita svoje pitanje i čeka točan odgovor. Ako odgovor nije
točan, ostaju stajati i učenik koji je postavio pitanje i onaj koji je pogrešno odgovorio. U tome
slučaju proziva se novi učenik da pročita svoje pitanje.
z Tako se dalje čitaju pitanja i na njih daju odgovori. Na kraju učenici koji su ostali stajati
ponovno čitaju pitanja (ovaj put ih je mnogo manje) i pokušavaju dati točne odgovore.
z Igra je gotova kad se odgovori na sva pitanja.
INAČICA: Postupak za skupni rad

Nastavnik može ovu metodu prilagoditi radu u skupini.
z Svaka skupina dobije 4 – 5 kartica (ovisno o broju učenika u razredu).
z Svaka skupina treba odrediti predstavnika koji odgovara na postavljena pitanja oko kojih
su se složili svi članovi skupine.
z Prozove se jedan učenik iz bilo koje skupine da pročita pitanje.
z Predstavnik skupine, koja misli da je na njihovoj kartici odgovor, ustaje i čita odgovor.
z Ako je odgovor točan, predstavnik te skupine čita pitanje i čeka točan odgovor.
z Ako odgovor nije točan, ostaju stajati učenik iz skupine koja je postavila pitanje i učenik iz
one skupine koja je pogrešno odgovorila (ali to ne može biti predstavnik skupine).
z U tome slučaju proziva se novi učenik iz neke druge skupine da pročita pitanje.
z Tako se dalje čitaju pitanja i na njih daju odgovori. Na kraju predstavnici skupina čiji su
učenici ostali stajati ponovno čitaju pitanja (ovaj ih je put mnogo manje) i pokušavaju se
dati točni odgovori.
z Igra je gotova kad se odgovori na sva pitanja.

KOMPARATIVNA TABLICA
Postupak
Vodoravno treba upisati postavke koje se uspoređuju, a okomito obilježje (osobinu) prema kojemu
ih se uspoređuje.
vrsta riječi padež odnos prema imenici koju dopunjuje

pridjevni atribut
imenični atribut
KRUŽNA MAPA (MAPA SKUPINE)
Ciljevi
z poticati suradničko učenje, aktivirati učenikovo predznanje
z razviti slušanje kod učenika i održavati uključenu pozornost
Priprema
Prije sata treba pripremiti papir (A4 ili A3) za svaku skupinu i onoliko flomastera (ili olovaka u boji)
koliko je učenika u razredu.
Postupak
1. PODJELA U SKUPINE I PRIPREMA ZA RAD
z Učenici se podijele u približno jednake skupine (npr. ako je u razredu 30 učenika, može se
složiti 6 skupina, u svakoj po 5 učenika).
z Svakoj se skupini daje jedan papir, a svakomu učeniku flomaster (ili olovka) različite boje.
Svaki učenik u skupini treba imati flomaster druge boje kako bi se njegovi pojmovi razliko-
vali od pojmova ostalih u skupini.
2. RAD U SKUPINI
z Nastavnik zadaje temu (pojam iz jezika ili književnosti, obilježje, razdoblje ili predstavnika)
o kojoj će učenici zapisati svoje spoznaje:
– Jedan učenik zapisuje ono što zna (jedan pojam, jedna spoznaja) na dobiveni papir
flomasterom određene boje i šalje papir učeniku s lijeve strane.
– Taj učenik dopisuje ono što zna (jedan pojam, jedna spoznaja) na dobiveni papir flo-
masterom određene boje i pošalje papir učeniku s lijeve strane.
– Postupak se ponavlja dok učenici imaju ideja, tj. dok mogu ponuditi odgovor na za-
danu temu. Ako pojedini učenik ne zna što napisati, tj. ako je iscrpio svoje ideje,
umjesto odgovora treba dopisati točku svojom bojom i poslati papir sljedećemu
učeniku. Naravno, potrebno je imati što više odgovora na papiru, a što manje točaka.
Odgovori na papiru omogućuju dokumentiranje individualnih doprinosa učenika skupnomu radu,
a time i pojedinačno ocjenjivanje učenika unutar skupine.

OBLAK RIJEČI
Oblak riječi metoda je kojom se može provjeriti razumijevanje sadržaja što ih učenici usvajaju
tijekom nastavnoga sata. Iako se uglavnom primjenjuje u digitalnome obliku, učenici ga mogu
izraditi i pisanjem, odnosno uporabom slova različite veličine.
Postupak
1. Učenici trebaju izdvojiti 10 – 15 pojmova, autora, djela, izraza i sl. koje smatraju najvažnijima
za gradivo kojim su se bavili na satu.
2. Potom izdvojene pojmove trebaju razvrstati od najvažnijih (njih će napisati najvećim,
odnosno najistaknutijim slovima) preko srednje važnih (srednja veličina slova, srednje
istaknuta slova) do manje važnih (najmanja slova).
3. Na kraju učenici trebaju opisati i obrazložiti svoj oblak riječi.
OBRADA TEME IZ RAZLIČITIH PERSPEKTIVA

Ova se metoda primjenjuje ako se o temi dosta zna ili ako je temu potrebno detaljnije obraditi.
Postupak
Nastavnik postavlja pitanja povezana s temom. Učenici mogu zapisivati odgovore ili usmeno odgovarati.
OPIŠITE
z Vizualizirajte temu u mislima (boja, oblik, veličina).
USPOREDITE
z Jeste li se već susreli s nečim sličnim?
z Od čega se razlikuje?
POVEŽITE
z Na što vas podsjeća (na koju situaciju, predmet, prostor, osobu i sl.)?
RAŠČLANITE
z Od čega se (od kojih elemenata) sastoji? Kako su povezani
pojedini dijelovi?
Kocka (Izvor: pixabay.com)
PRIMIJENITE
z Kako se može upotrijebiti?
ZAUZMITE STAV: ZA/PROTIV
z Zauzmite stav i argumentirano obrazložite svoje mišljenje.
Jedan od mogućih načina rada:
1. Zadati temu. (Vrijeme za individualno pisanje: 10 – 15 minuta.)
2. Rad u skupini. Skupina razmjenjuje različite pristupe temi.
3. Cijeli razred raspravlja o svakoj perspektivi.
NAPOMENA: Treba se pridržavati slijeda: od jednostavnijih do

složenijih oblika mišljenja.

OLUJA IDEJA / OLUJA MOZGOVA (BRAINSTORMING)

Ciljevi
z prisjetiti se ranije obrađenih sadržaja
z dobiti što više prijedloga za rješavanje problema
z poticati kod učenika želju za iznošenjem stavova, bez obzira na to jesu li ispravni ili nisu
z razviti kod učenika sposobnost da slobodno i otvoreno razmišljaju o nekoj temi
Postupak
1. Nastavnik postavlja pitanje i zapiše na ploču temu o kojoj treba razmisliti.
2. Zadaje se određeno vrijeme (npr. 3 – 5 minuta) u kojemu učenici samostalno slobodnim
asocijacijama zapisuju sve što znaju ili misle da znaju o ponuđenoj temi. Važno je da se
zapiše što više pojmova, spoznaja povezanih s ponuđenom temom. Nije važno je li ono
što je zapisano točno ili nije.
3. Nakon isteka vremena učenici mogu međusobno, u paru, prokomentirati ono što su zapisali.
4. Nastavnik nakon toga proziva učenike i zapisuje na ploču odgovore, bez obzira na njihovu
točnost.
PRVA INAČICA
1. Nastavnik postavlja pitanje i zapiše na ploču temu o kojoj treba razmisliti.
2. Učenici odmah, bez prethodnoga samostalnog rada, daju svoje slobodne asocijacije na
temu, a nastavnik zapisuje na ploču odgovore, bez obzira na njihovu točnost.
DRUGA INAČICA (strukturirana oluja ideja)

z Učenicima se mogu podijeliti samoljepljivi papirići (post-it) i flomasteri. (Svaki učenik može
dobiti 1 – 3 papirića.)
z Tema se definira jednom rečenicom, i to u obliku pitanja. To se pitanje napiše na ploču.
z Učenicima se daje zadatak da zapišu odgovor na postavljeno pitanje u obliku nekoliko
ključnih riječi ili izraza. Kad ga zapišu, svaki učenik naglas pročita svoj odgovor.
z Svi se papirići zalijepe na ploču redom kojim su čitani.
z Potom cijeli razred dobiva zadatak da ode do ploče i presloži papiriće po skupinama, odnosno
da ih nekako organizira. Pritom učenici ne smiju komunicirati. Ovaj se proces nastavlja dok
papirići nisu posloženi u logične skupine.
z Kad je proces završen, učenici dobiju uputu da odaberu neku riječ ili izraz koji najbolje
imenuje (određuje) skupinu koja dolazi kao naslov. (Ako se neki papirići ne uklapaju ni u
jednu skupinu, maknite ih ili dalje razradite ideje.)
z Na kraju se biraju najkorisnije ideje prema unaprijed razrađenim kriterijima.
OPIS (SLIKOVNOGA MATERIJALA)

Pokažite učenicima fotografiju (ili neki drugi slikovni materijal).
z Učenici dobivaju zadatak povezati fotografiju s novim pojmom / pojmovima, odnosno s
obrađenim sadržajem. Pritom trebaju imenovati, definirati i primijeniti svaki od pojmova
koji su povezali s fotografijom.

PISANJE SASTAVKA NA TEMELJU ZADANIH POJMOVA

Ovom se metodom možemo služiti prije obrade novih sadržaja za provjeru predznanja ili u završnome
dijelu sata za provjeru razumijevanja ključnih pojmova.
Postupak
Učenicima se ponudi nekoliko pojmova povezanih s određenom temom. Nastavnik može pojmove
zapisati na ploču.
Nakon toga nastavnik daje učenicima preciznu uputu:
z U sljedećih 5 minuta napišite sastavak u kojemu će vam ovi pojmovi biti ključne riječi.
Kad završe s pisanjem, nekoliko učenika pročitat će svoj sastavak. Ostali ga učenici komentiraju.
PITANJA I ODGOVORI
Postupak
1. Učenici mogu na papirić zapisati neko pitanje povezano sa sadržajem obrađenim na satu.
2. Nastavnik pokupi sva pitanja, a onda ih nasumce podijeli učenicima.
3. Svaki učenik treba zapisati odgovor na pitanje koje je dobio.
PLACE MAT
Place mat metodom koristimo se u skupnome radu. Skupina je obično sastavljena od 3 do 4 člana.
Svaka skupina dobiva po jedan veliki arak papira. Nastavnik papir unaprijed pripremi tako da ga
podijeli na tri ili četiri polja (ovisno o tome koliko je učenika u skupini), a sredina papira ostaje
prazna. Rad se odvija u tri dijela:
1. Etapa razmišljanja: učenici bilježe u svoje polje misli ili odgovore na zadana pitanja.
2. Etapa razmjenjivanja
z Učenici rotiraju/okreću papir kako bi svi članovi skupine mogli vidjeti i analizirati sve
ostalo, tj. ono što su ostali članovi skupine zapisali. Pritom svi preispituju i potvrđuju ili
korigiraju vlastite odgovore, tj. rezultate rada.
z Nakon toga svi učenici u skupini razgovaraju i dogovaraju se kako će formulirati zajednički
rezultat rada skupine koji će upisati u središnji, prazan prostor na papiru.

3. Etapa predstavljanja: učenici pred razredom iznose rezultate rada svoje skupine.
(Prema: Ludger Bruning, Tobias Saum, Suradničkim učenjem do uspješne nastave)
POGREŠAN REDOSLIJED
Cilj je ove metode logičkim putem doći do postupka kojim će se riješiti problem.
Postupak
Učenicima treba prije čitanja teksta dati nekoliko pojmova, tvrdnji, rečenica i sl. Od njih se traži
da predvide njihov točan redoslijed, odnosno trebaju pojmove, tvrdnje ili rečenice složiti logičnim
slijedom. Nakon toga učenici čitaju tekst i provjeravaju jesu li dobro riješili zadatak.

POSTUPAK POTRAŽI (REQUEST)

Metoda je pogodna za fazu usvajanja novih sadržaja. Radi se u paru.
Postupak
1. Oba učenika čitaju tekst u cijelosti.
2. Učenici dijele tekst na 3 do 5 dijelova (ulomaka).
3. Ponovno se čita prvi ulomak teksta: jedan učenik u paru treba sastaviti nekoliko pitanja
na temelju pročitanoga ulomka, a drugi učenik u paru treba na njih odgovoriti.
4. Postupak se nastavlja za sve ulomke, a učenici stalno zamjenjuju mjesta: onaj tko je
postavljao pitanja u prethodnome ulomku, odgovara na pitanja u sljedećemu itd.
Dakle, oba učenika čitat će isti tekst, a naizmjenično će postavljati pitanja o tekstu ili odgovarati na
pitanja koja je postavio drugi učenik.
POUČAVANJE U KORACIMA
Poučavanje u koracima mogli bismo odrediti kao sustav nastavnih metoda koje čine sadržajnu cjelinu.
Taj se sustav može primjenjivati na satu obrade nastavnih sadržaja o kojima učenik nešto već zna.
Postupak
PRVI KORAK: PROVJERA PREDZNANJA
Učenicima treba dati nastavni listić. U sljedećih 3 – 5 minuta učenici će popuniti nastavni listić i
na taj će se način prisjetiti nekih sadržaja, a neke druge činjenice, u koje nisu sigurni, mogu pret-
postaviti zahvaljujući kontekstu. Jedan dio odgovora učenici neće znati riješiti sve do kraja obrade
nastavne jedinice.
DRUGI KORAK: SAMOSTALNA OBRADA PRVOGA DIJELA NASTAVNOGA GRADIVA

Kad su učenici popunili nastavni listić i odložili ga, dobivaju uputu da pročitaju jedan dio gradiva iz
udžbenika. (Mogu načiniti kratke bilješke ako to žele.)
TREĆI KORAK: PRVO VRAĆANJE NASTAVNOMU LISTIĆU

Kad su pročitali tekst iz udžbenika, učenici dobiju uputu da se vrate nastavnomu listiću i korigiraju
svoje odgovore na temelju novih spoznaja.
ČETVRTI KORAK: OBRADA DRUGOGA DIJELA NASTAVNOGA GRADIVA

Nakon korekcije učenici se vraćaju radu na tekstu. (Umjesto rada s udžbenikom nastavnik može
održati kratko predavanje.)
PETI KORAK: DRUGO VRAĆANJE NASTAVNOMU LISTIĆU

Kad su pročitali tekst u udžbeniku ili odslušali predavanje, učenici ponavljaju treći korak. Sad će na
nastavnome listiću moći riješiti sve zadatke.
ŠESTI KORAK: USUSTAVLJIVANJE I PRIMJENA NOVIH SADRŽAJA

Učenici mogu riješiti zadatke na kraju udžbeničke jedinice povezane s obrađenim sadržajima. Zadatci
u radnoj bilježnici ili na nastavnome listiću poslužit će kao dodatni materijal za uvježbavanje.

PREDVIĐANJE NA TEMELJU POJMOVA
Cilj
z motivirati učenike za usvajanje novih sadržaja
Postupak
1. Učenicima se zada nekoliko pojmova povezanih s određenom temom: to može biti naslov
književnoga djela, ključne riječi i sl.
2. Ti se pojmovi napišu na ploču.
3. Učenici dobiju zadatak da na temelju navedenih pojmova u sljedećih 3 do 5 minuta pokušaju
predvidjeti o čemu će biti riječ u djelu.
4. Kad završe s pisanjem, nekoliko učenika pročitat će svoja predviđanja.
RAD U SKUPINAMA NA ISPRAVLJANJU JEZIČNIH POGREŠAKA
Priprema za rad
Na prethodnome satu učenike je potrebno podijeliti u skupine. Svaka skupina dobiva zadatak za
domaću zadaću (npr. zapisati pregledno pravila o pisanju interpunkcijskih znakova, refleksa jata,
glasova č i ć; pripremiti najčešće gramatičke pogreške i dr.).
Nastavnik treba pripremiti jezične priručnike.
Inačica: Nastavnik može i sam pripremiti materijale o najčešćim pravopisnim i gramatičkim

pogreškama.
Način rada
1. Svi učenici pišu »radnu verziju« školskoga rada (zadaće). Vrijeme: 20 minuta.
2. Učenici su podijeljeni u nekoliko skupina: svaka skupina zadužena je za ispravak jednoga
tipa pogrešaka (pisanje interpunkcijskih znakova, pisanje refleksa jata, pisanje glasova
č i ć, gramatičke pogreške i dr.).
3. Svaka skupina ispravlja pogreške u pisanim radovima nekoliko učenika. (U skupini je obično
4 – 6 učenika; to znači da će svaki učenik ispraviti 6 – 7 radova.)
4. Nastavnik će nakon toga pregledati sve učeničke radove i ispraviti eventualne propuste
učenika.
5. Svi učenici prepisuju svoj ispravljeni sastavak.
Svrha
Višestruka je korist ovakva načina rada:
z Ispravljajući tuđe pogreške, učenik i sam uči.
z Prolazeći sve skupine za ispravljanje jezičnih pogrešaka, učenik uči koristiti se jezičnim
priručnicima i pritom usvaja mnoga pravila.
z Učenici razvijaju odgovornost za popravljanje tuđih pogrešaka.

RAZMJENA MIŠLJENJA UNUTAR PARA
Ciljevi
z razviti sposobnost razmišljanja i slušanja, poticati razmjenu iskustava, poticati suradničko
učenje
Priprema
Nastavnik treba unaprijed pripremiti pitanja (tema, situacija, događaj) na koja može dobiti oprečne
odgovore. Primjerice, može tražiti od jednoga učenika unutar para da piše o tome kako se osjećao
kad ga je netko prevario, a od drugoga člana para da piše o tome kako je on sam nekoga prevario.
Postupak
z Unutar para podijele se uloge: jedan je član para osoba A, a drugi osoba B.
z Nastavnik zadaje pitanja za svakoga člana para (tema, situacija, događaj ili sl.). Cilj je
razmijeniti mišljenja unutar para.
z Nastavnik daje dodatnu uputu da se na postavljeno pitanje treba odgovoriti iz pozicije
uloge A ili uloge B.
z Članovi para pišu o zadanoj temi.
z Kad se završi s pisanjem, članovi unutar para razmjenjuju iskustva (kako su se osjećali u
ulozi osobe A, odnosno u ulozi osobe B).
z Nekoliko parova zatim može razmijeniti svoja zapažanja s ostalima u razredu.
RAZREDNA DISKUSIJA
Ciljevi
z razvijanje kritičkoga mišljenja, razvijanje samostalnoga zaključivanja i iznošenja argumenata,
održati aktivno sudjelovanje na satu slušanjem drugih govornika
Postupak
1. Učenicima je najprije potrebno ponuditi tezu o kojoj mogu imati suprotstavljena mišljenja.
2. Zada im se uputa da najprije individualno razmisle o ponuđenoj tezi, a zatim napišu nekoliko
argumenata kojima bi potvrdili navedenu tezu (ZA) i nekoliko kojima bi je osporili (PROTIV).
3. Nakon zapisivanja razloga ZA i PROTIV navedene teze, učenici trebaju svoje stavove
razmijeniti s učenikom u svojoj klupi (sa svojim parom).
4. Nakon toga učenicima se daje zadatak za rad u paru: potrebno je izabrati »najjače«, tj.
najuvjerljivije argumente i načiniti popis dokaza u obranu svojega stajališta. Pritom je
potrebno naglasiti da sve svoje zaključke treba argumentirati primjerima iz osobnoga
iskustva ili potkrijepiti navodima.
5. Započinje razredna diskusija o navedenoj tezi u kojoj učenici iznose svoje mišljenje i
argumentiraju ga. Nastavnik vodi diskusiju postavljanjem unaprijed pripremljenih pitanja,
ali prihvaća i ona pitanja koja se nametnu tijekom rasprave.

ROTIRAJUĆI PREGLED
Ovom se metodom omogućuje učenje uz razmjenu mišljenja o nekoj temi, problemu, pitanju i sl.
Postupak
1. Odredi se tema o kojoj se uči/raspravlja.
2. U učionici se rasporedi onoliko papira s pitanjima koliko je skupina učenika.
3. Učenici unutar skupine najprije ukratko rasprave o temi. Potom zapišu sve što znaju ili
misle da znaju o temi, svoje asocijacije povezane s njom, svoj odnos prema temi i sl.
4. Nakon toga svaka skupina stane uz jedan od papira raspoređenih po razredu. Najprije
pročitaju pitanje/pitanja, zatim rasprave unutar skupine o njima i zapišu svoje odgovore.
Kad su završili s pisanjem, čekaju nastavnikov znak za odlazak do novoga pitanja.
5. Kad su došli do sljedećega pitanja, najprije pročitaju novo pitanje, a onda i odgovore
prethodne skupine / prethodnih skupina. Zatim rasprave unutar skupine o odgovoru na
pitanje, a onda ga i zapišu. Nakon toga čekaju nastavnikov znak za odlazak do novoga pitanja.
6. Postupak se ponavlja sve dok skupina ne dođe do svojega početnog pitanja.
7. Na kraju skupina pročita sve odgovore na svoje početno pitanje, napravi sintezu i predstavi
odgovor ostatku razreda.
SLAGALICA
Ciljevi
z razviti suradničko učenje kod učenika, naučiti učenike odgovornosti u radu, razviti kod
učenika sposobnost usmjerenoga čitanja
Priprema
Pripreme se kartice s usmjerenim pitanjima za svakoga učenika. Broj kartica unutar jedne skupine
mora odgovarati broju učenika u skupini.
Vodi se računa da pitanja na kartici ne idu kronološkim redom (kako je naznačeno u zadanome
tekstu).
Postupak
1. PODJELA U SKUPINE
Učenici se podijele u približno jednake skupine (npr. ako je u razredu 30 učenika, može se složiti 6
skupina, a u svakoj treba biti po 5 učenika).
2. PODJELA ZADATAKA UNUTAR »MATIČNE SKUPINE«

z Svakomu učeniku u skupini daje se kartica s njegovim pitanjima, i to određenim redom:
prvomu učeniku daje se kartica broj 1, drugomu učeniku kartica broj 2, trećemu kartica
broj 3, četvrtomu učeniku kartica broj 4 i petomu učeniku kartica broj 5.
z Jednak se postupak ponavlja u svih šest skupina. Ako je u razredu 6 skupina, treba biti 6
učenika s karticom broj 1, 6 učenika s karticom broj 2 itd.

3. UPUTA UČENICIMA ZA RAD U »MATIČNOJ SKUPINI«

z Učenicima se daje točno određeno vrijeme za rad u ovoj skupini.
z Nakon toga treba im reći da će svi čitati isti tekst, ali će rješavati različite zadatke. Prilikom
čitanja teksta trebaju tražiti odgovore na svoja pitanja i zapisati ih svojim riječima u bilježnice.
4. UPUTA UČENICIMA ZA RAD U »EKSPERTNOJ SKUPINI«

Kad učenici završe s čitanjem i zapisivanjem odgovora, svi učenici s karticom br. 1 (»jedinice«) odlaze
u skupinu broj 1 (treba odrediti za kojim stolom radi koja skupina da se ne pravi zbrka u razredu),
svi učenici s karticom br. 2 (»dvojke«) u skupinu broj 2, sve »trojke« u skupinu broj 3 i tako redom.
z Učenicima se daje točno određeno vrijeme za rad u skupini.
z Treba im reći da sad rade u tzv. ekspertnoj skupini, tj. stručnjaci su samo za jedan dio gradiva.
Objašnjava im se način rada:
z Svaki učenik čita svoje odgovore i dopunjava ih odgovorima ostalih članova skupine.
z Svi članovi skupine trebaju na kraju rada imati ujednačene odgovore.
z Svaka tvrdnja treba se znati objasniti ili potkrijepiti primjerima iz teksta.
5. POVRATAK »EKSPERATA« U MATIČNE SKUPINE

Nakon isteka vremena za rad učenici se vraćaju u skupine kako su sjedili na početku sata, tj. u svoje
matične skupine. Cilj je ovoga dijela sata poučiti ostale članove svoje matične skupine dijelu gradiva
koje je pojedini »stručnjak« obrađivao.
z Najprije učenik koji je imao karticu broj 1 ostalima u svojoj matičnoj skupini prenosi
zajedničke rezultate rada, zatim to isto radi učenik koji je imao karticu broj 2 i tako redom
do učenika koji je imao karticu broj 5.
Naravno, ako učenicima nešto nije jasno, obraćaju se učeniku koji je bio stručnjak za određeni
zadatak. Nijedno pitanje ne smije ostati nejasno ili površno objašnjeno.
Važno je da svi učenici usvoje sve sadržaje, bez obzira za koji su dio teksta »bili zaduženi«.
Nakon rada može se prozvati nekoliko učenika i provjeriti jesu li usvojili planirane sadržaje.
SLOBODNO PISANJE
Ciljevi
z potaknuti učenikovu kreativnost u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti
z naučiti učenike da slobodno izražavaju svoje mišljenje
z naučiti učenike uobličavanju i usustavljivanju spoznaja
Postupak
Učenicima se zada tema i daje određeno vrijeme (5 – 10 minuta). Zamoli ih se da bez prekida u
tome vremenu pišu sve što im padne na um o zadanoj temi.
Po isteku tih 5 – 10 minuta zamoli se nekoliko učenika da pročitaju svoj sastavak.

ŠEST ŠEŠIRA ZA RAZMIŠLJANJE

(šest paralelnih načina razmišljanja)
Opis
Ovom se analitičkom metodom postiže promatranje teme iz šest različitih perspektiva, odnosno
iznosi se šest paralelnih načina razmišljanja. Pritom svaki šešir predstavlja jedan pristup temi
(stil razmišljanja). Opisi pristupa povezani su s bojom šešira: primjerice, crveni šešir predstavlja
emocionalnost, a crni šešir pesimizam.
Primjena
Ovom se metodom omogućuje promatranje teme iz različitih perspektiva, odnosno razmatranje
problema s različitih strana. Služeći se njome, izlazi se iz uobičajena načina razmišljanja, otkriva se
drukčiji pogled na temu, a sve nam to pomaže u boljemu sagledavanju problema.
ŠEST ŠEŠIRA
BIJELI ŠEŠIR CRVENI ŠEŠIR

(intuitivan i emocionalan pristup)
PRISTUP: dostupni podatci (informacije): činjeni- PRISTUP: emocije, stavovi, instinkti: što volimo s
ce, brojke… obzirom na temu, što ne volimo, sviđa
nam se taj lik, ne sviđa nam se drugi
lik i sl.
Važno je pokušati pronaći ono što nedostaje Temi se pristupa iz pozicije intuicije i emocija:
u informacijama ili sve dostupne informacije pokušava se predvidjeti emocionalna reakcija na
razmotriti na neki drugi način. temu. Pritom kritiziranje nije dopušteno.
CRNI ŠEŠIR ŽUTI ŠEŠIR

(negativan pristup) (pozitivan pristup)
PRISTUP: izniman oprez; kritičnost, sumnjiča- PRISTUP: pozitivno razmišljanje, bez straha;
vost; upozorenje na nedostatke i pro- logički pozitivno razmišljanje
bleme; dosljedno logičko zaključivanje
Potrebno je pronaći i istaknuti slabe točke. Na Potrebno je pronaći i istaknuti prednosti teme,
taj se način otvara put drukčijemu pogledu na ono što njome dobivamo i sl.
temu.
ZELENI ŠEŠIR PLAVI ŠEŠIR

(kreativan pristup) (racionalan pristup)
PRISTUP: sagledavanje teme iz najrazličitijih ku- PRISTUP: kontrola, odnosno nadzor cijeloga
teva, slobodan način iznošenja ideja, procesa u pristupu temi ili rješavanju
moguća rješenja problema
U ovome pristupu ključno je ponuditi nove ide- Plavi šešir namijenjen je glavnomu članu unutar
je, nov pogled na temu i time naznačiti put za skupine koji, ovisno o načinu na koji se pristupa
rješenje problema. temi ili rješavanju problema, usmjerava razvoj
diskusije određujući redoslijed šešira (načina
razmišljanja). On je odgovoran i za konačne
rezultate rada.

Postupak
Razred se dijeli u skupine po 6 članova: svakomu članu treba dati po jedan šešir i objasniti mu iz
koje perspektive pristupa temi, odnosno problemu, tj. koji način razmišljanja predstavlja.
Sami odabirete redoslijed šešira s obzirom na temu ili problem koji treba riješiti. Pritom je plavi
šešir namijenjen osobi koja vodi cijeli tijek aktivnosti.
Primjerice, ako želimo sagledati način rješavanja nekoga problema, možemo krenuti od plavoga
šešira (glavni član skupine iznosi problem), potom se mogu dobiti sve informacije (bijeli šešir), a
zeleni šešir može predložiti nov pogled na temu, odnosno kreativno rješenje problema. Potom se
može uključiti crveni šešir (emocionalan pristup) i crni šešir (oprez, pesimizam), a njemu se može
suprotstaviti žuti šešir (optimizam). Na kraju će plavi šešir u kratkome sažetku usustaviti ideje na
temelju kojih se može predložiti rješenje problema.
1. PLAVI 2. BIJELI 3. ZELENI 4. CRVENI 5. CRNI 6. ŽUTI 1. PLAVI

ŠEŠIR ŠEŠIR ŠEŠIR ŠEŠIR ŠEŠIR ŠEŠIR ŠEŠIR
INAČICA
Može se smanjiti broj šešira – primjerice, dva šešira mogu suprotstaviti svoja mišljenja.
T-TABLICA
Ciljevi
z usporediti dva pristupa (kuta gledanja) nekomu sadržaju
z načiniti vidljivima procese mišljenja
z vizualizirati nastavu
z naučiti učenike sustavnosti i pronalaženju argumenata
Postupak
1. Nacrta se tablica koja je podijeljena u dva okomita stupca:
Iznad svakoga stupca upišu se dva suprotstavljena pojma (ideje, tvrdnje, autori, razdoblja…)
o kojima učenik treba napisati svoje mišljenje, stav ili tvrdnju.
2. Učenicima se zada da popune tablicu u određenome vremenu (5 – 10 minuta, ovisno o
tome što se od njih traži). Učenik treba napisati ono što zna o obama napisanim pojmovima:
sve razloge ili argumente kojih se može sjetiti u korist pojma i sve razloge ili argumente
kojih se može sjetiti protiv pojma.
3. Učenici mogu svoju T-tablicu usporediti s T-tablicom učenika s kojim sjede u klupi. Rezultati
do kojih su učenici došli mogu poslužiti razrednoj diskusiji o određenoj temi.

TABLICA ZNAMO, NISMO SIGURNI, NAUČILI SMO
Cilj
z provjeriti koliko znamo o nekoj temi prije usvajanja novih sadržaja
Postupak
1. Najprije učenicima dajemo uvodnu uputu za provjeru predznanja: Zapišite u sljedećih
nekoliko minuta sve što znate o temi.
Dok učenici samostalno pišu o temi, nastavnik treba na ploči nacrtati ovakvu tablicu:
2. Kad učenici završe s radom, nastavnik će ih zamoliti da u svoju bilježnicu nacrtaju tablicu
kakva je na ploči. Nakon toga može se provjeriti koliko učenici znaju o temi.
3. Nekoliko učenika razmijenit će svoje zabilješke s drugim učenicima. Nastavnik te zabilješke
upisuje u prvi ili drugi stupac tablice:
z U prvi stupac zapisuje samo one činjenice za koje svi učenici u razredu tvrde da su točne
(može ih se i nekako razvrstati, npr. obilježja, predstavnici i sl.). Nakon toga u zaglavlje
prvoga stupca nastavnik upisuje ZNAMO.
z U drugi stupac zapisuje (u obliku pitanja) one tvrdnje za koje nisu svi sigurni jesu li istinite.
Nastavnik pritom potpitanjima vodi učenike i pomaže im oblikovati pitanja povezana
s tvrdnjama za koje nisu sigurni. Kad je stupac popunjen, nastavnik u zaglavlje stupca
treba upisati NISMO SIGURNI.
4. Kad su učenici, služeći se nekim izvorom znanja, saznali više o temi (npr. slušanjem
predavanja ili čitanjem teksta), nastavnik provjerava jesu li dobili odgovore na pitanja
zapisana u drugome stupcu. Ako jesu, odgovore treba zapisati u treći stupac. U zaglavlje
toga stupca nastavnik će upisati NAUČILI SMO.
5. Na kraju učenici dobivaju završnu uputu: Koje ste još bitne činjenice doznali, a mi ih nismo
spomenuli ni u jednome stupcu? Zapišite takve spoznaje u treći stupac.
ZNAMO NISMO SIGURNI NAUČILI SMO
U što nismo sigurni?

PRISTUP Što mislimo da znamo o
Koja se pitanja nameću
TEMI temi?
povezana s tim gradivom?
aktivno usvajati nove

sagledati temu iz različitih sadržaje ugrađujući ih
CILJ provjera predznanja
perspektiva istovremeno u svoje
predznanje

TISKOVNA KONFERENCIJA
Jedan od načina na koji se može organizirati sat ponavljanja ili usustavljivanja gradiva, kao i sat
lektire, jest tiskovna konferencija, metoda koja preuzima model tiskovne konferencije poznat
iz medija, ali ga prilagođava temi i sadržaju nastavnoga sata. Ulogu voditelja konferencije može
preuzeti jedan učenik, ali to može biti i nastavnik.
TIJEK TISKOVNE KONFERENCIJE

1. Dolazak sudionika i uvodni pozdrav
2. Priopćenje za javnost s obzirom na razlog sazivanja tiskovne konferencije (iznosi ga osoba
koja je sazvala konferenciju, a ne voditelj)
3. Novinarska pitanja
4. Završni pozdrav i odlazak sudionika
U nastavi hrvatskoga jezika nekoliko učenika može preuzeti uloge osoba koje sazivaju tiskovnu
konferenciju: to mogu biti književni likovi ili književnici, teoretičari književnosti ili povjesničari
književnosti, književni kritičari i sl. Ostali će se učenici naći u ulozi novinara, odnosno postavljat će
im pitanja.
Učenici u ulozi novinara mogu svoja pitanja pripremiti unaprijed (domaća zadaća) ili im se na
samome satu može dati desetak minuta za sastavljanje pitanja. Ovaj je dio pripreme iznimno važan
jer se na taj način može provjeriti koliko učenici u ulozi novinara poznaju gradivo ili lektirno djelo,
tj. temu tiskovne konferencije.
Sam tijek sata oponaša stvarnu tiskovnu konferenciju. Nakon uvodnoga pozdrava i priopćenja
slijede pitanja novinara. Pravo postavljanja pitanja učenici dobivaju dizanjem ruke i predstavljanjem
– pritom mogu i izmisliti naziv medijske kuće koju predstavljaju. Poput pravih novinara učenici u
ulozi novinara bilježe ono što su saznali: mogu snimiti odgovor ili zapisati bilješke. Pritom se može
postaviti pravilo da svaki novinar ima pravo samo na jedno pitanje.
Tiskovna konferencija traje dvadesetak minuta, a nakon toga učenici sve informacije do kojih su došli
tijekom tiskovne konferencije trebaju uobličiti u što zanimljiviji novinski tekst. Nastavnik ih treba
upozoriti da se trebaju pridržavati novinarskoga kodeksa, odnosno da ne pišu senzacionalistički,
nego da se u tekstu služe informacijama koje su uistinu čuli tijekom tiskovne konferencije.

TUNEL MISLI
Metoda tunel misli dramski je postupak primjeren obradi književnih djela (ne samo dramskih) koji
potiče razvijanje učenikove kreativnosti i slobodno izražavanje dojmova.
Postupak
Metoda tunel misli prikladna je za analizu književnoga lika. Nastavnik treba učenicima dati jasne
upute o tome razmišljaju li o zadanome liku u kontekstu cijeloga djela (ako se radi o domaćoj lektiri)
ili u kontekstu odabranoga ulomka koji predstavlja neku ključnu situaciju u djelu.
z Učenici formiraju »tunel« tako da stanu u dva usporedna reda, okrenuti licima jedni prema
drugima. Jedan učenik predstavlja odabrani lik iz književnoga djela.
z Učenik u ulozi lika prolazi tunelom. Svaki učenik u tunelu predstavlja jednu misao zadanoga
književnog lika. Prolazeći tunelom, učenik u ulozi lika zastaje pored svakoga učenika, a taj
učenik treba reći ono što pretpostavlja da književni lik misli u zadanoj situaciji.
z Tako svatko izriče nekoliko rečenica o unutarnjim proživljavanjima književnoga lika u trenutku
kad učenik koji ga glumi stane pokraj njega.
NAPOMENA: Tunel se može formirati između redova bez razmicanja klupa ako se radi o većemu
prostoru. Ako je to nemoguće, onda se igra može odigrati bez formiranja tunela: učenik koji
predstavlja lik iz djela prolazi razredom i zastajkuje pored pojedinih učenika koji u tome trenutku
izriču pretpostavljenu misao zadanoga lika.
UDALJENE ASOCIJACIJE (PARALELNI SVJETOVI)
Postupak
1. Najprije treba definirati problem, odnosno ono čime se bavimo. Primjerice, to može biti
tvrdnja: Poeziju danas nitko ne čita. To treba promijeniti.
2. Učenik treba nakon toga potpuno nasumično izabrati jednu riječ (imenicu). To može
učiniti na različite načine:
z Možemo prirediti mnoštvo papirića, kartona, žetona i sl. na kojima je ispisana po jedna
imenica. Učenik će zatvorenih očiju odabrati jednu riječ.
z Učenik može nasumično otvoriti rječnik i odabrati riječ.
z Učenicima možemo dati bilo koji tiskani tekst na kojemu mogu nasumično odabrati riječ.
z Učenici se za odabir riječi mogu poslužiti nekim tekstom na internetskome portalu.
z Možemo sastaviti popis od, primjerice, pedeset riječi, a učenici će nasumičnim odabirom
brojke odabrati riječ. Važno ja da to bude upravo prva, nasumično izabrana riječ.
3. Potom u sljedećih 60 sekundi učenici trebaju napisati što više asocijacija i što više atributa
uz odabranu riječ. Asocijacije i atribute treba pisati okomito, jedne ispod drugih. (Može se
napraviti i mentalna mapa svoje nasumično odabrane riječi.)

4. Kad smo ih ispisali, navedeni atributi i asocijacije uspoređuju se s početnom temom – time
provjeravamo kako se te riječi uklapaju u našu početnu tezu. One asocijacije i tvrdnje koje
se ne uklapaju, odbacujemo, a izdvajamo nekoliko asocijacija i atributa koje možemo
povezati s temom. Kombinacijom tih asocijacija i atributa dobit ćemo novu ideju, odnosno
otvorit će nam se put za kreativan pristup temi.
PRIMJER
1. Tvrdnja: Poeziju danas nitko ne čita. To treba promijeniti.
2. Nasumično odabrana riječ: OGRADA.
3. Asocijacije i atributi uz riječ ograda:
zatvor
zabrana
rešetka
prazan prostor
zapreka
drvena ograda
šuma
kamena ograda
uspravno
vodoravno
prostor
bez slobode
4. Navedeni atributi i asocijacije uspoređuju se s početnom temom: Poeziju danas nitko ne
čita. To treba promijeniti. Sad treba izdvojiti nekoliko asocijacija i atributa koje možemo
povezati s temom: primjerice zapreka, šuma, bez slobode. Kombinacijom tih riječi možemo
dobiti ideju za promjenu postojećega stanja: uočiti koje su to zapreke koje stoje između
poezije i suvremenoga čitatelja, opisati stvarnost kao šumu u kojoj se čitatelj nalazi s
obzirom na medije, popularnu kulturu i sl., a u tome svijetu čitatelja možemo zamisliti
kao čovjeka bez slobode, odnosno kao nekoga komu mediji kreiraju sustav vrijednosti.
To je dobro polazište za drukčiji pristup poeziji. Sad još samo treba predložiti što učiniti
da se stanje promijeni.
UGLOVI
Ciljevi
z razvijati sposobnost dokazivanja (argumentacije)
z poticati kritičko mišljenje i logičko zaključivanje
z razvijati sposobnost suradničkoga učenja
Postupak
z Učenici najprije trebaju pročitati neki tekst (npr. obveznu lektiru), poslušati neko predavanje,
pogledati neku televizijsku emisiju i sl. Važno je da se na temelju te aktivnosti mogu postaviti
proturječne teze o onome što su čitali/slušali/gledali.

z Nakon toga nastavnik treba postaviti nekoliko teza (3 – 4) o tome djelu/predavanju/emisiji

i zapisati svaku tezu na poseban papir, a papire rasporediti u različite dijelove učionice
(3 – 4 kuta). Zadatak je učenika zauzeti stav o postavljenim tezama, odnosno odlučiti s
kojom se tezom slažu te stati uz papir na kojemu je teza napisana.
z U sljedećemu koraku svi učenici koji zastupaju određenu tezu trebaju kao skupina razgovarati
o svojoj tezi i osmisliti tri argumenta kojima će dokazati njezinu točnost.
z Predstavnici skupine nakon toga iznose svoje argumente.
z Kad svi završe s iznošenjem argumenata, učenici mogu promijeniti svoje mišljenje i priključiti
se skupini s čijom se tezom sada slažu. Pritom mogu obrazložiti zbog čega su promijenili
mišljenje.
Metoda uglova obično se primjenjuje kad se želi raspraviti o nekoj temi, a pritom o njoj postoje
različita, obično suprotstavljena, mišljenja.
VENNOV DIJAGRAM
Ciljevi
z usporediti pojmove koji imaju neke
zajedničke i neke različite osobine
z suprotstaviti ideje ili pokazati kako
se one preklapaju
z razviti kod učenika sposobnost
usustavljivanja i zaključivanja
Postupak
1. Zamole se učenici da nacrtaju dva velika kruga koji se preklapaju. Za potrebe određene
nastavne jedinice može se nacrtati više krugova koji se preklapaju, s prostorom u sredini.
2. Iznad svakoga kruga upiše se pojam o kojemu učenici trebaju razmisliti.
3. Unutar kruga upisuju se osobine, obilježja ili predstavnici koji su karakteristični za taj pojam.
4. U dio koji se preklapa upišu se zajedničke osobine pojmova koji se uspoređuju.
5. Nakon popunjavanja krugova traženim podatcima učenici ih trebaju objasniti, a to može
poslužiti kao temelj raspravi ili diskusiji o određenome pojmu.
6. Učenici bi na temelju ispisanoga Vennova dijagrama trebali zaključiti zašto traženi pojmovi
imaju više sličnosti, odnosno razlika.

VRIJEDNOSNA OS
Ciljevi
z razviti kritičko mišljenje i samostalno zaključivanje
z razviti kod učenika sposobnost slušanja i uvažavanje drugoga/različitoga mišljenja
z poticati sposobnost razmišljanja o nekoj temi i otvoreno iznositi stavove
Postupak
1. Učenicima prvo treba ponuditi tvrdnju/tezu o kojoj mogu imati različito mišljenje. Odgovor
na nju mora se moći stupnjevati (npr. učenik može reći da se slaže s tvrdnjom/tezom, ali
da nije potpuno isključiv u svojemu stavu).
2. Svaki učenik individualno treba razmisliti o tvrdnji/tezi i zapisati svoja razmišljanja.
3. Nakon toga nastavnik može prozvati da pročitaju zapisano one učenike koji su se složili
s tvrdnjom i nekoliko učenika koji su bili protiv tvrdnje.
4. Učenici izlaze iz klupa i na temelju svojih razmišljanja formiraju u razredu tzv. vrijednosnu
os – poredaju se u skladu sa svojim stajalištem: na jednome kraju osi stajat će učenici
koji su potpuno protiv tvrdnje, a na drugome oni koji se slažu s iznesenom tvrdnjom.
(Nastavnik treba odrediti na kojemu će kraju osi stajati učenici koji se slažu s tvrdnjom/
tezom, a na kojemu oni koji se ne slažu.)
5. Nakon što su učenici stali u red, os treba »presaviti na sredini« tako da onaj učenik koji je
potpuno protiv tvrdnje/teze stane nasuprot onomu učeniku koji je potpuno za tvrdnju/
tezu. Na taj će način učenici s potpuno različitim stavovima međusobno raspravljati. Svoje
mišljenje najprije iznosi učenik koji se slaže s tvrdnjom, a zatim učenik koji se s njom ne
slaže.
6. Učenici čije razmišljanje nije potpuno isključivo nastavljaju razgovor o svojim stavovima s
učenicima koji stoje nasuprot njima, a čiji stavovi također nisu potpuno isključivi.
7. Kad učenici argumentirano iznesu svoje stavove i iscrpe svoje izlaganje, nastavnik ih može
pitati želi li sad, nakon saslušanih argumenata i jedne i druge strane, tko od njih promijeniti
svoje mišljenje, odnosno želi li prijeći iz svojega reda u suprotni. Učenici koji se izjasne
potvrdno, trebaju obrazložiti promjenu mišljenja i reći što ih je navelo da ga promijene.
VRUĆE OLOVKE
Ciljevi
z izraziti što više asocijacija uz zadanu riječ/izraz/pojam/temu
z izraziti tijek misli ne opterećujući se jezičnom normom
Postupak
z Nastavnik treba učenicima zadati riječ/izraz/pojam/temu i zapisati ga na ploču.
z Učenik treba pisati bez prekida određeno vrijeme (npr. 3 minute) i zapisati sve misli,
asocijacije, pojmove i sl. koje mu padaju na pamet, a povezane su sa zadanim pojmom.
Metoda vruće olovke obično se primjenjuje u uvodnome (motivacijskome) dijelu sata.

VRUĆI STOLAC
Ciljevi
z razvijati sposobnost uživljavanja u različite uloge
z poticati samostalno zaključivanje na temelju pročitanoga djela
Postupak
z Učenik sjedne u stolac i time simbolično sebe stavlja u poziciju jednoga lika iz djela. Koji je
to lik – određuje nastavnik.
z Nakon toga ostali učenici (i nastavnik) postavljaju mu pitanja, a on odgovara iz uloge lika.
Pritom učenik samostalno kreira lik služeći se svojim poznavanjem pročitanoga teksta.
Na taj se način detaljno analiziraju postupci lika, odnosi s drugim likovima, unutrašnja proživljavanja
i sl., odnosno dublje se ulazi u psihologiju lika i probleme kojima se djelo bavi.

ČETVRTI
RAZRED
I. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRIJEDLOG)
II. TEME U GODIŠNJEMU IZVEDBENOM KURIKULU
III. RAZRADA TEMA
1. Prošlost u sadašnjosti
2. Avangarda ili pobuna kao poetika
3. Moderni Sizifi
4. Moj obračun s njima
5. Kiklopska vremena
6. Čovjek i priča
7. Književni vremeplov
I. PRIJEDLOG GODIŠNJEGA
IZVEDBENOG KURIKULA

za četvrti razred gimnazije i strukovnih škola
sa satnicom četiri sata tjedno (128 sati u četvrtome razredu)
Sastavnice su godišnjega izvedbenog kurikula:

1. Kronološki popis tema
2. Odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula i međupredmetnih tema
3. Obvezni i izborni tekstovi raspoređeni po pripadajućim temama
4. Okvirni broj sati za pojedinu temu
obvezni tekstovi, okvirni
TEMA odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula i međupredmetnih tema
izborni sadržaji broj sati
SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja. RASPRAVLJAČKI TEKSTOVI
SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom z znanstveni članak
svrhom i iz različitih izvora. z kritika 12 – 16

z recenzija
z polemika
z esej
SŠ HJ A.4.4. Učenik piše (raspravljačke) tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih
stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja. KNJIŽEVNE VRSTE
z mit
SŠ HJ B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na
z moderni roman
pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu.
SŠ HJ B.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom. TEKSTOVI
z Sanja Lovrenčić, Zašto mačke
sjede na kućnom pragu
oblikovanje identiteta primatelja. z Michel Tournier, Noa
SŠ HJ C.4.2 Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s z Jorge Bucay, Klasične priče da
određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova. se bolje spoznaš
MEĐUPREDMETNE TEME IZBORNA LEKTIRA
Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)

z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u z Margaret Atwood, Penelopeja
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
z uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
1.
z uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
z uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni
napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
z uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u
različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
I. PRIJEDLOG GODIŠNJEGA IZVEDBENOG KURIKULA

z osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni
svijet.
METODIČKI PRIRUČNIK 4
z ikt C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
83
84
SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja. GLASOVNI SUSTAV
SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom HRVATSKOGA
STANDARDNOG JEZIKA 25 – 31
svrhom i iz različitih izvora.
z glasovi
SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih z glasovne promjene
funkcionalnih stilova i oblika. z naglasni sustav
SŠ HJ A.4.5. Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika. KNJIŽEVNE VRSTE
z moderna pripovijetka
z lirska pjesma
pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu. z avangardna drama
SŠ HJ B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje
OBVEZNA LEKTIRA
utjecaj različitih konteksta na književni tekst. z Franz Kafka, Preobražaj
SŠ HJ B.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom. z Antun Branko Šimić (izbor iz
poezije)
oblikovanje identiteta primatelja. TEKSTOVI
z Franz Kafka, Pismo ocu
SŠ HJ C.4.2 Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s z Benjamimn Balint, Posljednji
određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova. Kafkin proces
z Maša Kolanović, Poštovani kukci
MEĐUPREDMETNE TEME z Intervju: Maša Kolanović
z Georg Trakl, Grodek
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje
z Milivoj Solar: Antun Branko
u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja. Šimić, Ljubav (primjer
z uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. interpretacije)
AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA

z uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje. z Luigi Pirandello, Tragedija
2.
z
jednog lika
uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni
napredak te na temelju toga planira buduće učenje. IZBORNA LEKTIRA
z Luigi Pirandello, Šest osoba
z osr A.5.1. Razvija sliku o sebi.
traži autora (dodatni sadržaj)
z osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.

z osr B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/postupaka/izbora.
z osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu. NAPOMENA
z Popis dodatnih reprezentativnih
z goo C.5.3. Promiče kvalitetu života u zajednici. tekstova za razdoblje avangarde
z ikt C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama. nalazi se u 7. temi Književni vremeplov.

SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja. PISANJE RASPRAVLJAČKOGA
SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih TEKSTA
z raspravljački tekst 16 – 22
SŠ HJ A.4.4. Učenik piše raspravljačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja
funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na KNJIŽEVNE VRSTE
z moderni roman
primatelja.
z antidrama / tragična farsa

OBVEZNA LEKTIRA
pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu. z Albert Camus, Stranac
SŠ HJ B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje

utjecaj različitih konteksta na književni tekst. TEKSTOVI
z Albert Camus, Mit o Sizifu
SŠ HJ B.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom. z Albert Camus, iz predgovora
američkome izdanju romana

SŠ HJ C.4.1. Učenik kritički procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i Stranac
oblikovanje identiteta primatelja. z Kamel Daoud, Meursault,
protuistraga
MEĐUPREDMETNE TEME z Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

MODERNI SIZIFI
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje z Antun Šoljan, Bacač kamena
3.
u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
IZBORNA LEKTIRA
z uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. z Samuel Beckett, U očekivanju
z uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje. Godota

z uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje
ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
NAPOMENA
z osr A.5.1. Razvija sliku o sebi. z Popis dodatnih reprezentativnih
z osr A.5.3. Razvija svoje potencijale. tekstova za razdoblje kasnoga mo-

dernizma nalazi se u 7. temi Književni

z osr B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/postupaka/izbora. vremeplov.
85
86
SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom JEZIČNO POSUĐIVANJE
svrhom i iz različitih izvora. z jezično posuđivanje,
SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih posuđenice 19 – 24
funkcionalnih stilova i oblika. z prilagodba posuđenica
z vrste posuđenica
KNJIŽEVNE VRSTE
SŠ HJ A.4.6. Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga
z moderna drama / komorna
standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje.
drama
SŠ HJ B.4.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu. z moderni roman / monološko-
SŠ HJ B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na -asocijativni roman
OBVEZNA LEKTIRA
SŠ HJ B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje z Miroslav Krleža, Gospoda
utjecaj različitih konteksta na književni tekst.
Glembajevi
IZBORNA LEKTIRA
z Miroslav Krleža, Povratak Filipa
Latinovicza
MEĐUPREDMETNE TEME
TEKSTOVI
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u z Miroslav Krleža, Predgovor
MOJ OBRAČUN S NJIMA

ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja. Podravskim motivima Krste
z
4.
uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. Hegedušića
z uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje. z Predrag Matvejević, Razgovori
z uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni s Krležom
z
NAPOMENA
osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
z Lektira koju učenik samostalno bira

z goo C.5.4. Promiče borbu protiv korupcije. realizira se početkom drugoga polu-
z ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate godišta (2 – 3 sata).
z Popis dodatnih reprezentativnih tek-
pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
z
stova za razdoblje hrvatske književ-
ikt C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
nosti od 1914. do 1952. nalazi se u 7.
temi Književni vremeplov.

SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom IMENA I FRAZEMI
svrhom i iz različitih izvora. z onomastika, antroponimi,
SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih toponimi 18 – 23
funkcionalnih stilova i oblika. z frazeologija, frazem
stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja. KNJIŽEVNE VRSTE
SŠ HJ A.4.6. Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga z moderni roman /
standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje. egzistencijalistički roman

SŠ HJ B.4.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu. OBVEZNA LEKTIRA
SŠ HJ B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na z Ranko Marinković, Kiklop
SŠ HJ B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje TEKSTOVI
utjecaj različitih konteksta na književni tekst. z Renata Jambrešić Kirin,
SŠ HJ B.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom. Rovovski vrtovi
z Vesna Parun, Mati čovjekova
oblikovanje identiteta primatelja. z Ivan Slamnig, Hitler pod
SŠ HJ C.4.2 Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s Moskvom

određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova. z Hrvoje Pejaković, Strah

z Ranko Marinković, Ruke
KIKLOPSKA VREMENA
MEĐUPREDMETNE TEME
z Ranko Marinković, Nevesele oči
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u
5.
klauna

NAPOMENA
z uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni z Popis dodatnih reprezentativnih
napredak te na temelju toga planira buduće učenje. tekstova za razdoblje druge

z osr A.5.1. Razvija sliku o sebi. moderne nalazi se u 7. temi Književni
vremeplov.
87
88
SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja. POVIJESNI RAZVOJ
SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom HRVATSKOGA
svrhom i iz različitih izvora. STANDARDNOGA JEZIKA 16 – 19
z početci pismenosti i hrvatsko
funkcionalnih stilova i oblika. srednjovjekovje
z povijesni razvoj hrvatskoga
standardnoga jezika od 16. do
SŠ HJ B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na 21. stoljeća
SŠ HJ B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje KNJIŽEVNE VRSTE
utjecaj različitih konteksta na književni tekst. z moderni roman /
SŠ HJ B.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom. egzistencijalistički roman
z kratka priča
oblikovanje identiteta primatelja. OBVEZNA LEKTIRA
SŠ HJ C.4.2 Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s z Ivo Andrić, Prokleta avlija

TEKSTOVI
ČOVJEK I PRIČA
MEĐUPREDMETNE TEME z Orhan Pamuk, Što to radi naš
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u um kada čitamo roman
6.
z Ivo Andrić, O priči i pričanju
IZBORNA LEKTIRA
z Empar Moliner, Seansa
z uku B.4/5.1.Učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te
šminkanja
planira učenje.

z osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni
svijet.

SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na TEKSTOVI
primatelja. z Sergej Aleksandrovič Jesenjin:
SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s Pismo majci, Posljednji sam pjesnik sela 6 – 10
z Federico García Lorca: Pećina,
određenom svrhom i iz različitih izvora.
SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tek- Konjikova pjesma, Oproštaj
z Pablo Neruda, Ljubavna pjesma
stove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
z Marcel Proust, U traganju za izgubljenim
SŠ HJ A.4.5. Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezi-
vremenom (Combray)
ka.
z Mihael Afanasjevič Bulgakov,
SŠ HJ A.4.6. Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvat-
Majstor i Margarita
skoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje. z Meša Selimović, Derviš i smrt
SŠ HJ B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih tekstova s z Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca
z Italo Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik

obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili
z Antun Branko Šimić: Namjesto svih programa,
piscu.
SŠ HJ B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički O muzici forma,
prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst. Usamljenost duha, Juriš
z Miroslav Krleža: Baraka Pet Be,
SŠ HJ C.4.2 Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kultur- Balade Petrice Kerempuha (Khevenhiller)
nog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju z Dobriša Cesarić, Povratak
različitih tekstova. z Dragutin Tadijanović, Večer nad gradom

z Jure Kaštelan, Tvrđava koja se ne predaje
KNJIŽEVNI VREMEPLOV
MEĐUPREDMETNE TEME z Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno z Josip Pupačić, Moj križ svejedno gori
7.
ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim z Slavko Mihalić:
područjima učenja. Prolazim Zrinjevcem dotiče me more,

z uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. Inače bi sve bilo besmisleno
z uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procje- z Ivan Slamnig, Ubili su ga ciglama
z Julijana Matanović, Tko se boji lika još

njuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
z uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno (barunica Castelli Glembay)
surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

z osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na mul- NAPOMENA
z Svi dodatni reprezentativni tekstovi raspoređeni su u
tikulturalni svijet.
prethodnim temama s obzirom na književnopovijesno
z ikt C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informa-
razdoblje kojemu je pripadalo obvezno lektirno djelo.
cijama.
89
II. PRIJEDLOG IZVEDBENOGA
PROGRAMA

za četvrti razred gimnazije i strukovnih škola
sa satnicom četiri sata tjedno (128 sati u četvrtome razredu)
II. PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA
OPĆE NAPOMENE
1. Broj sati unutar teme izražen je okvirno jer ovisi o tome koliko će sati nastavnik posvetiti kojemu
sadržaju te hoće li u temu uvrstiti predložene dodatne sadržaje. Stoga smo u napomeni na kraju
svake teme dodali objašnjenje s obzirom na najmanji i najveći broj sati za njezinu realizaciju.
2. U temama su predviđeni dodatni / izborni sadržaji povezani s lektirom (izbornom ili obveznom).
Ako smatra potrebnim, nastavnik može te sate planirati za obradu drugih sadržaja unutar teme.
3. U prvome su polugodištu predviđene tri obvezne i dvije izborne lektire. Uvažavajući načelo
izbornosti, u ovome smo prijedlogu izvedbenoga programa ponudili dva naslova za drugu
izbornu lektiru: Pirandellovu dramu Šest osoba traži autora i Beckettovu dramu U očekivanju
Godota. Kad se nastavnik odluči za jedan od ovih naslova, može korigirati broj sati u drugoj ili
trećoj temi, tj. maknuti naslov koji nije odabran za drugu izbornu lektiru.
4. U prijedlogu su programa predviđene četiri pisane provjere: dvije u prvome polugodištu i dvije
u drugome polugodištu.
5. U prijedlogu je programa predviđeno samostalno pisanje dvaju pisanih tekstova: jednoga u
prvome polugodištu (raspravljački školski esej) i jednoga u drugome polugodištu (kritika). Ostale
tekstove (polemika, recenzija, referat) učenici mogu pisati kao domaću zadaću.
6. Lektira prema samostalnome odabiru učenika prema prijedlogu izvedbenoga programa izlaže
se na početku drugoga polugodišta.

Prijedlog izvedbenoga programa: uvodne napomene

I. U tablici je navedena raspodjela sati u prijedlogu izvedbenoga programa.
broj sati ukupno
UVODNI SATI 2 2
z SADRŽAJI (obvezni, izborni) na temelju ishoda propisanih kurikulom

z VREDNOVANJE (formativno)
108 – 109
z VREDNOVANJE (sumativno – osim pisanih provjera i samostalnoga pisanja /
školskih zadaća / pisanja vezanoga teksta)
z VREDNOVANJE (SUMATIVNO) – pisane provjere

z Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika
z Avangarda i kasni modernizam 4 (pisanje)
8
z Jezično posuđivanje. Imena. Frazem 4 (analiza)
z Hrvatska književnost 20. stoljeća. Povijest hrvatskoga
standardnog jezika
z VREDNOVANJE (SUMATIVNO) – samostalno pisanje teksta /

3 (pisanje)
školske zadaće
2 (analiza i 5
ispravak)
z kritika
LEKTIRA prema samostalnome odabiru učenika 2–3 2
ZAKLJUČIVANJE OCJENA 2 2
ukupno 128
II. Planirana realizacija nastave po polugodištima
PRVO POLUGODIŠTE
uvodni sati 1. tema 2. tema 3. tema

60 sati
2 12 28 18
DRUGO POLUGODIŠTE
4. tema 5. tema 6. tema 7. tema zaključivanje ocjena

68 sati
20 20 18 8 2

III. Iz prijedloga je programa vidljivo da je i u četvrtome razredu iznimno mnogo propisanih sadržaja
s obzirom na satnicu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik.
Kad se od ukupnoga broja sati (128) odbiju sati za pisanje i analizu samostalnoga pisanja / školske
zadaće (3 + 2 ) i za pisane provjere (4 + 4), ostane 115 sati, a kad od njih odbijemo 2 uvodna i 2
završna sata u nastavnoj godini, ostane 111 sati.
Posebno su izdvojeni i sati za predstavljanje samostalno odabrane lektire: predviđena su 2 – 3
sata tijekom kojih učenici samostalno odabranu lektiru najprije izlažu unutar skupine, a zatim
skupina među prikazanim djelima bira ono koje će predstaviti ostatku razreda.
Uzmemo li sve navedeno u obzir, logično se nameće činjenica da se »prostor slobode«, kao i u
prethodnim razredima, otvara jedino u odabiru sadržaja unutar teme kojima ćemo ostvariti navedene
ishode. Budući da se u razradi teme za jedan ishod nudi više sadržaja obrađenih u nastavnim
jedinicama, broj sati unutar teme iskazan je okvirno, tj. u određenome rasponu. Iako je za svaku
nastavnu jedinicu predviđen broj sati, nastavnik prema vlastitome izboru može maknuti ili dodati
neke aktivnosti i tako mijenjati broj sati za njezinu realizaciju.
Osim toga, nastavnik se može na temelju predloženih nastavnih jedinica samostalno odlučiti za neke
od njih, a neke staviti u izborne ili fakultativne sadržaje. Sljedeći prijedlog izvedbenoga programa
samo je jedna od nekoliko mogućnosti za realizaciju predloženih sedam tema u nastavnoj godini.
Svaki ga nastavnik može slobodno prilagoditi i mijenjati te na taj način kreirati vlastiti izvedbeni
program primjeren konkretnim radnim uvjetima i konkretnim učenicima.

Teme u prijedlogu
izvedbenoga programa
(prema prijedlogu godišnjega izvedbenog kurikula)
okvirni
TEMA realizacija
broj sati
1. PROŠLOST U SADAŠNJOSTI 12 – 16 rujan/listopad
2. AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA 25 – 31 listopad/studeni
3. MODERNI SIZIFI 16 – 22 studeni/prosinac
4. MOJ OBRAČUN S NJIMA 19 – 24 siječanj/veljača
5. KIKLOPSKA VREMENA 18 – 23 veljača/ožujak
6. ČOVJEK I PRIČA 16 – 19 travanj/svibanj
7. KNJIŽEVNI VREMEPLOV 6 – 10 svibanj
z uvodni sati (2)

4
z zaključivanje ocjena (2)
UKUPNO 128 sati

Prijedlog izvedbenoga programa
za četvrti razred gimnazije
i strukovnih škola sa satnicom četiri sata tjedno
(128 sati u četvrtome razredu)
PRVO POLUGODIŠTE
broj sati
Uvodni sati 2
1. tema: Prošlost u sadašnjosti 12
2. tema: Avangarda ili pobuna kao poetika 28
3. tema: Moderni Sizifi 18

redni broj
jedinice mjesec,
teme/
tema, jedinica broj sati
tjedan
I. PROŠLOST U SADAŠNJOSTI 12 – 16
1. Prošlost u sadašnjosti (uvod u temu) 2
2. Tekst (ponavljanje) 2
DODATNI / IZBORNI SAT

3. 1
z Pristup čitanju teksta
rujan – listopad (1. – 4. tjedan)

4. Klasični mitovi iz suvremene perspektive 2
RASPRAVLJAČKI TEKSTOVI
z Raspravljački tekst
5. 3
z Analiza raspravljačkoga teksta (znanstveni
članak, kritika, recenzija, esej)
IZBORNA LEKTIRA
z Margaret Atwood, Penelopeja (analiza romana)
6. 2–4
z Dodatni / izborni sati:
Margaret Atwood, Penelopeja (panel-diskusija)

7. z Kritika kao raspravljački tekst – Katarina Luketić, 1
Mit uzvraća udarac
8. Prošlost u sadašnjosti (sinteza teme) 1
NAPOMENE
z Tema se može realizirati tijekom 12 sati (bez 4 dodatna sata) ili tijekom 13 – 16 sati.
z Obrada izborne lektire Penelopeja može se povezati s obradom eseja Dubravke Oraić Tolić
Feminizam kao raspravljačke vrste.

redni broj
jedinice mjesec,
teme/
tjedan
II. AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA 25 – 31
1. Avangarda ili pobuna kao poetika (uvod u temu) 2
2. Avangarda u književnosti 2
OBVEZNA LEKTIRA
z Franz Kafka, Preobražaj (moderna pripovijetka)
z Franz Kafka, Preobražaj (dodatak interpretaciji)

3. 3–4
z Dodatni / izborni sat:
Obiteljski odnosi (inačica A) ILI

Poslovni sastanak (inačica B)
listopad – studeni (5. – 11. tjedan)

DODATNI / IZBORNI SATI
4. z Gregor Samsa u šoping-centru: 2
Maša Kolanović, Poštovani kukci
GLASOVNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG

JEZIKA (1.)
z Glasovni sustav (uvod)
5. z Nastajanje i podjela glasova. Fonem: razlikovni glas 5–6

z Fonem u morfemu. Glasovne promjene
z Dodatni (izborni sat): Glasovne promjene (sastav-
ljanje zadataka za provjeru)
6. Avangardna poezija: ekspresionizam 1
OBVEZNA LEKTIRA
z Antun Branko Šimić (interpretacija odabranih
7. 3–4
pjesama)
z Poetika Antuna Branka Šimića
GLASOVNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG

JEZIKA (2.)
z Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika
8. 4
(Naglašene riječi. Vrste i raspodjela naglasaka.
Zanaglasna dužina)
z Izgovorna (naglasna) cjelina
NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANICI
redni broj
jedinice mjesec,
teme/
tjedan
Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika
listopad – studeni (5. – 11. tjedan)

9. 1
(ponavljanje; izrada zadataka)
Prva pisana provjera:

10. 1
11. Analiza prve pisane provjere 1
IZBORNA LEKTIRA
(2)
z Luigi Pirandello, Šest osoba traži autora
Avangardna poezija, proza, drama (analiza

12. 2–3
odabranih tekstova)
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 25 sati (s manjim brojem sati za obveznu lektiru i jezične
sadržaje te bez teksta Maše Kolanović) ili s većim brojem sati u rasponu od 26 do 31.
z Izborna lektira može se obraditi u drugoj ili u trećoj temi, a za njezinu obradu predviđena su dva
školska sata. Ako nastavnik odluči dati učenicima za izbornu lektiru Pirandellovu dramu Šest
osoba traži autora, onda ta dva sata treba uvrstiti u ovu temu, odnosno maknuti iz sljedeće teme.
z Analiza ulomka kratke priče Maše Kolanović Poštovani kukci namijenjena je kao dodatni sadržaj uz
Preobražaj Franza Kafke.
redni broj
jedinice mjesec,
teme/
tjedan
III. MODERNI SIZIFI 16 – 22
1. Moderni Sizifi (uvod u temu) 1–2
2. Kasni modernizam 1
OBVEZNA LEKTIRA
z Albert Camus, Stranac (otuđeni čovjek u apsurd-
3. nome svijetu) 3–4
studeni – prosinac (12. – 15. tjedan)

z Stranac u 21. stoljeću
z Dodatni / izborni sat: Lik Meursaulta (dokazivanje)

z Stranac u 21. stoljeću:
4. 1
Kamel Daoud, Meursault, protuistraga (analiza
ulomka)
PISANJE RASPRAVLJAČKOGA TEKSTA

5. z Raspravljački tekst 3
z Raspravljački školski esej
Samostalno pisanje raspravljačkoga teksta

6. 2
(raspravljački školski esej)
7. Analiza i ispravak raspravljačkoga školskog eseja 1
IZBORNA LEKTIRA
8. 2
9. Kasni modernizam (analiza odabranih tekstova) 2–3
10. Avangarda i kasni modernizam (ponavljanje) 1
Druga pisana provjera:

11. 1
Avangarda i kasni modernizam
12. Analiza druge pisane provjere 1
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 16 sati (s manjim brojem sati za obveznu lektiru i bez druge
izborne lektire ako je obrađena u prethodnoj temi) ili s većim brojem sati u rasponu od 17 do 22.
z Za obradu druge izborne lektire predviđena su dva školska sata, a nastavnik odabire hoće li je
analizirati u prethodnoj temi (Luigi Pirandello, Šest osoba traži autora) ili u ovoj temi (Samuel
Beckett, U očekivanju Godota). Ako se odluči za obradu Beckettove drame, nastavnik ne treba
mijenjati broj sati jer su sati uključeni u ovu temu.
z Analiza ulomka romana Kamela Daouda Meursault, protuistraga namijenjena je kao dodatni
sadržaj uz Stranca Alberta Camusja.
Prijedlog izvedbenoga programa
za četvrti razred gimnazije
i strukovnih škola sa satnicom četiri sata tjedno
(128 sati u četvrtome razredu)
DRUGO POLUGODIŠTE
broj sati
4. tema: Moj obračun s njima 20
5. tema: Kiklopska vremena 20
6. tema: Čovjek i priča 18
7. tema: Književni vremeplov 8
Završni sati (zaključivanje ocjena) 2
redni broj
jedinice mjesec,
teme/
tjedan
IV. MOJ OBRAČUN S NJIMA 19 – 24
1. Moj obračun s njima (uvod u temu) 1–2
2 Lektira prema samostalnome odabiru učenika 2–3
3. Miroslav Krleža (biografski i stvaralački portret) 2
JEZIČNO POSUĐIVANJE
z Jezično posuđivanje
4. 4–5
z Vrste posuđenica
siječanj – veljača (16. – 20. tjedan)

z Jezično posuđivanje (ponavljanje)
OBVEZNA LEKTIRA
z Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (analiza)
5. z Gospoda Glembajevi u 21. stoljeću 3–4

z Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (stilska
obilježja)
6. Pisanje kritike (pismena vježba) 1
Samostalno pisanje raspravljačkoga teksta

7. 1
(kritika)
Analiza samostalno napisanoga raspravljačkog

8. 1
teksta
IZBORNA LEKTIRA
9. 2–3
Hrvatska književnost od 1914. do 1952.

10. 2
(analiza odabranih tekstova)
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 19 sati (s manjim brojem sati za uvod u temu, lektiru prema
samostalnome odabiru, obveznu lektiru, izbornu lektiru i jezične sadržaje) ili s većim brojem sati u
rasponu od 20 do 24.
redni broj
jedinice mjesec,
teme/
tjedan
V. KIKLOPSKA VREMENA 18 – 23
1. Kiklopska vremena (uvod u temu) 1–2
2. Čovjek u kiklopskim vremenima 1–2
OBVEZNA LEKTIRA: Ranko Marinković,

Kiklop (1. poglavlje)
3. 3–4
z Uvod u čitanje Kiklopa (autor, kontekst, djelo)
z Ranko Marinković, Kiklop (analiza 1. poglavlja)
veljača – ožujak (21. – 25. tjedan)

4. Imena 2
5. Frazemi 1–2
6. Jezično posuđivanje. Imena. Frazemi (ponavljanje) 1
Treća pisana provjera:

7. 1
Jezično posuđivanje. Imena. Frazemi
8. Analiza treće pisane provjere 1
OBVEZNA LEKTIRA
z Ranko Marinković, Kiklop (fabula, kompozicija)
9. 4–5
z Ranko Marinković, Kiklop (likovi)
z Ključne teme u Marinkovićevu Kiklopu

10. z Ranko Marinković, Kiklop 1
(roman, film, kazališna predstava)
11. Druga moderna (analiza odabranih tekstova) 2
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 17 sati (s manjim brojem sati za uvod u temu i obveznu lektiru te
bez dodatnih sadržaja) ili s većim brojem sati u rasponu od 18 do 23.
z Roman Ranka Marinkovića Kiklop uvodi se najprije vođenim čitanjem prvoga poglavlja – neki se
dijelovi obrađuju na satu, a neke dijelove učenici trebaju pročitati i analizirati prema ponuđenim
pitanjima za domaću zadaću. Dvadesetak dana nakon toga (vrijeme za cjelovito čitanje romana)
roman se analizira u cijelosti. Ako smatra potrebnim, nastavnik može ovo vrijeme produžiti ili
skratiti.
redni broj
jedinice mjesec,
teme/
tjedan
VI. ČOVJEK I PRIČA 16 – 19
1. Čovjek i priča (uvod u temu) 1
2. Svijet priča: od autora do čitatelja 2
OBVEZNA LEKTIRA
z Ivo Andrić, Prokleta avlija (tematska analiza
3. 4
romana)
z Ivo Andrić, Prokleta avlija (likovi i njihove priče)

4. 1
z Životopis Ive Andrića (videozapis)
travanj – svibanj (26. – 30. tjedan)

5. z Antiroman: Ranko Marinković, Zajednička kupka 1
(analiza ulomka)
POVIJESNI RAZVOJ HRVATSKOGA

STANDARDNOG JEZIKA
z Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje
z Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika

6. 4–5
(16. – 18. st.)
z Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeću
z Hrvatski standardni jezik u 20. i početkom
21. stoljeća
Hrvatska književnost 20. stoljeća. Povijest

7. 1
hrvatskoga standardnog jezika (ponavljanje)
Četvrta pisana provjera:

8. Hrvatska književnost 20. stoljeća. Povijest 1
hrvatskoga standardnog jezika
9. Analiza četvrte pisane provjere 1
IZBORNA LEKTIRA
10. 2
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 16 sati (s manjim brojem sati za jezične sadržaje i bez dodatnih
sadržaja) ili s većim brojem sati u rasponu od 17 do 19.
z Analiza ulomka antiromana Ranka Marinkovića Zajednička kupka namijenjena je kao dodatni
sadržaj uz Prokletu avliju Ive Andrića.
redni broj
jedinice mjesec,
teme/
tjedan
VII. KNJIŽEVNI VREMEPLOV 6 – 10
1. Književni vremeplov (uvod u temu) 1
svibanj (30. – 32. tjedan)

2. 3
od antike do avangarde (ponavljanje)
3. 2
od avangarde do postmodernizma

4. 1
z Postmodernizam
DODATNI / IZBORNI SATI

5. 1–3
z Znanje o jeziku. Jezična norma
Zaključivanje ocjena (2)
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 6 sati (bez dodatnih sadržaja) ili s većim brojem sati u rasponu
od 7 do 10.
z Budući da su se učenici tijekom obrade svih tema služili sadržajima završne (sedme) književne
teme Književni vremeplov i jezične teme Vodič kroz jezičnu normu, sedma je tema u ovome
priručniku namijenjena ponavljanju književnoteorijskih, književnopovijesnih i jezičnih sadržaja na
kraju nastavne godine.
III. RAZRADA TEMA
III. RAZRADA TEMA
UVOD
Pristup
U ovome su priručniku predloženi modeli obrade nastavnih jedinica navedenih u prijedlogu
izvedbenoga programa. Budući da je jedno od temeljnih načela predmetnoga kurikula izbornost,
odlučili smo ponuditi modele obrade nastavnih jedinica za usvajanje novih sadržaja, a nastavnici
će sami odlučiti koje će sadržaje primijeniti u svojoj nastavi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih
ishoda predmetnoga kurikula i međupredmetnih tema.
Koncepcija razrade teme

Svaka je tema okvirno prikazana u prijedlogu godišnjega kurikula. Polazeći od toga okvira, tema se
detaljno razrađuje i na neki način predstavlja temeljnu jedinicu u planiranju nastavnoga procesa:
u njoj se navode ishodi predmetnoga kurikula i ishodi međupredmetnih tema, odabiru se sadržaji
i nastavni materijali namijenjeni ostvarivanju tih ishoda te se planira razrada teme na nastavne
jedinice i okvirni broj sati za njihovu realizaciju u određenome mjesecu i tjednu.
REALIZACIJA: okvirni broj sati, mjesec, tjedan
NASTAVNE JEDINICE
SADRŽAJI
ISHODI
Infografika (Izvor: pixabay.com)
Razrada teme u ovome se priručniku uvodi stranicom na kojoj su navedeni svi prethodni elementi,
samo nešto drukčijim redoslijedom: najprije su navedeni NAZIV TEME i BROJ SATI, a nakon toga
sadržaj je teme podijeljen na NASTAVNE JEDINICE s pripadajućim brojem sati za njihovu realizaciju.
NAPOMENA: U razradi teme pojavljuju se neke nastavne jedinice koje su u izvedbenome programu
stavljene u dodatne sadržaje, odnosno u izborni dio.
III. RAZRADA TEMA
Koncepcija modela obrade nastavne jedinice

Svaka nastavna jedinica uvodi se zaglavljem u kojemu su navedeni naziv teme, naziv nastavne
jedinice i predviđeno vrijeme: jedan, dva ili više nastavnih sati.
Nastavna tema 1. PROŠLOST U SADAŠNJOSTI

Nastavna jedinica 1. Prošlost u sadašnjosti (uvod u temu)
Predviđeno trajanje 2 sata
Ishodi na razini predmeta

Na početku su nastavne jedinice odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga kurikula koji se namjeravaju
ostvariti u toj nastavnoj jedinici, njihova razrada i razrada ishoda na razini aktivnosti, a potom se
navode ishodi međupredmetnih tema.
Međupredmetne teme
Na početku je svakoga ishoda kratica za međupredmetnu temu na koju se ishod odnosi:
uku Učiti kako učiti

osr Osobni i socijalni razvoj
goo Građanski odgoj i obrazovanje
ikt Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
odr Održivi razvoj
pod Poduzetništvo
zdr Zdravlje
Struktura nastavne jedinice

Nastavna jedinica realizirana je kao slijed aktivnosti u čijemu je središtu učenik koji aktivno uči
služeći se različitim metodama i strategijama.
Didaktička je artikulacija sata podijeljena na uvodni, središnji i završni dio, koji su grafički odvojeni
i odgovaraju trima fazama pristupa učenju i poučavanju usmjerenomu na učenika.
z U uvodnome se dijelu sata učenici prisjećaju poznatih ili motiviraju za usvajanje novih
sadržaja (evokacija).
z U središnjemu se dijelu nizom aktivnosti usvajaju novi sadržaji (razumijevanje značenja).
z U završnome se dijelu novi sadržaji uklapaju u postojeće znanje, odnosno »provlače«
kroz vlastito iskustvo (refleksija).
Aktivnosti su istaknute kao podnaslovi i označene kronološkim slijedom brojkama unutar

nastavne jedinice, a upute učenicima radi preglednosti popraćene su grafičkim simbolom .
Uz pojedine nastavne jedinice nalaze se pripadajući nastavni listići namijenjeni individualnomu

radu ili radu u skupinama. Njima se učenici služe tijekom nastave, a neki se od njih mogu koristiti
i za samostalni rad, odnosno za domaću zadaću.
1. TEMA:
Nastavne jedinice
1. Prošlost u sadašnjosti (uvod u temu) 2
2. Tekst (ponavljanje) 2
3. DODATNI / IZBORNI SAT: Pristup čitanju teksta 1
4. Klasični mitovi iz suvremene perspektive 2
5. RASPRAVLJAČKI TEKSTOVI 3
Raspravljački tekst
Analiza raspravljačkoga teksta (znanstveni članak, kritika, recenzija, esej)
6. IZBORNA LEKTIRA 2–4

Margaret Atwood, Penelopeja (analiza romana)
Dodatni / izborni sati: Margaret Atwood, Penelopeja (panel-diskusija)
7. DODATNI / IZBORNI SAT: 1

Kritika kao raspravljački tekst – Katarina Luketić, Mit uzvraća udarac
8. Prošlost u sadašnjosti (sinteza teme) 1
NAPOMENE
z Tema se može realizirati tijekom 12 sati (bez 4 dodatna sata) ili tijekom 13 – 16 sati (s jednim ili više
dodatnih sati).
z Obrada izborne lektire Penelopeja može se povezati s obradom eseja Dubravke Oraić Tolić Feminizam
kao raspravljačke vrste.
Digitalni sadržaji u temi
Prošlost u sadašnjosti
z Uvod
z Mit
z Grčka mitologija
UVOD z Vjerovanja nekad i danas
z Mitsko (ne)vrijeme
z Superstarovi, bogovi našeg vremena
z Vrste tekstova
z Odiseja
z Karta putovanja
z Penelopeja : Odiseja
z Penelopeja: provjera pročitanosti
UČIONICA z Penelopa
z Žene u antičkoj Grčkoj
z Ljepota, ljubomora i uspjeh
z Raspravljački tekstovi (zadatci)
z Panel-diskusija
z Novi bogovi
z Odisej na Jadranu
SINTEZA z Penelopa i Odisej na Twitteru
z Penelopa u svakodnevici
z Raspravljački tekstovi
PROŠLOST U SADAŠNJOSTI: Provjera (ispit) znanja
Nastavna jedinica 1. Prošlost u sadašnjosti (uvod u temu)
A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih
C.4.1. Učenik kritički procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i
RAZRADA ISHODA
z razlikuje raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora
u skladu s određenom svrhom čitanja i namjenom
z kritički procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim
medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta I
z uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenjuje kako su u njima prikazane
informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje S
identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst
Razrada ishoda na razini aktivnosti H

iznosi i obrazlaže svoje stavove
O
z
z uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika

odgovara na pitanja
D
z
z navodi primjere
procjenjuje ovladanost već prije usvojenih sadržaja
I
z
z raspravlja o zadanoj temi

z analizira i donosi zaključak
z procjenjuje informacije
z oblikuje tezu i argumentira
MEĐUPREDMETNE TEME
ostvarivanju ciljeva učenja.
STRUKTURA NASTAVNE JEDINICE

UVODNI DIO
1. Slobodno pisanje na zadanu temu (10 min)
UPUTA
z Tema kojom ćemo se baviti u narednome razdoblju nosi naslov Prošlost u sadašnjosti. Vaš je
zadatak razmisliti, a zatim napisati kratak tekst u kojemu ćete objasniti kako se prošlost može
odražavati u sadašnjosti. Za pisanje imate pet minuta.
Nakon isteka vremena učenici čitaju svoje tekstove i međusobno ih komentiraju.
1. TEMA: PROŠLOST U SADAŠNJOSTI
SREDIŠNJI DIO
2. Oluja ideja (10 min)

Nastavnik na početku središnjega dijela može zapisati na ploču dva ključna pojma povezana za-
jedničkom temom (Mit i raspravljački tekstovi) o kojima učenici trebaju razmisliti. Učenici dobivaju
uputu da odmah, bez prethodnoga samostalnog rada, daju svoje slobodne asocijacije na temu, a
nastavnik njihove odgovore (asocijacije) zapisuje na ploču, bez obzira na njihovu točnost.
UPUTA
z Na ploči je napisano: Mit i raspravljački tekstovi. Što očekujete od naše prve teme u ovoj školskoj
godini? Pretpostavite čime ćemo se, prema vašemu mišljenju, baviti i pokušajte predvidjeti
jezične ili književne naslove koje će naša tema obuhvatiti.
Učenici iznose svoje ideje, a nastavnik ih zapisuje na ploču.
3. Kratko predavanje (20 min)

Nastavnik može učenike uvesti u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 4,
str. 8. i 9.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 4 (Raspravljački tekstovi, str. 7.) te digitalne sadržaje
u okviru teme Prošlost u sadašnjosti (IZZI). Nakon toga treba ih uputiti na ishode koji se trebaju ostva-
riti obradom ove teme (Književni vremeplov 4, str. 405., Fon-Fon 4, str. 7.) i digitalnih sadržaja (IZZI).
Nakon kratkoga predavanja učenici mogu usporediti svoja predviđanja iz prethodne aktivnosti i
sadržaje koje je predstavio nastavnik.
UPUTA
z Na ploči su napisani naslovi književnih i jezičnih sadržaja koje ste predvidjeli da će ih obuhvatiti
tema kojom ćemo se baviti. Usporedite ih s predstavljenim sadržajima i provjerite koliko ste
bili uspješni u predviđanju.
4. Rješavanje zadatka – IZZI digitalni sadržaji (10 min)

U nastavku sata nastavnik može uputiti učenike na digitalne sadržaje IZZI (modul Prošlost u sadaš-
njosti / Uvod / Mit, zadatak Grčka mitologija). Ovisno o mogućnostima, učenici bi trebali samostalno
riješiti zadatak (na tabletima ili mobitelima) ili im nastavnik zadatak može projicirati, a učenici ga u
tome slučaju rješavaju u svojim bilježnicama.
UPUTA
z Prisjetite se znanja o grčkim mitovima rješavajući zadatak na IZZI digitalnoj platformi: modul
Prošlost u sadašnjosti / Uvod / Mit, zadatak Grčka mitologija.
Nakon rješavanja zadatka učenici provjeravaju i korigiraju svoja rješenja. Ta se aktivnost može
odvijati u paru ili frontalno.

U IZZI digitalnim sadržajima nalaze se zadatci namijenjeni ponavljanju vrsta tekstova (modul Proš-
lost u sadašnjosti / Uvod / Vrste tekstova). Nastavnik ih, kao i prethodnoj aktivnosti, može projicirati
učenicima i dati im uvodnu uputu koja se nalazi uz zadatak:
UPUTA
z U prvome ste se razredu susreli s podjelom tekstova prema svrsi i obliku te ste učili o opisnim,
pripovjednim, izlagačkim, upućivačkim i raspravljačkim tekstovima. Možda najvažnije što ste o
tekstovima tad naučili jest da se oni gotovo nikad ne javljaju u čistome obliku. Ipak, potrebno
je znati osnovnu podjelu tekstova kako bismo potom mogli govoriti o njihovu međusobnu
prepletanju Riješite zadatke od 7. do 11. u provjeri prvoga modula u Fon-Fonu 1 kako biste
osvježili svoje znanje.
Rješavajući zadatke i komentirajući ih, učenici ponavljaju već usvojene sadržaje o vrstama tekstova.
ZAVRŠNI DIO
6. Argumentiranje tvrdnje (20 min)
Nakon upoznavanja s temom i ponavljanja prethodno obrađenih sadržaja nastavnik može učenicima
pročitati tekst koji se nalazi na digitalnoj platformi IZZI (modul Prošlost u sadašnjosti / Uvod / Mitsko
(ne)vrijeme). Nakon čitanja teksta nastavnik može postaviti pitanja koja se nalaze ispod teksta, a
učenici trebaju na njih odgovoriti.
UPUTA
z Pažljivo poslušajte tekst Mitsko (ne)vrijeme.
Nakon čitanja odgovorite na sljedeća pitanja:
z Mislite li da je štovanje celebrityja kao božanstava rašireno u našoj kulturi kao u američkoj?
Obrazložite svoje mišljenje.
z Na koji način celebrity kultura uzrokuje moralnu prazninu? Navedite nekoliko primjera.
Učenici odgovaraju i međusobno komentiraju svoje odgovore.
z Izdvojite iz teksta jednu tvrdnju s kojom se slažete i jednu tvrdnju s kojom se ne slažete, a
zatim za svaku od njih navedite tri argumenta kojima ćete potkrijepiti svoje mišljenje.
Učenici čitaju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.
Nastavna jedinica 2. Tekst (ponavljanje)
A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom (raspravljačke) tekstove različitih
A.4.4. Učenik piše (raspravljačke) tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih
RAZRADA ISHODA
z oblikuje različite vrste prosudbe, određuje svrhu, namjenu i vrstu teksta I
z tumači strukturna obilježja teksta
z oblikuje sadržajno i logički povezani tekst S
primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika
H
z
Razrada ishoda na razini aktivnosti

z izrađuje umnu mapu O
čita sa zadatkom uočavanja poznatih činjenica
D
z
z čita prema zadanim smjernicama

z piše prema zadanim smjernicama I
z provodi vršnjačko vrednovanje
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Umna mapa (10 min)
Nastavnik može uputiti učenike da izrade umnu mapu i tako ponove što su naučili o vrstama tekstova.
UPUTA
z Izradite umnu mapu sa središnjim pojmom Tekst. Ključne su grane središnjega pojma svrha
teksta, namjena teksta i podjela tekstova.
z Vrijeme za rad: 5 minuta.
Nakon isteka vremena učenici mogu razmijeniti svoje umne mape u paru, komentirati ih i dopuniti.
SREDIŠNJI DIO
2. INSERT metoda (15 min)
Učenici u ovome dijelu sata mogu ponoviti naučeno o tekstu služeći se tekstom u udžbeniku.
UPUTA
z Proučite tri grafička prikaza u udžbeničkoj jedinici Tekst (ponavljanje) – Svrha teksta, Namjena
teksta, Podjela tekstova (Fon-Fon 4, str. 8. i 9.) i označite prikazane sadržaje služeći se INSERT
metodom: kvačicom označite sadržaje koji su vam otprije poznati, znakom + nove informacije,
a ? stavite kod sadržaja za koje vam treba dodatno objašnjenje. (Opis INSERT metode nalazi
se na 59. stranici ovoga priručnika.)
Nakon isteka vremena učenici iznose što im je bilo poznato, koje su im informacije bile nove te
izdvajaju sadržaje za koje im je potrebno dodatno objašnjenje. Nastavnik će im nakon toga objasniti
izdvojene pojmove, a učenici bi trebali napraviti bilješke kojima će sažeti nove informacije.
Nakon ove aktivnosti nastavnik može učenike uputiti na to da dopune svoje umne mape.
3. Određivanje svrhe, namjene i vrste teksta prema smjernicama (10 min)

U sljedećoj aktivnosti učenici trebaju neke od pojmova kojih su se prisjetili INSERT metodom pri-
mijeniti u rješavanju zadatka u udžbeniku.
UPUTA
z U udžbeniku se nalazi zadatak kojim možete provjeriti usvojenost pojmova svrha, namjena i
vrsta teksta (Fon-Fon 4, str. 10.). Pročitajte uvodnu uputu i tekstove, a zatim riješite zadatak.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika pročitat će rezultate rada. Ostali učenici mogu komentirati
njihove odgovore te, prema potrebi, korigirati i dopuniti svoje odgovore.
4. Rješavanje zadataka (10 min)

Ključni pojam vrste tekstova može se dodatno ponoviti i uvježbati rješavanjem zadataka u radnoj
bilježnici Fonoplov 4.
UPUTA
z Riješite u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 17. i 18.) 1., 2., 3. i 4. zadatak.
Nakon isteka vremena učenici čitaju rezultate rada, međusobno komentiraju i, prema potrebi,
korigiraju i dopunjavaju svoje odgovore.
5. Rad na tekstu – izdvajanje ključnih riječi (10 min)

Nakon primjene pojmova svrha teksta, namjena teksta, tekstne vrste učenike se može uputiti na tekst
u udžbeniku koji im može poslužiti za ponavljanje pojma tekstna veza (linearna i paralelna tekstna
veza). Obilježja linearne i paralelne tekstne veze učenici mogu ponoviti izdvajanjem ključnih riječi
u prikazu tekstne veze.
UPUTA
z Pročitajte u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 12.) tekst Tekstna veza (linearna, paralelna).
z Izdvojite iz toga teksta ključne riječi kojima se prikazuju obilježja linearne i paralelne tekstne veze.
Nakon isteka vremena učenici čitaju ključne riječi, međusobno ih komentiraju i, prema potrebi,

Za prisjećanje pojmova konektor i modifikator mogu poslužiti zadatci u radnoj bilježnici Fonoplov
4. Ako smatra potrebnim, nastavnik može učenicima najprije dati zadatak da pročitaju tekst o ko-
nektorima i modifikatorima u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 13.) pa ih nakon toga uputiti na rješavanje
zadataka u radnoj bilježnici.
UPUTA
z Riješite u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 18. i 19.) 7., 8. i 9. zadatak.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore. Ostali ih učenici komentiraju
i prema potrebi korigiraju svoje odgovore.
ZAVRŠNI DIO
7. Sastavljanje teksta na temelju smjernica (15 min)
Prethodno usvojene pojmove učenik može u završnome dijelu sata primijeniti u sastavljanju vlasti-
toga teksta. Pritom poticaj za pisanje teksta može biti fotografija u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 11).
UPUTA
z Sastavite tekst od 5 do 6 rečenica kojim ćete izraziti središnju misao iskazanu na zadanoj
fotografiji.
z Analizirajte svoj tekst s obzirom na uporabu konektora i modifikatora.
z Ako se u svojemu tekstu niste služili konektorima i modifikatorima, preoblikujte ga tako da
upotrijebite najmanje jedan konektor i jedan modifikator, a da smisao vašega teksta ostane isti.
z Vrijeme za rad:10 minuta.
Napomena – Ova je aktivnost utemeljena na zadatku u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 11), samo je
izostavljeno 1., 2. i 4. pitanje.
8. Vršnjačko vrednovanje (10 min)

Za ovu aktivnost potrebno je pripremiti nastavni listić s rubrikom za vrednovanje (u prilogu).
Kad učenici završe s pisanjem i (eventualnom) korekcijom teksta, nastavnik može najaviti vršnjačko
vrednovanje koje će se provoditi radom u paru. Prije vrednovanja učenicima je potrebno ukratko
objasniti pojmove na nastavnome listiću (opisnici, razine ostvarenosti).
UPUTA
z Razmijenite u paru tekstove koje ste sastavili. Vrednujte tekst učenika s kojim radite u paru
služeći se tablicom priloženom na nastavnome listiću: zaokružite određenu razinu ostvarenosti
kriterija za svaki element vrednovanja.
Nakon provedenoga vrednovanja učenici međusobno komentiraju rezultate, korigiraju ih i dopu-
njavaju prema potrebi.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti 10. i 11. zadatak u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 20.
– 21.). Na taj će način uvježbavati umijeće argumentacije na primjeru obveznoga lektirnog djela
(Sofoklo, Antigona) i vještinu usmjerenoga čitanja neknjiževnoga teksta čija je tema povezana s
izbornim lektirnim djelom (Margaret Atwood, Penelopeja).
NASTAVNI LISTIĆ
Rubrika za vrednovanje
ELEMENTI VREDNOVANJA (OPISNICI) RAZINE OSTVARENOSTI
Učenik/učenica je sastavio/sastavila tekst u
u potpunosti djelomično
kojemu je izražena središnja misao iskazana neostvareno
ostvareno ostvareno
fotografijom.
U tekstu su rečenice smisleno povezane u potpunosti djelomično
neostvareno
linearnom i/ili paralelnom tekstnom vezom. ostvareno ostvareno
U tekstu je upotrijebljen najmanje jedan u potpunosti djelomično
neostvareno
konektor i najmanje jedan modifikator. ostvareno ostvareno
U tekstu se poštuje jezična norma. neostvareno
ostvareno ostvareno
ostvareno ostvareno
fotografijom.
neostvareno
neostvareno
ostvareno ostvareno
ostvareno ostvareno
fotografijom.
neostvareno
neostvareno
ostvareno ostvareno
3. DODATNI / IZBORNI SAT
Nastavna jedinica
Pristup čitanju teksta
Predviđeno trajanje 1 sat
Izborni sadržaj – Udžbenička jedinica Pristup čitanju teksta može se uvrstiti u izvedbeni pro-
gram ako nastavnik smatra da učenici nisu u potpunosti ovladali vještinom čitanja teksta s
razumijevanjem. Iako je uvrštena u prvu temu radi ponavljanja temeljnih pojmova povezanih
s tekstom, ova se udžbenička jedinica može realizirati uz bilo koju temu u četvrtome razredu.
A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom svrhom i
iz različitih izvora.
A.4.4. Učenik piše (raspravljačke) tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih
RAZRADA ISHODA I
z procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
z
z
tumači strukturna obilježja teksta
uspoređuje informacije i ideje u tekstu sa svojim znanjem i iskustvom
S
oblikuje nacrt teksta na temelju slušanja
H
z
z primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika
Razrada ishoda na razini aktivnosti O

z iznosi svoj stav i mišljenje
z radi u skupinama D
z čita tekst prema smjernicama
z
z
izvještava o radu u skupinama
vodi bilješke
I
z piše nacrt teksta
MEĐUPREDMETNE TEME
z osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet.

UVODNI DIO
U uvodnome dijelu sata mogu se ponoviti temeljna obilježja teksta, s kojima su se učenici susreli
u trećemu razredu. To se može učiniti kratkim predavanjem i upućivanjem na tekst u udžbeniku
(Fon-Fon 4, str.14.) ili se može učenicima dati da riješe uvodni zadatak.
UPUTA
z Uvodni zadatak u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 14.) sastavljen je od dvaju dijelova: u prvome
se traži prisjećanje temeljnih obilježja bilo kojega teksta i vaš odnos prema tim obilježjima
s obzirom na njihovu važnost, a u drugome dijelu primjena tih pojmova na novome tekstu.
Riješite oba dijela zadatka.
Nakon isteka vremena 2 – 3 učenika mogu pročitati što su napisali, a ostali učenici mogu komentirati
rezultate njihova rada i prema potrebi dopuniti svoje odgovore.
2. Čitanje teksta prema smjernicama – rad u skupinama (25 min)

Vježbu razvijanja vještine čitanja teksta s razumijevanjem nastavnik može provesti služeći se dvama
tekstovima u udžbeniku: neknjiževnim tekstom Velimira Sriće Strategija prodavanja ideja u pet koraka
i smjernicama za čitanje teksta sažetim u podsjetniku Pristup tekstu – smjernice.
Prije davanja uputa nastavnik treba učenike podijeliti u šest skupina, a zatim učenike uputiti na
neknjiževni tekst Velimira Sriće i smjernice za čitanje teksta (podsjetnik).
UPUTA
z Radit ćete u šest skupina. Svi ćete pročitati tekst Velimira Sriće Strategija prodavanja ideja u pet
koraka u udžbeniku Fon-Fon 4 (str. 15. i 16)., a zatim ćete pročitani tekst analizirati primjenjujući
dio smjernica za čitanje teksta u udžbeniku (str. 18. i 19.).
SMJERNICE ZA ČITANJE TEKSTA

1. skupina smjernice za opće razumijevanje teksta (1.)
2. skupina smjernice za pristup informacijama u tekstu (2.)
3. skupina smjernice za analizu sadržaja (3.)
4. skupina smjernice za analizu strukture i jezičnih obilježja (4.)
5. skupina smjernice za promatranje teksta u širemu kontekstu (5.)
6. skupina smjernice za kritički pristup tekstu (6.)

Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati po jednoga predstavnika svake skupine koji će proči-
tati rezultate rada svoje skupine. Učenici koji slušaju izlaganje mogu tijekom slušanja voditi bilješke.
Kad predstavnici skupina završe s izlaganjem, ostali učenici mogu komentirati njihove odgovore i,
prema potrebi, korigirati ili dopuniti rezultate rada svoje skupine.
ZAVRŠNI DIO
3. Pisanje nacrta teksta prema smjernicama (10 min)
Spoznaje do kojih su došli tijekom analize teksta na temelju smjernica učenici mogu primijeniti
pišući nacrt (koncept) za vlastiti tekst.
UPUTA
z Načinite nacrt (koncept) za svoj tekst određujući sljedeće elemente:
} tema teksta
} svrha i namjena teksta
} vrsta teksta s obzirom na sadržaj i oblik
} ključne riječi u tekstu
} naslov teksta.
Nakon isteka vremena jedan će učenik pročitati svoj nacrt teksta, a ostali učenici mogu ga komen-
tirati i usporediti sa svojim nacrtom.
Napomena – Inačica ove aktivnosti nalazi se u udžbeniku u obliku zadatka (Fon-Fon 4, str. 20.).
Od predložene se aktivnosti zadatak u udžbeniku razlikuje u početnome dijelu – učenicima je
zadana fotografija na temelju koje sastavljaju svoj nacrt teksta.
Ako želi ograničiti raspon tema ili smatra da će učenici teže samostalno odrediti temu i ključne
riječi, nastavnik može učenicima umjesto predložene aktivnosti dati da riješe zadatak u udžbeniku.
Nastavna jedinica 4. Klasični mitovi iz suvremene perspektive
B.4.2. Učenik analizira različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup
RAZRADA ISHODA
z interpretira na osnovi usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj
i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne i dramske
vrste I
analizira povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književne teme,
S
z
zajedničkim motivima i predodžbama

z prisjeća se naučenog
z analizira fotografije O
z iznosi i obrazlaže svoje stavove
z analizira tekstove D
z sažima informacije
z otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora I
z piše dokaz za zadanu tvrdnju
MEĐUPREDMETNE TEME
z uku A.4/5.4.Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
UVODNI DIO
Napomena – U modelu smo predložili dvije inačice uvodnoga dijela sata: u prvoj se inačici po-
jam mita ponavlja uvođenjem digitalnih sadržaja prvoga razreda, a u drugoj se inačici učenici
prisjećaju temeljnih činjenica o mitu na temelju digitalnih sadržaja u uvodnome dijelu prve
teme četvrtoga razreda.
1. Razgovor o temi uz poticaj (15 min)

Budući da su se učenici susreli s mitom u prvome razredu, nastavnik može s učenicima ponoviti
prethodno stečena znanja. Pritom se može poslužiti IZZI digitalnim sadržajima namijenjenim uče-
nicima prvoga razreda.
UPUTA
z Prisjetite se ukratko obilježja mita pomoću IZZI digitalnih sadržaja: Književni vremeplov 1 / Ko-
lijevka književnosti / Učionica: Pričam ti priču / Mitologija.
Nastavnik može zajedno s učenicima pregledavati navedene digitalne sadržaje i pritom ponoviti
temeljne činjenice o mitu.
INAČICA
Nastavnik može uvesti učenike u nastavnu jedinicu pomoću IZZI digitalnih sadržaja na početku prve
teme: Prošlost u sadašnjosti / Uvod / Vjerovanja nekad i danas. Pritom može zajedno s učenicima
pregledati galeriju slika, a zatim povesti razgovor o mitu prema smjernicama ispod teksta.
SREDIŠNJI DIO
2. Rad u skupinama (40 min)
Za ovaj dio sata nastavnik treba podijeliti učenike u tri skupine: prvi će dio zadatka učenici raditi
samostalno, a nakon toga uskladit će odgovore unutar skupine i izložiti ih ostatku razreda.
Nastavnik treba pripremiti nastavni listić sa zadatcima za svaku skupinu (u prilogu).
UPUTA
z Radit ćete podijeljeni u tri skupine, a svaka skupina bit će zadužena za jedan tekst koji se nalazi
u čitanci u udžbeničkoj jedinici Klasični mitovi iz suvremene perspektive.
Književni vremeplov 4,
1. skupina Sanje Lovrenčić, Zašto mačke sjede na kućnom pragu
str. 11. – 13.
Jorge Bucay, Klasične priče da se bolje spoznaš; Književni vremeplov 4,
2. skupina
15. poglavlje: Legenda o Odiseju; Priča str. 16. – 18.
Jorge Bucay, Klasične priče da se bolje spoznaš. Književni vremeplov 4,
3. skupina
15. poglavlje: Legenda o Odiseju; Istraživačke bilješke str. 18. – 19.
z Za rad vam je potrebna čitanka (zadani tekst i pitanja ispod teksta) i nastavni listić s pitanjima
za vašu skupinu. Na njih ćete odgovarati individualno. U radu se držite sljedećega redoslijeda:
1. Pročitajte pitanja ispod zadanoga teksta. Ona će vam poslužiti kao smjernice za čitanje
priloženoga teksta.
2. Pozorno pročitajte zadani tekst.
3. Odgovorite na pitanja namijenjena vašoj skupini koja se nalaze na nastavnome listiću.
UPUTA
z Usporedite svoje odgovore s odgovorima ostalih članova skupine i dogovorite se oko zajed-
ničkih odgovora koje ćete izložiti ostatku razreda. Vrijeme za izlaganje: 3 – 5 minuta.
Nakon isteka vremena predstavnik svake skupine predstavit će ukratko polazni tekst i pročitati
odgovore na pitanja postavljena na nastavnome listiću. Ostali učenici komentiraju i prema potrebi
korigiraju i dopunjavaju odgovore.
3. Rad na tekstu (20 min)

Nakon čitanja i analize tekstova u kojima se mitu pristupa iz suvremene perspektive učenici mogu
u radnoj bilježnici Fonoplov 4 pročitati ulomke intervjua s Margaret Atwood i odgovoriti na pitanja
ispod teksta (str. 22. – 23.: 1. zadatak A – D i str. 25. – 26., zadatak 4.). Ulomci intervjua poslužit će
i kao motivacija za čitanje izborne lektire u prvoj temi.
UPUTA
z Riješite zadatke u radnoj bilježnici (Fonoplov 4, str. 22. – 23.: 1. zadatak A – D i str. 25. – 26.,
zadatak 4.).
z Vrijeme za rad: 15 minuta. Nakon isteka vremena pročitat ćete rezultate svojega rada.
Nakon isteka vremena učenici čitaju rezultate rada. Ostali učenici komentiraju i prema potrebi
korigiraju svoje odgovore.
ZAVRŠNI DIO
4. Pisanje dokaza na zadanu tvrdnju (15 min)
U završnome dijelu sata mogu se povezati književni i jezično-komunikacijski sadržaji, tj. raspravljanje
i mit u suvremenoj kulturi. Od učenika se može zatražiti da dokažu točnost jedne ili druge tvrdnje
koju će nastavnik napisati na ploči.
PRVA TVRDNJA: Suvremeni književnici posežu za velikim mitskim temama prilazeći im iz druge
perspektive, koja nerijetko uključuje ironičan pristup.
DRUGA TVRDNJA: U mitovima su zapisane ključne istine koje nas vode do samospoznaje.
UPUTA
z Odaberite jednu tvrdnju i napišite za nju dva do tri dokaza na temelju teksta Sanje Lovrenčić
Zašto mačke sjede na kućnom pragu i/ili teksta Jorgea Bucaya Klasične priče da se bolje spoznaš;
15. poglavlje: Legenda o Odiseju.
z Vrijeme za rad: 10 minuta. Nakon isteka vremena nekoliko učenika pročitat će svoje dokaze.
Učenici čitaju rezultate rada i međusobno ih komentiraju.
NASTAVNI LISTIĆ
Klasični mitovi iz suvremene perspektive
PRVA SKUPINA
1. Pročitajte tekst Sanje Lovrenčić Zašto mačke sjede na kućnom pragu (Književni vremeplov 4, str.
11. – 13.).
2. Ukratko predstavite tekst (književnu vrstu, temu, likove, sadržaj).
3. Navedite jedan primjer iz teksta kojim ćete dokazati da je autoričin pristup mitu ironičan.
4. Nacrtajte Vennov dijagram kojim ćete prikazati sličnosti i razlike između biblijskoga mita o Noi
i igrokaza Zašto mačke sjede na kućnom pragu.
DRUGA SKUPINA
1. Pročitajte tekst Jorgea Bucaya Klasične priče da se bolje spoznaš; 15. poglavlje: Legenda o Odiseju;
Priča (Književni vremeplov 4, str. 16. – 18.).
2. Predstavite ukratko pročitani tekst: odredite mu svrhu, namjenu i temu.
3. Napišite na temelju teksta podsjetnik za oslobađanje junaka kojeg svatko od nas nosi u sebi.
4. Ukratko predstavite drugi tekst (odredite svrhu, namjenu, tip teksta, temu teksta). Zaključite na
temelju teksta kako su u grčkome mitu prikazani muškarci, a kako žene.
TREĆA SKUPINA
1. Pročitajte tekst Jorgea Bucaya Klasične priče da se bolje spoznaš; 15. poglavlje: Legenda o Odiseju;
Istraživačke bilješke (Književni vremeplov 4, str. 18. – 19.).
2. Predstavite ukratko pročitani tekst: odredite mu svrhu, namjenu i temu.
3. Zaključite na temelju teksta kako su u grčkome mitu prikazani muškarci, a kako žene.
5. RASPRAVLJAČKI TEKSTOVI
f Raspravljački tekst
Nastavna jedinica
f Analiza raspravljačkoga teksta
(znanstveni članak, kritika, recenzija, esej)
A.4.4. Učenik piše raspravljačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova
u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
RAZRADA ISHODA
z razlikuje raspravljačke tekstove: znanstveni članak, kritiku, recenziju, esej, polemiku
z analizira obilježja raspravljačkoga teksta: teza, argument, protuargument, prosudba,
zaključak
z prosuđuje tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj (tema), struktura, svrha, namjena
z uspoređuje informacije i ideje u tekstu s informacijama i idejama u drugim tekstovima te I
sa svojim znanjem i iskustvom
z kritički vrednuje informacije i ideje S
primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika
H
z

O
z radi u paru
z povezuje informacije D
z piše tekst prema uputama
z postavlja tvrdnju I
z piše dokaz
z radi u skupinama
z priprema usmenu raspravu
z osmišljava uvod u raspravu
z piše činkvinu
z čita i analizira tekst prema smjernicama
z uspoređuje tekstove
MEĐUPREDMETNE TEME
PRVI SAT: Raspravljački tekst

Napomena
Budući da su se učenici s pojmom raspravljačkoga teksta i nekim tekstnim vrstama (npr. esejom)
već susreli te da su na prethodnim satima ponovili temeljne vrste tekstova, u priručniku smo
predložili tri sata za usvajanje temeljnih obilježja raspravljačkih tekstova: uvodni sat u kojemu
se ponavljaju i dopunjavaju spoznaje o raspravljačkome tekstu i dva sata u kojima se rasprav-
ljački tekst analizira na jednome konkretnom primjeru, odnosno tekstnoj vrsti: znanstvenome
članku, kritici, recenziji ili eseju.
U prijedlogu nastavne jedinice predvidjeli smo pisanje raspravljačkoga teksta na kraju ove
nastavne teme.
UVODNI DIO
1. Dopuna grafičkoga prikaza – rad u paru (10 min)
Nastavnik može uvesti učenike u temu služeći se grafičkim prikazom vrsta raspravljačkih tekstova
u udžbeniku.
UPUTA
z Radit ćete u paru. Promotrite grafički prikaz raspravljanja i raspravljačkih tekstova u udžbeniku
Fon-Fon 4 (str. 21.) i prisjetite se što otprije znate o toj temi.
z Odaberite iz početnoga dijela grafičkoga prikaza (Raspravljanje – Vrsta) tri vrste raspravljačkih
tekstova (usmenih i/ili pisanih). Napišite uz svaku odabranu raspravljačku vrstu odgovarajući
naslov prema vlastitome izboru – npr. znanstveni članak: Terapijsko čitanje. Obrazložite (kao
par) svoj odabir raspravljačkih vrsta i naslova.
Nakon isteka vremena nekoliko parova čita što su napisali, a ostali učenici komentiraju.
SREDIŠNJI DIO
2. Postavljanje tvrdnje i njezino dokazivanje (15 min)
Za usvajanje postupka dokazivanja učenicima može poslužiti tablica u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 22.)
i zadatak koji se nalazi ispod tablice.
UPUTA
z (1.) Pročitajte tekst u tablici i načinite kratke bilješke o postupku dokazivanja.
z (2.) Služeći se poznavanjem postupka dokazivanja, riješite zadatak ispod tablice.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje tvrdnje i dokaze. Ostali ih učenici komentiraju i
prema potrebi korigiraju.
(Ako učenicima nije ranije dao taj zadatak za domaću zadaću, nastavnik umjesto ovoga zadatka
može zadati učenicima da riješe 10. zadatak u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 19.).)
3. Priprema usmene rasprave – rad u skupinama (15 min)

Nakon usvajanja obilježja raspravljačkih tekstova i primjene postupka argumentacije nastavnik
može s učenicima pripremiti usmenu raspravu prema zadatku u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 23.,
Usmena rasprava – vježba).
Za ovu aktivnost učenike se može podijeliti u tri skupine. Nakon podjele u skupine učenici dobivaju
uputu za rad.
UPUTA
z (1.) Na grafičkome prikazu u udžbeniku Fon-Fon 4, na str. 23. ponuđeno vam je u plavome okviru
nekoliko različitih tema. Odaberite (kao skupina) jednu od njih za temu usmene rasprave koju
namjeravate organizirati u razredu.
z (2.) Kad ste odabrali temu, odredite njezinu svrhu, oblik i namjenu, tj. odaberite ih među po-
nuđenim formulacijama na grafičkome prikazu.
Kad učenici završe s radom, predstavnik svake skupine može pročitati odabranu temu, svrhu, oblik
i namjenu teksta. Nakon toga učenici dobivaju novu uputu.
UPUTA
z Razmislite o tome kako biste u razredu organizirali usmenu raspravu na odabranu temu. Služeći
se digitalnim alatima, osmislite u kratkim crtama uvod u zamišljenu raspravu. (Ako im nisu
dostupni digitalni alati, učenici mogu napisati u kratkim crtama uvod u zamišljenu raspravu.)
Nakon isteka vremena predstavnici skupine predstavljaju/čitaju uvode u raspravu. Nastavnik i ostali
učenici komentiraju i uspoređuju uvode. Prema potrebi učenici dopunjavaju uvode u svoju raspravu.
Napomena – Učenicima se može zadati za domaću zadaću da završe proces započet na satu,
tj. da svaka skupina pripremi usmenu raspravu na odabranu temu služeći se podsjetnikom u
udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 23.).
ZAVRŠNI DIO
4. Činkvina (5 min)
Služeći se umijećem sažimanja, učenici mogu u završnome dijelu sata napisati činkvinu. (Opis čin-
kvine nalazi se na 57. stranici ovoga priručnika.)
UPUTA
z Sažmite temeljna obilježja raspravljačkoga teksta i izrazite ih u obliku činkvine:
Tema RASPRAVLJAČKI TEKST
Opis (dva pridjeva)
Radnja (tri glagolske imenice)
(Vaš) odnos prema temi (fraza/rečenica – četiri riječi)
Bit teme (jedna imenica)
z Vrijeme za rad: 3 minute.

Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoju činkvinu. Ako smatra potrebnim,
nastavnik je može korigirati ili dopuniti.
PRIJEDLOG DOMAĆE ZADAĆE

1. Učenicima se može za domaću zadaću dati zadatak iz udžbenika u kojemu se od njih traži pri-
mjena vještine dokazivanja na raspravljačkome tekstu (Fon-Fon 4, str. 24. – 25.). Taj zadatak može
poslužiti i kao uvod u sljedeću nastavnu jedinicu (raspravljačke tekstne vrste).
2. Učenici mogu riješiti 1., 2. i 3. zadatak u rubrici Govorim, slušam, čitam, pišem.
3. Učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Raspravljački tekst, str. 29. – 31.).
DODATNA AKTIVNOST
Ako nastavnik smatra da su učenici dobro ovladali umijećem dokazivanja (argumentacije), može im
na početku središnjega dijela sata umjesto predložene aktivnosti dati drugu aktivnost.
2. Pisanje teksta na temelju zadanih ključnih pojmova (15 min)

Ključna obilježja raspravljačkoga teksta, postupak argumentacije te njegovu strukturu i namjenu
učenici mogu usvojiti na temelju grafičkoga prikaza kojim su se bavili u prethodnoj aktivnosti (Fon-
Fon 4, str. 21.).
UPUTA
z Sastavite na temelju grafičkoga prikaza u udžbeniku Fon-Fon 4 (Raspravljanje – Obilježja, Argu-
mentacija, Struktura, Namjena) kratki tekst u kojemu ćete prikazati raspravljački tekst. Vaš
tekst mora sadržavati razradu sljedećih ključnih pojmova predstavljenih grafičkim prikazom:
obilježja raspravljačkoga teksta, argumentacija, struktura i namjena.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje tekstove. Ostali ih učenici komentiraju
i prema potrebi korigiraju i dopunjavaju svoj tekst.
DRUGI I TREĆI SAT: Analiza raspravljačkoga teksta

Napomena
z U tekstu kurikula predložene su sljedeće vrste raspravljačkih tekstova: govorenje – debata,
sastanak, kritika, polemika, recenzija, raspravljački školski esej; slušanje – debata, sastanak,
kritika, polemika, recenzija, raspravljački školski esej; čitanje – kritika, recenzija, raspravljački
esej; pisanje – kritika, polemika, recenzija, raspravljački esej, referat.
z U udžbenik smo uvrstili četiri, odnosno pet vrsta raspravljačkoga teksta: znanstveni članak
(s kojim su se učenici susreli u trećemu razredu), kritiku, recenziju i esej te polemiku, koju
smo predstavili na razini objašnjenja pojma i na razini kratkih primjera iz književne polemike.
Pritom smo nastojali odabrati tekstove koji se bave jezičnom, književnom ili kulturološkom
temom koja se može povezati sa sintagmom »prošlost u sadašnjosti«, ali i sa sadržajima koje
učenik usvaja u nastavi hrvatskoga jezika.
z Budući da se u razradi ishoda od učenika traži razumijevanje bilo koje tekstne vrste koja
pripada raspravljačkomu tekstu, nastavnik može učenike podijeliti u četiri skupine i dati im
zadatak da samostalno obrade jednu od ponuđenih raspravljačkih tekstnih vrsta: znanstveni
članak, kritiku, recenziju ili esej.
z Polemiku nismo uvrstili u ovaj izbor jer su uvršteni polemički tekstovi namijenjeni razumije-
vanju pojma. Ako smatra potrebnim, nastavnik može učenicima dati tekst cjelovite polemike i
uvrstiti ga u strukturu predloženoga modela obrade ove nastavne jedinice. (U tome je slučaju
učenike potrebno podijeliti u pet skupina.)
UVODNI DIO
1. Razgovor o temi (10 min)
Na početku sata nastavnik može učenike uvesti u temu kratkim razgovorom kojim će provjeriti
koliko učenici razumiju pojmove i teme povezane s raspravljačkim tekstovima koji su im ponuđeni
u udžbeniku.
UPUTA
z Jeste li se dosad u istraživanju neke teme susreli sa znanstvenim člancima? Kojim su stilom
pisani takvi tekstovi? Pokušajte na temelju toga iskustva svojim riječima definirati znanstveni
članak kao raspravljačku vrstu.
z Znate li kako se zove tekstna vrsta u kojoj se prosuđuje neko djelo, odnosno u kojoj se iznosi
kritička ocjena toga djela?
z Čitate li na internetskim portalima recenzije? Uz koja su područja te recenzije vezane?
z Prisjetite se obilježja eseja kao raspravljačke tekstne vrste.

Nakon razgovora o temi nastavnik može kratkim predavanjem uvesti pojmove znanstveni članak,
kritika, recenzija i esej te uputiti učenike na reprezentativne primjere tih tekstova u udžbeniku. Pritom
može na ploču nacrtati tablicu s nazivima raspravljačkih tekstnih vrsta i pripadajućim primjerima te
okvirno naznačiti njihovu temu. Učenici bi tu tablicu trebali nacrtati u svoje bilježnice. (U sljedećoj
će aktivnosti na tablici označiti zadatak svoje skupine.)
TEKSTNA VRSTA AUTOR/ICA, NASLOV TEMA

Znanstveni Vlasta Rišner, Jezični savjeti Ljudevita Jonkea i jezična norma: pisanje
članak suvremena hrvatska norma izraza za + infinitiv
kritika djela Maryanne
Kritika Katarina Luketić, Čitatelju, vrati se kući
Wolf Čitatelju, vrati se kući
Perina Vukša Nahod, I hrvatska frazeologija
recenzija Rječnika hrvatskih
Recenzija svoga konja za trku ima – iliti kako smo dobili
animalističkih frazema
prvi hrvatski frazeološki animalistički rječnik
feminizam u prošlosti i
Esej Dubravka Oraić Tolić, Feminizam
sadašnjosti
3. Analiza raspravljačkoga teksta – rad u skupinama (55 min)

Prepoznavanje obilježja raspravljačkoga teksta (znanstvenoga članka, kritike, recenzije i eseja) uče-
nici mogu usvojiti služeći se tekstovima u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 26. – 39.).
Za ovu aktivnost učenike je potrebno podijeliti u četiri skupine, tj. svaka skupina bit će zadužena
za jednu vrstu teksta. Nakon toga učenici dobivaju uputu za rad.
UPUTA
z Pred vama su četiri vrste raspravljačkoga teksta: znanstveni članak, kritika, recenzija i esej.
Svaka skupina bit će zadužena za jednu vrstu raspravljačkoga teksta.
z Označite na tablici koju ste napisali u prethodnoj aktivnosti redak koji se odnosi na zadatak
vaše skupine.
ZNANSTVENI ČLANAK: Vlasta Rišner, Jezični savjeti Ljudevita Fon-Fon 4,

1. skupina
Jonkea i suvremena hrvatska norma str. 26. – 29.
Fon-Fon 4,
2. skupina KRITIKA: Katarine Luketić, Čitatelju vrati se kući
str. 30. – 33.
RECENZIJA: Perina Vukša Nahod, I hrvatska frazeologija svoga
Fon-Fon 4,
3. skupina konja za trku ima – iliti kako smo dobili prvi hrvatski frazeološki
str. 34. – 36.
animalistički rječnik
Fon-Fon 4,
4. skupina ESEJ: Dubravka Oraić Tolić, Feminizam
str. 37. – 39.
z Svaki je tekst na početku i na kraju popraćen kratkim objašnjenjem u kojemu se ističu njego-
va najvažnija obilježja, a ispod svakoga teksta nalaze se i pitanja (obvezna i dodatna) na koja
trebate odgovoriti tijekom rada u skupini.
z Vaš je zadatak na temelju analize dobivenoga raspravljačkog teksta prikazati svoj tekst i pri-
padajuću književnu vrstu.
z Rezultate svojega rada prikažite u obliku umne mape.
z Vrijeme za rad: 30 minuta. Nakon toga svaka će skupina imati 3 – 5 minuta za izlaganje rezul-
tata svojega rada.
Nakon isteka vremena predstavnici skupine predstavljaju rezultate svojega rada služeći se umnom
mapom. Nastavnik, prema potrebi, korigira i dopunjuje njihovo izlaganje upućujući učenike na
kratke tekstove u udžbeniku koji su svojevrsne »formule« za definiranje tih tekstova (znanstveni
članak – str. 29., kritika – str. 33., recenzija – str. 36 i esej – str. 39.).
ZAVRŠNI DIO
4. Izdvajanje ključnih obilježja raspravljačkoga teksta (15 min)
Učenici mogu u završnome dijelu sata usporediti četiri vrste raspravljačkih tekstova i uočiti njihova
zajednička obilježja.
UPUTA
z Usporedite na temelju prethodnoga izlaganja znanstveni članak, kritiku, recenziju i esej te
uočite sličnosti s obzirom na pristup temi (1.), tekstnu vezu (2.) i strukturu teksta (3.).
z Navedite na temelju prethodne usporedbe tri obilježja raspravljačkih teksta koja su, prema
vašemu mišljenju, najvažnija u takvim tekstovima. Obrazložite svoj izbor.
Nekoliko učenika može iznijeti svoje odgovore i obrazložiti ih, a ostali će učenici njihove odgovore
i obrazloženja usporediti sa svojima.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Recenzija, str. 32. – 33.).
2. Učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Esej, str. 33. – 34.).
6. Izborna lektira
f Margaret Atwood, Penelopeja (analiza romana)
Nastavna jedinica
f Dodatni / izborni sati:
B.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.
C.4.2. Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s
RAZRADA ISHODA
interpretira na osnovi usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj i
I
z
izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove

opisuje intertekstualne poveznice među tekstovima i njihovim obilježjima (ironija,
S
z
parodija)
z analizira povezanost tekstova prema obradi književne teme
z oblikuje radove služeći se različitim oblicima izražavanja H
informacije, ideje stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje O
z prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na
temelju različitih tekstova
D
Razrada ishoda na razini aktivnosti I
z iznosi svoje misli i asocijacije na zadani pojam
z radi u skupini
z analizira tekst
z izlaže rezultate rada
z piše zaključak
MEĐUPREDMETNE TEME
z uku D.4/5.2 Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u
Napomena – Obrada ove izborne lektire uključuje dvije razine: aktualizaciju ključnih tema u
romanu i pojam mediteranskoga kulturnog kruga s posebnim naglaskom na povezanost s
hrvatskim kulturnim identitetom.
UVODNI DIO
1. Vruća olovka (5 min)
Nastavnik može učenicima napisati na ploču naslov/temu Odisej iz perspektive suvremenoga čitatelja,
a zatim im dati upute za rad metodom vruće olovke. (Opis metode nalazi se na 77. stranici ovoga
priručnika.)
UPUTA
z Služeći se metodom vruće olovke, zabilježite svoje misli i asocijacije povezane s temom Odisej
iz perspektive suvremenoga čitatelja.
z Vrijeme za pisanje: 3 minute.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati što su zapisali, a ostali učenici mogu ko-
mentirati zapise i usporediti ih sa svojim zapisima.
SREDIŠNJI DIO
Analiza suvremenoga romana Margaret Atwood Penelopeja može se realizirati radom u skupinama
služeći se ponuđenim temama u čitanci (Prijedlog tema za istraživanje i komentar iz pozicije suvre-
menoga čitatelja, str. 32.).
UPUTA
z Roman ćemo analizirati služeći se tablicom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 32.).
z Radit ćete podijeljeni u četiri skupine, a svaka skupina bit će zadužena za jednu temu.
1. skupina Penelopa današnjice

2. skupina Odisej kao prototip muškarca
3. skupina Had iz suvremene perspektive
4. skupina Priča
z Vrijeme za rad unutar skupine: 15 minuta.

Nakon isteka vremena predstavnik svake skupine izložit će u sljedećih 3 – 5 minuta rezultate rada.
Ostali učenici mogu ih komentirati i, prema potrebi, dopuniti.
3. Rješavanje zadataka u digitalnim sadržajima (10 min)

Lik Penelope može se dodatno prikazati služeći se IZZI digitalnim sadržajima.
UPUTA
z U digitalnim sadržajima IZZI: Prošlost u sadašnjosti / Učionica / Penelopa spojite tvrdnje s citatom
koji ih potkrepljuje.
z Pronađite za svaku tvrdnju još jednu potkrepu iz književnoga djela i zapišite je u bilježnicu.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore. Ostali će ih učenici komen-
tirati i, prema potrebi, dopuniti.

Nakon tematske analize romana i pristupa temi iz perspektive suvremenoga čitatelja može se uvesti
pojam mediteranskoga kulturnog kruga i ukazati na njegovu povezanost s romanom Penelopeja.
Nastavnik to može učiniti pozivanjem učenika da izraze svoje mišljenje o povezanosti vlastitoga
kulturnog identiteta s mediteranskim kulturnim krugom. Kad učenici iznesu svoja razmišljanja, na-
stavnik im može najaviti da će u aktivnosti koja slijedi njihov zadatak biti da u ponuđenim sadržajima
pronađu dokaze o pripadnosti hrvatskoga kulturnog identiteta mediteranskomu kulturnom krugu.
Nastavnik treba pripremiti nastavni listić Mediteranski kulturni krug (u prilogu) i najaviti učenicima
da će raditi u paru.
UPUTA
z Na nastavnome listiću nalaze se dva teksta s pripadajućim zadatcima. Podijelite tekstove unutar
para: jedan učenik čitat će ulomak putopisne proze Jasena Boke Tragom Odiseja, a drugi učenik
narodnu pjesmu. Nakon čitanja tekstova svaki će član para odgovoriti na pitanja ispod teksta.
z Kad završe s radom, učenici trebaju razmijeniti informacije o pročitanim tekstovima i zajednički
napisati zaključak na temelju zadatka na nastavnome listiću.
Nakon isteka vremena nekoliko parova može pročitati rezultate rada, a ostali ih učenici mogu ko-
mentirati i, prema potrebi, dopuniti svoje odgovore.
ZAVRŠNI DIO
5. Stvaralački zadatak (10 min)
U završnome dijelu sata nastavnik može uputiti učenike na digitalne sadržaje IZZI: Prošlost u sadaš-
njosti / Sinteza / Penelopa u svakodnevici.
UPUTA
z Osmislite prema smjernicama u digitalnim sadržajima reklamu za proizvod pod nazivom Pe-
nelopa. Pritom vodite računa o tome da proizvod treba potjecati iz mediteranskoga prostora.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatak prema uputama u IZZI digitalnim sadržajima:
modul Prošlost u sadašnjosti / Sinteza / Penelopa i Odisej na Twitteru.
ZADATCI ZA SAMOSTALNI RAD
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Penelopina priča
– 1., 2. i 3. zadatak).
2. Nastavnik može zadati domaću zadaću prema digitalnome sadržaju IZZI: Prošlost u sadašnjosti
/ Sinteza / Penelopa i Odisej na Twitteru.
z Prema smjernicama u IZZI digitalnim sadržajima napravite profile Penelope i Odiseja na nekoj
od društvenih mreža.
NASTAVNI LISTIĆ
Mediteranski kulturni krug
PRVI TEKST
Hrvatski pisac Jasen Boko otisnuo se na tromjesečno putovanje Mediteranom u potrazi za postajama
Odisejeva lutanja. Rezultat je toga pothvata knjiga putopisne proze Tragom Odiseja.
Pročitajte ulomak iz teksta u kojemu pisac Jasen Boko iznosi svoju teoriju o Odisejevu lutanju po
Jadranskome moru, a zatim riješite zadatak.
Bezbroj je detalja u Odiseji koji jasno upućuju na Jadran, opisi otoka odgovaraju Homerovim
opisima, pa Ogigija zaista, od svih mediteranskih otoka, može biti jedino na Mljetu, dok Kirkin
otok nikako ne može biti u podnožju brda Circeo na tirenskoj strani Apeninskog poluotoka, ne
samo zato jer ono uopće nije na otoku. Korčula se logično nameće kao Kirkina Eeja, dok ni jedno
mjesto u Mediteranu ni blizu ne odgovara Homerovu opisu zemlje neljubaznih Lestrigonaca,
čija se luka nalazi na ušću rijeke među strmim klisurama, kao Omiš. Dalje, »niski« otok koza
s kojega na susjednom velikom otoku Odisejevi mornari primijete stanište Kiklopa koji žive u
pećinama može biti samo Šćedro i obližnji Hvar.
(https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/jasen-boko-tragovima-homerovog-junaka)
z Pronađite u tekstu informacije koje povezuju prostor u romanu Margaret Atwood Penelopeja
i prostor Jadranskoga mora.
DRUGI TEKST
Pročitajte stihove iz narodne pjesme Sjela djeva pokraj mora, a zatim riješite zadatak.
Na kamenu studenu
sjela djeva pokraj mora.
Ona gleda sinje more
i njegove valove.
Djeva s prsa ružu skida,
baca je u valove.
Plovi, plovi, ružo moja,
dovedi mi dragoga.
(https://www.youtube.com/watch?v=rNZ0pgby-mk)
z Služeći se tekstom narodne pjesme, dokažite da je priča o ženi koja čeka pomorca duboko
ukorijenjena u svijest ljudi na našemu prostoru. Prisjetite se još neke pjesme s istom temom.
ZAKLJUČAK
Napišite na temelju romana Penelopeja i tekstova na nastavnome listiću zaključak o tome koliko
je naš kulturni identitet povezan s mediteranskim kulturnim krugom. Potkrijepite svoje tvrdnje
životnim ili čitateljskim iskustvom.
6. Izborna lektira
f Margaret Atwood, Penelopeja (analiza romana)
Nastavna jedinica
f Dodatni / izborni sati:
A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
RAZRADA ISHODA
z govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkoga teksta I
z samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika
z oblikuje govoreni tekst na temelju slušanja S
H
z priprema panel-diskusiju
z sluša panel-diskusiju O
z raspravlja
z provodi vršnjačko vrednovanje D
MEĐUPREDMETNE TEME
I
Napomena o realizaciji
z Nastavnik može potaknut tekstom Penelopeje organizirati panel-diskusiju na temu Lijepim je
ljudima lakše u životu i realizirati je tijekom dvaju dodatnih sati.
z Upute za panel-diskusiju, tj. materijale potrebne za njezinu pripremu, učenici trebaju dobiti
tjedan dana ranije. Materijali za panel-diskusiju nalaze se na digitalnim sadržajima IZZI: Prošlost
u sadašnjosti / Učionica / Raspravljački tekstovi (zadatci).
z Kako bi se podsjetili strukture panel-diskusije, nastavnik može sugerirati učenicima da pogle-
daju snimku panel-diskusije Budućnost znanosti i umjetnosti koja se također nalazi u zadatku.
Nastavna jedinica Kritika kao raspravljački tekst:
Katarina Luketić, Mit uzvraća udarac
RAZRADA ISHODA
z tumači strukturna obilježja teksta
I
samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
S
z
z oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema
zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena
z uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja (znanstvenika, H
književnih kritičara)

O
razmjenjuje mišljenje u paru
D
z
z čita kritiku
z analizira tekst prema smjernicama
z popunjava tablicu I
z izražava svoje mišljenje u izlaznoj kartici
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Razmjena mišljenja unutar para (5 min)
Nastavnik može u uvodnome dijelu sata uputiti učenike da će raditi u paru i zadati im da riješe
uvodni zadatak u udžbeniku Fon-Fon 4 na početku nastavne jedinice Kritika (str. 30.).
UPUTA
z Pročitajte u udžbeniku zadatak na početku nastavne jedinice Kritika (Fon-Fon 4, str. 30.).
z Najprije dobro razmislite, a zatim odgovorite na pitanje u uvodnome zadatku.
z Razmijenite svoje mišljenje s mišljenjem učenika s kojim radite u paru.
Nakon isteka vremena nekoliko parova iznijet će svoje odgovore, a ostali učenici usporedit će ih sa
svojim odgovorima na postavljeno pitanje.
SREDIŠNJI DIO

Nastavnik učenike najprije treba uputiti u čitanje ulomka književne kritike Katarine Luketić Mit
uzvraća udarac u čitanci.
UPUTA
z Pročitajte ulomak književne kritike Katarine Luketić Mit uzvraća udarac (Književni vremeplov 4,
str. 33. – 34.).
z Nakon čitanja teksta odgovorite na prva tri pitanja ispod teksta.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore, a ostali učenici mogu ih
komentirati te, prema potrebi, korigirati i dopuniti svoje odgovore.
3. Usporedba dviju interpretacija (15 min)

Nastavnik treba pripremiti nastavni listić Dvije interpretacije (usporedba) pomoću kojega će učenici
usporediti interpretaciju romana u ulomku kritike Katarine Luketić Mit uzvraća udarac sa svojom
interpretacijom Penelopeje.
UPUTA
z Služeći se elementima za usporedbu u nastavnome listiću (u prilogu), usporedite interpretaciju
romana iznesenu u ulomku književne kritike Katarine Luketić Mit uzvraća udarac sa svojom
interpretacijom. Svoje odgovore zapišite u tablicu.
Katarina Luketić,
ELEMENTI ZA USPOREDBU OSOBNA INTERPRETACIJA
Mit uzvraća udarac
dominantne teme u romanu
prikaz Odiseja i Penelope
muško-ženski odnosi
stil
odnos prema svijetu junaka
odnos prema svijetu bogova
ocjena romana

Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko učenika da pročitaju svoje usporedbe.
ZAVRŠNI DIO
4. Izlazna kartica (5 min)
U završnome dijelu sata učenici mogu odgovoriti na pitanja u izlaznoj kartici koja se nalazi na na-
stavnome listiću (u prilogu). Odgovarajući na pitanja, učenici će izraziti svoje mišljenje o književnoj
kritici kao tekstnoj vrsti te ga usporediti s mišljenjem ostalih učenika.
UPUTA
z Izrazite svoje stavove o književnoj kritici kao tekstnoj vrsti tako što ćete potvrditi ili negirati
određenu tvrdnju.
z Vrijeme za rad: 3 minute. Nakon isteka vremena analizirat ćemo rezultate rada i tako doći do
mišljenja koje prevladava.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može napraviti kratku analizu odgovora na izlaznoj kartici.
To se može učiniti jednostavnim postupkom: nastavnik može pročitati prvu tvrdnju, a učenici koji
su pozitivno odgovorili na pitanje mogu podići ruku. Jednak se postupak ponavlja i za sve ostale
tvrdnje. Na temelju rezultata nastavnik i učenici zajednički će doći do zaključka o odnosu učenika
prema čitanju književne kritike.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu dobiti zadatak da za domaću zadaću napišu kritiku književnoga djela, predstave
ili filma.
150
Dvije interpretacije (usporedba)
ELEMENTI ZA USPOREDBU Katarina Luketić, Mit uzvraća udarac osobna interpretacija
dominantne teme u romanu

NASTAVNI LISTIĆ
prikaz Odiseja i Penelope
muško-ženski odnosi
stil
odnos prema svijetu junaka
odnos prema svijetu bogova
ocjena romana

NASTAVNI LISTIĆ
Književna kritika (izlazna kartica)

TVRDNJA ODGOVOR
Kritike treba čitati prije susreta s djelom. DA NE
Kritike treba čitati poslije susreta s djelom. DA NE
Kritike mi pomažu u razumijevanju djela. DA NE
Kritike mi pomažu u formiranju vlastitih stavova o djelu. DA NE
Kritike ne mogu utjecati na moje mišljenje o djelu. DA NE

TVRDNJA ODGOVOR

TVRDNJA ODGOVOR

TVRDNJA ODGOVOR
Nastavna jedinica 8. Prošlost u sadašnjosti (sinteza teme)
RAZRADA ISHODA
z kritički procjenjuje važnost teme u književnom tekstu
z sudjeluje u raspravi o zadanoj temi
z uspoređuje informacije i ideje u tekstovima sa svojim znanjem i iskustvom I
z oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema
sadržaju teksta S

H
z prisjeća se naučenog
O
z iznosi misli i stavove
z obrazlaže misli i stavove D
z analizira tekstove
z uspoređuje tekstove I
z piše tvrdnju i dokaz
MEĐUPREDMETNE TEME
z uku A.4/5.4.Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
UVODNI DIO
1. Izricanje misli i stavova (10 min)
Nastavnik može na početku sata pozvati učenike da se prisjete sadržaja s kojima su se susreli u
temi Prošlost u sadašnjosti.
UPUTA
z Prisjetite se tekstova (književnih i neknjiževnih) s kojima ste se susreli u temi Prošlost u sadaš-
njosti – to mogu biti, primjerice, roman, mit, znanstveni tekst, esej, kritika i sl. Odaberite tri
naslova tekstova koji su na vas ostavili snažniji dojam.
z Vrijeme za rad: 3 – 5 minuta.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati odabrane naslove, a ostali ih učenici slušaju
i uspoređuju sa svojim naslovima. Pretpostavljamo da će odabir tekstova biti različit pa će se tako
učenici prisjetiti većine obrađenih tekstova.
Nastavnik zatim može pitanjima usmjeriti učenike da prepoznaju središnju temu kojom su se ba-
vili književni tekstovi – odnos prošlosti i sadašnjosti, s posebnim naglaskom na prisutnost mitskih
tema u suvremenoj kulturi.
UPUTA
z Odaberite jednu od sljedećih tema koja je, prema vašemu mišljenju, najviše zastupljena u
suvremenome društvu. Obrazložite svoj odabir.
1. junaci u mitovima
2. mit u suvremenoj kulturi
3. položaj žene nekad i danas
Učenici iznose i obrazlažu svoj odabir teme.
SREDIŠNJI DIO
2. Usporedba tekstova (25 min)
Kad učenici iznesu svoja mišljenja, nastavnik može komentirati njihov odabir i najaviti da je tema
kojom će se baviti ona koju jesu/nisu odabrali: Položaj žene nekad i danas. Pritom će se promatrati
žena u dvama razdobljima: u antičkoj Grčkoj i u suvremenome društvu. Tema će se dodatno proširiti
dvama raspravljačkim tekstovima.
Napomena
U IZZI digitalnim sadržajima nalaze se cjeloviti tekstovi kojima se ova tema dodatno proširuje:
} IZZI: modul Prošlost u sadašnjosti / Učionica / Raspravljački tekstovi: Monika Bereš, Život
žena u antičkoj Grčkoj
} IZZI: modul Prošlost u sadašnjosti / Učionica / Raspravljački tekstovi: Bubalo, Jelić, Kritička
osviještenost učenika i učenica završnih razreda srednje škole o reprezentaciji žena u medijima.
Za potrebe sata izdvojili smo sažetke tih tekstova na nastavnome listiću (u prilogu).
Nastavnik može učenicima podijeliti nastavni listić Položaj žene nekad i danas i dati im uputu za rad.
UPUTA
z Jednom od ponuđenih tema bavit ćemo se i na današnjemu satu. To je tema Položaj žene
nekad i danas.
z Na nastavnome listiću nalaze se sažetci dvaju raspravljačkih tekstova koji se bave tom temom.
Pročitajte ih, a zatim odgovorite na pitanja ispod tekstova.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika pročitat će svoje odgovore. Ostali ih učenici mogu komen-
tirati i, prema potrebi, dopuniti svoje odgovore. U završnome komentaru nastavnik bi posebno
trebao izdvojiti način na koji su učenici uspoređivali tekstove i suvremeni pristup položaju žene u
antici primijenjen u romanu Margaret Atwood Penelopeja.
ZAVRŠNI DIO
3. Pisanje tvrdnje i dokaza (10 min)
U završnome dijelu sata nastavnik može na temelju prethodnih aktivnosti tražiti od učenika da
napišu jednu tvrdnju i jedan dokaz kojima će izraziti svoje stavove o zadanoj temi.
UPUTA
z Napišite na temelju usporedbe tekstova jednu tvrdnju i jedan dokaz kojima ćete izraziti svoj
stav o položaju žena nekad i danas.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati što su napisali, a ostali učenici komentiraju
njihove tvrdnje i dokaze te ih uspoređuju sa svojima.
Napomena – Najbolje sročene tvrdnje i dokazi koje su učenici iznosili mogu poslužiti za pisanje
raspravljačkoga teksta (domaća zadaća).
DOMAĆA ZADAĆA
1. Za domaću zadaću učenici mogu napisati raspravljački tekst. Vrstu raspravljačkoga teksta koju
će učenici pisati nakon obrade teme odabire sam nastavnik, a sadržajno se raspravljački tekst
povezuje s temom – to može biti recenzija (npr. filma o Penelopi i Odiseju, reklame u kojoj su
naglašeni stereotipi o ženama i sl.), kritika (npr. književnoga djela – u ovome slučaju Penelopeje)
ili esej povezan s temom.
NASTAVNI LISTIĆ
Položaj žene nekad i danas

1. Pročitajte priložene tekstove, a zatim riješite zadatke ispod drugoga teksta.
PRVI TEKST: Monika Bereš, Položaj žena u antičkoj Grčkoj (sažetak)

Razjedinjenost grčkih polisa i različito društveno uređenje vidljivo je i u odnosu prema ženi.
Atena i Sparta jedini su grčki gradovi-države koji donose detaljnije podatke o položaju žena.
U Ateni i Sparti postojale su skupine stanovnika koje nisu imale političnih prava, a njima su
pripadali robovi, stranci i žene. Najviše podataka o položaju žena u antičkoj Grčkoj sačuvano je
iz klasičnog i postklasičnog razdoblja. Položaj žena znatno se razlikovao od položaja muškarca.
Žena u Ateni nije imala pravo na svoje mišljenje, a obrazovanje joj je bilo onemogućeno. Bila je
podređena mužu, a njezina glavna zadaća bila je rađanje djece i održavanje kućanstva. Sparta je
bila vojnička država u kojoj je svaki aspekt života bio podređen vojsci. I u Sparti je zadaća žena
bila rađanje djece, ali to se tamo iznimno cijenilo jer je značilo rađanje novih ratnika. Muškarci
nisu mogli upravljati ženama koje su dobile mogućnost sudjelovanja u političkom životu. U
Sparti su obrazovanje i odgoj djevojčica i dječaka bili jednako važni, a izjednačena je i važnost
tjelesne sposobnosti.
DRUGI TEKST: I. Bubalo, M. Jelić, Kritička osviještenost učenika i učenica

završnih razreda srednje škole o reprezentaciji žena u medijima (sažetak)
Reprezentacija žena u medijima visoko je stereotipna te su žene podzastupljene i neravnoprav-
no prikazane u odnosu na muškarce. Cilj ovoga istraživanja je ispitati kako učenici na kraju
srednjoškolskog obrazovanja doživljavaju reprezentaciju žena u medijima te što su odrednice
njihovog stava. U istraživanju je sudjelovalo 280 zagrebačkih maturanata/ica, a ispitani su osnovni
socio-demografski podatci, percepcija pristranog prikaza žena u medijima, slaganje s načinom
prikaza žena u medijima, stavovi prema rodnim ulogama za adolescente/ice i rodne uloge u
adolescenciji. Istraživanje je pokazalo da se mladići i djevojke umjereno slažu s načinom prikaza
žena u medijima pri čemu djevojke u nešto manjoj mjeri. Kod djevojaka, odrednice slaganja s
načinom na koji su žene u medijima prikazane su manje izražena percepcija neravnopravnosti
prikaza i podzastupljenosti žena u medijima, a kod mladića manje izražena percepcija stereo-
tipnog prikaza izgleda, osobina i uloga žena te maskulina rodna uloga. Dobiveni rezultati upu-
ćuju na važnost usmjeravanja pažnje učenika na rodnu problematiku u svrhu razvoja kritičke
osviještenosti spram medijskih sadržaja.
Ključne riječi: femininost, maskulinost, percepcija prikaza žena u medijima, reprezentacija žena
u medijima, stav prema rodnim ulogama
maskulinost – stavovi i ponašanja neke osobe koji su karakteristični za muškarce i koji se

tradicionalno pripisuju muškarcima
a) Uočite poveznice između priloženih tekstova: navedite što im je zajedničko s obzirom na

temu, pristup temi, svrhu, namjenu, vrstu i sl.
b) Navedite u čemu se tekstovi međusobno razlikuju.
c) Povežite sadržaj romana Margaret Atwood Penelopeja sa sadržajem priloženih tekstova. U
radu vam može pomoći ulomak romana u čitanci (Književni vremeplov 4, Penelopina priča:
brak, str. 24. – 25.).
2. TEMA:
AVANGARDA ILI
POBUNA KAO POETIKA
Nastavne jedinice
1. Avangarda ili pobuna kao poetika (uvod u temu) 2
2. Avangarda u književnosti 2
3. OBVEZNA LEKTIRA 3–4
Franz Kafka, Preobražaj (moderna pripovijetka)
Franz Kafka, Preobražaj (dodatak interpretaciji)
Dodatni / izborni sat:
4. DODATNI / IZBORNI SATI
Gregor Samsa u šoping-centru: Maša Kolanović, Poštovani kukci 2
5. GLASOVNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA (1.) 5–6
Glasovni sustav (uvod)
Nastajanje i podjela glasova. Fonem: razlikovni glas
Fonem u morfemu. Glasovne promjene
Dodatni / izborni sat: Glasovne promjene (sastavljanje zadataka za provjeru)
6. Avangardna poezija: ekspresionizam 1
Antun Branko Šimić (interpretacija odabranih pjesama)
Poetika Antuna Branka Šimića
8. GLASOVNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA (2.) 4
Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika (Naglašene riječi. Vrste i
raspodjela naglasaka. Zanaglasna dužina)
Izgovorna (naglasna) cjelina
9. Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika (ponavljanje; izrada zadataka) 1
10. Prva pisana provjera: Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika 1
11. Analiza prve pisane provjere 1
( ) IZBORNA LEKTIRA (2)
Luigi Pirandello, Šest osoba traži autora
12. Avangardna poezija, proza, drama (analiza odabranih tekstova) 2–3
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 25 sati (s manjim brojem sati za obveznu lektiru i jezične sadržaje te
bez teksta Maše Kolanović i bez druge izborne lektire) ili s većim brojem sati u rasponu od 26 do 34.
z Izborna lektira može se obraditi u drugoj ili u trećoj temi, a za njezinu obradu predviđena su dva školska
sata. Ako nastavnik odluči dati učenicima za izbornu lektiru Pirandellovu dramu Šest osoba traži autora,
onda ta dva sata treba uvrstiti u ovu temu, odnosno maknuti iz sljedeće teme.
z Analiza ulomka kratke priče Maše Kolanović Poštovani kukci namijenjena je kao dodatni sadržaj uz
Preobražaj Franza Kafke.

Avangarda ili pobuna kao poetika
z Uvod
z Stoljeće promjena
UVOD z Umjetnost i »umjetnost«
z Pobuna u književnosti (Dadaizam)
z Glasovni sustav hrvatskoga jezika
z Franz Kafka
z Kafkijanska atmosfera
z Preobražaj
} Provjera poznavanja sadržaja djela 1, 2
} Obitelj i preobrazba
} Preobražaj – podsjetnik
z Poetika krika
z Motiv grada u ekspresionističkoj umjetnosti
z Antun Branko Šimić
} Preobraženje Šimićeve poetike
UČIONICA } Šimićeva poetika
} Antun Branko Šimić
} Preobraženja – podsjetnici

} Temeljni pojmovi
} Glasovi
} Morfološki uvjetovane glasovne promjene
} Fonološki uvjetovane glasovne promjene
} Više glasovnih promjena u jednoj riječi
} Naglasni sustav
z Promjenjivi Kafka, Preobraženi »Preobražaj«, Što je klasik?, Proces

SINTEZA z Šimićevi susreti, Preobraženje »Preobraženja«
AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA: Provjera (ispit) znanja
Nastavna tema 2. AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA
Nastavna jedinica 1. Avangarda ili pobuna kao poetika (uvod u temu)
RAZRADA ISHODA
z oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima
z predstavlja svoj rad individualno ili timski
z uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenjuje kako su u njima prikazane I
informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje
identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst S
H
uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika
O
z
z odgovara na pitanja
z navodi primjere
D
z analizira i donosi zaključak I
z stvaralački se izražava
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Razgovor potaknut videozapisom (10 min)
Nastavnik može učenike uvesti u temu projiciranjem videozapisa koji se nalaze na IZZI digitalnoj
platformi (modul Avangarda ili pobuna kao poetika / Uvod / Uvod).
UPUTA
z Pogledajte videozapise i opišite ih.
z Odredite što im je zajedničko i na temelju toga naslovite videogaleriju.
Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.
2. TEMA: AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA
SREDIŠNJI DIO
Služeći se fotografijama i videozapisom, nastavnik može poticati učenike na uspoređivanje umjet-
ničkih djela i uočavanje različitih pristupa umjetničkomu djelu (modul Avangarda ili pobuna kao
poetika / Uvod / Umjetnost i umjetnost – Pobuna skulptura; Pobuna u slikarstvu; Pobuna u književnosti).
UPUTA
z Kad govorimo o promjenama, najčešće prvo pomislimo na promjene koje su iskustvene, kon-
kretne, dodirljive – proživljene. To su promjene koje prolazimo kao živi organizmi (rođenje,
odrastanje, starenje), promjene koje se događaju oko nas (moda, glazba, način života, znanost)
te promjene koje su svakodnevne i o kojima više i ne razmišljamo (izmjena godišnjih doba,
dana i noći i sl.). Ipak, promjene se događaju i u umjetnosti.
Nastavnik projicira fotografije (Pobuna skulptura).
z Promotrite fotografije i odredite koja više, prema vašemu poimanju, odgovara pojmu umjet-
ničkoga djela. Obrazložite svoj odabir.
z S kojom biste fotografijom povezali naslov teme Pobuna kao poetika? Obrazložite svoj odgovor.
z Pretpostavite kako bi mogla izgledati pobuna u likovnoj umjetnosti. Zapišite svoje pretpostavke
i međusobno ih komentirajte.
Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i komentiraju svoje odgovore. Nakon toga nastavnik
može projicirati videozapis Pobuna u slikarstvu.
z Pogledajte avangardnu izložbu i navedite pet atributa kojima biste je opisali.
z Povežite atribute u cjelovite rečenice. Na temelju vlastitih opažanja pokušajte definirati avan-
gardnu umjetnost.
projicira fotografiju Pobuna u književnosti.
z Dosad ste se susreli s različitim pjesničkim pravcima, pjesnicima i pjesmama općenito. Opi-
šite kako zamišljate proces pisanja pjesme: je li zahtjevan, promišljen, slučajan, nadahnut….
projicira fotografiju Dadaizam.
z Biste li dadaizam nazvali umjetničkim pokretom? Obrazložite svoje mišljenje.
z Usporedite svoje viđenje stvaralačkoga pjesničkog procesa s onim koji predlaže DADA.
3. Vruće olovke (10 min)

Nastavnik može učenike uvesti u jezične sadržaje provjerom predznanja o zadanoj temi metodom
vruće olovke: učenici zapisuju, neprekidno tri minute, sve svoje misli i asocijacije povezane s temom
Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
UPUTA
z Služeći se metodom vruće olovke, zabilježite u sljedeće tri minute, neprekinuto, svoje misli
i asocijacije onako kako vam naviru na temu Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje zapise. Učenici komentiraju ono što su drugi
zabilježili.

Nastavnik može učenike uvesti u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov
4, str. 40. – 43.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 4 (Glasovni sustav hrvatskoga standardnog
jezika, str. 45.) te digitalne sadržaje u okviru teme Avangarda ili pobuna kao poetika (IZZI). Nakon
toga treba ih uputiti na ishode koji se trebaju ostvariti obradom ove teme (Književni vremeplov 4,
str. 405., Fon-Fon 4, str. 45.) i digitalnih sadržaja (IZZI).
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata učenici mogu pojam avangarde povezati sa suvremenim dobom rješavajući
3. zadatak u radnoj bilježnici (Fonoplov 4, str. 40.).
UPUTA
z Riješite 3. zadatak u radnoj bilježnici.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore. Ostali učenici mogu ih
komentirati i usporediti sa svojim odgovorima.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti 1. i 2. zadatak u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 37. – 39.).
Nastavna jedinica 2. Avangarda u književnosti
B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje utjecaj
RAZRADA ISHODA
z uspoređuje informacije i ideje u tekstu s informacijama i idejama u drugim tekstovima, I
svojim znanjem i iskustvom
z analizira književni tekst s obzirom na povijesni, društveni i kulturni kontekst S
objašnjava tekst iz perspektive poetike i književnopovijesne epohe
H
z

z iznosi i obrazlaže svoje stavove O
z otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora D
z izdvaja ključne podatke
z sažima informacije I
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Razmisli i razmijeni misli u paru (15 min)
UPUTA
z Razmislite pa odgovorite (u sebi) na sljedeća pitanja:
1. Kako zamišljate svakodnevni život u prvim desetljećima 20. stoljeća?
2. Koje povijesne događaje povezujete s tim razdobljem?
3. Što znate o znanstvenim postignućima u prvim desetljećima 20. st.?
z Razmijenite svoje misli u paru.
Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali. Ostali učenici uspoređuju njihove odgovore
sa svojima i dopunjavaju ih prema potrebi.
SREDIŠNJI DIO

UPUTA
z Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte tekst Svijet u prvim desetljećima 20. stoljeća
(Književni vremeplov 4, str. 45. – 46.):
} Dijelove teksta koji potvrđuju ono što ste već znali označite kvačicama (√).
} Dijelove teksta koji donose nove informacije označite plusom (+).
} Tvrdnje o kojima želite postaviti pitanja označite upitnikom (?).
postavljaju pitanja o nekim tvrdnjama na koja nastavnik odgovara. Ako smatra potrebnim, nastavnik
može učenicima dati uputu da načine bilješke kojima će sažeti nove informacije.

Nastavnik može održati kratko predavanje kojim će učenike pobliže upoznati s kontekstom, odnosno
s društveno-povijesnim okvirom u kojemu se razvila avangardna umjetnost.

Pojam avangarde u književnosti i osnovne činjenice o avangardnim pravcima (prostor, vrijeme,
program) učenici mogu usvojiti radom u skupinama. Učenike je potrebno podijeliti u pet skupina,
a svaka skupina dobiva zadatak koji rješava 15 minuta. Nakon završetka rada predstavnik skupine
izložit će rezultate rada ostatku razreda i tako ih upoznati s pojmom avangarde u književnosti ili s
jednim avangardnim pravcem. Trajanje izlaganja predstavnika svake skupine: 3 – 5 minuta.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama, svaka skupina dobit će svoj zadatak. Imate 15 minuta za rad, a zatim
svaka skupina izlaže rezultate rada 3 – 5 minuta.
z Prva će skupina predstaviti avangardu u književnosti, a ostale će skupine predstaviti zadane
avangardne pravce/smjerove služeći se tekstovima u čitanci.
z Posebnu pozornost treba obratiti na priložene ulomke iz avangardnih manifesta jer su u njima
sažeti zahtjevi i/ili poetika pojedinoga avangardnog pravca. Stoga je vaš zadatak izdvojiti 2 – 3
ključne riječi / ključna pojma za avangardni smjer kojim se bavi vaša skupina.
1. skupina avangarda Književni vremeplov 4, str. 47.

2. skupina futurizam Književni vremeplov 4, str. 48.; 316.
3. skupina ekspresionizam Književni vremeplov 3, str. 48. – 49.; str. 316.
4. skupina dadaizam Književni vremeplov 4, str. 49.; str. 316.
5. skupina nadrealizam Književni vremeplov 4, str. 49.; str. 316.
Nakon isteka vremena za skupni rad predstavnici pojedinih skupina izlažu kronološkim slijedom
rezultate svojega rada, a ostali učenici pišu na temelju njihova izlaganja kratke bilješke.
ZAVRŠNI DIO
5. Grozd (15 min)
UPUTA
z Služeći se metodom grozda, prikažite u sljedećih 10 minuta avangardu u književnosti.
Jedan učenik može prikazati svoj grozd, a ostali učenici mogu ga komentirati i, prema potrebi, dopuniti.
INAČICA ZAVRŠNOGA DIJELA
Temeljne informacije o avangardi učenici mogu usustaviti i u ovakvoj tablici.
PROSTOR VRIJEME KLJUČNI POJMOVI PREDSTAVNICI

futurizam
ekspresionizam
dadaizam
nadrealizam
3. OBVEZNA LEKTIRA
f Franz Kafka, Preobražaj (moderna pripovijetka)
f Franz Kafka, Preobražaj (dodatak interpretaciji)
Nastavna jedinica
f Dodatni / izborni sat:
RAZRADA ISHODA
z govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturu raspravljačkoga teksta
z donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj
odluci
z samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika uvažavajući I
verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta
z analizira povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, S
z
z
analizira književni tekst s obzirom na povijesni, društveni i kulturni kontekst
H
oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima
O
z

uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenjuje kako su u njima prikazane
D
z

Razrada ishoda na razini aktivnosti I
z navodi primjere
z kritički procjenjuje
z oblikuje stavove
MEĐUPREDMETNE TEME
z goo C.5.3. Promiče kvalitetu života u zajednici.
PRVI I DRUGI SAT: Franz Kafka, Preobražaj

Napomena
z U priručniku je prikazan model obrade Kafkina Preobražaja u četiri sata, s tim da se donose dvije
inačice završnoga sata (formiranje vrijednosne osi s tvrdnjom o obiteljskim odnosima unutar
Samsine obitelji i simulacija poslovnoga sastanka povodom Gregorova nedolaska na posao).
z Obrada je središnjega dijela prikazana kao slijed aktivnosti kojima nastavnik, ako to želi, može
mijenjati slijed. Stoga se u didaktičkoj artikulaciji uvodni dio pojavljuje samo na početku prvoga
sata, a završni dio na kraju četvrtoga sata.
z Nakon prikaza modela dodane su neke aktivnosti koje se mogu zadati učenicima za samo-
stalni rad.
UVODNI DIO
Nastavnik može započeti sat postavljanjem pitanja koja se nalaze u čitanci na početku smjernica
za čitanje Kafkina Preobražaja (Književni vremeplov 4, Prije čitanja, str. 52.).
UPUTA
z Služeći se rječnikom, usporedite značenje pojmova metamorfoza i preobrazba. Sličnosti i razlike
izrazite u obliku Vennova dijagrama.
Nekoliko učenika iznosi rezultate rada, a ostali učenici uspoređuju ih sa svojim odgovorima.
z Kad biste trebali preobraziti Alberta Einsteina, Napoleona i Adolfa Hitlera u životinje, koje bi
to životinje bile? Obrazložite svoj odgovor.
z Zbog čega se, prema vašemu mišljenju, umjetnici služe motivom preobrazbe? Prisjetite se
djela (književnih, likovnih, filma, stripa) u kojima se taj motiv pojavljuje.
Učenici odgovaraju na postavljena pitanja. Nastavnik ih, služeći se njihovim odgovorima, uvodi u
svijet Kafkina Preobražaja.
SREDIŠNJI DIO
Središnji je dio posvećen analizi Preobražaja, a naglasak je stavljen na dva ključna motiva: motiv
preobrazbe i motiv obiteljskih odnosa. Učenici su se s tim motivima susreli u smjernicama za čita-
nje (Književni vremeplov 4, str. 52. – preobrazba, obitelj, osamljeni pojedinac), a u čitanci se donosi i
tablica sa smjernicama za njihovu detaljniju analizu (str. 62. Ja i drugi – smjernice za obradu teme).
Sljedeći korak u obradi Kafkina djela utemeljen je na tim izvorima i pročitanoj lektiri.
Za ovu je aktivnost potrebno pripremiti nastavni listić (u prilogu).
Učenici se mogu podijeliti u 5 skupina. Svaka skupina dobiva zadatak na nastavnome listiću koji
rješava 15 minuta, a zatim svaka skupina ima 5 – 6 minuta za izlaganje.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama, a svaka skupina dobit će svoj zadatak na nastavnome listiću.
1. skupina Preobrazba
2. skupina Obitelj
3. skupina Osamljeni pojedinac
4. skupina Tijelo
5. skupina Kafkijanska atmosfera / ugođaj
z Imate 15 minuta za rad, a zatim svaka skupina izlaže 5 – 6 minuta rezultate svojega rada.
Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada, a ostali ih učenici komentiraju i, prema potrebi,
dopunjavaju.
ZAVRŠNI DIO
3. Razgovor o Kafkinu stvaralačkome postupku (25 min)
Nakon otvaranja ključnih tema Kafkina Preobražaja nastavnik može uvesti temu Kafkina stila i nje-
gove pripadnosti avangardi. To se može učiniti i pitanjima u tablici (Književni vremeplov 4, str. 62.
– Ja i drugi – smjernice za obradu teme: kafkijanska atmosfera / ugođaj, groteska, stvarno i nestvarno).
PITANJA
1. Koje dijelove pripovijetke smatrate realističnima, a koje fantastičnima?
2. Izdvojite tri situacije u pripovijetci u kojima najsnažnije uočavate grotesku. Komentirajte ih.
3. Pronađite u pripovijetci argumente kojima ćete potvrditi točnost tvrdnje da je obilježje Kafkina
stila objektivnost pripovijedanja, detaljiziranje, sažetost izraza, tehnika mentalnoga šoka te
inverzija, odnosno uvođenje čudesnoga koje nikoga ne začuđuje.
4. Povežite obilježja pojedinih avangardnih smjerova s pripovijetkom Preobražaj.
Učenici odgovaraju na pitanja, a ostali učenici, prema potrebi, dopunjavaju njihove odgovore.
PRIJEDLOG DODATNIH AKTIVNOSTI ZA SAMOSTALNI RAD
1. Učenici mogu opisati fotografiju na str. 51. (Edward Watson kao Gregor Samsa u plesno-ka-
zališnoj adaptaciji Preobražaja; London) i povezati je sa svojim doživljajem Gregora Samse ili s
izražajnim mogućnostima pokreta, odnosno plesa, u interpretaciji lika.
2. Uz ilustraciju Igora Jurilja Gregor Samsa u labirintu može se postaviti zadatak u kojemu se od
učenika traži uočavanje ilustratorova pristupa temi (Književni vremeplov 4, str. 63.), a učenici ga
mogu usporediti sa svojim pristupom.
NASTAVNI LISTIĆ
Franz Kafka, Preobražaj
PRVA SKUPINA: Preobrazba
1. Prikažite tri razvojna stupnja u preobrazbi Gregora Samse.

2. Komentirajte reakciju obitelji na preobrazbu. Nalazite li opravdanja za njihove postupke?
DRUGA SKUPINA: Obitelj
1. Kako su u pripovijetci prikazani obiteljski odnosi? Komentirajte ih.

2. Odgovaraju li takvi odnosi uobičajenim predodžbama skladne obitelji? Obrazložite svoj odgovor.
TREĆA SKUPINA: Osamljeni pojedinac
1. Prikažite život Gregora Samse prije preobrazbe.

2. Prikažite život Gregora Samse nakon preobrazbe.
3. Smatrate li Gregora krivim za to što mu se dogodilo? Obrazložite svoj odgovor.
ČETVRTA SKUPINA: Tijelo
1. Provedite motiv tijela kroz pripovijetku: uočite ulogu toga motiva u 1., 2. i 3. dijelu pripovijetke.
2. Dokažite točnost tvrdnje da je tijelo jedan od temeljnih motiva u Preobrazbi.
PETA SKUPINA: Kafkijanska atmosfera
1. Izdvojite dijelove pripovijetke koji u vama izazivaju najveću nelagodu. Obrazložite svoj odabir.
2. Objasnite na temelju pripovijetke u cjelini značenje izraza »kafkijanska atmosfera«.
3. Navedite tri situacije iz povijesti ili suvremenosti u kojima biste mogli upotrijebiti taj izraz.
TREĆI SAT: Franz Kafka, Preobražaj (dodatak interpretaciji)

Kafkin Preobražaj može se staviti u širi kontekst uvođenjem autobiografskih motiva na temelju
Kafkina Pisma ocu i informacija o odabiru ilustracije za naslovnicu prvoga izdanja te tekstom o Kafki
iz perspektive njegova prijatelja Maxa Broda, a pojam Kafkina stila uveden u prethodnoj aktivnosti
može se proširiti tekstom Kafkina poetika.
Za ovu je aktivnost potrebno pripremiti nastavni listić (u prilogu), a učenike treba podijeliti u 4 skupine.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama, svaka skupina dobit će svoj zadatak na nastavnome listiću. Imate 15
minuta za rad, a zatim svaka skupina 5 minuta za izlaganje.
1. skupina Franz Kafka, Pismo ocu Književni vremeplov 4, str. 59. – 60.
2. skupina Izgubljeni u prijevodu Književni vremeplov 4, str. 61.
3. skupina Kafkina poetika; Podsjetnik Književni vremeplov 4, str. 64. – 65.
4. skupina Franz Kafka i Max Brod Književni vremeplov 4, str. 69. – 71.
Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada, a ostali ih učenici komentiraju i, prema potrebi,
dopunjavaju.
NASTAVNI LISTIĆ
PRVA SKUPINA: Franz Kafka, Pismo ocu Književni vremeplov 4, str. 59. – 60.
1. Pročitajte u čitanci ulomke Kafkina Pisma ocu Povežite ih sa sadržajem Preobrazbe.
DRUGA SKUPINA: Izgubljeni u prijevodu Književni vremeplov 4, str. 61.
1. Pročitajte tekst u kojemu se govori o Kafkinoj zabrinutosti zbog ilustracija za prvo izdanje njegove
pripovijetke Preobražaj. Nakon čitanja teksta usporedite kako Gregora Samsu vidi njegov tvorac,
tj. Kafka, a kako vi kao čitatelji prevedenoga teksta.
2. Odgovorite na pitanja ispod teksta.
TREĆA SKUPINA: Franz Kafka i Max Brod Književni vremeplov 4, str. 69. – 71.
1. Pročitajte ulomak iz djela Benjamina Balinta Posljednji Kafkin proces i odgovorite na pitanja ispod
teksta.
ČETVRTA SKUPINA: Kafkina poetika Književni vremeplov 4, str. 64. – 65.
1. Pročitajte tekstove Kafkina poetika i Podsjetnik: Franz Kafka, Preobražaj. Služeći se nekom od
metoda za vizualizaciju sadržaja (npr. umna mapa, grozd, tablica, dijagram i sl.) prikažite ključne
informacije u tim tekstovima.
ČETVRTI SAT: Obiteljski odnosi (inačica A)

5. Vrijednosna os (35 min)
Problemski pristup Kafkinu Preobražaju može se proširiti metodom vrijednosne osi u kojoj nastavnik
postavlja tezu, a učenici o njoj zauzimaju stav. (Metoda je opisana u priručniku na str. 77.).
Postupak
1. Učenicima prvo treba ponuditi tvrdnju/tezu o kojoj mogu imati različito mišljenje. Odgovor
na nju mora se moći stupnjevati (npr. učenik može reći da se slaže s tvrdnjom/tezom, ali i
da nije potpuno isključiv u svojemu stavu).
2. Svaki učenik individualno treba razmisliti o tvrdnji/tezi i zapisati svoja razmišljanja.
3. Nakon toga nastavnik može prozvati da pročitaju zapisano one učenike koji su se složili s
tvrdnjom i nekoliko učenika koji se s tvrdnjom ne slažu.
4. Nastavnik zatim poziva učenike da iziđu iz klupa i na temelju svojih razmišljanja formiraju
u razredu tzv. vrijednosnu os, odnosno da se poredaju u skladu sa svojim stajalištem: na
jednome kraju osi stajat će učenici koji su potpuno protiv tvrdnje, a na drugome oni koji se
slažu s iznesenom tvrdnjom. (Nastavnik treba odrediti na kojemu će kraju osi stajati učenici
koji se slažu s tvrdnjom/ tezom, a na kojemu oni koji se ne slažu.)
5. Nakon što su učenici stali u red, os treba »presaviti na sredini« tako da onaj učenik koji je
potpuno protiv tvrdnje/teze stane nasuprot onomu učeniku koji je potpuno za tvrdnju/ tezu.
Na taj će način učenici s potpuno različitim stavovima međusobno raspravljati. Svoje mišljenje
najprije iznosi učenik koji se slaže s tvrdnjom, a zatim učenik koji se s njom ne slaže.
6. Učenici čije razmišljanje nije potpuno isključivo nastavljaju razgovor o svojim stavovima s
7. Kad učenici argumentirano iznesu svoje stavove i iscrpe svoje izlaganje, nastavnik ih može pitati
želi li sad, nakon saslušanih argumenata i jedne i druge strane, tko od njih promijeniti svoje
mišljenje, odnosno želi li prijeći iz svojega reda u suprotni. Učenici koji se izjasne potvrdno
trebaju obrazložiti promjenu mišljenja i reći što ih je navelo da ga promijene.
UPUTA
z Razmislite koliko se slažete ili ne slažete sa sljedećom tvrdnjom:
Obitelj Gregora Samse postupala je ispravno u svim situacijama.
Tijekom realizacije ove aktivnosti nastavnik daje upute i moderira vrijednosnu os, a učenici iznose
i obrazlažu svoje mišljenje, odnosnu promjenu mišljenja.
ZAVRŠNI DIO
6. Izrada oblaka riječi (10 min)
Na kraju obrade Kafkina Preobražaja može se metodom oblaka riječi provjeriti koliko su učenici
usvojili prethodno obrađene sadržaje te koliko su razumjeli kompleksni svijet Kafkine pripovijetke.
(Metoda je opisana u priručniku na str. 62.).
Napomena – Za ovu aktivnost učenici se trebaju služiti digitalnim alatom. Ako to nije moguće,
oblak riječi mogu nacrtati u svoje bilježnice, samo je važno da se pritom služe slovima različite
veličine.
UPUTA
z Izdvojite 10 – 15 pojmova (likova, motiva, situacija, poetičkih pojmova, metafora i sl.) koje
smatrate najvažnijima za Kafkinu pripovijetku Preobražaj.
z Razvrstajte navedene pojmove od najvažnijih do manje važnih: njihovu važnost istaknite ve-
ličinom slova.
z Načinite od svojih pojmova oblak riječi.
z Vrijeme rada: 5 minuta.
Nakon isteka vremena jedan učenik može prikazati svoj oblak riječi, a ostali ga učenici mogu ko-
mentirati i usporediti sa svojim.
ČETVRTI SAT: Poslovni sastanak (inačica B)

5. Sastanak – rad u skupinama (35 min)
Učenici mogu raditi podijeljeni u 4 do 5 skupina, ovisno o broju učenika u razrednome odjelu.
Nastavnik svim skupinama zadaje isti zadatak – održavanje sastanka.
Nastavnik učenicima daje usmenu i pisanu uputu za rad. Pisana uputa nalazi se na nastavnome
listiću (u prilogu).
USMENA UPUTA
z Zamislite da ste na poslovnome sastanku na kojemu ćete razgovarati o Gregorovu slučaju –
nedolasku na posao i zanemarivanju poslovnih obveza.
1. Podijelite između sebe sljedeće uloge: šef, poslovođa, pravnik i kolega trgovački putnik.
2. Vaš je zadatak na kraju sastanka donijeti zaključak.
z Imate 20 minuta za pripremu sastanka, a zatim svaka skupina 5 minuta predstavlja rezultate
rada u obliku dramske vježbe (simulacija sastanaka). Pripazite tijekom sastanka na poštovanje
komunikacijskoga bontona.
Nakon isteka vremena učenici predstavljaju rezultate rada.
ZAVRŠNI DIO
6. Izrada oblaka riječi (10 min)
Na kraju obrade Kafkina Preobražaja može se metodom oblaka riječi provjeriti koliko su učenici
usvojili prethodno obrađene sadržaje te koliko su razumjeli kompleksni svijet Kafkine pripovijetke.
(Metoda je opisana u priručniku na str. 62.).
Napomena – Za ovu aktivnost učenici se trebaju služiti digitalnim alatom. Ako to nije moguće,
oblak riječi mogu nacrtati u svoje bilježnice, samo je važno da se pritom služe slovima različite
veličine.
UPUTA
z Izdvojite 10 – 15 pojmova (likova, motiva, situacija, poetičkih pojmova, metafora i sl.) koje
smatrate najvažnijima za Kafkinu pripovijetku Preobražaj.
z Razvrstajte navedene pojmove od najvažnijih do manje važnih: njihovu važnost istaknite ve-
ličinom slova.
z Načinite od svojih pojmova oblak riječi.
z Vrijeme rada: 5 minuta.
Nakon isteka vremena jedan učenik može prikazati svoj oblak riječi, a ostali ga učenici mogu ko-
mentirati i usporediti sa svojim.
NASTAVNI LISTIĆ
Poslovni sastanak
POSLOVNI SASTANAK
TEMA: Zanemarivanje poslovnih obaveza Gregora Samse
SUDIONICI SASTANKA: šef, poslovođa, pravnik, trgovački putnik
TIJEK SASTANKA:
1. uvod (pozdrav, predstavljanje)
2. najava teme
3. iznošenje argumenata
4. reakcija sugovornika
5. usuglašavanje stavova
6. navođenje sugovornika na vlastiti stav
7. donošenje odluke
8. zaključak.
Iz komunikacijskoga bontona:
z Uvijek govorite jasno i razgovijetno.
z Izlaganje treba biti jasno, razumljivo i nedvosmisleno.
z Izbjegavajte neprimjerene riječi i izraze.
z Budite dobar sugovornik – pozoran, ne upadajte u riječ, pokažite poštovanje.
z Budite dobar slušatelj – pozoran i strpljiv.
Poslovni sastanak
POSLOVNI SASTANAK
TEMA: Zanemarivanje poslovnih obaveza Gregora Samse
SUDIONICI SASTANKA: šef, poslovođa, pravnik, trgovački putnik
TIJEK SASTANKA:
1. uvod (pozdrav, predstavljanje)
2. najava teme
3. iznošenje argumenata
4. reakcija sugovornika
5. usuglašavanje stavova
6. navođenje sugovornika na vlastiti stav
7. donošenje odluke
8. zaključak.
Iz komunikacijskoga bontona:
z Uvijek govorite jasno i razgovijetno.
z Izlaganje treba biti jasno, razumljivo i nedvosmisleno.
z Izbjegavajte neprimjerene riječi i izraze.
z Budite dobar sugovornik – pozoran, ne upadajte u riječ, pokažite poštovanje.
z Budite dobar slušatelj – pozoran i strpljiv.
Nastavna jedinica Gregor Samsa u šoping-centru:
Maša Kolanović, Poštovani kukci
RAZRADA ISHODA
z interpretira na osnovi usporedbe hrvatske i svjetske književne tekstove na sadržajnoj i
izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste, poetske
vrste i dramske vrste I
z opisuje intertekstualne poveznice među tekstovima i njihovim obilježjima (groteska,
parodija ili travestija)
z analizira povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika,
S
z oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima H
O
z iznosi i opisuje svoje stavove D
z izdvaja ključne misli I
z objašnjava i argumentira svoju misao
z analizira građu
z navodi primjere
z stvara novi tekst na temelju polaznoga
z prepričava događaj
MEĐUPREDMETNE TEME
z goo C.5.3. Promiče kvalitetu života u zajednici.

Napomena – Za realizaciju ove nastavne jedinice nije potrebno pročitati cjelovit tekst priče
Maše Kolanović Poštovani kukci. Prijedlog je načinjen na temelju ulomka (završni dio priče) koji
se nalazi u čitanci.
UVODNI DIO
1. Razgovor uz poticaj – IZZI digitalni sadržaji (10 min)
Nastavnik može na početku sata projicirati učenicima tekst Jorgea Luisa Borgesa o prvome susretu
s Kafkinom prozom koji se nalazi u IZZI digitalnim sadržajima (modul Avangarda ili pobuna kao po-
etika / Učionica / Franz Kafka). Borgesov tekst nastavnik može najprije učenicima glasno pročitati, a
zatim im može postaviti pitanja kojima se propituje njihov odnos prema Kafkinoj prozi. (Pitanja se
nalaze u digitalnim sadržajima ispod teksta.)
PITANJA
1. Kakvim se čitateljem smatrate? Opišite tekstove koji privlače vašu pažnju. Pokušajte ih opisati
sa što više detalja služeći se književnoteorijskim pojmovima.
2. Komentirajte Borgesove riječi. Pronalazite li se u njegovu prvom susretu s Kafkinom prozom?
3. Odredite na što Borges misli kad kaže mladenačka povodljivost kao čitatelja.
4. Biste li, poput Borgesa, Kafkinu prozu opisali suhoparnom? Obrazložite svoje mišljenje.
Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i komentiraju odgovore.
SREDIŠNJI DIO
2. Slušanje i razgovor o tekstu (20 min)
Nastavnik može učenicima pročitati ulomak pripovijetke Poštovani kukci Maše Kolanović koji se
nalazi u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 66. – 67.).
Nakon čitanja može se povesti kratki razgovor u kojemu će učenici iskazati svoje dojmove i komen-
tirati tekst s obzirom na njegovu povezanost s pripovijetkom Franza Kafke Preobražaj.
PITANJA
1. Koje asocijacije u vama izaziva naslov Poštovani kukci?
2. Kako je u tekstu prikazan šoping-centar?
3. Podudara li se opis šoping-centra s vašim doživljajem takva prostora? Obrazložite svoj odgovor.
4. Kako se u ulomku uvodi motiv preobrazbe?
5. Što povezuje Lea iz priče Maše Kolanović s Gregorom Samsom iz Kafkine priče?
6. Kako na vas djeluje završetak priče Poštovani kukci? Smatrate li ga tragičnim ili tragikomičnim?
Obrazložite svoj odgovor.
3. Vennov dijagram (25 min)

Nakon razgovora o tekstu Maše Kolanović učenici mogu povezati završni dio priče Poštovani kukci
s Kafkinom pripovijetkom Preobražaj.
UPUTA
z Služeći se Vennovim dijagramom, usporedite završni dio pripovijetke Poštovani kukci s Kafki-
nom pripovijetkom Preobražaj na tematskoj, problemskoj i stilskoj razini te uočite sličnosti i
razlike između tih tekstova.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može predstaviti svoje usporedbe, a ostali ih učenici mogu
komentirati i, prema potrebi, dopuniti.
4. Pisanje uz poticaj (25 min)

U čitankama se nalazi ulomak iz intervjua s Mašom Kolanović (Književni vremeplov 4, str. 68.) u koje-
mu autorica progovara o Kafki kao našemu suvremeniku. Nastavnik može učenicima dati zadatak
da pročitaju tekst i napišu kratak komentar.
UPUTA
z Pročitajte ulomak iz intervjua s Mašom Kolanović, a zatim napišite kratki tekst (100 – 150 rije-
či) u kojemu ćete (1.) prikazati i komentirati način na koji je autorica povezala Kafkin doživljaj
svijeta sa suvremenim vremenom i (2.) usporediti autoričino mišljenje sa svojim doživljajem
Kafkine proze.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoj komentar,
a ostali učenici mogu ga usporediti sa svojim tekstovima.
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata nastavnik može izdvojiti pojam »kafkijanske atmosfere« kao poveznicu izme-
đu tekstova Franza Kafke i Maše Kolanović i zatražiti od učenika da ga stave u suvremeni kontekst.
UPUTA
z Razmislite, a zatim u sljedećih pet minuta zapišite natuknice kojima ćete ispričati jedan događaj
s kafkijanskom atmosferom iz vlastitoga života ili iz suvremenoga svijeta, tj. naše stvarnosti.
Upotrijebite u svojoj priči što više detalja kojima ćete uvjerljivo opisati tjeskobu koju takva
atmosfera izaziva u čovjeku.
z Služeći se natuknicama, ispričajte ostatku razreda taj događaj.
Učenici prepričavaju događaje na temelju natuknica i međusobno ih komentiraju.
5. GLASOVNI SUSTAV
HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA (1.)
f Glasovni sustav (uvod)
Nastavna jedinica f Nastajanje i podjela glasova. Fonem: razlikovni glas
f Fonem u morfemu. Glasovne promjene
f Dodatni sat: Glasovne promjene
(sastavljanje zadataka za provjeru)
A.4.5. Učenik analizira glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika.
RAZRADA ISHODA I
z opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj razini (artikulacijska i
akustička obilježja glasova)
S
z uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika O
z navodi primjere D
MEĐUPREDMETNE TEME
I
UVODNI DIO
Nastavnik može u uvodnome dijelu sata postaviti učenicima pitanje koje se nalazi na početku ove
udžbeničke jedinice (Fon-Fon 4, str. 46.).
UPUTA
z Izrazite na ljestvici od 1 do 5 svoje mišljenje o važnosti nečijega glasa, odnosno o točnosti
tvrdnje da se čovjekova osobnost ogleda i u njegovu glasu. Obrazložite svoj odgovor.
Učenici iznose svoje odgovore.
SREDIŠNJI DIO
Na važnost glasa i artikulacije može se ukazati čitanjem dvaju kratkih tekstova u udžbeniku: Govorite
jasno i Jasno razmišljanje i artikulacija (Fon-Fon 4, str. 47.) i odgovaranjem na pitanja ispod tekstova:
nakon uvodnoga pitanja i čitanja tekstova učenici će razmijeniti svoje misli u paru i izvijestiti razred
o čemu su razgovarali.
UPUTA
z Razmislite pa odgovorite u sebi na sljedeće pitanje:
} Smatrate li da je pravilna artikulacija glasova važna? Opišite jednu situaciju kojom ćete
potkrijepiti svoje mišljenje.
z Pročitajte tekstove Govorite jasno i Jasno razmišljanje i artikulacija u udžbeniku. Razmislite pa
odgovorite (u sebi) na sljedeća pitanja:
} Zamislite da ste »trener glasa«. Navedite tri najvažnija savjeta koje biste dali nekomu
poslovnom čovjeku ili javnoj osobi.
} Kojim glasovima, prema vašemu mišljenju, prenosimo osjećaje: samoglasnicima ili su-
glasnicima? Obrazložite svoj odgovor.
Razmijenite svoje misli u paru.
Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali.
3. Prisjećanje jezičnih sadržaja (10 min)

Nakon ukazivanja na važnost glasa i pravilne artikulacije glasova nastavnik može postaviti nekoliko
pitanja (Fon-Fon 4, str. 47.) kojima će učenici provjeriti kakvo je njihovo predznanje o glasovima kao
jezičnim jedinicama, tj. o glasovnome sustavu hrvatskoga jezika.
PITANJA
1. Kako nastaje glas? Koji govorni organi sudjeluju u nastanku glasova?
2. Kako se dijele glasovi prema mjestu tvorbe?
3. Zbog čega dolazi do glasovnih promjena?
4. U kojim se glasovnim promjenama jedan glas zamjenjuje drugim glasom?
ZAVRŠNI DIO
4. Rješavanje zadatka (10 min)
UPUTA
z Izaberite tri glasa koja ostavljaju najsnažniji dojam na vas. Svakomu pridružite jedan osjećaj,
boju i zvuk, a zatim svaki glas izgovorite naglas i opišite kako je nastao. Za rad imate 5 minuta.
Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada.
5. GLASOVNI SUSTAV
RAZRADA ISHODA
z objašnjava razliku između otvornika i zatvornika I
opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj razini (artikulacijska i
S
z
akustička obilježja glasova)

z navodi poznate činjenice
z
z
procjenjuje informacije
izdvaja informacije
O
z
z
usustavljuje informacije
dopunjuje i komentira izlaganje drugih učenika
D
rješava zadatke
I
z
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – U ovoj se nastavnoj jedinici obrađuju dvije udžbeničke jedinice: (1.) Nastajanje i
podjela glasova i (2.) Fonem: razlikovni glas. Budući da je učenicima dio ovih sadržaja već poznat,
spojili smo ih u jednu nastavnu jedinicu, a svaki će nastavnik, ovisno o predznanju učenika,
vremenski rasporediti ponuđene aktivnosti.
UVODNI DIO
1. Kružna mapa (25 min)
Učenici u uvodnome dijelu sata rade metodom kružne mape podijeljeni u pet skupina: svakoj se
skupini dodjeljuje broj 1, 2, 3, 4 ili 5 i daje jedan papir, a svakomu učeniku u skupini flomaster (ili
olovka) različite boje. Pritom treba paziti na to da svaki učenik unutar jedne skupine ima flomaster
druge boje kako bi se njegovi pojmovi razlikovali od pojmova ostalih u skupini. (Metoda kružne
mape opisana je u ovome priručniku na str. 61.)
Nastavnik najprije zadaje temu Nastanak i podjela glasova o kojoj će učenici zapisati svoje spoznaje,
a nakon toga učenici dobivaju uputu za rad.
UPUTA
z Služeći se metodom kružne mape, ponovit ćemo sve što znate o nastanku i podjeli glasova.
Svaki učenik treba zapisati nešto što zna o ovoj temi (neki pojam, činjenicu i sl.) slijedeći upute.
} Najprije jedan učenik napiše svoj podatak / spoznaju o temi na dobiveni papir flomaste-
rom određene boje i nakon toga pošalje papir učeniku s lijeve strane.
} Taj učenik dopisuje ono što zna (jedan pojam, jednu spoznaju) na dobiveni papir floma-
sterom druge boje i nakon toga pošalje papir učeniku s lijeve strane.
} Postupak se ponavlja dok učenici imaju ideja, tj. dok mogu ponuditi odgovor na zadanu
temu. Ako pojedini učenik ne zna što napisati, tj. ako je iscrpio svoje ideje, umjesto od-
govora treba dopisati točku svojom bojom i poslati papir sljedećemu učeniku. Naravno,
potrebno je imati što više odgovora na papiru, a što manje točaka.
z Radit ćete u skupinama 10 minuta, a zatim ćete predstaviti rezultate svojega rada ostalim
učenicima u razredu: najprije će jedna skupina održati izlaganje o nastanku i podjeli glasova
na temelju podataka kojih su se kao skupina prisjetili, a zatim će nastavnik prozvati krono-
loškim slijedom ostale skupine da dopune izlaganje navodeći samo ono što nije u izlaganju
prethodnih skupina rečeno o nastanku i podjeli glasova.
Učenici iznose rezultate rada po skupinama i dopunjavaju ih.
SREDIŠNJI DIO
2. Čitanje i izrada bilježaka (20 min)
U središnjemu dijelu sata učenici samostalno rade na tekstu: čitaju udžbeničku jedinicu o nastanku
i podjeli glasova (Fon-Fon 4, str. 48. – 53.) i izrađuju, odnosno dopunjavaju bilješke koje su načinili
tijekom prethodne aktivnosti.
UPUTA
z Pročitajte u svojemu udžbeniku tekst Nastajanje i podjela glasova (str. 48. – 53.) i načinite ili
dopunite bilješke u svojim bilježnicama tako da obuhvatite sljedeće pojmove: fonetika, fonolo-
gija, glas, govorni organi, podjela glasova prema načinu tvorbe, podjela glasova prema mjestu
tvorbe, podjela glasova prema zvučnosti, fon, slogotvorni i neslogotvorni glasovi.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje bilješke u kojima bi sad trebali biti na-
vedeni svi ključni pojmovi s objašnjenjima. Ako je potrebno, nastavnik može neke pojmove dodatno
objasniti i povezati. Ostali učenici svoje odgovore trebaju, prema potrebi, korigirati i/ili dopuniti.

S pojmom fonema kao razlikovnoga glasa nastavnik može upoznati učenike služeći se tekstom u
udžbeniku (str. 55. – 56.). To se može učiniti kratkim predavanjem u kojemu će se uvesti, objasniti i
povezati pojmovi fonem, fon, fonološka opreka, minimalni par, fonološka okolina, fonemski sustav
hrvatskoga jezika i alofon. Tijekom nastavnikova predavanja učenici mogu načiniti bilješke.
ZAVRŠNI DIO
Obrađene jezične sadržaje učenici mogu ponoviti i uvježbati rješavajući odabrane zadatke u radnoj
bilježnici (Fonoplov 4, str. 47. – 50.).
UPUTA
z Riješite u radnoj bilježnici sljedeće zadatke: 1. zadatak na str. 47.; 1. – 3. zadatak na str. 48.; 5.
zadatak na str. 49. i sve zadatke na str. 50.
z Za rad imate 15 minuta.
Nakon isteka vremena učenici čitaju svoja rješenja, a nastavnik ih, prema potrebi, korigira i objašnjava.
Napomena – Rješenja svih zadataka nalaze se u Metodičkome kutku

(https://www.profil-klett.hr/metodicki-kutak).
DOMAĆA ZADAĆA
1. Nastavnik može zadati učenicima da za domaću zadaću riješe preostale zadatke u radnoj bilježnici
u poglavlju Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika (Fonoplov 4, str. 47. – 49.).
5. GLASOVNI SUSTAV
Predviđeno trajanje 2 – 3 sata
RAZRADA ISHODA
razlikuje slog i morfonem
I
z
z objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene u kontekstu riječi

z uspoređuje govorni i pisani oblik jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina) S
z navodi poznate činjenice
H
O
z izdvaja informacije
z usustavljuje informacije D
z dopunjuje i komentira izlaganje drugih
z rješava zadatke I
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena
z U ovoj se nastavnoj jedinici obrađuju tri udžbeničke jedinice: (1.) Fonem u morfemu, (2.) Mor-
fološki uvjetovane glasovne promjene i (3.) Fonološki uvjetovane glasovne promjene. Učenici su
se u sedmome razredu osnovne škole susreli s nekim glasovnim promjenama (sibilarizacija,
palatalizacja, jotacija, nepostojani a) pa nastavnik može, ovisno o predznanju svojih učenika,
vremenski rasporediti ponuđene aktivnosti, odnosno obrađivati ove sadržaje dva, tri ili više sati.
z U završnoj udžbeničkoj temi Vodič kroz jezičnu normu glasovnim se promjenama pristupa
iz perspektive jezične norme (Pisanje glasova u dodiru, str. 192. – 194.), stoga ih je potrebno
uvrstiti u obradu glasovnih promjena.
UVODNI DIO
1. Asociogram (5 min)
Budući da su se učenici s pojmom morfema susreli u trećemu razredu, mogu ga ponoviti metodom
asociograma.
Nastavnik na ploču treba zapisati riječ morfem i dati učenicima uputu za rad.
UPUTA
z Vaš je zadatak u sljedećoj minuti napisati što više asocijacija povezanih s riječju morfem.
Nakon isteka vremena učenici čitaju svoje asocijacije, a nastavnik ih može zapisati na ploču.
SREDIŠNJI DIO
Na početku središnjega dijela sata učenici se mogu INSERT metodom prisjetiti poznatih sadržaja.
(Opis metode nalazi se na 59. stranici ovoga priručnika.)
UPUTA
z Riječ je temeljna jedinica od koje se polazi u dijelu gramatike koji se naziva morfologija. U
korijenu je njezina naziva grčka riječ morphé, odnosno oblik: morfologija se bavi vrstama riječi
i njihovim oblicima. Stoga se morfologija naziva i oblikoslovljem. U ovoj nastavnoj jedinici
bavit ćemo se i pojmovima s kojim ste se ranije susreli: morfem, alomorf, morfemska analiza
i osnova riječi.
z Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte u svojim udžbenicima (Fon-Fon 4, str. 57. – 58.)
sljedeće tekstove: (1.) Fonem, morfem, morfonologija, (2.) Morfem i morfemska granica te (3.)
Morfem i slog.
} Kvačicom (√) označite sadržaje koji su vam otprije poznati.
} Znakom plus (+) označite nove informacije.
} Znak upitnika (?) stavite kod sadržaja za koje vam treba dodatno objašnjenje.

Kad učenici završe s radom, nastavnik im može održati kratko predavanje kojim će protumačiti
pojmove koje su učenici označili upitnikom u prethodnoj aktivnosti (Fon-Fon 4, str. 57. – 58.).

Glasovne promjene učenici mogu ponoviti (sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, nepostojani a) i
usvojiti (jednačenja glasova, ispadanje glasova) radom u skupinama. Pritom će jedna skupina biti
zadužena za uvodni dio (morfološki i fonološki uvjetovane glasovne promjene), a ostale tri skupine
za pojedine glasovne promjene.
Napomena – Ako smatra potrebnim, nastavnik može održati kratko predavanje kojim će uve-
sti pojmove morfološki i fonološki uvjetovanih glasovnih promjena. U tome će slučaju učenici
raditi u trima skupinama.
Učenike je najprije potrebno podijeliti u četiri skupine i dati im uputu za rad.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka će skupina dobiti određenu temu o glasovnim promjenama
koju treba obraditi služeći se udžbenikom.
z Druga i četvrta skupina trebaju uklopiti i pravopisne sadržaje povezane s glasovnim promje-
nama (poglavlje Vodič kroz jezičnu normu). Ti su sadržaji navedeni u popisu stranica.
z Svaka skupina treba vizualno usustaviti sadržaje koje će izlagati ostatku razreda (npr. u obliku
tablice, umne mape i sl.).
z Za rad u skupini imate 25 minuta, a zatim svaka skupina ima 8 minuta za svoje izlaganje.
z Tijekom izlaganja svake pojedine skupine ostatak razreda može izrađivati bilješke u obliku
natuknica.
1. skupina z glasovne promjene – uvod Fon-Fon 4, str. 59. – 61.

z palatalizacija
z sibilarizacija
Fon-Fon 4, str. 62. – 64.
2. skupina z jotacija
i str. 192. (sibilarizacija)
z nepostojani a
z vokalizacija
3. skupina z promjene ije, je, e, i Fon-Fon 4, str. 64. – 67.
z jednačenje glasova po zvučnosti Fon-Fon 4, str. 68. – 70. i
4. skupina z jednačenje glasova po mjestu tvorbe str. 192. – 194. (jednačenje
z ispadanje suglasnika glasova, gubljenje glasova)
Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju. Ako je potrebno,
nastavnik može dopuniti izlaganje pojedinih skupina.
ZAVRŠNI DIO
Za uvježbavanje glasovnih promjena mogu poslužiti IZZI digitalni sadržaji. Nastavnik može proji-
cirati zadatke koji se nalaze u IZZI digitalnim sadržajima (modul Avangarda ili pobuna kao poetika /
Učionica / Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika – Morfološki uvjetovane glasovne promjene,
Fonološki uvjetovane glasovne promjene, Više glasovnih promjena u jednoj riječi) i dati učenicima uputu.
UPUTA
z Zajedno ćemo rješavati zadatke i ponoviti što ste naučili o glasovnim promjenama.
Rješavajući zadatke i komentirajući ih, učenici ponavljaju već usvojene sadržaje o glasovnim pro-
mjenama.
Napomena – Umjesto ove aktivnosti učenici mogu riješiti nekoliko zadataka u radnoj bilježnici
Fonoplov 4 (str. 52. – 58.). Ostale zadatke učenici mogu riješiti za domaću zadaću.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Glasovne promjene – sinteza, str. 58. – 59.).
5. GLASOVNI SUSTAV
RAZRADA ISHODA
objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene u kontekstu riječi
I
z
z uspoređuje govorni i pisani oblik jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)
Razrada ishoda na razini aktivnosti S

procjenjuje usvojenost nastavnih sadržaja
H
z
z oblikuje zadatke
z izrađuje ključeve za rješenja O
z osmišljava oblik vrednovanja
z rješava zadatke D
vrednuje i samovrednuje usvojenost nastavnih sadržaja
I
z
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Pisanje (5 min)
UPUTA
z Napišite koje ste glasovne promjene, prema vlastitome mišljenju, usvojili najbolje, a koje vam
predstavljaju problem. Za pisanje imate jednu minutu.
Nakon isteka vremena učenici čitaju svoje zapise i međusobno ih komentiraju.
SREDIŠNJI DIO
2. Rad u skupini (35 min)
Učenici rade podijeljeni u 5 skupina i sastavljaju zadatke za dobivene glasovne promjene te predlažu
njihovo vrednovanje. Ako je moguće, ovu bi aktivnost trebalo provesti služeći se računalom – zadatci
se mogu projicirati ostatku razredu, čime se ne bi nepotrebno gubilo vrijeme na njihovo prepisivanje.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka će skupina dobiti određenu temu, a u radu se možete služiti
udžbenikom. Vaš se zadatak sastoji od dvaju dijelova:
1. Osmislit ćete 2 – 3 zadatka koja ćete postaviti ostatku razredu da biste provjerili pozna-
vanje i razumijevanje glasovnih promjena.
2. Osmislit ćete oblik vrednovanja za ostatak razreda koji rješava vaše zadatke.
1. skupina palatalizacija, sibilarizacija

2. skupina jotacija, nepostojani a
3. skupina vokalizacija, promjene ije, je, e, i
4. skupina jednačenje glasova po zvučnosti
5. skupina jednačenje glasova po mjestu tvorbe, ispadanje suglasnika
z Za rad u skupini imate 10 minuta, a zatim svaka skupina ima 5 minuta za provjeru znanja i
vrednovanje – postavite zadatke ostatku razreda i vrednujte njihove odgovore.
Nakon isteka vremena predstavnik prve skupine postavlja zadatke, a ostali ih učenici rješavaju i
dobivaju povratnu informaciju o broju bodova koji su pritom ostvarili.
ZAVRŠNI DIO
3. Razgovor uz poticaj (5 min)
UPUTA
z Komentirajte na temelju vrednovanja zadataka svoj rezultat.
Nekoliko učenika iznosi svoje komentare.
Nastavna jedinica 6. Avangardna poezija: ekspresionizam
različitih konteksta na književni tekst. I
RAZRADA ISHODA
z kritički vrednuje informacije i ideje S
z analizira književni tekst s obzirom na povijesni, društveni i kulturni kontekst
z objašnjava tekst iz perspektive poetike i književnopovijesne epohe H
z iznosi i obrazlaže svoje stavove O
z
z
odgovara na pitanja
navodi primjere
D
interpretira književnoumjetničke tekstove
I
z
z prepoznaje ključne pojmove

MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Učenici se mogu prisjetiti značenja pojma ekspresija usporedbom fotografije i slike u čitanci (Knji-
ževni vremeplov 4, str. 73.).
UPUTA
z Služeći se Vennovim dijagramom, usporedite fotografiju i sliku – po čemu su slične, a po čemu
se razlikuju.
Nekoliko učenika može opisati svoj Vennov dijagram. Ostali ga učenici mogu komentirati i, prema
potrebi, dopuniti. Nakon toga nastavnik im
može postaviti sljedeće pitanje:
z Kojem biste od ovih dvaju slikovnih
prikaza pridružili riječ ekspresija? Obra-
zložite svoje odgovore.
Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore i
obrazloženja. Ako je potrebno, nastavnik ih
može dopuniti i dodatno obrazložiti.
SREDIŠNJI DIO
Služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 73. i 346. – 348.), nastavnik može kratkim
predavanjem uvesti učenike u kontekst u kojemu se javlja ekspresionizam u književnosti (europskoj,
hrvatskoj) i objasniti dva ključna pojma: ekspresija i antimimetičko načelo. Nakon toga učenici mogu
na primjeru ekspresionističke pjesme Georga Trakla Grodek upoznati ključna obilježja ekspresio-
nističke poetike.

Učenici mogu samostalno, u sebi, pročitati pjesmu Georga Trakla Grodek (Književni vremeplov 4, str. 74.).
UPUTA
z Pažljivo pročitajte pjesmu Georga Trakla Grodek.
Nakon što su pročitali pjesmu, nastavnik može učenicima postavljati pitanja kojima će ih voditi u
interpretaciji pjesme, odnosno ukazati na ključna obilježja ekspresionističke poetike ostvarena u
ovoj pjesmi. (Dio ovih pitanja nalazi se ispod teksta pjesme.)
PITANJA
1. Opišite pjesnikovu viziju (ekspresiju) ratne stvarnosti.
2. Izdvojite pjesničke slike kojima se stvara ekspresija stvarnosti, tj. vizija svijeta lirskoga subjek-
ta. Uočite ulogu boje u stvaranju ekspresije. Povežite uz svaku boju odgovarajuću emociju
ili raspoloženje.
3. Izdvojite izraze ili stihove koji po vašemu mišljenju najbolje odražavaju antiratni stav.
4. Poredajte stihove unutar pjesme na drukčiji način. Smatrate li da se nešto promijenilo u
značenju pjesme u cjelini s obzirom na izvorni poredak stihova? Obrazložite svoj odgovor.
5. Navedite izrazna obilježja pjesme.
6. Koje biste boje upotrijebili kad biste željeli iskazati neki vlastiti osjećaj (npr. tjeskobu, strah,
nemir)? Smatrate li da bi i ostali ljudi upotrijebili iste boje? Obrazložite svoj odgovor.
ZAVRŠNI DIO
4. Usmjereno čitanje (15 min)
Učenici se u završnome dijelu sata mogu vratiti pjesmi Grodek Georga Trakla sa zadatkom da u njoj
prepoznaju obilježja ekspresionističke poetike.
UPUTA
z Ponovno pročitajte pjesmu Grodek Georga Trakla i služeći se prikazom ekspresionističke poe-
tike u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 75.), uočite u njoj ekspresionistička obilježja, odnosno
dokažite da je riječ o ekspresionističkoj pjesmi.
7. OBVEZNA LEKTIRA
Nastavna jedinica f Antun Branko Šimić (interpretacija odabranih pjesama)
f Poetika Antuna Branka Šimića
C.4.2 Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s
RAZRADA ISHODA
z interpretira lirsku pjesmu služeći se književnoteorijskim pojmovima
z analizira povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, I
z uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja (znanstvenika, S
H
z
z objašnjava tekst iz perspektive poetike i književnopovijesne epohe

z uspoređuje tekstove hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti u
književnopovijesnome kontekstu O
z prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na
D
z navodi ključne teme i motive I
z interpretira književnoumjetničke tekstove
z kritički procjenjuje tekst
z oblikuje stavove
MEĐUPREDMETNE TEME

UVODNI DIO
Nastavnik može uputiti učenike na popis naslova Šimićevih pjesama u zbirci Preobraženja koji se
nalazi u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 79.). Na temelju naslova pjesama učenici će pokušati
navesti ključne teme i temeljne motive Šimićeve poezije.
UPUTA
z Promotrite naslove Šimićevih pjesama u čitanci i na temelju tih naslova pokušajte navesti
ključne teme i temeljne motive Šimićeve poezije. Za rad imate 5 minuta.
Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.
Napomena – Slična se aktivnost može ponuditi učenicima kao motivacija za čitanje Šimićeve
poezije, tj. prije samostalnoga čitanja odabranih pjesama, samo što se od njih umjesto saži-
manja može tražiti predviđanje tema i temeljnih motiva Šimićeve poezije na temelju naslova
njegovih pjesama.
SREDIŠNJI DIO
Nastavnik može učenike podijeliti u pet skupina. Budući da su se učenici trebali pripremiti za sat
lektire, svaka skupina dobiva zadatak povezan s pjesništvom Antuna Branka Šimića. Učenici rade
u skupinama, a zatim svaka skupina izlaže rezultate rada ostatku razreda.
UPUTA
z Radit ćete podijeljeni u pet skupina, a svaka skupina dobit će svoj zadatak, odnosno temu
kojom se Šimić bavi u svojoj poeziji predstavljenu Šimićevim antologijskim pjesmama.
Tema: Pjesnik i pjesništvo

1. skupina z Pjesnici Književni vremeplov 4, str. 80.
z Moja preobraženja
Tema: Ekspresija zavičajnoga krajolika

2. skupina Književni vremeplov 4, str. 81.
z Hercegovina
Tema: Egzistencijalni motivi: život,

postojanje, tjeskoba, ljubav, smrt
z Povratak
z Teški zrak

postojanje, tjeskoba, ljubav, smrt
z Ljubomora
z Prva noć samoće

5. skupina postojanje, tjeskoba, ljubav, smrt Književni vremeplov 4, str. 85.
z Opomena
z Vaš je zadatak pročitati pjesme koje se nalaze u čitanci u okviru određene teme, a zatim ih
interpretirati služeći se smjernicama/pitanjima ispod teksta/tekstova i vlastitim bilješkama ako
ste te pjesme odabrali za interpretaciju, odnosno kao domaću lektiru.
z Vrijeme za rad u skupini: 25 minuta.
z Vrijeme za pojedinačno izlaganje predstavnika skupine: 5 minuta.
Nakon isteka vremena za rad u skupinama učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komenti-
raju te, prema potrebi, korigiraju i dopunjavaju.
3. Razmjena mišljenja unutar para (10 min)

Nakon interpretacije antologijskih pjesama Antuna Branka Šimića učenici mogu izvesti zaključke o
obilježjima Šimićeve poetike.
UPUTA
z Ovu aktivnost radite u paru: najprije svaki član para radi individualno, a nakon toga trebate
razmijeniti mišljenja.
z Razmislite i zapišite u sljedećih pet minuta tri do četiri obilježja Šimićeve poezije koja smatrate
ključnima za njegovu poetiku.
z Nakon toga razmijenite svoje mišljenje unutar para i usuglasite se oko toga koja su najvažnija
obilježja Šimićeve poetike.
Napomena – Kad završe s radom, učenici mogu svoje odgovore usporediti s tekstom Šimićeva
poetika (Književni vremeplov 4, str. 86.).
ZAVRŠNI DIO
4. ČINKVINA (10 min)
Služeći se činkvinom, učenici mogu sažeti informacije o Šimićevoj poeziji. (Opis činkvine nalazi se
na 57. stranici ovoga priručnika.)
UPUTA
z Služeći se činkvinom, možete izraziti svoj doživljaj Šimićeve poezije.
Uputa za pisanje
1. Prvi je red opis teme u jednoj riječi (imenica).
2. Drugi je red opis teme u dvije riječi (dva pridjeva).
3. Treći red sadrži tri riječi koje opisuju radnju (tri glagolske imenice).
4. Četvrti je red fraza od četiri riječi koje izražavaju osjećaje povezane s temom.
5. Peti je red istoznačnica (jedna riječ) koja ponovno sažima bit teme.
5. Zadavanje domaće zadaće (5 min)

Učenici mogu za domaću zadaću odabrati jednu od triju pjesama iz čitanke (Književni vremeplov 4,
str. 93.) i interpretirati je služeći se podsjetnikom na str. 395.
7. OBVEZNA LEKTIRA
Nastavna jedinica f Antun Branko Šimić (interpretacija odabranih pjesama)
f Poetika Antuna Branka Šimića
RAZRADA ISHODA
z uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja (znanstvenika, S
z analizira književni tekst s obzirom na povijesni, društveni i kulturni kontekst H

O
interpretira književnoumjetničke tekstove
D
z

z kritički procjenjuje tekst
z oblikuje stavove
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – Sat se može realizirati polazeći od interpretacije Šimićevih pjesama koje su učenici
radili za domaću zadaću.
UVODNI DIO
1. Interpretacija pjesama (20 min)
z Nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita, odnosno usmeno izloži svoju interpre-
taciju odabrane pjesme Antuna Branka Šimića. Nakon toga ostali učenici koji su odabrali istu
pjesmu mogu dopuniti interpretaciju.
z Ostali učenici na temelju slušanja mogu načiniti bilješke i komentirati, odnosno usporediti
njihove interpretacije sa svojima.
z Postupak se može ponoviti za ostale dvije odabrane pjesme.
SREDIŠNJI DIO
Učenike se može uputiti na tekst Ekspresionistička poetika u čitanci i dati im uputu za samostalni rad.
UPUTA
z Pročitajte tekst o ekspresionističkoj poetici u svojim čitankama (Književni vremeplov 4, str. 75.).
z Služeći se svojim poznavanjem Šimićeve poezije, dokažite da se u njegovim pjesmama pojav-
ljuju obilježja ekspresionističke poetike: svakomu obilježju u lijevome stupcu polaznoga teksta
(odnos prema društvenoj stvarnosti, antimimetičko načelo, ekspresija, autonomija boje, slobo-
da izraza, sažetost) navedite primjer iz Šimićeve poezije i naslov pjesme u kojoj se pojavljuje.
ZAVRŠNI DIO
3. Sastavljanje male antologije Šimićeve poezije (10 min)
UPUTA
z Načinite malu antologiju poezije Antuna Branka Šimića: odaberite desetak njegovih najboljih
pjesama i razvrstajte ih prema načelu koje sami odaberete. Na kraju joj dajte i naslov.
Nastavnik može prozvati dvoje učenika koji će predstaviti svoje antologije, a ostali ih učenici mogu
komentirati i usporediti sa svojim antologijama.
Napomena – Ako smatra potrebnim, nastavnik može proširiti sadržaje posvećene poeziji Antuna
Branka Šimića. U nastavku smo predložili nekoliko dodatnih aktivnosti.
DODATNE AKTIVNOSTI
1. Samostalna interpretacija književnoga teksta (25 min)
UPUTA
z Vaš je zadatak, služeći se svojim poznavanjem ključnih pojmova u interpretaciji lirske pjesme,
samostalno interpretirati pjesmu Ljubav Antuna Branka Šimića (Književni vremeplov 4, str. 83.).
z Ako smatrate potrebnim, možete se poslužiti i podsjetnikom na 394. stranici.
Nakon isteka vremena učenici objavljuju rezultate rada, a ostali učenici ih komentiraju i, prema
potrebi, korigiraju i dopunjavaju.
Napomena – Učenici mogu ovu aktivnost raditi i u paru.
2. T-tablica (45 min)

Učenici mogu usporediti svoju interpretaciju pjesme Ljubav (Književni vremeplov 4, str. 83.) s inter-
pretacijom Milivoja Solara u čitanci (Vježbe tumačenja, str. 88. – 91.).
UPUTA
z Pročitajte interpretaciju pjesme Ljubav koju je napisao književni znanstvenik Milivoj Solar, a
zatim, služeći se T-tablicom, usporediti svoju interpretaciju sa Solarovom interpretacijom. Za
rad imate 30 minuta.
Nakon isteka vremena za rad nekoliko učenika predstavlja svoje usporedbe, a ostali ih učenici
komentiraju i, prema potrebi, dopunjavaju.
3. Samostalni rad na tekstu (25 min)

Nakon interpretacije antologijskih pjesama učenici mogu pročitati ulomke Šimićevih programatskih
tekstova u svojoj čitanci (str. 351. – 352.) i povezati ih sa Šimićevom poetikom.
4. Dokazivanje / Komentiranje citata o Šimićevoj poeziji

Učenici mogu odabrati jedan od ponuđenih citata o Šimićevoj poeziji u svojoj čitanci (Književni vre-
meplov 4, str. 87.) i dokazati njegovu točnost primjenjujući znanje o Šimićevoj poeziji.
UPUTA
z Odaberite jedan od ponuđenih citata. Služeći se poznavanjem Šimićeve poezije i njegovih
programatskih tekstova, dokažite da su tvrdnje koje se u citatu navode točne.
5. Usporedba književnih tekstova (35 min)

U rubrici Iz drugoga kuta (Književni vremeplov 4, str. 95. – 96.) nalaze se dvije pjesme nastale u raz-
doblju druge moderne u kojima se javljaju aluzije na Šimićevu poeziju.
Nastavnik može razred podijeliti u dvije skupine i dati im zadatak da usporede Šimićevu pjesmu s
pjesmom koja je nastala u drugoj polovici 20. stoljeća.
UPUTA
z Ovaj zadatak radite podijeljeni u dvije skupine. Služeći se zadatcima ispod tekstova, svaka
skupina usporedit će pjesmu jednoga pjesnika koji je stvarao u razdoblju hrvatske moderne
(1952. – 1969.) s jednom Šimićevom pjesmom.
Usporedba: Slavko Mihalić, Majstore, ugasi

svijeću – Antun Branko Šimić, Pjesnici
Usporedba: Ivan Slamnig, Koji hodaš malen ispod
zvijezda – Antun Branko Šimić, Opomena

Nakon isteka vremena predstavnik svake skupine izlaže rezultate rada, a ostali učenici ih komen-
tiraju i, prema potrebi, korigiraju i dopunjavaju.
6. Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici (prijedlog domaće zadaće)

z Učenici mogu proširiti svoje poznavanje Šimićeve poezije usporedbom dviju Šimićevih pjesama:
Tijelo i Ples (Fonoplov 4, str. 60. – 61.).
z Šimićeva poezija može se promatrati u suvremenome kontekstu na temelju zadataka u jedinici
pod naslovom Pjesnik Antun Branko Šimić pred suvremenim čitateljem (Fonoplov 4, str. 62. – 64.).
8. GLASOVNI SUSTAV
Nastavna jedinica
f Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika
f Izgovorna (naglasna) cjelina
RAZRADA ISHODA
z opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na nadodsječnoj (naglasak i
dužina) razini I
z opisuje prozodijski sustav i primjenjuje u govorenju i u pisanju riječi kojima naglasak i
naglasna dužina određuje značenje S
H
O
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Nastavnik može na početku sata učenicima zadati uvodni zadatak u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 72.),
tj. zapisati na ploču rečenicu Zaveže li se mišu za rep olovka, postat će mišolovka.
UPUTA
z Podijelite sljedeću rečenicu Zvonimira Baloga najprije na slogove, potom na riječi, a nakon
toga na izgovorne jedinice veće od riječi: Zaveže li se mišu za rep olovka, postat će mišolovka.
z Za rad imate jednu minutu.
Nakon isteka vremena nastavnik može učenike uputiti na tekst u okviru u udžbeniku (Fon-Fon 4,
str. 72.) da provjere svoje odgovore te da se prisjete značenja pojmova slog i riječ.
SREDIŠNJI DIO
Učenici su se do četvrtoga razreda s pojmom naglaska, odnosno naglasnoga sustava, susreli uglav-
nom na uporabnoj razini. Stoga je važno u središnjemu dijelu sata usvojiti temeljna jezična znanja
o naglasnome sustavu: definirati naglasak, naglasnu dužinu i prozodiju, uvesti vrste naglasaka i
način na koji se obilježavaju te naučiti osnovna pravila o naglašavanju riječi u hrvatskome jeziku.
Na početku središnjega dijela sata nastavnik može kratkim predavanjem uvesti učenike u temu
naglasnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika i najaviti temeljne pojmove: naglasak, zanaglasna
dužina, prozodija, vrste naglasaka, raspodjela naglasaka. Pritom se učenike može uputiti u prikaz
tih sadržaja u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 73. – 80.).

Navedene sadržaje učenici mogu usvajati radom u skupinama (četiri skupine), a svaka skupina bit
će zadužena za jedan dio sadržaja.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka će skupina dobiti dio teme o naglasnome sustavu hrvatskoga
standardnog jezika koju treba obraditi služeći se udžbenikom.
1. skupina Naglasak Fon-Fon 4, str. 73.

2. skupina Vrste naglasaka Fon-Fon 4, str. 74.
3. skupina Raspodjela naglasaka Fon-Fon 4, str. 76. – 77.
4. skupina Zanaglasna dužina Fon-Fon 4, str. 78. – 79.
z Za rad u skupini imate 15 minuta, a zatim svaka skupina ima 6 – 8 minuta za svoje izlaganje.
z Tijekom izlaganja svake pojedine skupine ostatak razreda može izrađivati bilješke u obliku
natuknica.
Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.

Nakon usvajanja temeljnih informacija o naglasnome sustavu nastavnik može održati kratko preda-
vanje kojim će, služeći se tekstom u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 80.), učenicima objasniti razlikovnu
ulogu prozodijskih jedinica (naglaska i zanaglasne dužine).
ZAVRŠNI DIO
Za ponavljanje i uvježbavanje jezičnih sadržaja učenicima se može zadati nekoliko zadataka iz radne
bilježnice (Fonoplov 4, str. 65.).
UPUTA
z Riješite zadatke u radnoj bilježnici na str. 65. Za rad imate 5 minuta.
Nakon isteka vremena učenici čitaju svoja rješenja, a nastavnik ih, prema potrebi, korigira i objašnjava.

8. GLASOVNI SUSTAV
Nastavna jedinica
f Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika
f Izgovorna (naglasna) cjelina
RAZRADA ISHODA
z tumači razliku između izgovornih cjelina u govoru i pismu
z opisuje prozodijski sustav i primjenjuje u govorenju i u pisanju riječi kojima naglasak i I
naglasna dužina određuje značenje
S
z odgovara na pitanja H
izdvaja informacije
O
z
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO

Nastavnik može na ploču napisati (ili projicirati) sljedeće rečenice:
Danas razgovarali smo o kućnim ljubimcima. Danas smo razgovarali o kućnim ljubimcima.
Ne zanimaju ga činjenice, već samo iskustvo. Činjenice ne zanimaju ga, već samo iskustvo.
Nakon što ih učenici promotre, nastavnik postavlja pitanja.
UPUTA
z Promotrite sljedeće rečenice. Pročitajte ih u sebi, a zatim zaključite koju rečenicu prirodnije
izgovarate.
z Ponovno ih izgovorite i utvrdite koje su riječi u njima naglašene, a koje se izgovaraju zajedno
s riječi ispred ili s riječi iza sebe čineći tako izgovornu cjelinu.
Učenici odgovaraju na pitanja i komentiraju, a zatim nastavnik daje sljedeću uputu.
UPUTA
z Osmislite jednu rečenicu sastavljenu od 6 do 8 riječi, a zatim napišite dvije inačice te iste re-
čenice tako da promijenite redoslijed riječi.
z Komentirajte sve tri rečenice s obzirom na redoslijed riječi u njima.
Učenici iznose rezultate rada i komentiraju.
SREDIŠNJI DIO
U osnovnoj su se školi učenici s pojmom izgovorne (naglasne) cjeline susreli samo na uporabnoj
razini. Stoga smo u središnjemu dijelu predložili da nastavnik održi dva kratka predavanja kojima bi
se učenicima na jednostavnim primjerima objasnio pojam nenaglašene riječi i vrsta nenaglasnica.
Ti se teorijski sadržaji primjenjuju u pravilnoj uporabi i pisanju nenaglasnica u tekstu.
Za ovaj je dio sata potrebno pripremiti nastavni listić (u prilogu).
2. Kratko predavanje – prvi dio (15 min)

Služeći se tekstom u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 81. – 82.), nastavnik može održati kratko predavanje
kojim će učenicima uvesti pojam izgovorna (naglasna) cjelina i prikazati podjelu nenaglašenih riječi.
Tijekom nastavnikova predavanja učenici bi trebali samostalno bilježiti najvažnije informacije.

Sadržaje o kojima su slušali u prvome dijelu predavanja učenici mogu ponoviti i uvježbati rješava-
njem zadatka na nastavnome listiću.
UPUTA
z Riješite prvi zadatak na nastavnome listiću. Za rad imate 6 – 8 minuta, a zatim ćemo provjeriti
jeste li točno riješili zadatak.
Nakon isteka vremena jedan učenik može pročitati svoja rješenja, a ostali učenici i nastavnik, prema
potrebi, korigiraju pojedina rješenja zadataka.
4. Kratko predavanje – drugi dio (15 min)

U drugome predavanju nastavnik može, služeći se udžbenikom (Fon-Fon 4, str. 82. – 83.), objasniti
pojam izgovorne (naglasne) cjeline i u kratkim crtama prikazati prelazak naglaska na prednagla-
snicu (proklitiku).
Nakon toga naglasak je potrebno staviti na uporabnu sastavnicu, odnosno pravilnu i nepravilnu
uporabu zanaglasnica s obzirom na mjesto zanaglasnice u izgovornoj (naglasnoj) cjelini. Kao i u
prethodnome predavanju, učenici bi trebali samostalno bilježiti najvažnije informacije.
Napomena – U sadržaj predavanja nastavnik može uvrstiti i tekst Mjesto zanaglasnice (enklitike)
u rečenici koji se nalazi u poglavlju Vodič kroz jezičnu normu (Fon-Fon 4, str. 200.).

Određivanje izgovorne (naglasne) cjeline i pravilnu uporabu nenaglašenih riječi u tekstu učenici
mogu uvježbati rješavajući ostale zadatke na nastavnome listiću. (Tekstovi u drugome zadatku
preuzeti su iz udžbenika (str. 81. i 83.).)
UPUTA
z Riješite drugi i treći zadatak na nastavnome listiću. Za rad imate 10 minuta, a zatim ćemo
provjeriti vaša rješenja.
Učenici čitaju svoja rješenja i komentiraju način na koji su rješavali zadatak, a nastavnik, prema
potrebi, tumači pojedina rješenja zadataka.
ZAVRŠNI DIO
Sadržaje kojima su se bavili na satu učenici mogu ponoviti i uvježbati rješavanjem zadataka u
radnoj bilježnici.
UPUTA
z Riješite zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Nenaglašene riječi, str. 67. – 68.).
Nakon isteka vremena učenici čitaju svoja rješenja, a nastavnik ih, prema potrebi, korigira i tumači.

NASTAVNI LISTIĆ
Nenaglašene riječi
1. Pozorno pročitajte sljedeće rečenice. Podcrtajte u njima jednom crtom sve prednaglasnice, a
dvjema crtama zanaglasnice. Razvrstajte podcrtane riječi u tablicu.
Zar se uvijek trebamo pitati koliko nas drugi čuju ili ne čuju?
Često bismo trebali biti uporniji i tražiti da se i nas mlade čuje.
Jednom će se možda nešto promijeniti i ljudi će shvatiti da i mi imamo nešto važno reći. Je li tako?
prijedlozi
PREDNAGLASNICE veznici
niječna čestica
glagolske
ZANAGLASNICE zamjeničke
upitna čestica
2. Podijelite sljedeće tekstove na izgovorne (naglasne) cjeline – odvojite ih okomitim crtama.
Što mi može pomoći pri određivanju vrste naglaska? Dobro poznajem pravila: u hrvatskome
jeziku postoje četiri naglaska. U jednosložnim riječima nalaze se samo silazni naglasci. Na sred-
njem su slogu samo uzlazni naglasci. Zadnji je slog u pravilu nenaglašen.
Popularna kultura – kultura koju posreduju mediji, uključuje proizvode medijskih industrija:
filmske, radijske i televizijske programe, knjige, novine i časopise, reklame te nove medijske
žanrove kao što su videoigre. Ponekad se izjednačuje s masovnom kulturom jer su obje po
vezane s društvom u kojem su glavni komunikacijski kanal mediji, ali se popularna kultura češće
interpretira u pozitivnom smislu kao zajednička kultura, dok se masovna kultura češće teorijski
definira negativno, kao industrijska kultura koja podređuje građane. Različiti termini i definicije
masovne i popularne kulture proizlaze iz razlike u teorijskom pristupu različitih autora, a ne iz
razlike u medijskim industrijama i njihovim proizvodima.
3. Prepišite rečenice tako da budu gramatički točne.
a) Prve ljubavi se najbolje pamte.
b) Moja baka je vrsna pripovjedačica starih priča.
c) Očekuje se da napravit ćemo najbolje.
d) Svidjeli mu su se učenički radovi.
e) Na kraju dana se očekuje smirenje.
9. Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika
Nastavna jedinica
(ponavljanje; izrada zadataka)
RAZRADA ISHODA
z opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj (artikulacijska i
akustička obilježja glasova) i nadodsječnoj (naglasak i dužina) razini
objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene u kontekstu riječi
I
z
z uspoređuje govorni i pisani oblik jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina)

iznosi svoje stavove i iskustvo
H
z
z uspoređuje svoje stavove i iskustvo sa stavovima i iskustvom drugih učenika

z oblikuje pitanja O
z izrađuje ključ za odgovore
z rješava zadatke i uspoređuje svoja rješenja s točnim odgovorima D
samovrednuje rad
I
z
z opisuje svoj rad
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Kao uvodnu aktivnost nastavnik može zadati učenicima da, radeći u parovima, nakon što nastavnik
postavi pitanja, najprije razmisle i odgovore na njih u sebi, a zatim razmjenjuju odgovore sa svojim
parom.
UPUTA
z Radit ćete u parovima: razmislite i na postavljena pitanja odgovorite u sebi, a zatim odgovore
razmijenite sa svojim parom.
PITANJA
1. Prisjetite se svih sadržaja koje smo obradili u okviru teme Glasovni sustav hrvatskoga standar-
dnog jezika. Koji su vam sadržaji bili najlakši, a koji najteži u njihovu usvajanju? Obrazložite
svoje odgovore.
2. Koje sadržaje smatrate i dalje nejasnima?
3. Imate li savjete za svoje razredne kolege kako što bolje usvojiti određeno gradivo unutar ove
teme? Koji su to savjeti?
Nakon razmjene mišljenja unutar para nastavnik može prozvati dvoje učenika koji će svoje odgo-
vore podijeliti s ostatkom razreda.
SREDIŠNJI DIO
2. Rad u skupinama – izrada banke zadataka (30 min)

Učenici mogu izraditi banku zadataka i ključeve za odgovore podijeljeni u 6 skupina u kojima obra-
đuju zadanu temu. U prilogu se nalazi nastavni listić s tablicom za samovrednovanje.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka će skupina dobiti određenu temu iz područja glasovnoga sustava
hrvatskoga standardnog jezika.
1. skupina Fonem; podjela riječi na slogove
2. skupina Glasovne promjene: palatalizacija; sibilarizacija; jotacija
Glasovne promjene: nepostojani a; vokalizacija;

3. skupina
promjene ije/je/e/i
Glasovne promjene: jednačenje po mjestu tvorbe;

4. skupina
jednačenje po zvučnosti; ispadanje glasova
Naglasni sustav (naglasak, vrste i raspodjela naglasaka,

5. skupina
zanaglasna dužina)
6. skupina Izgovorna (naglasna) cjelina
z Vaš je zadatak osmisliti 6 zadataka kojima se može provjeriti usvojenost sadržaja povezanih sa
zadanom temom. Na taj ćemo način dobiti banku zadataka koji će vam poslužiti za provjeru
i samovrednovanje.
z Naravno, za svaki je zadatak potrebno pripremiti i ključ za odgovore.
z U radu se možete služiti udžbenikom i digitalnim izvorima.
z Te zadatke moći ćete rješavati kod kuće, provjeriti svoja rješenja i na taj se način pripremiti
za provjeru znanja.
Napomena
z Učenici svoje zadatke i rješenja zadataka mogu (tijekom nastave ili nakon nastave, ovisno
o tehničkim mogućnostima) oblikovati kao Wordov dokument ili kviz služeći se digitalnim
alatima. Prije slanja zadataka ostalim učenicima nastavnik će provjeriti ključ za odgovore i
zadatke, prema potrebi, korigirati.
z Ako smatra potrebnim, nastavnik može ponavljanje organizirati tijekom dva školska sata: u
tome slučaju središnji dio sata čini rad u skupinama koji se može produljiti s obzirom na broj
zadataka koje učenici sastavljaju (npr. 8 – 10 zadataka = 35 – 45 minuta). Nakon toga učenici
mogu predstaviti svoje zadatke ostatku razreda i komentirati način na koji su ih sastavljali:
na što su stavili naglasak, kojim su se tipovima zadataka služili i sl. U tome bi slučaju svaka
skupina imala 5 – 6 minuta za izlaganje.
ZAVRŠNI DIO
3. Refleksija (5 min)
Nastavnik može zadati učenicima da iznesu svoju refleksiju o prethodnim aktivnostima te da raz-
misle o svrsi tablice za samovrednovanje.
UPUTA
z Opišite ukratko kako ste se osjećali osmišljavajući zadatke i kako možete iskoristiti tablicu za
samovrednovanje nakon samostalnoga rješavanja zadataka koje su sastavili ostali učenici.
Učenici iznose svoja razmišljanja i međusobno ih komentiraju.
NASTAVNI LISTIĆ

(tablica za samovrednovanje)
FONEM: podjela riječi na slogove
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
GLASOVNE PROMJENE: palatalizacija; sibilarizacija; jotacija
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
GLASOVNE PROMJENE: nepostojani a; vokalizacija; promjene ije/je/e/i
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI LISTIĆ

GLASOVNE PROMJENE: jednačenje po mjestu tvorbe; jednačenje po zvučnosti; ispadanje glasova
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NAGLASNI SUSTAV (naglasak, vrste i raspodjela naglasaka, zanaglasna dužina)
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
IZGOVORNA (NAGLASNA) CJELINA
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Izborna lektira
Nastavna jedinica
RAZRADA ISHODA
I
z

z opisuje svoje misli i asocijacije na zadanu temu
z navodi primjere H
uspoređuje svoje misli i asocijacije s mislima i asocijacijama drugih učenika
O
z
z oblikuje ulogu na temelju lika iz drame

z objašnjava i procjenjuje ponašanje likova D
z izdvaja ključne misli
z raspravlja o zadanoj temi I
z navodi primjere i argumentira
z izražava svoj doživljaj teksta
z stvara tekst na zadanu temu
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Na početku sata može se metodom vruće olovke uvesti tema kazališta – nakon zapisivanja toga
pojma na ploču nastavnik može pozvati učenike da zabilježe svoje misli i asocijacije uz riječ kazalište.
UPUTA
z Služeći se metodom vruće olovke, zabilježite u sljedeće tri minute, neprekinuto, svoje misli i
asocijacije povezane s pojmom kazalište onako kako vam naviru.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje zapise, a ostali učenici mogu ih ko-
mentirati i/ili usporediti sa svojima.
SREDIŠNJI DIO
2. Analiza drame – rad u skupinama (45 min)
Budući da su učenici prethodno pročitali avangardnu dramu Šest osoba traži autora i pripremili
se za sat na temelju smjernica u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 101.), analiza dramskoga teksta
može se realizirati radom u skupinama.
Učenici su podijeljeni u četiri skupine. Svaka skupina dobiva zadatak na nastavnome listiću (u pri-
logu) i zadužena je za jednu tematsku razinu drame. (Pitanja na nastavnome listiću načinjena su
prema smjernicama za čitanje u čitanci.)
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka skupina dobit će zadatak/zadatke na nastavnome listiću. Po-
kušajte što bolje odgovoriti na njih, a svoje odgovore potkrijepite citatima ili parafraziranjem
sadržaja drame.
1. skupina Stvarnost i fikcija

2. skupina Autor i njegovi likovi
3. skupina Avangardna drama
4. skupina Obrnuti svijet
z Vrijeme za rad u skupini: 20 minuta. Vrijeme izlaganja predstavnika skupine: 5 – 6 minuta.

Nakon isteka vremena predstavnici skupina iznose rezultate rada, a ostali učenici komentiraju i/
ili dopunjavaju njihovo izlaganje.
3. Rašomon (25 min)

Služeći se metodom rašomon, svojevrsnom varijantom vrućega stolca, učenici mogu prikazati
dramu šest osoba iz perspektive Redatelja, Oca i Prvaka (uloge likova može odigrati i više učenika).
UPUTA
z Nastavak sata posvetit ćemo likovima iz Pirandellove drame, a njihovu karakterizaciju najbolje
ćemo dobiti metodom rašomon: troje će učenika sjesti na tri stolca i glumiti Redatelja, Oca i
Pastorku, odnosno govoriti iz pozicije likova, a ostali će im učenici postavljati pitanja. Na taj
ćemo način dobiti uvid u dramu iz različitih perspektiva.
Napomena – Nastavnik može odabrati i druge likove, ali je važno da su istovremeno na sceni
te da odgovaraju iz perspektive lika.
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata nastavnik može uputiti učenike na tekst Antonija Tabucchija Gospodina
Pirandella zovu na telefon u kojemu se Pirandello pojavljuje kao lik.
UPUTA
z Pročitajte ulomak dramskoga teksta Antonija Tabucchija Gospodina Pirandella zovu na telefon
(Književni vremeplov 4, str. 108. – 109.), a zatim pokušajte povezati pristup stvarnosti u tome
tekstu s pristupom stvarnosti u Pirandellovoj drami Šest lica traži autora. Komentirajte Tabu-
cchijev odnos prema Pirandellovu djelu.
Nekoliko učenika iznosi svoja zapažanja i komentare, a ostali ih učenici, prema potrebi, dopunjavaju.
DODATNA AKTIVNOST
Grozd (10 min)

Učenici mogu na temelju podsjetnika Poetika u čitanci sažeti temeljna obilježja Pirandellove poetike
i izraziti ih služeći se grafičkim organizatorom.
UPUTA
z Pročitajte tekst u čitanci o Pirandellovoj poetici (Književni vremeplov 4, str. 107.) i načinite na
temelju teksta grozd kojim ćete sažeti i povezati sve ključne informacije iz teksta.
NASTAVNI LISTIĆ
PRVA SKUPINA: Stvarnost i fikcija
1. Izdvojite one dijelove drame u kojima je vidljivo da se prekida scenska iluzija, odnosno da je
riječ o predstavi, a ne o stvarnome životu.
2. Navedite u kojim se dijelovima drame ne raspoznaje granica između stvarnosti (probe) i fikcije
(drama likova).
3. Zabilježite nekoliko pitanja koja vam se nameću na kraju drame. Može li se na njih odgovoriti
služeći se logikom stvarnoga svijeta? Obrazložite svoj odgovor.
DRUGA SKUPINA: Autor i njegovi likovi
1. Izdvojite ključne dijelove teksta u kojima se tematizira odnos život – umjetnost.
2. Postavite na temelju izdvojenih dijelova teksta ključne Pirandellove teze o odnosu umjetnosti i
života. Komentirajte ih iz perspektive suvremenoga čitatelja.
3. Objasnite autorov odnos prema svojim likovima.
TREĆA SKUPINA: Avangardna drama
1. Može li se ova drama analizirati s obzirom na tradicionalne pojmove – dramski lik, dramski
sukob, dramska napetost? Obrazložite svoj odgovor.
2. Koje tehničke inovacije Pirandello uvodi u kazalište s obzirom na mjesto radnje, vrijeme radnje
i podjelu na činove? Kako to djeluje na gledatelja?
ČETVRTA SKUPINA: Obrnuti svijet
1. Dokažite točnost tvrdnje da se u ovoj drami prikazuje »obrnuti svijet«, odnosno svijet u kojemu
se stvarni život pokazuje lažnim, a svijet umjetnost jedinim pravim prostorom postojanja.
2. Na temelju ove drame napišite tri ključne Pirandellove tvrdnje o odnosu života i umjetnosti.
12. Avangardna poezija, proza, drama
Nastavna jedinica
RAZRADA ISHODA I
z uspoređuje informacije i ideje u tekstu s informacijama i idejama u drugim tekstovima,
svojim znanjem i iskustvom S
z
H
O
z

z
z
opisuje svoje misli i asocijacije na zadanu temu
D
izdvaja informacije
I
z

z sažima tekst
z crta umnu mapu
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena
z U ovome se modelu prikazuje avangardna poezija, proza i drama na reprezentativnim teksto-
vima, a odabir tekstova utemeljen je na načelu izbornosti, što znači da nastavnik može oda-
brati jedan, dva ili više tekstova na kojima će pokazati poetička obilježja avangardnoga teksta.
z Budući da se odabrani tekstovi trebaju uklopiti u širi kontekst (avangarda, poezija, proza,
drama), u modelu smo predložili uz poeziju i prozu po jedan reprezentativni tekst i predvidjeli
za realizaciju dva školska sata.
z Na kraju modela dodali smo nastavni listić sa zadatcima za ostale reprezentativne tekstove
koji se nalaze u čitanci. Ako se nastavnik odluči za taj pristup, potrebno je u izvedbeni pro-
gram uvrstiti još jedan nastavni sat i produljiti vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti (rad unutar
skupine, vrijeme izlaganja, izrada umne mape).
UVODNI DIO
Učenicima se na početku sata može dati zadatak da načine asociogram na temu avangarda.
UPUTA
z Zadana je tematska riječ avangarda. Zapišite u sljedećoj minuti sve asocijacije povezane s
avangardom kako vam naviru iz sjećanja.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje zapise, a ostali ih učenici mogu us-
porediti sa svojima.
SREDIŠNJI DIO
Središnji je dio sata posvećen upoznavanju učenika s razdobljem avangarde, odnosno s najznačaj-
nijim predstavnicima i njihovim reprezentativnim tekstovima.
Učenici mogu nastaviti rad podijeljeni u šest skupina, a svaka skupina dobiva zadatak na nastav-
nome listiću (u prilogu).
UPUTA
z Radit ćete u skupinama. Svaka skupina bit će zadužena za jedan dio teme (avangardna poezija,
proza, drama) koju će prikazati služeći se tekstom u čitanci i uputama na nastavnome listiću
(u prilogu).
1. skupina Avangardna poezija – pregled

2. skupina Federico García Lorca (izbor iz poezije)
3. skupina Moderna proza – pregled
4. skupina Marcel Proust, U traganju za izgubljenim vremenom – Combray
5. skupina Roman struje svijesti
6. skupina Avangardna drama
z Vrijeme za rad u skupinama: 25 minuta.

z Svaka će skupina u 5 do 7 minuta izložiti svoju temu ostatku razreda.
Nakon završetka rada učenici prikazuju svoju temu, a ostali učenici bilježe najvažnije informacije.
Ako je potrebno, nastavnik će korigirati izlaganje skupine, odnosno tijekom izlaganja ukazati na
najvažnije pojmove, predstavnike, obilježja djela i sl.
ZAVRŠNI DIO
Temeljne informacije o avangardnoj književnosti učenici mogu prikazati služeći se metodom umne
mape. Pritom se mogu služiti i digitalnim alatima.
Nastavnik može na ploči napisati središnji pojam i iz njega povući tri grane te učenicima dati uputu.
UPUTA
z Polazeći od grafičkoga prikaza na ploči, načinite umnu mapu u koju ćete uvrstiti sve ključne
pojmove, predstavnike i djela s kojima ste se susreli tijekom izlaganja skupina. Služite se pritom
svojim bilješkama i tekstovima u čitanci.
AVANGARDA U KNJIŽEVNOSTI
avangardna poezija avangardna proza avangardna drama
Nakon isteka vremena učenici dobivaju novu uputu.

UPUTA
z Prisjetite se pojmova, autora i tekstova povezanih s avangardnom književnošću s kojima ste se
ranije susreli u ovoj temi. Prelistajte svoje bilježnice i čitanku te dopunite umnu mapu novim
informacijama.
Nakon završetka rada jedan učenik može prikazati svoju mapu ostatku razreda.
NASTAVNI LISTIĆ
Avangardna poezija, proza, drama – analiza

odabranih tekstova (radionica)
PRVA SKUPINA: Avangardna poezija – prikaz

1. Služeći se čitankom (Književni vremeplov 4, str. 316. – 318.), ukratko predstavite pjesničke pravce
(futurizam, ekspresionizam, dadaizam i nadrealizam) i trojicu pjesnika – Aleksandra Sergejeviča
Jesenjina, Federica Garcíu Lorcu i Pabla Nerudu.
2. Usustavite najvažnije informacije o svojoj temi i prikažite ih grafički (npr. u obliku tablice, umne
mape i sl.).

DRUGA SKUPINA: Federico García Lorca (izbor iz poezije)

1. Pročitajte pjesme Federica Garcíe Lorce Pećina, Konjikova pjesma i Oproštaj (Književni vremeplov
4, str. 326.) i interpretirajte ih. Ako smatrate potrebnim, možete se poslužiti i podsjetnikom na
394. stranici.
2. Usporedite pjesme Konjikova pjesma i Oproštaj: uočite što im je zajedničko, a po čemu se razlikuju.
3. U razumijevanju Lorcine poezije može vam pomoći i tekst u čitanci na str. 317. i 318.
4. Načinite bilješke kojima ćete svoju temu prikazati ostatku razreda.

TREĆA SKUPINA: Moderna proza – prikaz

1. Služeći se čitankom (Književni vremeplov 4, str. 320. – 321.), ukratko predstavite Marcela Prousta
i Franza Kafku u kontekstu moderne proze.
2. Prisjetite se na temelju teksta u čitanci (str. 51. – 65.) Kafkina stvaralaštva i temeljnih obilježja
njegove poetike.
mape i sl.).
NASTAVNI LISTIĆ

ČETVRTA SKUPINA; Marcel Proust, U traganju za izgubljenim vremenom – Combray

1. Pročitajte ulomak Proustova romana Combray (Književni vremeplov 4, str. 328. – 329.) i uočite na
temelju ulomka njegova stilska obilježja.
2. Služeći se tekstom ispod ulomka (Impresionizam), objasnite značenje pojma osjetilna impresija.
U svoje objašnjenje uklopite i fotografiju na str. 328.
3. U razumijevanju Proustova stila može vam pomoći i tekst u čitanci na str. 321.

PETA SKUPINA: Roman struje svijesti

1. Služeći se čitankom (Književni vremeplov 4, str. 319., 322. – 324., 330.), ukratko predstavite roman
struje svijesti.
mape i sl.).

ŠESTA SKUPINA: Avangardna drama

1. Služeći se čitankom (Književni vremeplov 4, str. 324.), ukratko predstavite Luigija Pirandella u
kontekstu moderne drame.
2. Prisjetite se na temelju teksta u čitanci (str. 98. – 107.) Pirandellovih djela i temeljnih obilježja
njegove poetike.
mape i sl.).
NASTAVNI LISTIĆ – DODATAK

SKUPINA: Sergej Aleksandrovič Jesenjin (izbor iz poezije)

1. Pročitajte pjesme Sergeja Aleksandroviča Jesenjina Pismo majci i Posljednji sam pjesnik
sela (Književni vremeplov 4, str. 325.) i interpretirajte ih. Ako smatrate potrebnim, možete
se poslužiti i podsjetnikom na 394. stranici.
2. Usporedite interpretirane pjesme: uočite što im je zajedničko, a po čemu se razlikuju.
3. U razumijevanju Jesenjinove poezije može vam pomoći i tekst u čitanci na str. 317.

SKUPINA: Pablo Neruda, Ljubavna pjesma

1. Pročitajte Ljubavnu pjesmu Pabla Nerude (Književni vremeplov 4, str. 327.) i interpretirajte
je. Ako smatrate potrebnim, možete se poslužiti i podsjetnikom na 394. stranici.
2. U razumijevanju Nerudine poezije može vam pomoći i tekst u čitanci na str. 318.

SKUPINA: Roman struje svijesti: James Joyce, Uliks; Virginia Woolf, Gospođa Dalloway
1. Pročitajte ulomak romana Jamesa Joycea Uliks i romana Virginie Woolf Gospođa Dalloway
(Književni vremeplov 4, str. 330.).
2. Uočite po čemu se (s obzirom na pripovjedne tehnike) ti tekstovi razlikuju od tradicio-
nalnih romana.
3. U razumijevanju tih tekstova mogu vam pomoći tekstovi o modernoj prozi u čitanci na
str. 319. i 320. te tekstovi o njihovim autorima (str. 322. i 333.).
4. Usustavite najvažnije informacije o svojoj temi i prikažite ih grafički (npr. u obliku tablice,
umne mape i sl.).
3. TEMA:
MODERNI SIZIFI
Nastavne jedinice
1. Moderni Sizifi (uvod u temu) 1–2
2. Kasni modernizam 1

Albert Camus, Stranac (otuđeni čovjek u apsurdnome svijetu)
Stranac u 21. stoljeću
Dodatni / izborni sat: Lik Meursaulta (dokazivanje)
4. DODATNI / IZBORNI SAT 1

Stranac u 21. stoljeću: Camel Daoud, Meursault, protuistraga
(analiza ulomka)
5. PISANJE RASPRAVLJAČKOGA TEKSTA 3

Raspravljački tekst
Raspravljački školski esej
6. Samostalno pisanje raspravljačkoga teksta (raspravljački školski esej) 2
7. Analiza i ispravak raspravljačkoga školskog eseja 1
8. IZBORNA LEKTIRA 2
Samuel Beckett, U očekivanju Godota
9. Kasni modernizam (analiza odabranih tekstova) 2–3
10. Avangarda i kasni modernizam (ponavljanje) 1
11. Druga pisana provjera: Avangarda i kasni modernizam 1
12. Analiza druge pisane provjere 1
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 16 sati (s manjim brojem sati za obveznu lektiru, bez dodatnoga sata i
bez druge izborne lektire ako je obrađena u prethodnoj temi) ili s većim brojem sati u rasponu od 17 do 22.
z Za obradu druge izborne lektire predviđena su dva školska sata, a nastavnik odabire hoće li je analizirati
u prethodnoj temi (Luigi Pirandello, Šest osoba traži autora) ili u ovoj temi (Samuel Beckett, U očekivanju
Godota). Ako se odluči za obradu Beckettove drame, nastavnik ne treba mijenjati broj sati jer su sati
uključeni u ovu temu.
z Analiza ulomka romana Kamela Daouda Meursault, protuistraga namijenjena je kao dodatni sadržaj uz
Stranca Alberta Camusja.

Moderni Sizifi
z Logika i smisao
z Apsurd
z Apsurd kao stilska figura
z Nije ni književnost uvijek sasvim logična
UVOD z Mitologija i apsurd
z Albert Camus
z Tekstne vrste (ponavljanje)
z Raspravljački tekstovi (uvod)
z Raspravljački tekstovi (dokazivanje)
z Egzistencijalizam
z Albert Camus, Stranac
} Kompozicija
} Vrsta romana
} Zašto je Meursault stranac u svijetu u kojemu živi?

UČIONICA
} Prihvaćanje apsurda i pobuna protiv njega
} Ponovimo… (Stranac na plakatu)
z Kazalište apsurda
z Eugene Ionesco, Ćelava pjevačica
z Pisanje raspravljačkoga teksta (Školski esej)
z Stranac u stripu
z Camus u popularnoj kulturi
z Može li Camus pomoći u borbi protiv koronavirusa?
SINTEZA
z Egzistencijalizam u hrvatskoj književnosti
z Sizifi u suvremenome svijetu
z O dokazivanju
MODERNI SIZIFI: Provjera (ispit) znanja
Nastavna tema 3. MODERNI SIZIFI
Nastavna jedinica 1. Moderni Sizifi (uvod u temu)
RAZRADA ISHODA
z uspoređuje različite medijske tekstove i kritički procjenjuje kako su u njima prikazane I
identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst S
H
O
z
z navodi primjere
D
z oblikuje tezu, argument i protuargument
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – Uvod u temu može se realizirati tijekom jednoga ili dva školska sata. Odluči li
se za realizaciju u jednome satu, nastavnik može iz predloženoga modela maknuti aktivnost
rješavanja IZZI digitalnih sadržaja (45 minuta), a te zadatke dati učenicima za domaću zadaću.
UVODNI DIO
Učenicima se na početku sata može dati zadatak da razmisle, a zatim razmijene misli u paru o
tome što znači riječ apsurd.
3. TEMA: MODERNI SIZIFI
UPUTA
z Razmislite što znači riječ apsurd. Prisjetite se nekih apsurdnih situacija iz svoje stvarnosti,
odnosno iz svakodnevnoga života.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko parova koji će izvijestiti razred o njihovu
doživljaju apsurda i navesti nekoliko apsurdnih situacija, a ostali učenici njihove odgovore mogu
komentirati i, prema potrebi, dopuniti.
SREDIŠNJI DIO
2. Rješavanje zadatka: IZZI digitalna platforma – 1. dio (20 min)
Nastavnik može uputiti učenike na digitalne sadržaje IZZI (modul Moderni Sizifi / Uvod / Apsurd, za-
datak Nije ni književnost uvijek sasvim logična…). Ovisno o mogućnostima, učenici mogu samostalno
riješiti zadatak (na tabletima ili mobitelima) ili nastavnik može projicirati zadatak i zamoliti učenike
da ga rješavaju u svojim bilježnicama.
UPUTA
z U digitalnim sadržajima nalazi se jedinica pod naslovom Nije ni književnost uvijek sasvim logična…
u kojoj se pojam apsurda povezuje s književnim djelima. Poslušajte (pročitajte) tekst Daniila
Harmsa O Puškinu i dokažite da je apsurdan. Obrazložite svoje odgovore.
Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore, a ostali ih učenici komentiraju i, prema potrebi, dopunjavaju.
UPUTA
z Riješite zadatak koji se nalazi ispod ilustracije povezane s Harmsovim tekstom – spojite parove,
tj. književne likove i pripadajuće odrednice u kojima se ukazuje na apsurd kao njihovo bitno
obilježje.
Rješavajući zadatak, učenici će se prisjetiti likova i djela s kojima su se susreli u prethodnim razre-
dima. Kad završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika i provjeriti točnost rješenja.
3. Rješavanje zadatka: IZZI digitalna platforma – 2. dio (25 min)

Digitalnim se sadržajima može poslužiti i u uvođenju raspravljačkih tekstova kao sastavnice ove
teme. Nastavnik može projicirati digitalne sadržaje IZZI (modul Moderni Sizifi / Uvod / Tekstne vrste
(ponavljanje) / Raspravljački tekstovi (uvod) i Raspravljački tekstovi (dokazivanje) ili učenici mogu zadatke
rješavati na svojim mobitelima ili tabletima.
UPUTA
z Riješite zadatke Tekstne vrste (ponavljanje) – odredite kojim vrstama pripadaju navedeni tekstovi.
z Kako procjenjujete točnost informacija koje ćete upotrijebiti za svoj raspravljački tekst? U
sljedećemu zadatku (Raspravljački tekstovi (uvod)) razvrstajte izvore informacija po tome koliko
ih smatrate pouzdanima: na vrh trebate staviti one koje smatrate najpouzdanijima, a na dno
one za koje mislite da su najmanje pouzdani.
z Služeći se fotografijom u zadatku Raspravljački tekstovi (dokazivanje), iznesite tvrdnju o neop-
ravdanosti smrtne kazne te za nju pronađite jedan argument i jedan protuargument.
Kad učenici riješe prvi zadatak, nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita svoje odgovore,
a ostali će ih učenici usporediti sa svojima i, prema potrebi, korigirati. Jednak se postupak nastavlja
i za ostala dva pitanja.

Nastavnik može učenike uvesti u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 4, str.
112. – 114.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 4 (Pisanje raspravljačkoga teksta, str. 89.) te digitalne
sadržaje Moderni Sizifi (IZZI). Nakon toga potrebno ih je uputiti na ishode koji se trebaju ostvariti
obradom ove teme (Književni vremeplov 4, str. 405., Fon-Fon 4, str. 89.) i digitalnih sadržaja (IZZI).
ZAVRŠNI DIO
U završnome se dijelu sata može oblikovati umna mapa u kojoj će se na temelju prethodnih aktiv-
nosti vizualizirati sadržaji teme.
UPUTA
z Izradite umnu mapu u čijemu je središtu naslov Moderni Sizifi.
Nakon isteka vremena učenici mogu razmijeniti svoje umne mape u paru, komentirati ih i dopuniti.
Nastavna jedinica 2. Kasni modernizam (prikaz)
RAZRADA ISHODA I
z obrazlaže slijed književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja hrvatske i svjetske
književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova H
O
z tumači značenje riječi
D
z otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora I
z izdvaja ključne podatke
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Nastavnik može uputiti učenike na uvodnicu Kasni modernizam u čitanci (Književni vremeplov 4, str.
115.) i dati im zadatak da pokušaju objasniti značenje nekoliko istaknutih pojmova i/ili izraza.
UPUTA
z Promotrite istaknute pojmove i izraze: egzistencijalizam, apsurd, egzistencija, esencija, teatar
apsurda, antidrama, epsko kazalište, velike književne teme. Vaš je zadatak odabrati 2 – 3 pojma
i/ili izraza i objasniti njihovo značenje.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoja objašnjenja, a nastavnik će ih korigirati
i/ili dopuniti dovodeći ih u vezu s kasnim modernizmom.
SREDIŠNJI DIO
UPUTA
z Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte tekst Svijet nakon Drugoga svjetskog rata (Knji-
ževni vremeplov 4, str. 116. – 117.):
postavljaju pitanja na koja nastavnik odgovara. Ako smatra potrebnim, nastavnik može učenicima
dati uputu da načine bilješke kojima će sažeti nove informacije.

Nakon upoznavanja povijesnoga konteksta u kojemu nastaje kasni modernizam učenike se može
u kratkim crtama uvesti u temu kasnoga modernizma u književnosti. To se može realizirati kratkim
predavanjem u kojemu će nastavnik, služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 118.),
predstaviti učenicima obilježja toga književnog razdoblja te najznačajnije predstavnike i djela.
Tijekom nastavnikova predavanja učenici mogu načiniti kratke bilješke.
ZAVRŠNI DIO
4. Grozd (10 min)
UPUTA
z Služeći se metodom grozda, prikažite kasni modernizam u književnosti. U radu se možete
služiti čitankom.
Nakon isteka vremena jedan učenik može prikazati svoj grozd, a ostali učenici mogu ga komentirati
i, prema potrebi, dopuniti.
3. OBVEZNA LEKTIRA
f Albert Camus, Stranac
Nastavna jedinica (otuđeni čovjek u apsurdnome svijetu)
f Stranac u 21. stoljeću
f Dodatni / izborni sadržaj: Lik Meursaulta (dokazivanje)
RAZRADA ISHODA
z donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj
odluci
z samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika uvažavajući
verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta
z oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima H

D
z

odgovara na pitanja
I
z
z navodi primjere
z kritički procjenjuje
z zastupa tezu
z argumentira
z oblikuje stavove
MEĐUPREDMETNE TEME
z goo A.5.1. Aktivno sudjeluje u zaštiti i promicanju ljudskih prava
PRVI I DRUGI SAT: Stranac (otuđeni čovjek u apsurdnome svijetu)

UVODNI DIO
Nastavnik može započeti nastavnu jedinicu služeći se metodom vruće olovke.
UPUTA
z Zadan je izraz Sizifov posao. Služeći se metodom vruće olovke, zabilježite u sljedeće 3 minute,
neprekinuto, svoje misli i asocijacije onako kako vam naviru.
SREDIŠNJI DIO
2. Priča u krug (5 min)
Učenici mogu prepričati sadržaj romana Stranac tako da svaki učenik kaže samo jednu rečenicu
pazeći pritom da je slijed događaja u romanu ispričan kronološki.
UPUTA
z Prepričat ćete sadržaj romana Stranac tako da svatko od vas kaže samo jednu rečenicu i da
su sve rečenice nanizane kronološkim slijedom. Vodite računa o tome da posljednji učenik
treba završiti priču.
INAČICA
Nastavnik može umjesto ove aktivnosti zadati učenicima da riješe u digitalnim sadržajima provjeru
čitanosti (modul Moderni Sizifi / Učionica / Albert Camus, Stranac / Provjera poznavanja sadržaja djela).

Budući da su učenici Stranca pročitali kao obvezno lektirno djelo služeći se smjernicama u čitanci
(Književni vremeplov 4, str. 121.), analiza romana može se temeljiti na elementima navedenim u
smjernicama i prijedlogu tema za istraživanje i komentar (Književni vremeplov 4, str. 128.).
Učenici se mogu podijeliti u 5 skupina.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama, a svaka skupina dobit će svoj zadatak na nastavnome listiću (u prilogu).
1. skupina Tematika, kontekst, prostor, vrijeme

2. skupina Glavni lik
3. skupina Kompozicija
4. skupina Književni postupak
5. skupina Obitelj, ljubav, religija
z Vrijeme za rad u skupini: 25 minuta. Vrijeme za pojedinačno izlaganje: 5 minuta.
Nakon isteka vremena predstavnik prve skupine iznosi rezultate rada, a ostali ih učenici mogu
komentirati i, prema potrebi, dopuniti. Postupak se ponavlja za sljedeće 4 skupine.
Učenici mogu na temelju izlaganja načiniti bilješke.
ZAVRŠNI DIO
Za usustavljivanje sadržaja navedenih u izlaganju rezultata skupnoga rada, učenike se može uputiti
na grafički prikaz tema i likova u Strancu (Književni vremeplov 4, str. 126.).
UPUTA
z Povežite pojmove (teme) na lijevoj strani s likovima na desnoj strani: prikažite temu i njezina
nositelja / nositelje u romanu.
z Utvrdite o kakvoj je analogiji riječ u prikazu situacija u kojima se nalaze Meursault, Raymond
i Salaman: koga su izgubili, na koji su način izgubili te kako reagiraju na taj gubitak.
Kad završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoje odgovore, a
ostali ih učenici mogu usporediti sa svojim odgovorima.
NASTAVNI LISTIĆ
Albert Camus, Stranac (otuđeni čovjek u apsurdnome svijetu)
1. SKUPINA: Tematika, kontekst, prostor, vrijeme

1. Navedite nekoliko tema koje smatrate dominantnima u romanu. Obrazložite svoj izbor.
2. Opišite povijesni i društveni kontekst u koji je smještena radnja romana.
3. Izdvojite prostore u kojima se zbiva radnja. Povežite ih s događajima koji su s njima povezani.
4. U kojemu se vremenskom rasponu odvijaju događaji prikazani u romanu?
2. SKUPINA: Glavni lik

1. Prikažite glavni lik: njegov karakter i svjetonazor.
2. Opišite i komentirajte odnos glavnoga lika prema tradicionalnim vrijednostima: obitelji (majci),
ljubavi, prijateljstvu, istini, poslu…
3. Prikažite Meursaultov život na slobodi i njegov život u zatvoru. Izvedite na temelju toga prikaza
odnos glavnoga lika prema slobodi.
3. SKUPINA: Kompozicija
1. Prikažite grafički kompoziciju romana.
2. Napišite po pet ključnih riječi ili izraza kojima ćete najbolje izraziti sadržaj prvoga i drugoga
dijela romana.
3. Smatrate li da je u prvome planu romana fabula ili lik? Obrazložite svoj odgovor.
4. SKUPINA: Književni postupak

1. Iz čije su perspektive prikazani događaji u romanu? Navedite dva citata kojima ćete potkrijepiti
svoj odgovor.
2. Služeći se jednom situacijom u romanu, objasnite kako odabrana perspektiva utječe na vas kao
čitatelja.
3. Smatrate li da takva perspektiva uvjetuje način čitanja romana? Potkrijepite svoj odgovor sadr-
žajem romana.
4. Što bi se promijenilo da je roman pisan u 3. licu, tj. iz perspektive sveznajućega pripovjedača?
5. SKUPINA: Obitelj, ljubav, religija

1. Prikažite odnos između Meursaulta i njegove majke. Komentirajte ga.
2. Provedite lik Marie kroz roman. Služeći se tim dijelovima romana, prikažite Meursaultov odnos
prema ljubavi i braku.
3. Izdvojite epizode i likove s kojima je povezana tema religije. Zaključite na temelju izdvojenih
dijelova kakav je Meursaultov odnos prema religiji.
TREĆI SAT: Stranac u 21. stoljeću
UVODNI DIO
1. Razgovor o tekstu (10 min)
Središnja tema Camusjeva romana Stranac može se aktualizirati čitanjem autorova objašnjenja
vlastitoga lika i postavljanjem pitanja o tome koliko je Camusjev lik blizak suvremenim čitateljima
(Književni vremeplov 4, str. 134.).
Nastavnik najprije može učenicima pročitati ulomak Camusjeva teksta o Meursaultu, a zatim po-
staviti pitanja koja se otvaraju nakon čitanja teksta.
UPUTA
z Pažljivo poslušajte tekst u kojemu je o svojemu liku progovorio i sam autor u predgovoru
američkoga izdanja Stranca.
PITANJA
1. Prikažite na temelju teksta Meursaulta iz autorske, tj. iz Camusjeve perspektive.
2. Prepoznajete li se u svijetu koji Camus opisuje, odnosno u ljudima o kojima govori?
3. Koliko se vaša predodžba o Meursaultu razlikuje od onoga što je autor rekao o svojemu liku
u ovome tekstu? Obrazložite svoj odgovor.
SREDIŠNJI DIO
2. Analiza i komentar videozapisa (30 min)
U središnjemu se dijelu sata može nastaviti analiza i aktualizacija Camusjeva romana projicira-
njem videozapisa Ima li život smisla? koji se nalazi na IZZI digitalnoj platformi (modul Moderni Sizifi
/ Učionica / Albert Camus, Stranac). U njemu je na vrlo jednostavan način prikazan Camusjev život
i stvaralaštvo, s naglaskom na egzistencijalnu tjeskobu, odnosno propitivanje smisla života, a po-
veznica je među svim navedenim elementima roman Stranac. Osim toga, u videozapisu se referira
na naš svijet i ukazuje na aktualnost Camusjeva djela.
Za ovaj je dio sata potrebno pripremiti nastavni listić (u prilogu).
UPUTA
z Sljedeći kratki videozapis može poslužiti kao sinteza Camusjeva stvaralaštva i njegove potrage
za smislom, ali i kao poticaj za razmišljanje o svijetu u kojemu danas živimo. Zapis ćete anali-
zirati služeći se pitanjima na nastavnome listiću.
z Važno je napomenuti da prije gledanja videozapisa trebate pročitati kratki prikaz Camusjeva
života i stvaralaštva (1. zadatak na nastavnome listiću).
z Videozapis traje oko 6 minuta. Dok ga gledate, načinite bilješke na temelju uputa u 2. zadatku
na nastavnome listiću.
z Kad završite s gledanjem videozapisa, odgovorite na 3. pitanje na nastavnome listiću.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko učenika koji će komentirati videozapis i
pročitati svoje odgovore na pitanja, a ostali će učenici njihova izlaganja, prema potrebi, dopuniti
i/ili korigirati.
ZAVRŠNI DIO
3. Odgovor na pitanje (5 min)
UPUTA
z Opišite trima pridjevima ili trima glagolskim imenicama svoj odnos prema životu i obrazložite
svoj odgovor.
Nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore, a ostali ih učenici mogu komentirati i usporediti
sa svojim odgovorima.
DODATNA AKTIVNOST
1. Komentar na temelju poticaja (15 min)

Nastavnik može nakon gledanja videozapisa i odgovaranja na pitanja učenicima pročitati pjesmu
Slavka Mihalića Inače bi sve bilo besmisleno ili je učenici sami mogu pročitati u svojim čitankama
(Književni vremeplov 4, str. 366.). Nakon toga učenici mogu razmisliti o tome kako bi iz vlastite per-
spektive odgovorili na pitanje o smislu života na temelju videozapisa i Mihalićeve pjesme.
UPUTA
z Ponudite na temelju prethodne videoanimacije, Mihalićeve pjesme i osobnoga iskustva odgovor
na pitanje Ima li život smisla?. Svoj odgovor izrazite u obliku kratkoga usmenog komentara.
NASTAVNI LISTIĆ
Albert Camus, Stranac u 21. stoljeću
PITANJA ZA ANALIZU
1. Prije gledanja videozapisa pročitajte kratki prikaz Camusjeva životopisa u svojoj čitanci (Knji-
2. Tijekom gledanja videozapisa zabilježite:
z činjenice iz Camusjeva životopisa koje prepoznajete u videozapisu
z sadržaj i probleme o kojima progovara roman Stranac, a prisutni su u videozapisu
z situacije i motive koji predstavljaju poveznicu s našim vremenom.
3. Nakon gledanja videozapisa usporedite način na koji se u njemu pristupa Camusjevu djelu s
načinom na koji ste ga vi doživjeli. Napišite o tome nekoliko rečenica.
PITANJA ZA ANALIZU
PITANJA ZA ANALIZU
ČETVRTI SAT: Izborni sadržaj – Lik Meursaulta (dokazivanje)

1. Uglovi (45 min)
Da bismo Camusjeva Stranca bolje prikazali iz različitih perspektiva, možemo se poslužiti metodom
suradničkoga učenja pod nazivom uglovi: nastavnik treba postaviti četiri teze o glavnome liku
Stranca, a učenici će metodom uglova zauzeti svoj stav o njima.
Postupak
1. Nastavnik postavlja četiri teze (može ih i zapisati na ploču ili na papir).
2. Učenici trebaju zauzeti svoj stav i stati uz jednu od navedenih teza.
3. Svi učenici koji su stali uz određenu tezu mogu raditi zajedno: služeći se poznavanjem
djela, mogu raspraviti i osmisliti tri najbolja argumenta kojima će braniti svoj stav.
4. Nakon toga svaka skupina čita tvrdnju s kojom se slaže i obrazlaže je trima argumentima.
5. Ako je netko od učenika na temelju iznesenih argumenata odlučio promijeniti svoj stav,
to može učiniti tako što će obrazložiti zašto je to učinio i priključiti se novoj skupini.
UPUTA
z Postavljene su četiri tvrdnje: razmislite koliko se slažete ili ne slažete s njima.
1. Meursault je žrtva nesretnih okolnosti.
2. Meursault je hladnokrvan ubojica koji zaslužuje smrtnu kaznu.
3. Meursault je tipični čovjek suvremenoga društva.
4. Meursault je pasivan lik koji se ne zna zauzeti za sebe.
z Odlučite se za onu tvrdnju koja najbolje izražava vaš stav o liku.
Kad se učenici odluče za tvrdnju, formiraju se četiri skupine koje dobivaju sljedeći zadatak:
UPUTA
z Služeći se poznavanjem romana Stranac, najprije raspravite u skupini o tome kakav je Meur-
sault čovjek, a zatim osmislite tri najbolja argumenta kojima ćete braniti svoj stav, odnosno
dokazati točnost svoje tvrdnje.
z Vrijeme za izlaganje argumenata: 5 minuta po skupini.
Nakon isteka vremena skupine iznose svoje tvrdnje i argumente. Kad se završi s izlaganjem, na-
stavnik može pozvati učenike da se izjasne o tome žele li promijeniti svoj stav te da to i obrazlože.
Nakon toga takvi će se učenici priključiti novoj skupini.
Napomena – Na kraju ove aktivnosti učenici mogu svoju argumentaciju usporediti s argumen-
tacijom u jezičnome udžbeniku Fon-Fon 4 (str. 108. – 109.).
DODATNE AKTIVNOSTI
1. Komentar citata iz Stranca (20 min)

Učenici mogu odabrati nekoliko ponuđenih citata iz Camusjeva romana Stranac koji se nalaze u
čitanci (Književni vremeplov 4, str. 127.) i dobiti zadatak da ih smjeste u kontekst romana i povežu
sa svjetonazorom glavnoga lika.
UPUTA
z Odaberite jedan od ponuđenih citata. Služeći se poznavanjem Šimićeve poezije i njegovih
programatskih tekstova, dokažite da su tvrdnje koje se u citatu navode točne.
2. Samostalna analiza teksta (30 min)

UPUTA
z U vašu su čitanku uvrštena još dva teksta u kojima se propituje svjetonazor otuđenoga čovjeka:
ulomak eseja Alberta Camusja Mit o Sizifu (Književni vremeplov 4, str. 129. – 130.) te ulomak
teksta književnika i novinara Miljenka Jergovića Sizif (Književni vremeplov 4, str. 131.).
z Pročitajte ulomak Camusjeva eseja Mit o Sizifu i služeći se uputama ispod teksta, provjerite
svoje razumijevanje Camusjeva teksta.
z Pročitajte ulomak Jergovićeva teksta Sizif i usporedite ga sa svojim doživljajem apsurda s ob-
zirom na smisao čovjekove egzistencije.

z Učenici mogu nakon analize romana riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Albert Ca-
mus, Stranac, str. 76. – 80.).
z Svoje poznavanje Camusjeva životopisa učenici mogu proširiti rješavanjem 1. zadatka u jedinici
pod naslovom Albert Camus u suvremenoj kulturi (Fonoplov 4, str. 81. – 82.).
z O plesnoj obradi Camusjeva djela učenici mogu doznati više rješavajući 3. zadatak u istoj je-
dinici (Albert Camus u suvremenoj kulturi, str. 83.).
z Aktualizaciji Camusjeva djela, odnosno boljemu razumijevanju pojma Sizifov posao, može
pridonijeti rješavanje zadataka u jedinici pod istoimenim nazivom (Fonoplov 4, str. 84. – 85.).
1. Učenici mogu opisati fotografiju na str. 120. i povezati je sa svojim doživljajem romana, odno-
sno glavnoga lika.
2. Uz ilustraciju Igora Jurilja Sizifov posao može se postaviti zadatak u kojemu se od učenika traži
uočavanje ilustratorova pristupa temi (Književni vremeplov 4, str. 131.), a učenici ga mogu uspo-
rediti sa svojim pristupom.
3. Učenicima se može zadati da pročitaju tekst govora Ive Hergešića napisan nakon Camusjeve
smrti (Književni vremeplov 4, str. 133.). Služeći se svojim poznavanjem govora kao retoričke vrste,
učenici trebaju pripremiti ovaj ulomak Hergešićeva (javnoga) govora za izvođenje u razredu.
Nastavna jedinica Stranac u 21. stoljeću:
Kamel Daoud, Meursault, protuistraga (analiza ulomka)
RAZRADA ISHODA
vrste i dramske vrste
z opisuje intertekstualne poveznice među tekstovima i njihovim obilježjima (groteska,
parodija ili travestija)
z oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima S
H
z iznosi i opisuje svoje stavove O
z izdvaja ključne misli D
z objašnjava i argumentira svoju misao
z raspravlja o zadanoj temi I
z analizira građu
z navodi primjere
z stvara novi tekst na temelju polaznoga
z prepričava događaj
MEĐUPREDMETNE TEME

UVODNI DIO
1. Petominutno pisanje na zadanu temu (10 min)
Na početku sata nastavnik može potaknuti učenike da nastave priču ispričanu u romanu Stranac,
odnosno da zamisle kako bi izgledao nastavak toga romana.
UPUTA
z Zamislite sebe u ulozi književnika koji nastavlja radnju Camusjeva Stranca. Napišite iz te per-
spektive u sljedećih pet minuta kratak sastavak u kojemu ćete odgovoriti na pitanje što se
dogodilo nakon izvršenja smrtne kazne nad Meursaultom.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje odgovore, a ostali ih učenici komentiraju i us-
poređuju sa svojim odgovorima.
SREDIŠNJI DIO
Služeći se tekstom u čitankama (Književni vremeplov 4, Nova perspektiva, str. 135.), nastavnik može
u kratkim crtama prikazati suvremeni roman alžirskoga književnika i novinara Kamela Daouda
Meursault, protuistraga.

U nastavku sata učenici mogu samostalno pročitati ulomak teksta i odgovoriti na pitanja.
UPUTA
z Pročitajte ulomak romana Kamela Daouda Meursault, protuistraga (Književni vremeplov 4, str.
135. – 138.) i odgovorite na pitanja ispod teksta.
PITANJA
1. Uočite u odabranome poglavlju Daoudova romana što više poveznica s Camusjevim Strancem.
2. Pripovjedač se u ovome poglavlju donekle stavlja u poziciju tumača simbolike određenih likova
u Strancu. Navedite o kojim je likovima riječ i kakvo im simbolično značenje daje pripovjedač.
3. Izdvojite iz poglavlja sve motive u kojima uočavate poveznicu s našim vremenom: društvenu,
političku, psihološku. Komentirajte način na koji im autor pristupa. Smatrate li ga pristranim?
Nakon isteka vremena jedan učenik može pročitati svoje odgovore, a ostali ih učenici mogu, prema
potrebi, dopuniti.
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata naglasak se može staviti na pojam tolerancije, odnosno na ukazivanje
važnosti tolerancije za pravednije društvene odnose. Tomu može poslužiti 2. zadatak u rubrici
Književnost, jezik, izražavanje (Književni vremeplov 4, str. 138.).
UPUTA
z Napišite 2 – 3 tvrdnje/teze o toleranciji na temelju sljedećih pitanja:
} Što za vas znači pojam »tolerancija«?
} Smatrate li sredinu u kojoj se krećete tolerantnom?
} Je li, prema vašemu mišljenju, tolerancija ključna za demokratsko društvo?
Nekoliko učenika čita svoje odgovore, a ostali ih učenici komentiraju i uspoređuju sa svojima.
5. PISANJE RASPRAVLJAČKOGA TEKSTA
Nastavna jedinica f Raspravljački tekst
f Raspravljački školski esej
RAZRADA ISHODA I
z
u skladu s određenom svrhom čitanja i namjenom: dokazivanje, zabavljanje
S
procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i
H
z
gledište

O
D
z
z uspoređuje i analizira tekstove

z pronalazi nove informacije
MEĐUPREDMETNE TEME
I

UVODNI DIO
Nastavnik može učenike uvesti u temu potičući ih na razgovor postavljanjem pitanja.
PITANJA
1. Kad se pripremate za raspravljanje, kojim se izvorima informacija služite?
2. Kako razvrstavate prikupljene informacije?
3. Na koji način procjenjujete jesu li informacije do kojih dolazite tijekom istraživanja točne ili
netočne? Obrazložite svoj odgovor jednim primjerom.
Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i međusobno komentiraju svoje odgovore.
SREDIŠNJI DIO
Na početku središnjega dijela sata nastavnik može uputiti učenike na udžbenik (Fon-Fon 4, str. 92.)
i zadati im da na temelju jedne od dviju fotografija u udžbeniku iznesu nekoliko tvrdnji i riješe tri
zadatka koji se nalaze ispod tih fotografija.
UPUTA
z Služeći se jednom od priloženih fotografija, iznesite tri tvrdnje o stereotipima u našemu druš-
tvu, a zatim riješite zadatke ispod fotografija.
Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.
Nastavnik potom može zapisati na ploču sljedeću rečenicu iz udžbenika (Fon-Fon 4, str. 92.): Neki
ljudi misle da je u današnje informatičko doba vještina brzoga tipkanja iznimno važna, a drugi se ljudi
s tim ne slažu.
UPUTA
z Napišite jedan argument i jedan protuargument za navedenu tvrdnju.
Nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore, s ostali će ih učenici komentirati i, prema potrebi,
dopuniti.

Budući da su se učenici s postupkom dokazivanja (argumentacije) ranije susreli, nastavnik ih
ponovno može uputiti na udžbenik (Fon-Fon 4, str. 93.) i zadati im da pročitaju tekst Dokazivanje
(argumentacija) služeći se INSERT metodom.
UPUTA
z Pročitajte tekst Dokazivanje (argumentacija) i označite ga INSERT metodom:
postavljaju pitanja o nekim tvrdnjama na koja nastavnik odgovara.
ZAVRŠNI DIO
4. Grozd (5 min)
Služeći se metodom grozda, učenici mogu u završnome dijelu sata usustaviti i grafički prikazati
dokazivanje (argumentaciju).
UPUTA
z Služeći se metodom grozda, prikažite u kratkim crtama dokazivanje ili argumentaciju. Ako
bude potrebno, možete se poslužiti udžbenikom (Fon-Fon 4, str. 93.).
PRIJEDLOG ZADATKA ZA SAMOSTALNI RAD
Sljedeća udžbenička jedinica Esej kao raspravljački tekst (Fon-Fon 4, str. 94. – 98.) nije uvrštena u
prijedlog izvedbenoga programa jer joj je namjena ponavljanje obilježja eseja kao tekstne vrste
prije otvaranja teme školskoga eseja. Stoga je nastavnik može zadati učenicima za samostalni rad
kod kuće prije obrade raspravljačkoga školskog eseja, tj. prije sljedeće nastavne jedinice.
Umjesto ove aktivnosti nastavnik može učenicima zadati da za domaću zadaću riješe zadatke u
radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Esej kao raspravljački tekst, str. 86. – 87.).
5. PISANJE RASPRAVLJAČKOGA TEKSTA
Nastavna jedinica f Raspravljački tekst
f Raspravljački školski esej
RAZRADA ISHODA
I
z
z oblikuje plan pisanja raspravljačkih tekstova u skladu s određenom strukturom, oblikom

i funkcionalnim stilom (administrativnim, publicističkim, znanstveno-popularnim,
znanstvenim) S
procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i
H
z
gledište
z oblikuje sadržajno i logički povezani tekst
z primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja O
funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje
D
z odgovara na pitanja I
z uspoređuje i analizira tekstove
z pronalazi nove informacije
z stvara tekst prema obrascu
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Nastavnik može na početku sata uputiti učenike na tekst u udžbeniku u kojemu se ponavljaju dvije
vrste školskoga eseja s kojima su se učenici susreli u prethodnim razredima.
UPUTA
z Pročitajte u svojemu udžbeniku tekst Školski esej (ponavljanje) (Fon-Fon 4, str. 99. – 104.) i pri-
sjetite se temeljnih obilježja interpretativnoga i usporednoga školskog eseja.
z Nakon čitanja teksta usporedite interpretativni školski esej i usporednu raščlambu služeći se
Vennovim dijagramom – uočite po čemu su slični, a po čemu se razlikuju.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika objavljuje rezultate rada, a ostali učenici, prema potrebi,
dopunjavaju podatke u Vennovu dijagramu.
SREDIŠNJI DIO
Napomena
z U središnjemu dijelu učenici na primjeru ulomka Camusjeva romana Stranac i ponuđenih
smjernica uvježbavaju pisanje raspravljačkoga školskog eseja: od čitanja polaznoga teksta
preko razumijevanja smjernica do pisanja koncepta i čistopisa.
z Pristup pisanju raspravljačkoga eseja prikazan je u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 104. – 107.) pa
nastavnik može na početku sata učenike upoznati sa strukturom te udžbeničke jedinice: od
književnoga teksta koji služi kao polazište u pisanju eseja preko primjera u kojemu se razrađuje
proces pisanja raspravljačkoga eseja do podsjetnika u kojemu se sažeto ponavljaju koraci u
pisanju raspravljačkoga eseja.
2. Čitanje polaznoga teksta (5 min)

Nastavnik najprije može učenike uputiti na tekst esejskoga zadatka koji se nalazi u udžbeniku (Fon-
-Fon 4, str. 105.) i dati im uvodnu uputu.
UPUTA
z Pred vama se u okviru nalazi ulomak romana Alberta Camusja Stranac. Pozorno ga pročitajte.
Nakon toga pročitajte i smjernice za pisanje eseja.

Nakon toga nastavnik može održati kratko predavanje kojim će sažeto prikazati ključne korake u
pisanju eseja. Pritom se može poslužiti tekstom u udžbeniku i uputiti učenike na iste te sadržaje
(Fon-Fon 4, str. 106. – 109.). U predavanju je potrebno posebno naglasiti strukturu raspravljačkoga
eseja i povezati proces dokazivanja s obilježjima raspravljačkoga eseja.

Prije samostalnoga pisanja raspravljačkoga eseja nastavnik može učenicima projicirati zadatak
Oblikovanje raspravljačkoga školskog eseja koji se nalazi na IZZI digitalnoj platformi (modul Moderni
Sizifi / Učionica / Pisanje raspravljačkoga teksta). Rješavajući taj zadatak, učenici će ponoviti kompo-
zicijske dijelove raspravljačkoga eseja.
UPUTA
z Pridružite navedene pojmove odgovarajućim dijelovima kompozicije raspravljačkoga eseja.
5. Analiza raspravljačkoga polaznog teksta (30 min)

Polazni tekst esejskoga zadatka na kojemu su učenici usvajali obilježja raspravljačkoga eseja nalazi
se i u radnoj bilježnici (Fonoplov 4, str. 88. ), a popraćen je pitanjima za analizu (zadatak 1. A) u ko-
jima se od učenika traži primjena znanja i raspravljački pristup tekstu. Prije samostalnoga pisanja
eseja učenici mogu odgovoriti na ta pitanja.
UPUTA
z Pročitajte još jedanput polazni tekst, a zatim slijedite upute ispod teksta za njegovu analizu,
tj. odgovorite na pitanja u radnoj bilježnici (Fonoplov 4, zadatak 1. A, str. 88. – 89.) koja će vam
pomoći u uvježbavanju oblikovanja raspravljačkoga eseja.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore, a ostali ih učenici mogu
korigirati i/ili dopuniti.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Za domaću zadaću učenici mogu u radnoj bilježnici riješiti zadatke 1. B) i C) (Fonoplov 4, str. 89.
– 90.), tj. razvrstati odgovore na pitanja kao natuknice u odgovarajući kompozicijski dio rasprav-
ljačkoga eseja (1. B) i samostalno napisati svoj prvi raspravljački esej (1. C).
ZAVRŠNI DIO
6. Usporedna tablica (10 min)
Budući da su se učenici upoznali sa svim trima vrstama školskoga eseja, u završnome dijelu sata
mogu ih usporediti služeći se tablicom u kojoj će navesti njihove međusobne sličnosti i razlike s
obzirom na sadržaj, kompoziciju i način izlaganja u eseju.
Nastavnik može nacrtati na ploču sljedeću tablicu i dati učenicima uputu.
UPUTA
z Služeći se sljedećom tablicom, usporedite tri vrste školskoga eseja.
ŠKOSKI ESEJ sadržajna razina kompozicija način izlaganja

interpretativni
usporedna raščlamba
raspravljački
DODATNE AKTIVNOSTI
1. Analiza samostalno napisanoga školskog eseja

Nakon pisanja raspravljačkoga školskog eseja (domaća zadaća) učenici mogu samostalno analizirati
svoj esej služeći se zadatcima u rubrici Govorim, slušam, čitam, pišem (Fon-Fon 4, str. 109.).
2. Dokazivanje (argumentacija)
Uvježbavanje procesa dokazivanja (argumentacije) može se realizirati rješavanjem drugoga zadatka
u rubrici Iz drugoga kuta (Fon-Fon 4, str. 112.).
8. Izborna lektira
Nastavna jedinica
Samuel Beckett, U očekivanju Godota
RAZRADA ISHODA I
z samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
z analizira povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, S
O
z iznosi i obrazlaže svoje stavove D
z navodi primjere
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – Ako je nastavnik za izbornu lektiru odabrao dramu Luigija Pirandella Šest osoba traži
autora, onda se ova nastavna jedinica ne realizira, tj. ne ulazi u prijedlog izvedbenoga programa.
UVODNI DIO
U digitalnim sadržajima nalaze se dvije različite najave za predstavu U očekivanju Godota: jedna je
najavljuje kao tragediju, a druga kao komediju. Služeći se tim najavama, nastavnik može u uvodnome
dijelu sata uvesti učenike u svijet Beckettove drame. (Obje najave traju ukupno oko oko 4 minute.)
UPUTA
z Pogledajte u IZZI digitalnim sadržajima (modul Moderni Sizifi / Učionica / Samuel Beckett, U oče-
kivanju Godota) dvije videonajave kazališne predstave U očekivanju Godota koje joj pristupaju
iz potpuno različitih perspektiva.
Nakon gledanja videonajava učenici ih mogu kratko komentirati, a nastavnik im nakon toga može
postaviti nekoliko pitanja.
PITANJA
1. Prisjetite se obilježja tragedije i komedije kao dramskih vrsta te ih prepoznajte u prethodnim
videonajavama.
2. Komentirajte kako je moguće da ista predstava istovremeno može biti i tragedija i komedija.
Obrazložite svoje tvrdnje.
Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju i/ili dopunjavaju.
SREDIŠNJI DIO
Budući da su učenici prethodno pročitali dramu U očekivanju Godota i pripremili se za sat na temelju
smjernica u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 146.), analiza dramskoga teksta može se realizirati
radom u skupinama.
Učenici su podijeljeni u pet skupina. Svaka skupina dobiva zadatak na nastavnome listiću (u prilogu)
i zadužena je za jednu razinu drame. (Pitanja na nastavnome listiću oblikovana su prema smjerni-
cama za čitanje u čitanci i prema prijedlogu tema za istraživanje iz pozicije suvremenoga čitatelja.)
UPUTA
z Radit ćete u skupinama, svaka skupina dobit će svoj zadatak na nastavnome listiću.
1. skupina Tematika, prostor, vrijeme

2. skupina Likovi
3. skupina Dramska kompozicija
4. skupina Kritika stvarnosti
5. skupina Teatar apsurda
z Vrijeme za rad u skupini: 20 minuta. Vrijeme izlaganja predstavnika skupine: 5 – 6 minuta.

ZAVRŠNI DIO
Spoznaje o drami U očekivanju Godota mogu se dopuniti i usustaviti čitanjem ulomka teksta Jelene
Zuppe naslovljena Kazalište apsurdne svakodnevice. (Navedeni je ulomak dio autoričina teksta Ka-
zalište od egzistencijalizma do suvremenih traganja.)
UPUTA
z Pročitajte pažljivo ulomak teksta Jelene Zuppe Kazalište apsurdne svakodnevice (Književni vre-
meplov 4, str. 151.) u kojemu prikazuje dramu U očekivanju Godota.
z Nakon toga riješite zadatke ispod teksta:
} Podcrtajte u tekstu riječi koje ne razumijete. Potražite njihovo značenje u nekome od
rječnika.
} Izdvojite uz teksta ključne tvrdnje o mjestu radnje, vremenu radnje, likovima i kompoziciji
drame U očekivanju Godota.
} Usporedite autoričine tvrdnje sa svojim spoznajama do kojih ste došli tijekom čitanja
ove drame. Ako je potrebno, dopunite ili korigirajte svoje tvrdnje.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje odgovore, a ostali ih učenici, prema potrebi,
korigiraju i dopunjavaju.
NASTAVNI LISTIĆ
Samuel Beckett, U očekivanju Godota (analiza moderne drame)
1. SKUPINA: Tematika, prostor, vrijeme

1. Kako se u drami prikazuje tema vlasničkih odnosa, religije, prijateljstva, života, smrti, čovječanstva?
2. Povežite mjesto/mjesta na kojima se odvija radnja sa sadržajem dramskih dijaloga.
3. Opišite protjecanje vremena u drami. Objasnite što se time postiže.

2. SKUPINA: Likovi
1. Prikažite likove Vladimira i Estragona. Suprotstavite im likove Pozza i Luckyja.
2. Objasnite koju ulogu u drami ima Dječak.
3. Rekonstruirajte na temelju sadržaja drame svijet u kojemu žive Beckettovi likovi.
4. Usporedite svijet Beckettovih likova sa svijetom u kojemu danas živimo.

3. SKUPINA: Dramska kompozicija
1. Povežite podjelu drame na činove sa sadržajem dramskih dijaloga.
2. Usporedite Beckettov tekst s jednim tradicionalnim dramskim tekstom (npr. s Hamletom Williama
Shakespearea).
3. Dokažite da se u antidrami razara tradicionalna dramska struktura (likovi, dramski sukob,
dramska kompozicija).

4. SKUPINA: Kritika stvarnosti
1. Dokažite da je Beckett kritičar društvene stvarnosti (čekanje Godota, besmisleni razgovori kao
parodija).
2. Slažete li se s tvrdnjom kritičara da je rob Lucky karikatura intelektualca, a gospodar Pozzo ka-
rikatura gospodara, odnosno vlasti i moći? Potkrijepite svoj odgovor sadržajem drame.

5. SKUPINA: Teatar apsurda
1. Dokažite točnost tvrdnje da je svijet Beckettovih likova svijet uzaludnoga čekanja.
2. Komentirajte tvrdnju kritičara Viviana Merciera da je U očekivanju Godota »drama u kojoj se
dvaput ništa ne događa«.
3. Protumačite na primjeru ove drame značenje pojma teatar apsurda.
Nastavna jedinica 9. Kasni modernizam (analiza odabranih tekstova)
RAZRADA ISHODA I
z
H
O
z

z
z
opisuje svoje misli i asocijacije na zadanu temu
navodi primjere
D
I
z
z povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima
MEĐUPREDMETNE TEME
Napomena
z U ovome se modelu književnost kasnoga modernizma prikazuje na reprezentativnim tek-
stovima, a odabir tekstova utemeljen je na načelu izbornosti, što znači da nastavnik može
odabrati jedan, dva ili više tekstova na kojima će pokazati poetička obilježja teksta. Sličan je
model primijenjen i u prikazu i analizi avangardnih tekstova (2. tema).
z Budući da se odabrani tekstovi trebaju uklopiti u širi kontekst (kasni modernizam), u modelu
smo predložili uz prikaz proze i drame kasnoga modernizma tri reprezentativna teksta i pred-
vidjeli za realizaciju dva školska sata. U model smo uklopili jedan prozni tekst (Mihail Bulgakov,
Majstor i Margarita) i dva dramska teksta (epsko kazalište, teatar apsurda). Dramu Samuela
Becketta U očekivanju Godota nismo uklopili jer je predložena za izbornu lektiru.
z Na kraju modela dodali smo nastavni listić sa zadatcima za analizu ulomka romana Meše Seli-
movića Derviš i smrti i drame Samuela Becketta U očekivanju Godota ako nastavnik taj tekst nije
uvrstio u izbornu lektiru. Odluči li nastavnik uvesti i te tekstove, potrebno je u izvedbeni pro-
gram uvrstiti još jedan nastavni sat i produljiti vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti (rad unutar
skupine, vrijeme izlaganja, rješavanje drugoga, trećega i šestoga zadatka u radnoj bilježnici).
UVODNI DIO
Budući da su se s pojmom kasnoga modernizma učenici već susreli, nastavnik ih može uvesti u
temu metodom asociograma.
UPUTA
z Zadana je tema kasni modernizam. U sljedećoj minuti zapišite sve asocijacije povezane s kasnim
modernizmom onako kako vam naviru iz sjećanja.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje zapise, a ostali ih učenici mogu us-
porediti sa svojima.
SREDIŠNJI DIO
Središnji je dio sata posvećen upoznavanju učenika s razdobljem kasnoga modernizma, odnosno
s najznačajnijim predstavnicima i njihovim reprezentativnim tekstovima.
Služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 331. – 340.), nastavnik može održati kratko
predavanje kojim će učenike upoznati s razdobljem kasnoga modernizma (uvodni tekst na str.
331.) i uvesti temeljne pojmove: egzistencijalistički roman, epsko kazalište, teatar apsurda. Nakon toga
učenike se može uputiti u prikaz razdoblja u čitankama (str. 333. – 335.) te uvesti reprezentativne
ulomke (str. 336. – 340). Na taj će način učenici dobiti okvirni uvid u književnopovijesno razdoblje:
kontekst, temeljna obilježja, književne vrste te predstavnike i njihova reprezentativna djela. Tijekom
predavanja učenici mogu načiniti kratke bilješke.

Učenici mogu nastaviti rad podijeljeni u pet skupina, a svaka skupina dobiva zadatak na nastavno-
me listiću (u prilogu).
UPUTA
z Radit ćete u skupinama. Svaka skupina bit će zadužena za jedan dio teme koji će prikazati
služeći se tekstom u čitanci i uputama na nastavnome listiću (u prilogu).
1. skupina Proza kasnoga modernizma

2. skupina Mihael Afanasjevič Bulgakov, Majstor i Margarita
3. skupina Drama i kazalište kasnoga modernizma
4. skupina Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca
5. skupina Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica
z Vrijeme za rad u skupinama: 25 minuta.

z Svaka će skupina 5 – 6 minuta izložiti svoju temu ostatku razreda.
Nakon završetka rada učenici prikazuju svoju temu, a ostali učenici bilježe najvažnije informacije.
Ako je potrebno, nastavnik će korigirati izlaganje skupine, odnosno tijekom izlaganja ukazati na
najvažnije pojmove, predstavnike, obilježja djela i sl.
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata učenici mogu rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici Fonoplov 4 provjeriti
koliko su usvojili sadržaje povezane s temom kasnoga modernizma.
UPUTA
z U radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Kasni modernizam, str. 92. – 93.) nalazi se šest zadataka kojima
možete provjeriti koliko poznajete književnost kasnoga modernizma. Riješite prvi, četvrti i peti
zadatak.
Nakon isteka vremena učenici čitaju rješenja i, prema potrebi, korigiraju ih i/ili dopunjavaju.
NASTAVNI LISTIĆ
Kasni modernizam – analiza odabranih tekstova

(radionica)
PRVA SKUPINA: Proza kasnoga modernizma

1. Služeći se čitankom (Književni vremeplov 4, str. 331. – 332.), ukratko predstavite prozu kasnoga
modernizma: temeljna obilježja, dominantne književne vrste, predstavnike i djela.
2. Napišite tekst od 3 do 4 rečenice kojim ćete objasniti i povezati pojmove egzistencija, egzistenci-
jalizam, egzistencijalistički roman.
mape i sl.).

(radionica)
DRUGA SKUPINA: Mihael Afanasjevič Bulgakov, Majstor i Margarita

1. Pročitajte ulomak Bulgakovljeva romana Majstor i Margarita (Književni vremeplov 4, str. 336. – 337.)
i prepričajte ukratko njegov sadržaj. Posebnu pozornost obratite na odnos među likovima (Wo-
land – Levi Matej).
2. Pročitajte uvodni tekst o romanu Majstor i Margarita (Književni vremeplov 4, str. 336.) i uklopite
ulomak u kontekst romana: objasnite tko je Woland, a tko Majstor.
3. Prikažite temeljna obilježja romana Majstor i Margarita i smjestite ga u kontekst književnosti
kasnoga modernizma.

(radionica)
TREĆA SKUPINA: Drama i kazalište kasnoga modernizma

1. Služeći se čitankom (Književni vremeplov 4, str. 333. – 335.), ukratko predstavite dramu i kazalište
kasnoga modernizma: temeljna obilježja, dominantne književne vrste, predstavnike i djela.
2. Napišite tekst od 3 do 4 rečenice kojim ćete objasniti i usporediti pojmove epsko kazalište i ka-
zalište apsurda.
mape i sl.).
NASTAVNI LISTIĆ

(radionica)
ČETVRTA SKUPINA: Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca

1. Pročitajte ulomak Brechtove drame Majka Courage i njezina djeca (Književni vremeplov 4, str. 339.
– 340.) i predstavite mjesto radnje i vrijeme radnje te likove koji sudjeluju u dramskoj radnji.
Posebnu pozornost obratite na prikaz rata iz perspektive dramskih likova.
2. Prikažite na temelju ulomka kako je Majka Courage dobila ime.
3. Pročitajte uvodni tekst o drami Majka Courage i njezina djeca (Književni vremeplov 4, str. 339.) –
dopunite na temelju teksta odgovore na prethodna pitanja i uočite poučnu dimenziju drame.
4. Smjestite dramu Majka Courage i njezina djeca u kontekst književnosti kasnoga modernizma
(epsko kazalište).

(radionica)
PETA SKUPINA: Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

1. Služeći se čitankom (Književni vremeplov 4, str. 140. – uvodni tekst, str. 143. – Ionescova poetika i
str. 335. – Eugène Ionesco), ukratko predstavite Eugènea Ionesca u kontekstu moderne drame.
2. Pročitajte ulomke Ionescove drame (Književni vremeplov 4, str. 140. – 143.) i odgovorite na slje-
deća pitanja:
a) Što vas je u prvome ulomku iznenadilo? Je li vas nešto nasmijalo?
b) Komentirajte odabir imena glavnih likova.
c) Izdvojite iz drugoga ulomka dva citata u kojima uviđate kritiku stereotipa (bračni život).
3. Smjestite dramu Ćelava pjevačica u kontekst književnosti kasnoga modernizma.
NASTAVNI LISTIĆ – DODATAK
Kasni modernizam – prikaz i analiza odabranih tekstova

(radionica)
SKUPINA: Meša Selimović, Derviš i smrt

1. Pročitajte ulomak Selimovićeva romana Derviš i smrt (Književni vremeplov 4, str. 337. – 338.)
i prepričajte njegov sadržaj. Posebnu pozornost obratite na povezanost citata iz Kurana
sa sadržajem ulomka.
2. Pročitajte uvodni tekst o romanu Derviš i smrt (Književni vremeplov 4, str. 337.) i uklopite
ulomak u kontekst romana: objasnite tko je neimenovani pripovjedač i koja je tema u
središtu romana.
3. Smjestite roman Derviš i smrt u kontekst književnosti kasnoga modernizma.
Kasni modernizam – prikaz i analiza odabranih tekstova

(radionica)
SKUPINA: Samuel Beckett, U očekivanju Godota
1. Služeći se čitankom (Književni vremeplov 4, str. 146. – uvodni tekst, str. 152. – U očekivanju
Godota (podsjetnik) i str. 335. – Eugène Ionesco, Samuel Beckett), ukratko predstavite Sa-
muela Becketta u kontekstu moderne drame.
2. Pročitajte ulomke Beckettove drame (Književni vremeplov 4, str. 147. – 150.). Služeći se
sadržajem ulomaka, prikažite Beckettovu viziju svijeta i čovjeka koji u njemu živi.
3. Smjestite dramu U očekivanju Godota u kontekst književnosti kasnoga modernizma.
Nastavna jedinica 10. Avangarda i kasni modernizam (ponavljanje)
RAZRADA ISHODA
z procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i
I
gledište
S
književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
H
z navodi činjenice
z sažima informacije D
z rješava zadatke
z procjenjuje svoje znanje I
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Napomena
z Za sat je potrebno pripremiti flomastere različitih boja i 10 papira formata A 4: na pet papira
treba napisati naslov Avangarda, a na pet papira naslov Kasni modernizam.
z Svaka skupina treba dobiti dva papira: Avangardu i Kasni modernizam.
1. Kružna mapa (25 min)

Učenici u uvodnome dijelu sata rade metodom kružne mape podijeljeni u pet skupina: svakoj se
skupini dodjeljuje broj 1, 2, 3, 4 ili 5 i daju dva papira (1. papir – Avangarda; 2. papir – Kasni moder-
nizam), a svakomu učeniku u skupini flomaster (ili olovka) različite boje. Pritom treba paziti da svaki
učenik unutar jedne skupine ima flomaster različite boje kako bi se njegovi pojmovi razlikovali od
pojmova ostalih u skupini. (Metoda kružne mape opisana je u ovome priručniku na str. 61.).
Nastavnik najprije zadaje temu Avangarda i kasni modernizam o kojoj će učenici zapisati svoje spo-
znaje, a nakon toga učenici dobivaju uputu za rad.
UPUTA
z Služeći se metodom kružne mape, ponovit ćemo sve što znate o avangardi i kasnome mo-
dernizmu. Svaki učenik treba zapisati nešto što zna o ovoj temi (neki pojam, činjenicu i sl.)
slijedeći upute.
} Najprije jedan učenik napiše svoj podatak/spoznaju o temi na dobiveni papir flomaste-
rom određene boje i nakon toga pošalje papir učeniku s lijeve strane.
} Taj učenik dopisuje ono što zna (jedan pojam, jednu spoznaju) na dobiveni papir floma-
sterom druge boje i nakon toga pošalje papir učeniku s lijeve strane.
} Postupak se ponavlja dok učenici imaju ideja, tj. dok mogu ponuditi odgovor na zadanu
temu. Ako pojedini učenik ne zna što napisati, tj. ako je iscrpio svoje ideje, umjesto od-
govora treba dopisati točku svojom bojom i poslati papir sljedećemu učeniku. Naravno,
potrebno je imati što više odgovora na papiru, a što manje točaka.
z Radit ćete u skupinama 10 minuta, a zatim ćete predstaviti rezultate svojega rada ostalim
učenicima u razredu.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati prvu skupinu da na temelju zapisa na papiru prikaže
ostatku razreda čega su se članovi skupine prisjetili o avangardi. Kad prva skupina završi s izlaga-
njem, nastavnik će prozvati kronološkim slijedom ostale skupine da dopune izlaganje navodeći samo
ono što nije u izlaganju prethodnih skupina rečeno o razdoblju avangarde u književnosti. Ostali će
učenici na temelju izlaganja svih skupina dopuniti svoje bilješke na papiru naslovljenom Avangarda.
Nakon toga postupak će se ponoviti i za razdoblje kasnoga modernizma.
SREDIŠNJI DIO
Budući da su se u prethodnoj aktivnosti prisjetili ključnih činjenica, učenici mogu svoje poznavanje
ovih dvaju književnopovijesnih razdoblja provjeriti rješavanjem IZZI digitalnih sadržaja, i to zadata-
ka u provjeri (ispitu) znanja na kraju druge i treće teme (modul Avangarda ili pobuna kao poetika /
Provjera (ispit) znanja i modul Moderni Sizifi / Provjera (ispit) znanja).
U pisanim provjerama na kraju druge i treće teme nalaze se sadržaji svih triju područja, stoga će
nastavnik sam odabrati zadatke koje učenici trebaju rješavati u digitalnim sadržajima.
Nastavnik može digitalne sadržaje projicirati ili tražiti od učenika da ih otvore i rješavaju na tabletu
ili mobitelu.
UPUTA
z Zajedno ćemo rješavati zadatke u digitalnim sadržajima Avangarda ili pobuna kao poetika /
Provjera (ispit) znanja te Kasni modernizam / Provjera (ispit) znanja. Nakon rješavanja svakoga
zadatka provjerit ćemo točnost rješenja.
Rješavajući zadatke i komentirajući ih, učenici ponavljaju i provjeravaju usvojenost književnopovijesnih
sadržaja o avangardi i kasnome modernizmu.
ZAVRŠNI DIO
misle i procijene svoje znanje o avangardi i kasnome modernizmu.
UPUTA
z Razmislite, a zatim procijenite na ljestvici od 1 do 5 svoju usvojenost nastavnih sadržaja iz
književnosti – avangarde i kasnoga modernizma.
Učenici iznose svoje procjene i međusobno ih komentiraju.
4. TEMA:
MOJ OBRAČUN S NJIMA
Nastavne jedinice
1. Moj obračun s njima (uvod u temu) 1–2
2. Lektira prema samostalnome odabiru učenika 2–3
3. Miroslav Krleža (biografski i stvaralački portret) 2
4. JEZIČNO POSUĐIVANJE 4–5

Jezično posuđivanje
Vrste posuđenica
Jezično posuđivanje (ponavljanje)

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (analiza)
Gospoda Glembajevi u 21. stoljeću
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (stilska obilježja)
6. Pisanje kritike (pismena vježba) 1
7. Samostalno pisanje raspravljačkoga teksta (kritika) 1
8. Analiza samostalno napisanoga raspravljačkog teksta 1
9. IZBORNA LEKTIRA 2–3

Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza
10. Hrvatska književnost od 1914. do 1952. (analiza odabranih tekstova) 2
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 19 sati (s manjim brojem sati za uvod u temu, lektiru prema
samostalnome odabiru, obveznu lektiru, izbornu lektiru i jezične sadržaje) ili s većim brojem sati u
rasponu od 20 do 24.
Moj obračun s njima
z Miroslav Krleža
} Biografski i stvaralački portret Miroslava Krleže
UVOD } Krleža – enciklopedist i leksikograf
} Sukob na književnoj ljevici
} Krleža i posuđenice
z Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

} Književna vrsta
} Kompozicija
} Leone Glembay – hrvatski Hamlet
} Likovi
} Ponovimo… (Gospoda Glembajevi na plakatu)
UČIONICA
} Književna vrsta
} Usporedba Filipa Latinovicza i Leonea Glembaya
} Filip u odnosu s drugim likovima
} Bobočka – fatalna žena
} Ponovimo…
z Posuđenice (Vrste posuđenica)
z Glembajevi na tri načina

z Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža
SINTEZA z Krleža danas
z Vrste posuđenica – ponavljanje
z Jezični purizam
MOJ OBRAČUN S NJIMA: Provjera (ispit) znanja
Nastavna tema 4. MOJ OBRAČUN S NJIMA
Nastavna jedinica 1. Moj obračun s njima (uvod u temu)
RAZRADA ISHODA
z razlikuje govorne i razgovorne vrste opisnih, pripovjednih, upućivačkih i raspravljačkih
tekstova iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja i namjenom:
informiranje, dokazivanje, zabavljanje
I
S
H

O
D
z navodi primjere
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena
z Uvod u temu može se realizirati tijekom jednoga ili dva školska sata. Odluči li se za realizaciju
u dva sata, nastavnik može predloženomu modelu dodati aktivnost rješavanja zadatka u IZZI
digitalnim sadržajima (modul Moj obračun s njima / Uvod / Krleža i posuđenice) kojima se po-
vezuje književna i jezična tema. Ovisno o mogućnostima, učenici zadatak mogu rješavati na
tabletima ili mobitelima ili ga nastavnik može projicirati, a učenici rješavati u svojim bilježnicama.
z Aktivnost rješavanja zadatka u digitalnim sadržajima traje 30 minuta, a ostalih 15 minuta
drugoga sata može se ravnomjerno rasporediti na ostale aktivnosti.
4. TEMA: MOJ OBRAČUN S NJIMA
UVODNI DIO
Učenicima se na početku sata može dati zadatak da razmisle, a zatim razmijene misli u paru o
sukobljavanju zbog različita mišljenja o nekoj temi ili zbog drukčijega svjetonazora.
UPUTA
z Prisjetite se situacije u kojoj ste se s nekim sukobili zbog različita mišljenja o nekoj temi ili zbog
drukčijega pogleda na svijet. Razmislite zašto je došlo do sukoba, je li se sukob mogao izbjeći
te navedite kako ste ga riješili.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko parova koji će izvijestiti razred o situaci-
jama u kojima su se našli zbog različita mišljenja i kako se sukob razriješio.
SREDIŠNJI DIO
U središnjemu se dijelu sata može krenuti od naslova teme, a zatim uvesti stvaralaštvo Miroslava
Krleže i povezati ga s temom u cjelini (polemika, sukob, književno stvaralaštvo). To se može reali-
zirati postavljanjem pitanja na početku uvoda u temu (Književni vremeplov 4, str. 158.) te dodatnih
potpitanja koje nastavnik smatra važnima za realizaciju ishoda.
UPUTA
z Povežite što više različitih pridjeva uz imenicu obračun. Objasnite na temelju svojih primjera
značenje te imenice.
z Koliko poznajete stvaralaštvo Miroslava Krleže? U kojim ste se situacijama susretali s njegovim
djelima? Jeste li pročitali ijedan Krležin tekst?
Odgovarajući na pitanja, učenici će uvidjeti značenje Miroslava Krleže za hrvatsku književnost i
kulturu, a njihovi odgovori poslužit će nastavniku i kao provjera predznanja o Miroslavu Krleži.

Nakon odgovora na pitanja učenicima se može u kratkom predavanju prikazati sadržaj teme Moj
obračun s njima (Književni vremeplov 4, uvodnica, str. 157.) i ukazati na njezine dvije ključne sastavnice:
djela Miroslava Krleže (književni sadržaj) i jezično posuđivanje (jezični sadržaj). Učenike se najprije
može uputiti na ključna Krležina djela prikazana kratkim ulomcima u čitanci (Književni vremeplov 4,
str. 158. – 159.) i podsjetiti na polemiku kao raspravljačku tekstnu vrstu s kojom su se ranije upoznali
(Književni vremeplov 4, str. 160.) te je povezati s polemičkim Krležinim djelima. Jezični sadržaji mogu
se uvesti na temelju uvodnice u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 113.), a nakon toga može se u kratkim
crtama prikazati sadržaj modula Moj obračun s njima u digitalnim sadržajima IZZI.
Nakon upoznavanja sa sadržajima učenike se upućuje na ishode koji se trebaju ostvariti obradom
ove teme (Književni vremeplov 4, str. 406., Fon-Fon 4, str. 113.) te na ishode navedene u digitalnim
sadržajima (IZZI).
ZAVRŠNI DIO
4. Grozd (10 min)
Služeći se metodom grozda, učenici mogu u završnome dijelu sata grafički prikazati sadržaje teme.
UPUTA
z Služeći se metodom grozda, prikažite u kratkim crtama sadržaje teme Moj obračun s njima. U
radu se možete služiti čitankom i jezičnim udžbenikom.
Kad završe s radom, jedan učenik može prikazati svoj grozd, a ostali učenici mogu ga komentirati
Nastavna jedinica 2. Lektira prema samostalnome odabiru učenika
Napomena – Ovaj je model gotovo u cijelosti preuzet iz priručnika za treći razred: u njemu je
promijenjen ishod propisan kurikulom (SŠ HJ B.4.1) i dodana napomena o načinu predstavljanja
samostalno odabrane lektire.
B.4.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.
RAZRADA ISHODA
z izražava svoj literarni doživljaj teksta
z objašnjava u čemu uživa dok čita djelo
I
z potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
z izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje S
Razrada aktivnosti na razini ishoda H
z objašnjava vlastiti izbor
z predstavlja odabrano djelo O
z argumentira i navodi primjere
z uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika D
z procjenjuje izlaganje drugih učenika
z popunjava evaluacijski listić I
MEĐUPREDMETNE TEME
Napomena – Predloženi je model namijenjen usmenomu predstavljanju samostalno odabrane

lektire, a u njemu se koriste i metode vizualizacije. Budući da se literarni doživljaj, kako je na-
vedeno u preporukama za ostvarivanje ishoda, može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama
ili kreativnim uratkom, nastavnik može predloženi model prilagoditi razredu, odnosno načinu
na koji su učenici odlučili prikazati svoju samostalno odabranu lektiru.
Uputa prije čitanja samostalno odabrane lektire

1. Nastavnik na početku školske godine upućuje učenike na obvezu odabira i predstavljanja knji-
ževnoga djela za cjelovito čitanje prema samostalnome izboru. Učenici imaju mogućnost izbor-
nosti, a ako je potrebno, nastavnik može pomoći učeniku u odabiru sugerirajući mu odabir djela
određene teme ili žanra, savjetovati mu da potraži preporuku knjižničara ili vršnjaka.
2. Na početku školske godine učenicima se dijeli i ukratko predstavlja listić 1 Obvezni elementi sa-
mostalnoga izlaganja o pročitanome djelu. Prijedlog listića s razrađenim elementima za izlaganje
nalazi se u prilogu.
3. Kriterije za vrednovanje izlaganja nastavnik može razraditi u dogovoru s učenicima ili ih odrediti
sam. Prijedlozi listića 2 Elementi za vrednovanje izlaganja unutar skupine i listića 3 Elementi za
vrednovanje izlaganja predstavnika skupine nalaze se u prilogu. (Nastavnik sam odlučuje kad će
učenicima podijeliti listiće s kriterijima za vrednovanje.)
4. Tjedan dana prije sati predviđenih za izlaganje o samostalno odabranome djelu za cjelovito či-
tanje nastavnik će od učenika prikupiti popunjen listić 1. Na temelju prikupljenih listića odredit
će načelo podjele učenika u skupine. Primjerice, učenike se može podijeliti u skupine s obzirom
na vrstu, žanr, temu ili na temelju nekoga drugog kriterija podjele pročitanih djela.
IZLAGANJE SAMOSTALNO ODABRANE LEKTIRE

Uvodni dio (5 min)
Nastavnik dijeli učenike u skupine prema jednome od prethodno određenih načela (točka 4.).
Primjerice, ako su učenici podijeljeni u skupine s obzirom na temu, jednu skupinu mogu sačinja-
vati čitatelji kriminalističkoga romana, drugu čitatelji ljubavnoga romana, treću čitatelji romana s
fantastičnom tematikom i sl. Ako je primijenjen neki drugi kriterij, primjerice književna vrsta, jednu
će skupinu sačinjavati učenici koji su pročitali biografije, drugu učenici koji su čitali romane, treću
učenici koji su čitali novele i sl.
Nakon podjele u skupine učenici dobivaju listić za vrednovanje izlaganja unutar skupine i
uputu da nakon svakoga izlaganja trebaju popuniti listić. Pritom je potrebno naglasiti da je vrijeme
za vrednovanje izlaganja ograničeno na najviše jednu minutu.
Izlaganja i vrednovanje unutar skupine (30 min)

Učenici unutar skupine izlažu o svome djelu služeći se pripremljenim elementima na listiću 1. Svaki
učenik za izlaganje ima najmanje dvije, a najviše tri minute.
Nakon izlaganja slijedi individualno vrednovanje unutar skupine. Svaki učenik za vrednovanje
ima najviše jednu minutu.
Kad su svi učenici unutar skupine završili s izlaganjem i vrednovanjem pojedinačnih izlaganja,
skupina na temelju rezultata vrednovanja odabire djelo koje će skupina predstaviti ostatku
razreda.
Uputa za predstavljanje odabranoga djela i izradu plakata (5 min)

Učenicima se najprije trebaju dati dodatne smjernice za izlaganje o odabranome djelu. Uz elemente
kojima su pojedinačno predstavljali djelo (autor i naslov djela, tema, vrsta i sl.), može im se sugerirati
da izlaganje dopune reprezentativnim citatom, istaknu neke zanimljivosti i ukažu na aktualnost djela.
Plakat treba dopunjavati prikaz djela, a pri njegovoj izradi učenici trebaju voditi brigu o estetskome
izgledu i originalnosti, odnosno trebaju se odmaknuti od banalnoga i biti kreativni.
Priprema za izlaganje o odabranome djelu i izrada plakata (25 min)

Bez obzira na to što nisu pročitali djelo koje se izlaže, svi članovi skupine sudjeluju u osmišljavanju
načina na koji će se djelo prikazati ostatku razreda. Tako jedan dio skupine može zajedno s uče-
nikom čije je djelo odabrano osmisliti način na koji će djelo predstaviti ostatku razreda služeći se
zadanim elementima, a drugi dio izraditi plakat koji će to izlaganje upotpuniti.
Kad istekne vrijeme za pripremu, nastavnik će učenicima podijeliti listić 3 – Elementi za vrednovanje
izlaganja predstavnika skupine.
Izlaganja odabranoga djela predstavnika skupine (25 min)

Svaka skupina izlaže svoje reprezentativno djelo prema zadanim smjernicama. Nakon svakoga
izlaganja pojedine skupine ostali učenici popunjavaju listić 3 – Vrednovanje izlaganja predstavnika
skupine.
Na temelju vrednovanja proglašava se najbolje predstavljeno djelo u razredu.
NASTAVNI LISTIĆ
Listić 1
Obvezni elementi samostalnoga izlaganja o pročitanome djelu
autor i naslov djela
vrsta djela
tema djela
komu i zašto ga preporučiti za čitanje
dodatni komentar (razlog i način

osobnoga izbora, zanimljiv citat i sl.)
Listić 1
Obvezni elementi samostalnoga izlaganja o pročitanome djelu
autor i naslov djela
vrsta djela
tema djela
komu i zašto ga preporučiti za čitanje
dodatni komentar (razlog i način

osobnoga izbora, zanimljiv citat i sl.)
NASTAVNI LISTIĆ
Listić 2
Elementi za vrednovanje izlaganja unutar skupine
ovladanost
sadržaj strukturiranost standardnim
izlagač (ime i prezime učenika) jezikom
I D N I D N I D N
NASTAVNI LISTIĆ
Listić 3
Vrednovanje izlaganja predstavnika skupine
ovladanost
strukturi
izlagač (ime i prezime učeni- sadržaj standardnim plakat
ranost
ka) jezikom
I D N I D N I D N I D N
NASTAVNI LISTIĆ
OBJAŠNJENJE VREDNOVANJA
I – izvrsno
D – dobro
N – nedovoljno
SADRŽAJ
z izvrsno – učenik je u izlaganju obuhvatio sve zadane elemente
z dobro – učenik je u izlaganju obuhvatio većinu zadanih elemenata
z nedovoljno – učenik je u izlaganju obuhvatio samo neke elemente
STRUKTURIRANOST
z izvrsno – u izlaganju se jasno prepoznaju zadani elementi, rečenice su smislene i logički pro-
izlaze jedna iz druge; učenik poštuje zadano vrijeme za izlaganje
z dobro – u izlaganju se prepoznaju zadani elementi, ali rečenice nisu uvijek smislene i ponekad
logički ne proizlaze jedna iz druge; vrijeme izlaganja neznatno izlazi iz zadanih okvira
z nedovoljno – u izlaganju nisu navedeni svi zadani elementi, rečenice nisu smislene i logički
ne proizlaze jedna iz druge; učenik ne poštuje zadano vrijeme za izlaganje
OVLADANOST STANDARDNIM JEZIKOM

z izvrsno – učenik se služi standardnim jezikom; govori razgovijetno i tečno; ne upotrebljava
poštapalice i ne zamuckuje
z dobro – učenik se uglavnom služi standardnim jezikom; uglavnom govori razgovijetno i tečno;
ponekad upotrebljava poštapalice i zamuckuje
z nedovoljno – učenik se uglavnom ne služi standardnim jezikom; ne govori razgovijetno i tečno;
upotrebljava poštapalice i zamuckuje
PLAKAT
z izvrsno – plakat je skladna estetska cjelina, vidljiva je kreativnost u radu
z dobro – plakat je djelomično skladna cjelina, kreativnost se pojavljuje samo u nekim elementima
z nedovoljno – dijelovi plakata ne čine skladnu cjelinu, nema kreativnosti u radu
Nastavna jedinica 3. Miroslav Krleža (biografski i stvaralački portret)
RAZRADA ISHODA
I
kritički vrednuje informacije i ideje
S
z

H
z
z
odgovara na pitanja
procjenjuje informacije
O
izdvaja informacije
D
z
z rješava zadatke
MEĐUPREDMETNE TEME I

UVODNI DIO
Nastavnik može na početku sata projicirati videozapis o Miroslavu Krleži koji se nalaze na IZZI
digitalnoj platformi (modul Moj obračun s njima / Uvod / Miroslav Krleža), a zatim postaviti pitanja
na koja učenici odgovaraju usmeno. (Pitanja se nalaze u digitalnim sadržajima ispod videozapisa.)
UPUTA
z Pogledajte videozapis o Miroslavu Krleži. (Trajanje zapisa: oko 5 minuta.)
PITANJA
1. Koliko je ukupno godina Miroslav Krleža bio ravnatelj Leksikografskoga zavoda u Zagrebu?
2. Zašto je značajan Krležin govor na kongresu pisaca 1952. godine?
3. Koje se književno djelo smatra vrhuncem Krležina poetskoga stvaralaštva?
4. Gdje se u Zagrebu nalazi kip Miroslava Krleže?
5. Tko je sakupio i objavio Sabrana djela Miroslava Krleže u 50 svezaka?
6. Navedite barem jedan Krležin esej koji se spominje u videozapisu.
Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju i, prema potrebi, dopunjavaju.
SREDIŠNJI DIO

Životopis i stvaralaštvo Miroslava Krleže prikazani su u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 162. – 171.)
i u digitalnim sadržajima (modul Moj obračun s njima / Uvod / Miroslav Krleža / Biografski i stvaralački
portret Miroslava Krleže; Krleža – enciklopedist i leksikograf; Sukob na književnoj ljevici). Navedeni se
sadržaji mogu usvajati radom u skupinama, a nastavnik može, prema tehničkim mogućnostima,
učenicima dati kao izvore samo tiskane ili i tiskane i digitalne sadržaje. (U ovome smo modelu
uvrstili i tiskane i digitalne sadržaje.)
Učenici rade podijeljeni u pet skupina.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama, a svaka skupina dobit će svoj zadatak na nastavnome listiću (u prilogu).
1. skupina Miroslav Krleža (iz životopisa)
2. skupina Djela Miroslava Krleže
3. skupina Polemički opus Miroslava Krleže
4. skupina Miroslav Krleža pred suvremenim čitateljem
5. skupina Enciklopedija posvećena Miroslavu Krleži

z Vrijeme za predstavljanje rezultata rada: 5 – 6 minuta.
rezultate svojega rada, a ostali učenici mogu pisati na temelju njihova izlaganja kratke bilješke.
ZAVRŠNI DIO

U završnome dijelu sata učenici mogu riješiti nekoliko zadataka u radnoj bilježnici i tako provjeriti
koliko su usvojili sadržaje o Miroslavu Krležu. Nastavnik može učenicima zadati zadatke 1. – 4. u
radnoj bilježnici (Fonoplov 4, str. 112. – 113.).
UPUTA
z Riješite 1., 2., 3. i 4. zadatak u radnoj bilježnici (Fonoplov 4, str. 112. – 113.).
Nakon isteka vremena jedan učenik može pročitati svoje odgovore, a ostali učenici odgovore mogu,
prema potrebi, korigirati i/ili dopuniti.
INAČICA ZAVRŠNOGA DIJELA SATA
U završnome se dijelu sata umjesto rješavanja zadataka može načiniti umna mapa u kojoj će se na
temelju prethodnih aktivnosti vizualizirati sadržaji teme.
Umna mapa (15 min)

UPUTA
z Izradite umnu mapu u čijemu je središtu naslov Miroslav Krleža – biografski i stvaralački portret.
Nakon isteka vremena učenici mogu razmijeniti svoje umne mape u paru, komentirati ih i, prema
potrebi, dopuniti.
PRIJEDLOG ZADATAKA ZA SAMOSTALNI RAD
Učenici mogu u digitalnim sadržajima (modul Moj obračun s njima / Sinteza) pročitati tekst Memori-
jalni prostor Miroslava i Bele Krleža i riješiti pripadajuće zadatke.
NASTAVNI LISTIĆ
Miroslav Krleža (biografski i stvaralački portret)
1. SKUPINA: Miroslav Krleža (iz životopisa)
IZVORI
z tiskani: Miroslav Krleža (iz životopisa) – Književni vremeplov 4, str. 163. – 164.
z digitalni: modul Moj obračun s njima / Uvod / Miroslav Krleža – Biografski i stvaralački portret
Miroslava Krleže: vremenska crta – biografija, časopisi
ZADATAK
1. Pažljivo pročitajte tekstove (tiskane, digitalne) u kojima se predstavlja životopis Miroslava Krleže.
Izdvojite iz tekstova najvažnije informacije i zapišite ih u obliku natuknica. Osmislite način na
koji ćete prikazati životopis Miroslava Krleže ostatku razreda.
2. SKUPINA: Djela Miroslava Krleže
IZVORI
z tiskani: Djela Miroslava Krleže – Književni vremeplov 4, str. 165. – 167.
z digitalni: modul Moj obračun s njima / Uvod / Miroslav Krleža – Biografski i stvaralački portret
Miroslava Krleže: vremenska crta – bibliografija
ZADATAK
1. Pažljivo pročitajte tekstove (tiskane, digitalne) u kojima se predstavlja stvaralaštvo Miroslava
Krleže. Izdvojite iz tekstova najvažnije informacije i zapišite ih u obliku natuknica. Osmislite
način na koji ćete kronološkim slijedom prikazati stvaralaštvo Miroslava Krleže ostatku razreda.
3. SKUPINA: Polemički opus Miroslava Krleže
IZVORI
z tiskani: Polemički opus Miroslava Krleže – Književni vremeplov 4, str. 168. – 169.
z digitalni: modul Moj obračun s njima / Uvod / Miroslav Krleža – Sukob na književnoj ljevici
ZADATAK
1. Pažljivo pročitajte tekstove (tiskane, digitalne) u kojima se predstavlja polemički opus Miroslava
Krleže, s posebnim naglaskom na sukob na književnoj ljevici.
2. Odgovorite na pitanja ispod ulomka Krležina eseja Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića.
3. Izdvojite iz tekstova najvažnije informacije i zapišite ih u obliku natuknica. Osmislite način na koji
ćete ostatku razreda prikazati polemički opus Miroslava Krleže. U prikazivanju stavite naglasak
na sukob na književnoj ljevici.
NASTAVNI LISTIĆ
4. SKUPINA: Miroslav Krleža pred suvremenim čitateljem
IZVORI
z tiskani: Miroslav Krleža pred suvremenim čitateljem – Književni vremeplov 4, str. 170.
ZADATAK
1. Pročitajte citate književnih znanstvenika u kojima se sagledava Krležin stvaralački opus.
2. Napišite uz svaki citat kratak komentar iz pozicije suvremenoga čitatelja – povežite tekst o Krleži
s našim vremenom.
3. Izdvojite jedan citat koji, prema vašemu mišljenju, najbolje predstavlja Krležino djelo u cjelini.
Obrazložite svoj odabir.
4. Osmislite način na koji ćete svoju temu prikazati ostatku razreda.
5. SKUPINA: Enciklopedija posvećena Miroslavu Krleži
IZVORI
z tiskani: Enciklopedija posvećena Miroslavu Krleži – Književni vremeplov 4, str. 171.
z digitalni: modul Moj obračun s njima / Uvod / Miroslav Krleža – Krleža, enciklopedist i leksikograf
ZADATAK
1. Pročitajte ulomak iz Predgovora Krležijane i načinite natuknice na temelju teksta.
2. Posjetite stranice Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Istražite koja vam izdanja mogu
pomoći u boljemu upoznavanju stvaralačkoga opusa Miroslava Krleže.
3. Osmislite način na koji ćete svoju temu prikazati ostatku razreda.
4. JEZIČNO POSUĐIVANJE
f Jezično posuđivanje
Nastavna jedinica
f Vrste posuđenica
f Jezično posuđivanje (ponavljanje)
Predviđeno trajanje 4 – 5 sati
A.4.6. Učenik razlikuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog
RAZRADA ISHODA
z objašnjava proces leksičkoga posuđivanja
z tumači vrste leksičkoga posuđivanja
z prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema
leksičkoj normi

I
S
z

H
z navodi primjere O
z oblikuje pitanja
z izrađuje ključ za odgovore D
z rješava zadatke i uspoređuje svoja rješenja s točnim odgovorima
z samovrednuje rad I
z opisuje svoj rad
MEĐUPREDMETNE TEME
PRVI I DRUGI SAT: Jezično posuđivanje

Napomena – U poglavlju 7. Vodič kroz jezičnu normu prikazana su neka pravila o uporabi po-
suđenica u komunikaciji, stoga se ti sadržaji trebaju povezati s ovom nastavnom jedinicom.
UVODNI DIO
Tema jezičnoga posuđivanja može se uvesti ukazivanjem na služenje posuđenim riječima iz engle-
skoga jezika u svakodnevnome govoru i usmenom provjerom predznanja o jezičnome posuđivanju.
Nastavnik se pritom može poslužiti tekstom u udžbeniku (Fon-Fon 4, Posuđenice (uvod), str. 114.) koji
može pročitati i tražiti od učenika da komentiraju takvu jezičnu stvarnost. Nakon toga nastavnik im
može postaviti pitanja (ili ih učenici mogu sami pročitati u udžbeniku) kojima će se provjeriti kakvo
je predznanje učenika o ovoj temi.
PITANJA
1. Iz kojih su jezika tijekom povijesti najviše ulazile posuđenice u hrvatski jezik?
2. Jesu li termini »posuđenica« i »tuđica« sinonimi?
3. Mora li se riječ prilagoditi hrvatskomu jeziku da bi postala posuđenicom?
4. Što su internacionalizmi?
5. Kako se riječ prilagođava hrvatskomu jeziku kad u njega ulazi?
6. Je li izraz fake news posuđenica?
7. Koje vrste posuđenica postoje u hrvatskome jeziku?
8. Postoji li rječnik posuđenica u hrvatskome jeziku?
SREDIŠNJI DIO
2. Čitanje teksta i izrada bilježaka (15 min)
Na početku središnjega dijela sata učenici se mogu u kratkim crtama upoznati s pojmom jezičnoga
posuđivanja samostalnim radom na tekstu, odnosno čitanjem teksta i odgovaranjem na pitanja.
UPUTA
z Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 4, Jezično posuđivanje, str. 115.), samostalno ćete obraditi uvod
u temu jezičnoga posuđivanja. U tekstu koji ćete čitati nalaze se dva zadatka na temelju kojih
se uvode ključni pojmovi važni za temu.
1. Riješite uvodni zadatak.
2. Pročitajte tekst nakon zadatka.
3. Riješite sljedeći zadatak.
4. Provjerite jeste li dobro riješili zadatak – pročitajte objašnjenje odgovora u tekstu prije
okvira.
5. Pročitajte tekst u okviru: izdvojite iz njega sve ključne pojmove i objasnite njihovo zna-
čenje. Napišite o tome kratke bilješke.
Nakon isteka vremena jedan učenik može objasniti kako je odgovorio na pitanja, a ostali učenici
mogu njegove odgovore usporediti sa svojima. Zatim nastavnik može prozvati još jednoga učenika
koji će pročitati ostatku razreda svoje bilješke, tj. ključne pojmove s pripadajućim obrazloženjima,
a nastavnik će ih, prema potrebi, korigirati i/ili dopuniti.

Vrste jezičnoga posuđivanja i prilagodbu posuđenica učenici mogu usvojiti radom u skupinama.
Učenici rade podijeljeni u četiri skupine i obrađuju zadanu temu.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka će skupina dobiti određenu temu (vrste posuđivanja) koju treba
obraditi služeći se udžbenikom.
vrste posuđivanja: izravno posuđivanje, posredno

1. skupina Fon-Fon 4, str. 116. – 117.
(neizravno) posuđivanje, kružno posuđivanje
2. skupina prilagodba posuđenica: uvod Fon-Fon 4, 117. – 118.
fonološka prilagodba; grafijska i pravopisna
prilagodba
4. skupina morfološka prilagodba; značenjska prilagodba Fon-Fon 4, 119. – 120.
z Kad završite s obradom teme, dogovorite se kako ćete svoju temu prikazati ostatku razredu.
Najvažnije pojmove povežite i prikažite grafički.
z Vrijeme za rad u skupini: 20 minuta.
z Vrijeme za predstavljanje rezultata rada: 5 – 6 minuta.
rezultate svojega rada, a ostali učenici mogu pisati na temelju njihova izlaganja kratke bilješke.
ZAVRŠNI DIO
Učenici rješavaju odabrane zadatke u radnoj bilježnici (Fonoplov 4, str. 96. – 97.).
UPUTA
z Riješit ćete zadatke u radnoj bilježnici. Za rad imate 15 minuta.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenicima se može dati zadatak da za domaću zadaću grafički prikažu sadržaje povezane s
jezičnim posuđivanjem (pojam, vrste, prilagodba posuđenica). To mogu učiniti, primjerice, u
obliku umne mape, grozda, tablice…
2. Učenici mogu riješiti zadatke u rubrici Govorim, slušam, čitam, pišem… (Fon-Fon 4, str. 120.).
TREĆI SAT: Vrste posuđenica
UVODNI DIO
Nastavnik može napisati na ploču riječ posuđenice.
UPUTA
z Vaš je zadatak u sljedećoj minuti napisati što više asocijacija povezanih s riječju posuđenice.
Nakon isteka vremena učenici čitaju svoje asocijacije, a nastavnik ih može zapisati na ploču.
SREDIŠNJI DIO
Nastavnik može učenicima navesti tri kriterija podjele posuđenica i najaviti im da će sadržaje
povezane s vrstama posuđenica usvojiti radom u skupinama (tri skupine), a svaka će skupina biti
zadužena za prikaz vrsta posuđenica prema jednome kriteriju.
Napomena – Ako je razred sastavljen od većega broja učenika, učenici mogu raditi podijeljeni
u šest skupina, odnosno dvije će skupine imati iste zadatke. U tome slučaju svaka skupina ima
svoju tzv. kontrolnu skupinu koja pozorno prati izlaganje paralelne skupine i eventualno do-
punjava njihovo izlaganje. Koja će skupina izlagati, a koja pratiti izlaganje odlučit će nastavnik
nakon završetka rada unutar skupine.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka će skupina dobiti određenu temu (vrste posuđenica) koju treba
obraditi služeći se udžbenikom.
1. skupina vrste posuđenica s obzirom na jezik iz kojega dolaze Fon-Fon 4, str. 121. – 122.
vrste posuđenica s obzirom na stupanj prilagodbe
hrvatskomu jeziku
3. skupina vrste posuđenica s obzirom na izraz Fon-Fon 4, str. 125.
z Za rad u skupini imate 15 minuta, a zatim svaka skupina ima 5 minuta za izlaganje.
Nakon isteka vremena predstavnici pojedinih skupina kronološkim redom iznose rezultate rada, a
ostali učenici bilježe najvažnije informacije.
ZAVRŠNI DIO
UPUTA
z Vaš je zadatak trima pridjevima izraziti svoj odnos prema usvojenim sadržajima – jezičnom
posuđivanju i posuđenicama. Nakon toga trebate usmeno obrazložiti svoj odgovor.
ČETVRTI SAT: Jezično posuđivanje (ponavljanje)
UVODNI DIO
1. Grozd (10 min)
Učenici mogu služeći se metodom grozda prikazati usvojene sadržaje o jezičnome posuđivanju.
UPUTA
z Načinite grozd u čijemu je središtu sadržaj JEZIČNO POSUĐIVANJE. Navedite u njemu sve
ključne pojmove povezane s temom i povežite pojmove za koje smatrate da se mogu povezati.
Kad završe s radom, jedan učenik može pokazati i opisati svoj grozd, a ostali ga učenici mogu do-
puniti i, prema potrebi, korigirati.
SREDIŠNJI DIO
U nastavku sata učenici rade podijeljeni u pet skupina u kojima obrađuju zadanu temu, a zadatak
im je izraditi banku zadataka i ključeve za odgovore za svoju temu. U prilogu se nalazi nastavni
listić za samovrednovanje.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka će skupina dobiti određenu temu iz područja jezičnoga posu-
đivanja.
1. skupina fonološka prilagodba; morfološka prilagodba
2. skupina fonološka prilagodba; morfološka prilagodba
3. skupina vrste posuđenica s obzirom na jezik iz kojega dolaze
4. skupina vrste posuđenica s obzirom na stupanj prilagodbe
5. skupina vrste posuđenica s obzirom na izraz
i samovrednovanje.
z U radu se možete služiti udžbenikom i digitalnim izvorima.
z Zadatke koje sastavite po skupinama moći ćete rješavati kod kuće, provjeriti svoja rješenja i
na taj se način pripremiti za provjeru znanja.
Napomena
z Učenici svoje zadatke i rješenja zadataka mogu (tijekom nastave ili nakon nastave, ovisno
o tehničkim mogućnostima) oblikovati kao Wordov dokument ili kviz služeći se digitalnim
alatima. Prije slanja zadataka ostalim učenicima nastavnik će provjeriti ključ za odgovore i
z Ako smatra potrebnim, nastavnik može ponavljanje organizirati tijekom dva školska sata: u
tome slučaju središnji dio sata čini rad u skupinama koji se može produljiti s obzirom na broj
zadataka koje učenici sastavljaju (npr. 8 – 10 zadataka = 35 – 45 minuta). Nakon toga učenici
mogu predstaviti svoje zadatke ostatku razreda i komentirati način na koji su ih sastavljali:
na što su stavili naglasak, kojim su se tipovima zadataka služili i sl. U tome bi slučaju svaka
skupina imala 5 – 6 minuta za izlaganje.
ZAVRŠNI DIO
UPUTA
z Opišite ukratko kako ste se osjećali osmišljavajući zadatke te kako možete iskoristiti tablicu
za samovrednovanje nakon samostalnoga rješavanja zadataka koje su sastavili ostali učenici.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Jezično posuđivanje, str. 96. – 101.).
2. Učenici mogu riješiti zadatke u digitalnim sadržajima (modul Moj obračun s njima / Učionica /
Posuđenice).
3. Učenici mogu riješiti zadatke u digitalnim sadržajima (modul Moj obračun s njima / Sinteza / Vrste
posuđenica – ponavljanje; Jezični purizam).
NASTAVNI LISTIĆ
Jezično posuđivanje (tablica za samovrednovanje)
Fonološka prilagodba posuđenica; morfološka prilagodba posuđenica
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Grafijska i pravopisna prilagodba posuđenica; značenjska prilagodba posuđenica
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Vrste posuđenica s obzirom na jezik iz kojega dolaze
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI LISTIĆ
Vrste posuđenica s obzirom na stupanj prilagodbe
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Vrste posuđenica s obzirom na izraz
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
5. OBVEZNA LEKTIRA
f Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (analiza)
Nastavna jedinica
f Gospoda Glembajevi u 21. stoljeću
f Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (stilska obilježja)
RAZRADA ISHODA
z objašnjava tekst iz perspektive poetike i književnopovijesne epohe I
S
z

navodi svoje misli i asocijacije uz poticaj
O
z
z uspoređuje svoje misli i asocijacije s mislima i asocijacijama drugih učenika

oblikuje uloge na temelju likova iz drame
D
z
z objašnjava i procjenjuje ponašanje likova

z izdvaja ključne misli
I
MEĐUPREDMETNE TEME
z goo C.5.4. Promiče borbu protiv korupcije.
z ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate
PRVI I DRUGI SAT: Gospoda Glembajevi (analiza)
UVODNI DIO
Nastavnik može započeti nastavnu jedinicu služeći se metodom pisanja uz poticaj: potaknuti foto-
grafijom na uvodnici u čitanci, učenici u zadanom vremenu (4 minute) trebaju zapisati svoje misli
i asocijacije.
UPUTA
z Promotrite fotografiju na uvodnici (Književni vremeplov 4, str. 173.), a zatim se prisjetite počet-
ka drame Gospoda Glembajevi i zabilježite u sljedeće četiri minute, neprekinuto, svoje misli i
asocijacije onako kako vam naviru.
mentirati i usporediti sa svojima.
SREDIŠNJI DIO
Učenici mogu prepričati sadržaj drame Gospoda Glembajevi tako da svaki učenik kaže samo jednu
rečenicu pazeći pritom da je slijed događaja u drami ispričan kronološki.
UPUTA
z Prepričat ćete sadržaj drame Gospoda Glembajevi tako da svatko od vas kaže samo jednu reče-
nicu i da su sve rečenice nanizane kronološkim slijedom. Vodite računa o tome da posljednji
učenik treba završiti priču.
INAČICA
Nastavnik može umjesto ove aktivnosti dati učenicima zadatak da riješe u digitalnim sadržajima
provjeru čitanosti (modul Moj obračun s njima / Učionica / Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi /
Provjera poznavanja sadržaja djela (1.)).
3. Analiza drame – rad u skupinama (40 min)

Budući da su učenici Gospodu Glembajeve pročitali kao obvezno lektirno djelo služeći se smjernicama
u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 174.), analiza drame može se temeljiti na elementima navedenim
u smjernicama i prijedlogu tema za istraživanje i komentar (Književni vremeplov 4, str. 183.).
Nastavnik može učenike podijeliti u šest skupina. Dvije skupine (A i B) dobivaju isti zadatak na na-
stavnome listiću Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi koji se nalazi na kraju ove nastavne jedinice.
Učenici rade u skupinama 15 minuta, a zatim svaka A skupina izlaže rezultate rada, a njezina je
paralelna B skupina nadopunjava.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: dvije skupine (A i B) dobit će isti zadatak / zadatke na nastavnome
listiću. U radu se možete služiti svojim bilješkama za lektiru.
1. A i 1. B skupina dramska radnja

2. A i 2. B skupina glavni lik
3. A i 3. B skupina ostali likovi
z Za rad unutar skupine imate 15 minuta, a zatim slijede izlaganja (5 minuta po skupini).
Nakon isteka vremena predstavnik prve skupine izlaže rezultate rada, a zatim predstavnik njezine
paralelne skupine dopunjava njegovo izlaganje. Postupak se ponavlja za ostale dvije skupine.

Služeći se metodom rašomon, svojevrsnom varijantom vrućega stolca, učenici mogu predstaviti
likove Leonea Glembaya, barunice Castelli-Glembay i Ignjata Glembaya (karakterizacija likova)
stavljajući ih u suodnos i na taj način analizirati likove iz različitih gledišta.
UPUTA
z Nastavak sata posvetit ćemo likovima iz drame Gospoda Glembajevi, a karakterizaciju likova
najbolje ćemo dobiti metodom rašomon: troje će učenika sjesti na tri stolca i glumiti Leonea
Glembaya, barunicu Castelli-Glembay i Ignjata Glembaya, odnosno govoriti iz pozicije likova,
a ostali će im učenici postavljati pitanja. Na taj ćemo način čuti priču iz pozicije svakoga lika,
tj. iz različitih gledišta. (Uloge likova može odigrati i više učenika.)
i da odgovaraju iz perspektive lika.
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata nastavnik može uputiti učenike na grafički prikaz likova i tematike drame
Gospoda Glembajevi u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 181.).
UPUTA
z Povežite pojmove (teme) na desnoj strani s likovima na lijevoj strani: prikažite temu i njezina
nositelja / nositelje u drami. Obrazložite svoj odgovor.
Nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoj odgovor i obrazložiti ga, a ostatak
razreda može ga, prema potrebi, korigirati.
TREĆI SAT: Gospoda Glembajevi u 21. stoljeću
UVODNI DIO
Nastavnik može učenike uvesti u temu aktualizacijom tema koje se javljaju u drami Gospoda Glem-
bajevi.
UPUTA
z Izdvojite nekoliko tema koje se javljaju u drami Gospoda Glembajevi, a aktualne su i danas.
Obrazložite svoj odabir.
Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore i obrazlaže ih, a ostali ih učenici dopunjavaju.
SREDIŠNJI DIO
Nastavnik može podijeliti učenike u četiri skupine. Svaka skupina dobiva zadatak na nastavnome
listiću Gospoda Glembajevi u 21. stoljeću koji se nalazi na kraju ove nastavne jedinice.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka skupina dobit će zadatak/zadatke na nastavnome listiću.
1. skupina svijet bogatih i svijet siromašnih

2. skupina obiteljski odnosi
3. skupina glembajevska sredina (prošlost, sadašnjost)
4. skupina umjetnost, umjetnik
z Za rad unutar skupine imate 15 minuta, a zatim slijede izlaganja (5 minuta po skupini).
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata učenici mogu odigrati ulogu Leoneova prijatelja/prijateljice iz vremena
prije ubojstva barunice Castelli-Glembay, odnosno iz te perspektive mogu osmisliti jedan savjet.
UPUTA
z Zamislite da ste Leoneov najbolji prijatelj/prijateljica. Osmislite jedan savjet za koji smatrate da
bi mu mogao pomoći opstati u glembajevskoj sredini, odnosno pomoći mu u nošenju tereta
(naslijeđene) glembajevske krvi.
Učenici iznose savjete i međusobno ih komentiraju.
ČETVRTI SAT: Gospoda Glembajevi (stilska obilježja)
UVODNI DIO
1. Grozd (10 min)
Služeći se metodom grozda, učenici mogu u uvodnome dijelu sata prikazati temeljna obilježja
drame Gospoda Glembajevi.
UPUTA
z Vaš je zadatak prikazati glavna obilježja Krležine drame Gospoda Glembajevi služeći se metodom
grozda. Za rad imate 5 minuta.
SREDIŠNJI DIO
2. Prepoznavanje stilskih obilježja dramskoga teksta (25 min)
Učenici rade u paru. Nastavnik na ploču može zapisati sljedeće ključne pojmove:
klasična dramska struktura, scenski psihološki realizam, govorna karakterizacija likova,

naturalistička obilježja, psihološka drama, komorna drama, socijalna drama
UPUTA
z Radit ćete u paru. Vaš je zadatak objasniti značenje ključnih pojmova napisanih na ploči i do-
kazati da pripadaju stilskim obilježjima drame Gospoda Glembajevi. U radu se možete služiti
svojim bilješkama o pročitanoj lektiri, čitankom (Književni vremeplov 4, str. 188. – 189.) i IZZI
digitalnim sadržajima (modul Moj obračun s njima / Učionica / Miroslav Krleža, Gospoda Glem-
bajevi – Književna vrsta, Kompozicija).
Nakon isteka vremena jedan par učenika može iznijeti rezultate rada, a ostali učenici mogu ih,
prema potrebi, korigirati i/ili dopuniti.
ZAVRŠNI DIO
3. Rješavanje zadatka u IZZI digitalnim sadržajima – usporedba likova (10 min)
U završnome dijelu sata učenici mogu riješiti zadatak u IZZI digitalnim sadržajima.
UPUTA
z Otvorite u IZZI digitalnim sadržajima jedinice u kojima se prikazuje i analizira drama Gospoda
Glembajevi (modul Moj obračun s njima / Učionica / Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi) i
otvorite interaktivni zadatak pod nazivom Leone Glembay, hrvatski Hamlet.
z Usporedite likove Hamleta i Leonea Glembaja na temelju smjernica u tome zadatku: najprije
usporedite fotografije na kojima su prikazani Hamlet i Leone, a zatim pronađite poveznice
između tih likova služeći se motivima na karticama.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati jednoga učenika da usporedi fotografije, odnosno
ukaže na sličnosti i razlike. Ostali učenici mogu, prema potrebi, dopuniti usporedbu.
(Odgovore na drugo pitanje učenici su dobili nakon rješenja zadatka na pojedinoj kartici.)
INAČICA ZAVRŠNOGA DIJELA

Nastavnik može učenicima dati zadatak da osmisle 2 – 3 pitanja koja bi postavili autoru drame
Gospoda Glembajevi.
UPUTA
z Zamislite da imate mogućnost razgovarati s Miroslavom Krležom. Osmislite 2 – 3 pitanja koja
biste mu postavili. Pretpostavite i kakav bi bio odgovor na vaše pitanje, tj. što bi vam on mo-
gao odgovoriti.
Učenici iznose rezultate rada i međusobno komentiraju.
DODATNE AKTIVNOSTI
1. Komentar citata iz Gospode Glembajevih (15 min)

Učenici mogu odabrati citate iz Krležine drame Gospoda Glembajevi koji se nalaze u čitanci (Književni
vremeplov 4, str. 184.) i dobiti zadatak da ih smjeste u kontekst drame i povežu s dramom u cjelini.
UPUTA
z Odaberite dva od ponuđenih citata. Služeći se poznavanjem drame Gospoda Glembajevi, na-
vedite tko u dramskome tekstu izgovara taj tekst i u kojemu se kontekstu pojavljuje, a zatim
obrazložite značenje odabranih citata za dramu u cjelini.
2. Usporedba tekstova (25 min)

Učenici mogu na temelju dvaju tekstova u čitanci (Književni vremeplov 4, Dodatak interpretaciji: Gos-
poda Glembajevi – dvije perspektive) usporediti kritičarsku i autorsku perspektivu drame Gospoda
Glembajevi, odnosno pojma glembajevštine.
UPUTA
z Usporedite sljedeće tekstove s obzirom na sadržaj: uočite koje se zajedničke teme javljaju
u pojedinim tekstovima i kako autori tekstova (kritičar, novinar, Miroslav Krleža) pristupaju
pojedinoj temi.
Nakon isteka vremena učenici objavljuju rezultate rada, a ostali ih učenici komentiraju i, prema
potrebi, korigiraju i dopunjavaju.
Napomena – Učenici mogu ovu aktivnost raditi i u paru.
3. Rješavanje zadataka u IZZI digitalnim sadržajima

Učenici mogu riješiti zadatke u digitalnim sadržajima: modul Moj obračun s njima / Učionica / Miroslav
Krleža, Gospoda Glembajevi: Provjera poznavanja sadržaja djela (2), Likovi.

Učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4: Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
(str. 102. – 104.) i Gospoda Glembajevi u suvremenoj kulturi (str. 105. – 108.).
1. Učenici mogu opisati ilustraciju na str. 185. i povezati je sa životopisom i dramskim stvaralaš-
tvom Miroslava Krleže, s naglaskom na dramu Gospoda Glembajevi.
2. Krležina drama Gospoda Glembajevi može se staviti u suvremeni kontekst služeći se IZZI digital-
nim sadržajima: Moj obračun s njima / Sinteza / Glembajevi na tri načina.
3. Analiza raspravljačkoga teksta može se uvježbati na primjeru kazališne kritike, odnosno
postavljanja na scenu drame Gospoda Glembajevi. Učenicima se može dati zadatak da istraže
digitalne izvore i pronađu jedan tekst kazališne kritike predstave Gospoda Glembajevi te da ga
analiziraju služeći se sljedećim smjernicama:
z Odredite temu odabranoga teksta (što se predstavlja ili opisuje).
z Podijelite tekst na uvodni, središnji i završni dio.
z Izdvojite elemente u kojima uočavate analizu predstave.
z Uočite autorove/autoričine komentare predstave. Uočite kakvo je autorovo gledište, odno-
sno na koji način autor/autorica komentira predstavu (neutralno, pohvalno, ironično i sl.).
z Prikažite kakav vrijednosni sud iznosi autor/autorica kritike.
NASTAVNI LISTIĆ
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
PRVA A I PRVA B SKUPINA: Dramska radnja

1. Prikažite dvije razine dramske radnje: psihološku (obiteljski odnosi, unutrašnji sukob Leonea
Glembaya) i socijalnu (društveni uspon i pad obitelji Glembay, slučaj Rupert – Canjeg).
DRUGA A I DRUGA B SKUPINA: Glavni lik

1. Rekonstruirajte na temelju dijaloga događaje koji su obilježili djetinjstvo, odrastanje i kasniji
život Leonea Glembaya.
TREĆA A I TREĆA B SKUPINA: Ostali likovi

1. Prikažite u kratkim crtama ostale važnije dramske likove.
2. Objasnite značenje sljedećih riječi: Veltanšaung, renta, dnevničar, überspannt, pasiva i stavite ih
u kontekst likova koji ih rabe.
PRVA A I PRVA B SKUPINA: Dramska radnja

1. Prikažite dvije razine dramske radnje: psihološku (obiteljski odnosi, unutrašnji sukob Leonea
Glembaya) i socijalnu (društveni uspon i pad obitelji Glembay, slučaj Rupert – Canjeg).
DRUGA A I DRUGA B SKUPINA: Glavni lik

1. Rekonstruirajte na temelju dijaloga događaje koji su obilježili djetinjstvo, odrastanje i kasniji
život Leonea Glembaya.
TREĆA A I TREĆA B SKUPINA: Ostali likovi

1. Prikažite u kratkim crtama ostale važnije dramske likove.
2. Objasnite značenje sljedećih riječi: Veltanšaung, renta, dnevničar, überspannt, pasiva i stavite ih
u kontekst likova koji ih rabe.
NASTAVNI LISTIĆ
PRVA SKUPINA: Svijet bogatih i svijet siromašnih

1. Izdvojite iz drame situacije u kojima se pojavljuje ova tema. Prepričajte ukratko njihov sadržaj.
2. Izdvojite dva lika koja smatrate najvažnijim nositeljima ove teme. Obrazložite svoj odabir.
3. Zaključite na temelju dramskoga teksta kakav je autorov stav prema ovoj temi.
4. Smatrate li ovu temu i danas aktualnom? Obrazložite svoj odgovor.
DRUGA SKUPINA: Obiteljski odnosi

1. Prikažite ključne motive s obzirom na obiteljske odnose: brak, obitelj (odnos roditelji – djeca),
emocije, preljub.
2. Izdvojite dramske situacije u kojima navedeni motivi najviše dolaze do izražaja. Komentirajte
autorov pristup toj temi.
3. Smatrate li da je prikaz obiteljskih odnosa realističan? Obrazložite svoj odgovor.
TREĆA SKUPINA: Glembajevska sredina (prošlost, sadašnjost)

1. Navedite dramske situacije u kojima se prikazuje prošlost obitelji Glembay, tj. njihov uspon do
aristokratske obitelji.
2. Prikažite obitelj Glembay na početku drame: njihov društveni status, poslove kojima se bave,
kako zarađuju i sl.
3. Prikažite obitelj Glembay na kraju drame. Obrazložite što je dovelo do takve promjene.
4. Opišite »glembajevsku sredinu« našega vremena. Obrazložite svoj odgovor.

ČETVRTA SKUPINA: Umjetnost, umjetnik
1. Povežite temu slikanja portreta s dramskom radnjom i s Leoneovim odnosom prema umjetnosti.
2. Što ste na temelju drame saznali o Leoneovoj umjetničkoj karijeri? Potkrijepite svoj odgovor
navodima iz teksta.
3. Koliko, prema vašemu mišljenju, to što je Leone umjetnik utječe na njegov odnos prema svijetu?
Obrazložite svoj odgovor.
4. Prikažite svoj odnos prema umjetniku i umjetnosti. Usporedite ga s odnosom Leoneova oca
prema umjetnosti: uočite razlike i sličnosti.
Nastavna jedinica 6. Pisanje kritike (pismena vježba)
RAZRADA ISHODA
z oblikuje plan pisanja raspravljačkih tekstova u skladu s određenom strukturom, oblikom
i funkcionalnim stilom (administrativnim, publicističkim, znanstveno-popularnim, I
znanstvenim)
z procjenjuje informacije s obzirom na pouzdanost, vjerodostojnost, točnost, autorstvo i
gledište
S
oblikuje sadržajno i logički povezan tekst
H
z
z primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja

funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje
O
z čita neknjiževni tekst D
z iznosi i obrazlaže svoje stavove I
z stvara tekst prema obrascu
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena
z Budući da su se učenici s pojmom kritike kao raspravljačkoga teksta upoznali u prvoj temi, na-
glasak je u ovoj nastavnoj jedinici na pisanju koncepta za književnu, kazališnu ili filmsku kritiku.
z Ako smatra potrebnim, nastavnik može zadati učenicima da se pripreme za sat istražujući
internetske izvore, odnosno da pronađu i pročitaju jednu kritiku o Gospodi Glembajevima
(književnome djelu, predstavi, filmu, baletu i sl.).
z Ova pismena vježba poslužit će učenicima kao priprema za samostalno pisanje kritike.
UVODNI DIO
Nastavnik može na početku sata uputiti učenike na definiciju kritike u udžbeniku s kojom su se
susreli na početku školske godine.
UPUTA
z Pročitajte u svojim udžbenicima definiciju kritike koja je izdvojena u okviru (Fon-Fon 4, str. 33.).
Objasnite svoje razumijevanje te definicije: navedite koja njezina obilježja smatrate najvažnijima.
z Kad biste trebali napisati kritiku o Gospodi Glembajevima, koju biste vrstu odabrali: književnu
kritiku, kazališnu kritiku ili filmsku kritiku? Obrazložite svoj odgovor.
Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore, a ostali ih učenici uspoređuju sa svojima.
SREDIŠNJI DIO
2. Izrada koncepta (30 min)
U nastavku sata učenici trebaju samostalno odabrati jedno književno djelo, kazališnu predstavu ili
film, a nastavnik im može najaviti da će tijekom sata napisati koncept za pisanje kritike na temelju
svojega odabira.
UPUTA
z Prisjetite se književnoga djela, kazališne predstave ili filma koji su vas se dojmili. Napišite kon-
cept za kritički tekst o tome djelu. U radu se možete služiti definicijom kritike (Fon-Fon 4, str.
33.) i podsjetnikom o raspravljačkim tekstovima (Fon-Fon 4, str. 43.). Za rad imate 20 minuta.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko učenika da pročitaju svoj koncept, a ostali
ih učenici mogu komentirati.
Napomena – Učenici mogu za domaću zadaću na temelju koncepta napisati kritiku odabranoga
djela, predstave ili filma.
ZAVRŠNI DIO
Nastavnik može u završnome dijelu sata postaviti pitanje o vrijednosnim sudovima u kritici.
UPUTA
z Uz pojam kritike često se vežu negativni vrijednosni sudovi. Razmislite i navedite jedan razlog
kojim ćete obrazložiti zašto je to uobičajena pojava.
z Jesu li vrijednosni sudovi koje ste naveli u svojim konceptima uglavnom negativni? Potkrijepite
svoj odgovor jednim primjerom (iz koncepta).
Jedan učenik može iznijeti svoje odgovore, a nastavnik i ostali učenici mogu ih komentirati i, prema
potrebi, dopuniti.
9. Izborna lektira
Nastavna jedinica
RAZRADA ISHODA
H
z

z navodi svoje misli i asocijacije uz poticaj O
z navodi primjere
z
z
objašnjava i procjenjuje ponašanje likova
D
izdvaja ključne misli
I
z

MEĐUPREDMETNE TEME
z ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate
PRVI I DRUGI SAT

UVODNI DIO
Nastavnik može započeti nastavnu jedinicu služeći se metodom vruće olovke: učenici u zadanom
vremenu, 5 minuta, trebaju zapisati svoje misli i asocijacije povezane sa zadanom temom.
UPUTA
z Zadana je tema povratak. Služeći se metodom vruće olovke, zabilježite u sljedećih pet minuta,
neprekinuto, svoje misli i asocijacije onako kako vam naviru.
SREDIŠNJI DIO
Na početku središnjega dijela sata nastavnik se može poslužiti uvodnicom u čitanci uz najavu djela
Povratak Filipa Latinovicza i dati učenicima zadatak da na temelju fotografije i otisnutih pojmova
izdvoje nekoliko tema koje smatraju dominantnima u romanu. Najprije svaki učenik razmisli i od-
govori u sebi, a zatim razmjenjuju misao u paru i izvještavaju razred o čemu su razgovarali.
UPUTA
z Promotrite fotografiju uvodnice u roman Povratak Filipa Latinovicza u svojim čitankama (Knji-
ževni vremeplov 4, str. 190.) i obratite pozornost na istaknute pojmove, tj. teme. Razmislite pa
odgovorite (u sebi) koje biste tri teme s navedenoga popisa odabrali kao najvažnije za razu-
mijevanje romana Povratak Filipa Latinovicza. Obrazložite svoj odabir.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko parova koji će izvijestiti razred o svojemu
odabiru najvažnijih tema, a ostali parovi njihove odgovore mogu komentirati i usporediti sa svojima.
3. Analiza romana – rad u skupinama (55 min)

Nakon uočavanja najvažnijih tema učenici mogu analizirati roman na temelju smjernica u čitanci u
rubrici Prijedlog tema za istraživanje i komentar iz pozicije suvremenoga čitatelja (Književni vremeplov 4,
str. 196.). U tablici je ponuđeno pet tema – razred se može podijeliti u pet skupina, a svaka skupina
bit će zadužena za jednu temu. (Popis tema po skupinama s pripadajućim pitanjima nalazi se na
nastavnome listiću u prilogu.)
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka skupina dobit će zadatak/zadatke na nastavnome listiću.
1. skupina sjećanje
2. skupina umjetnik
3. skupina likovi
4. skupina prikaz dviju sredina
5. skupina egzistencijalna tema (pitanje identiteta)
z Vrijeme rada u skupinama: 25 minuta. Vrijeme izlaganja predstavnika skupine: 5 minuta.

ZAVRŠNI DIO
4. Grozd (10 min)
Služeći se metodom grozda, učenici mogu usustaviti spoznaje o romanu Povratak Filipa Latinovicza.
UPUTA
z Vaš je zadatak prikazati teme i likove Krležina romana Povratak Filipa Latinovicza služeći se
metodom grozda. Za rad imate 5 minuta.
TREĆI SAT
UVODNI DIO
Budući da su se s pojmom modernoga romana učenici već susreli, nastavnik ga može uvesti u
kontekst Krležina stvaralaštva metodom asociograma.
Na ploču je najprije potrebno napisati pojam moderni roman.
UPUTA
z Vaš je zadatak u sljedećoj minuti napisati što više asocijacija povezanih s izrazom moderni roman.
Nakon isteka vremena učenici mogu pročitati svoje asocijacije, a nastavnik ih može zapisati na ploču.
SREDIŠNJI DIO
Služeći se IZZI digitalnim sadržajima (modul Moj obračun s njima / Učionica / Povratak Filipa Latinovicza
/ Književna vrsta), nastavnik može održati kratko predavanje kojim će učenicima prikazati žanrovske
odrednice koje se mogu povezati s Krležinim romanom Povratak Filipa Latinovicza, odnosno obra-
zložiti zbog čega je to moderni roman, monološko-asocijativni roman, analitičko-psihološki roman,
socijalni roman, roman o umjetniku, roman esej i egzistencijalistički roman. Tijekom nastavnikova
predavanja učenici mogu pratiti objašnjenja u digitalnim sadržajima i načiniti kratke bilješke.
Ovisno o tehničkim mogućnostima, digitalne sadržaje nastavnik može projicirati ili ih učenici mogu
otvoriti na svojim mobitelima ili tabletima.

Nastavnik može učenicima dati zadatak da usporede likove Filipa Latinovicza i Leonea Glembaya.
z Služeći se Vennovim dijagramom, usporedite dva Krležina lika – Filipa Latinovicza i Leonea
Glembaya. U radu se možete služiti i digitalnim sadržajima (modul Moj obračun s njima / Uči-
onica / Povratak Filipa Latinovicza / Usporedba Filipa Latinovicza i Leonea Glembaja).
Nakon isteka vremena nekoliko učenika objavljuje rezultate rada, a ostali učenici, prema potrebi,
dopunjavaju podatke u Vennovu dijagramu.
ZAVRŠNI DIO
UPUTA
z Zamislite da ste vi Filip Latinovicz, sada pedesetogodišnjak. Predstavite u kratkim crtama svoj
životni put nakon završetka romana. Za rad imate 10 minuta.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje sastavke, a ostali ih učenici komentiraju i uspo-
ređuju sa svojim odgovorima.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Miroslav Krleža,
Povratak Filipa Latinovicza, str. 109. – 112.).
DODATNE AKTIVNOSTI

Nastavnik može učenike podijeliti u šest skupina. Dvije i dvije (A i B) skupine dobivaju isti zadatak
na nastavnome listiću povezan s djelom Povratak Filipa Latinovicza Miroslava Krleže. Učenici rade u
skupinama 15 minuta, a zatim svaka A skupina izlaže rezultate rada 5 minuta, a njezina je paralelna
B skupina nadopunjava.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: dvije skupine dobit će isti zadatak/zadatke na nastavnome listiću.
1. A i 1. B skupina Prikažite i komentirajte odnos Filipa i njegove majke.
2. A i 1. B skupina Usporedite Filipa i Kyrialesa: uočite sličnosti i razlike.
Osmislite 4 – 5 pitanja za intervju s Filipom Latinoviczem nakon

3. A i 1. B skupina
Bobočkina ubojstva. Napišite i pretpostavljene odgovore.

Služeći se metodom rašomon, svojevrsnom varijantom vrućega stolca, učenici mogu predstaviti
likove Filipa Latinovicza, njegove majke i Bobočke stavljajući ih u suodnos i na taj način analizirati
likove iz različitih gledišta.
UPUTA
z Nastavak sata posvetit ćemo likovima, a njihovu karakterizaciju najbolje ćemo dobiti metodom
rašomon: troje će učenika sjesti na stolac i glumiti Filipa Latinovicza, njegovu majku i Boboč-
ku, odnosno govoriti iz pozicije likova, a ostali će im učenici postavljati pitanja. Na taj ćemo
način čuti priču iz pozicije svakoga lika, tj. iz različitih gledišta. (Napomena: Uloge likova može
odigrati i više učenika.)
te da odgovaraju iz perspektive lika.
3. Rješavanje zadataka u IZZI digitalnim sadržajima

Učenici mogu riješiti zadatke u digitalnim sadržajima: modul Moj obračun s njima / Učionica / Miroslav
Krleža, Povratak Filipa Latinovicza: Filip u odnosu s drugim likovima.
4. Grozd (15 min)

Služeći se metodom grozda, učenici mogu prikazati temeljna obilježja romana Povratak Filipa La-
tinovicza.
NASTAVNI LISTIĆ
PRVA SKUPINA: Sjećanje

1. Služeći se sadržajem romana, prikažite kronološki tijek Filipova života: od njegova rođenja do
Bobočkine smrti.
2. Izdvojite tri epizode iz romana koje su, prema vašemu mišljenju, najsnažnije obilježile Filipovo
djetinjstvo. Obrazložite svoj odabir.
3. Odaberite jedan od sljedećih motiva: sjećanje, djetinjstvo, obitelj. Prikažite svoj odnos prema
odabranome motivu: smatrate li ga važnim za čovjekov život i biste li željeli čitati književna djela
u kojima se odabrani motiv pojavljuje kao glavna tema.
DRUGA SKUPINA: Umjetnik

1. Navedite dva temeljna razloga kojima je motiviran Filipov povratak.
2. Opišite Filipov doživljaj svijeta nakon povratka. Potkrijepite svoj odgovor navodima iz teksta.
3. Kako se u romanu tematizira Filipov odnos prema boji? Koja je uloga toga motiva u romanu?
4. Smjestite u kontekst romana tri likovne teme: goli ženski trbuh, gluhonijemo dijete i panonski
Krist. Prikažite na temelju tih tema Filipovo viđenje odnosa umjetnosti i stvarnosti.
5. Suprotstavite Filipov i Kyrialesov doživljaj umjetnosti.
TREĆA SKUPINA: Likovi

1. Prikažite lik Baločanskoga: usporedite njegov život prije susreta s Bobočkom i nakon toga. Obra-
zložite motivaciju njegovih postupaka.
2. Izdvojite iz romana ključne situacije u kojima se zajedno pojavljuju Filip i Kyriales: navedite teme
njihovih razgovora i prikažite njihov međusobni odnos.
3. Usporedite lik Filipove majke s likom Bobočke. Uočite što više poveznica između tih dvaju likova.
ČETVRTA SKUPINA: Prikaz dviju sredina

1. Izdvojite dijelove romana u kojima se prikazuje Filipov doživljaj dviju oprečnih sredina: panonske
i zapadnoeuropske. Prikažite u kratkim crtama svaku od njih.
2. Komentirajte Filipov doživljaj panonske sredine nakon povratka.
3. Kojoj sredini, prema vašemu mišljenju, pripada Filip? Obrazložite svoj odgovor.
PETA SKUPINA: Egzistencijalna tema (pitanje identiteta)

1. Prikažite lik Filipa Latinovicza: odredite ga socijalno, psihološki i etički
2. Dokažite točnost tvrdnje da je Filip svojevrsni »stranac« u svijetu, odnosno da ne osjeća pripad-
nost nijednoj sredini.
3. Usporedite lik Filipa Latinovicza s likom Leonea Glembaya: uočite sličnosti i razlike.
10. Hrvatska književnost od 1914. do 1952.
Nastavna jedinica
RAZRADA ISHODA I
z
analizira povezanost tekstova prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika,
S
H
O
z

z opisuje svoje misli i asocijacije na zadanu temu D
z navodi primjere
z uspoređuje svoje misli i asocijacije s mislima i asocijacijama drugih učenika I
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Popunjavanje vremenske crte (10 min)
Učenici se na početku sata mogu prisjetiti periodizacije svjetske književnosti 20. stoljeća i usporediti
je s periodizacijom hrvatske književnosti 20. stoljeća.
Nastavnik može na ploču nacrtati vremensku crtu i na njoj označiti književnopovijesna razdoblja.
avangarda kasni modernizam postmodernizam
UPUTA
z Navedite uz svako razdoblje najmanje troje predstavnika s čijim ste se djelima susreli tijekom
ove školske godine.
z Prisjetite se vremenskoga određenja svakoga pojedinog razdoblja.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita svoje odgovore,
a ostali učenici mogu ih usporediti sa svojim odgovorima i, prema potrebi, dopuniti i/ili korigirati.

Služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 345.), nastavnik može u kratkim crtama
prikazati periodizaciju hrvatske književnosti i usporediti je s periodizacijom svjetske književnosti, a
učenici mogu nacrtati vremensku crtu i označiti na njoj ta razdoblja.
SREDIŠNJI DIO
Učenici mogu nastaviti rad podijeljeni u šest skupina. Svaka skupina dobiva različite zadatke na
nastavnome listiću (u prilogu): prve dvije skupine obrađuju razdoblja, a ostale četiri skupine čitaju
i interpretiraju reprezentativne tekstove.
UPUTA
z Radit ćete podijeljeni u šest skupina. Svaka skupina bit će zadužena za jedno razdoblje ili za
jedan reprezentativni tekst.
1. skupina Hrvatski ekspresionizam Književni vremeplov 4, 346. – 348.
Drugo razdoblje: prevlast socijalno

2. skupina Književni vremeplov 4, 349. – 350.
angažirane književnosti
3. skupina Miroslav Krleža, Baraka Pet Be Književni vremeplov 4, 353.
Miroslav Krleža, Balade Petrice Kerempuha

4. skupina Književni vremeplov 4, 354.
(Khevenhiller)
5. skupina Dobriša Cesarić, Povratak Književni vremeplov 4, 355.
6. skupina Dragutin Tadijanović, Večer nad gradom Književni vremeplov 4, 356.
z Način rada i pristup tekstovima objašnjen je na nastavnome listiću.

z Vrijeme za rad u skupini: 25 minuta. Vrijeme za izlaganje po skupinama: 5 – 6 minuta.
Nakon isteka vremena predstavnici skupina iznose rezultate rada, a ostali učenici bilježe najvažnije
informacije.
ZAVRŠNI DIO
4. Dopuna podataka na vremenskoj crti (10 min)
U završnome dijelu sata učenici mogu dopuniti vremensku crtu periodizacije hrvatske književnosti
novim podatcima.
UPUTA
z Dopunite vremensku crtu podatcima o reprezentativnim autorima i djelima s kojima ste se
upoznali tijekom rada u skupinama.
Nakon isteka vremena jedan učenik može predstaviti svoju vremensku crtu, a ostali je učenici
mogu, prema potrebi, dopuniti.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Drugo razdoblje:
prevlast socijalno angažirane književnosti, str. 115. – 116.).
NASTAVNI LISTIĆ
PRVA SKUPINA: Hrvatski ekspresionizam Književni vremeplov 4, str. 346. – 348.
1. Pročitajte najprije tekst u cijelosti i načinite kratke bilješke.

2. Razmislite kako ćete taj sadržaj prenijeti ostatku razreda.
3. Osmislite kratko predavanje o svojoj temi.
4. Grafički organizirajte sadržaj predavanja i napišite ga / nacrtajte na ploči.
DRUGA SKUPINA: Drugo razdoblje: prevlast socijalno angažirane književnosti

Književni vremeplov 4, str. 349. – 350.
1. Pročitajte najprije tekst u cijelosti i načinite kratke bilješke. Pjesnike (str. 350.) uklopite u kontekst
razdoblja (mjesto, temeljna obilježja), ali nemojte ih detaljno prikazivati.
2. Razmislite kako ćete taj sadržaj prenijeti ostatku razreda.
TREĆA SKUPINA: Miroslav Krleža, Baraka Pet Be Književni vremeplov 4, str. 353.
1. Pročitajte tekst o Baraci Pet Be u Krležijani (digitalni izvor).

2. Pročitajte ulomak novele u čitanci.
3. Analizirajte ulomak s obzirom na temu, fabulu i stilska obilježja.
4. Načinite na temelju pročitanih tekstova kratki prikaz Krležine novele Baraka Pet Be.
5. Razmislite kako ćete svoju temu prenijeti ostatku razreda.
NASTAVNI LISTIĆ
ČETVRTA SKUPINA: Miroslav Krleža, Balade Petrice Kerempuha (Khevenhiller)

Književni vremeplov 4, str. 354.
1. Pročitajte tekst balade Khevenhiller. Podcrtajte u njoj sve vama nepoznate riječi. Služeći se digi-
talnim izvorima, pronađite značenje tih riječi.
2. Interpretirajte pjesmu Khevenhiller s obzirom na temu, temeljne motive, kompoziciju, jezik i stil.
3. Načinite na temelju interpretacije kratki prikaz ove Krležine pjesme.
PETA SKUPINA: Dobriša Cesarić, Povratak Književni vremeplov 4, str. 355.
1. Pročitajte tekst o Dobriši Cesariću na str. 350. Načinite o tome kratke bilješke.
2. Pročitajte tekst Cesarićeve pjesme Povratak.
3. Interpretirajte pjesmu Povratak s obzirom na temu, temeljne motive, kompoziciju, jezik i stil.
4. Načinite na temelju bilježaka o autoru i interpretacije pjesme kratki prikaz Cesarićeve poezije.
ŠESTA SKUPINA: Dragutin Tadijanović, Večer nad gradom Književni vremeplov 4, str. 356.
1. Pročitajte tekst o Dragutinu Tadijanoviću na str. 350. Načinite o tome kratke bilješke.
2. Pročitajte tekst Tadijanovićeve pjesme Večer nad gradom.
3. Interpretirajte pjesmu Večer nad gradom s obzirom na temu, temeljne motive, kompoziciju, jezik
i stil.
4. Načinite na temelju bilježaka o autoru i interpretacije pjesme kratki prikaz Tadijanovićeve poezije.
5. TEMA:
KIKLOPSKA VREMENA
Nastavne jedinice
1. Kiklopska vremena (uvod u temu) 1–2
2. Čovjek u kiklopskim vremenima 1–2
3. OBVEZNA LEKTIRA: Ranko Marinković, Kiklop (1. poglavlje) 3–4
Uvod u čitanje Kiklopa (autor, kontekst, djelo)
Ranko Marinković, Kiklop (analiza 1. poglavlja)
4. Imena 2
5. Frazemi 1–2
6. Jezično posuđivanje. Imena. Frazemi (ponavljanje) 1
7. Treća pisana provjera:
Jezično posuđivanje. Imena. Frazemi 1
8. Analiza treće pisane provjere 1
Ranko Marinković, Kiklop (fabula, kompozicija)
Ranko Marinković, Kiklop (likovi)
Ključne teme u Marinkovićevu Kiklopu
Ranko Marinković, Kiklop (roman, film, kazališna predstava)
11. Druga moderna (analiza odabranih tekstova) 2
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 17 sati (s manjim brojem sati za uvod u temu i obveznu lektiru te bez
dodatnih sadržaja) ili s većim brojem sati u rasponu od 18 do 23.
z Roman Ranka Marinkovića Kiklop uvodi se najprije vođenim čitanjem prvoga poglavlja – neki se dijelovi
obrađuju na satu, a neke dijelove učenici trebaju pročitati i analizirati prema ponuđenim pitanjima za
domaću zadaću. Dvadesetak dana nakon toga (vrijeme za cjelovito čitanje romana) roman se analizira u
cjelini. Ako smatra potrebnim, nastavnik može ovo vrijeme produžiti ili skratiti.
Kiklopska vremena
z Tko su kiklopi?
z James Joyce, Uliks
z Ranko Marinković
UVOD } Marinković u 2. svjetskome ratu
z Ususret Kiklopu
z Uvod u onomastiku
z Uvod u frazeologiju
z Ranko Marinković, Kiklop

} Provjera poznavanja sadržaja djela
} Mjesto i vrijeme radnje
} Kiklop – roman o strahu…
} … ili Kiklop – roman o ljudskosti?
} Kompozicija
UČIONICA } Likovi
} Intertekstualnost u romanu Kiklop
} Kiklop – egzistencijalizam ili postmodernizam?
} Ponovimo… (Kiklop na plakatima)
} Kiklop – raspravljački esej
z Onomastika
z Frazeologija
z Moja ljestvica najboljih hrvatskih romana

z Najbolji hrvatski roman svih vremena prema
mišljenju vodećih hrvatskih intelektualaca
z Kiklop u kazalištu
SINTEZA
z Marinković na filmu
z Marinković nas spaja
z Kako su nazive dobili…
z Frazemi iz književnosti
KIKLOPSKA VREMENA: Provjera (ispit) znanja
Nastavna tema 5. KIKLOPSKA VREMENA
Nastavna jedinica 1. Kiklopska vremena (uvod u temu)
RAZRADA ISHODA
I
z

predstavlja svoj rad individualno ili timski
S
z

identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst H
O
D
z
navodi primjere
I
z

z kritički prosuđuje
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – Ova se nastavna jedinica može realizirati i u jednome satu. U tome slučaju struk-
turu nastavne jedinice čini prva, peta i šesta aktivnost. Ostale aktivnosti uglavnom se odnose
na digitalne sadržaje i mogu se dati učenicima za domaću zadaću.
UVODNI DIO
U uvodnome dijelu sata nastavnik može uputiti učenike na tri fotografije u čitanci (Književni vreme-
plov 4, str. 206.) i dati im zadatak koji se nalazi ispod fotografija te uputu da svoje odgovore zapišu.
5. TEMA: KIKLOPSKA VREMENA
UPUTA
zSlužeći se svojim poznavanjem mitologije i povijesti te priloženim fotografijama, objasnite
značenje pojma kiklopska vremena. Navedite najmanje dvije emocije i dva povijesna događaja
koja biste mogli povezati s tom sintagmom.
z Možete li vrijeme u kojemu živite nazvati kiklopskim vremenom? Obrazložite svoj odgovor.
z Za pisanje imate 10 minuta.
Nakon isteka vremena učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.
SREDIŠNJI DIO
2. Razgovor potaknut videozapisom (15 min)
Budući da je roman Ranka Marinkovića Kiklop središnje književno djelo u ovoj temi, učenicima se
kao motivacija za čitanje može pokazati videozapis (IZZI digitalni sadržaji) čiji su autori učenici, a
koji je nastao nakon analize romana.
UPUTA
z U digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Uvod / Ususret Kiklopu) nalazi se učenička
najava za roman Kiklop naslovljena Kiklop iz naše perspektive. Videozapis traje oko 5 i pol mi-
nuta. Pogledajte ga, a nakon gledanja videozapisa razgovarat ćemo o Kiklopu i načinu na koji
su ga učenici najavili.
Nakon gledanja videozapisa učenici mogu odgovoriti na pitanja i iznijeti svoj komentar.
PITANJA
1. Pretpostavite na temelju videozapisa o kojim će temama biti riječi u romanu.
2. Komentirajte pristup romanu iz učeničke perspektive.
3. Motivira li vas ovaj učenički rad na čitanje književnoga djela? Obrazložite svoj odgovor.
3. Razgovor potaknut tekstom (15 min)
Prvi dio jezičnih sadržaja u temi Kiklopska vremena (Imena) može se najaviti razgovorom u kojemu
se znanje o jeziku povezuje sa svakodnevicom. Primjerice, nastavnik može postaviti nekoliko pitanja
o imenima i prezimenima, a učenici će odgovarati na temelju svojega imena i prezimena, odnosno
na temelju poznavanja učestalosti prezimena u Republici Hrvatskoj.
PITANJA
1. Znate li što znači vaše ime?
2. Znate li kako je nastalo vaše prezime, tj. od koje je riječi nastalo?
3. Što mislite, koliko ljudi nosi isto prezime kao i vi?
4. Znate li koja su najčešća hrvatska prezimena?
Kad učenici odgovore na pitanja i usmeno obrazlože svoje odgovore, nastavnik može projicirati
popis deset najčešćih prezimena u Hrvatskoj (digitalni sadržaji IZZI, modul Kiklopska vremena / Uvod
/ Uvod u onomastiku) i tražiti od učenika da ih usporede sa svojim predviđanjima.
UPUTA
z Odgovor na pitanje koja su najčešća hrvatska prezimena ima Državni zavod za statistiku, i to
na temelju podataka dobivenih popisom stanovništva koji se provodi svakih deset godina.
Na sljedećemu popisu možete vidjeti deset najčešćih prezimena u Republici Hrvatskoj i po
županijama prema popisu iz 2011.
z Navedite sve hrvatske književnike koje znate, a čije se prezime nalazi među 10 najčešćih pre-
zimena u Hrvatskoj ili u vašoj županiji.
Nekoliko učenika može odgovoriti na pitanje, a ostali učenici mogu dopuniti njihove odgovore.

Drugi dio jezičnih sadržaja u temi Kiklopska vremena (Frazemi) može se najaviti rješavanjem zadatka
u digitalnim sadržajima u kojemu se od učenika traži da dopune frazeme, odnosno napišu riječ
koja nedostaje.
Nastavnik može uputiti učenike na taj zadatak u digitalnim sadržajima IZZI (modul Kiklopska vremena
/ Uvod / Uvod u frazeologiju). Ovisno o mogućnostima, učenici mogu samostalno rješavati zadatak
(na tabletima ili mobitelima) ili nastavnik može projicirati zadatak, a učenici ga rješavati u svojim
bilježnicama.
UPUTA
z Upišite riječi na crte kako biste dobili frazeme hrvatskoga jezika.
Kad završe s radom, nekoliko učenika može pročitati svoja rješenja, a nastavnik će ih, prema potrebi,
korigirati. Nakon toga učenicima se može postaviti nekoliko pitanja.
PITANJA
1. Znate li značenje svakoga frazema koji se pojavljuje u zadatku?
2. Što bi dogodilo da unutar frazema zamijenimo redoslijed riječi?
3. Služite li se frazemima u svakodnevnoj komunikaciji?
Nekoliko učenika može iznijeti svoje odgovore na pitanja, a ostali ih učenici mogu, prema potrebi,

Nakon odgovora na pitanja učenicima se može u kratkome predavanju prikazati sadržaj teme Kiklop-
ska vremena (Književni vremeplov 4, uvodnica, str. 205.) i ukazati na njezine dvije ključne sastavnice:
roman Ranka Marinkovića Kiklop (književni sadržaj) i jezične sadržaje (onomastika, frazeologija).
Učenike se najprije može uputiti na tematske riječi romana (kiklop, rat, strah), a zatim upoznati s
načinom na koji je roman predstavljen u čitanci. Jezični sadržaji mogu se uvesti na temelju uvodnice
u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 129.), a nakon toga može se u kratkim crtama prikazati sadržaj modula
Kiklopska vremena u digitalnim sadržajima IZZI.
sadržajima (IZZI).
ZAVRŠNI DIO
U završnome se dijelu sata može načiniti umna mapa u kojoj će se na temelju prethodnih aktivnosti
vizualizirati sadržaji teme.
UPUTA
z Izradite umnu mapu u čijemu je središtu naslov teme Kiklopska vremena. Uklopite u nju sve
sadržaje (književne, jezične, medijske) s kojima ste se susreli tijekom prethodnih aktivnosti.
potrebi, dopuniti.
Nastavna jedinica 2. Čovjek u kiklopskim vremenima
RAZRADA ISHODA
z izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje
potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove
I
z

izraznoj razini
S
z iznosi i obrazlaže svoje stavove H
z odgovara na pitanja O
z navodi primjere
z analizira i donosi zaključak D
sažima informacije / sastavlja činkvinu
I
z
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – Ova se nastavna jedinica može realizirati i u jednome satu. U tome slučaju nagla-
sak je na temi straha, a strukturu nastavne jedinice čini prva, četvrta, peta i šesta aktivnost.
Ostale aktivnosti mogu se u donekle izmijenjenome obliku, tj. prilagođene za samostalni rad,
dati učenicima za domaću zadaću.
UVODNI DIO
Učenicima se na početku sata može dati zadatak da razmisle, a zatim razmijene misli u paru o tome
koje su katastrofe obilježile svijet u 20. i 21. stoljeću.
UPUTA
z Prisjetite se velikih katastrofa (prirodnih nepogoda, ratova i sl.) koje su obilježile 20. i 21. stoljeće.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko parova koji će izvijestiti razred o svojemu
popisu katastrofa koje su obilježile 20. i 21. stoljeće, a ostali učenici njihove odgovore mogu ko-
mentirati i, prema potrebi, dopuniti.
SREDIŠNJI DIO
U središnjemu dijelu sata učenici se mogu upoznati s tekstovima u kojima se iz različitih perspektiva
pristupa temi rata. U čitanci su ponuđena četiri teksta: zapis Renate Jambrešić Kirin Rovovski vrtovi,
pjesma Vesne Parun Mati čovjekova, citat iz drame Bertolta Brechta Majka Courage i njezina djeca te
pjesma Ivana Slamniga Hitler pod Moskvom.
UPUTA
z Nastavit ćete raditi u paru: svaki član para pročitat će dva teksta s antiratnom poukom.
PRVI Renata Jambrešić Kirin, Rovovski vrtovi Književni vremeplov 4, str. 207.
ČLAN PARA Ivan Slamnig, Hitler pod Moskvom Književni vremeplov 4, str. 208.
DRUGI ČLAN Vesna Parun, Mati čovjekova Književni vremeplov 4, str. 208.
PARA Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca Književni vremeplov 4, str. 208.
z Vaš je zadatak najprije samostalno pročitati tekstove, a zatim zapisati odgovore na sljedeća
pitanja.
1. Koja je središnja misao izražena u prvome, a koja u drugome tekstu? Izrazite svaku od
njih jednom rečenicom.
2. Dokažite da se u oba teksta skriva i antiratna poruka. Potkrijepite svoj odgovor jednim
citatom.
z Vrijeme za samostalni rad: 15 minuta.
3. Razmjena rezultata rada unutar para (20 min)

Kad istekne vrijeme za samostalni rad, učenicima se može dati sljedeća uputa:
UPUTA
z Razmijenite svoje zaključke o središnjoj misli i antiratnoj poruci pročitanih tekstova.
z Usporedite svoje zaključke i formirajte zajednički (pisani) zaključak o ratu kao književnoj temi.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati jedan par koji će razmijeniti svoje odgovore
s ostatkom razreda. Ostali učenici odgovore mogu korigirati i, prema potrebi, dopuniti.

Tema straha može se uvesti metodom vruće olovke.
UPUTA
z Zadana je riječ strah. Služeći se metodom vruće olovke, zabilježite u sljedeće 3 minute, nepre-
kinuto, svoje misli i asocijacije onako kako vam naviru.
5. Usmjereno čitanje teksta (25 min)

Svoj doživljaj straha izražen u prethodnoj aktivnosti učenici mogu usporediti s prikazom straha u
tekstu Hrvoja Pejakovića Strah (Književni vremeplov 4, str. 209.) i s fotografijom koja se nalazi uz taj
tekst.
UPUTA
z Pročitajte tekst Hrvoja Pejakovića Strah koji se nalazi u vašim čitankama (str. 209.).
z Nakon čitanja teksta riješite sljedeće zadatke:
1. Usporedite prikaz straha u tome tekstu sa svojim doživljajem straha koji ste izrazili u
prethodnoj aktivnosti: uočite sličnosti i razlike.
2. Dokažite na temelju teksta koji ste pročitali i priložene fotografije točnost tvrdnje da strah
čovjeku oduzima slobodu življenja, odnosno da čovjek koji se boji nije slobodan čovjek.
3. Svoje odgovore na prethodna pitanja napišite u obliku natuknica.
Nakon isteka vremena jedan učenik može pročitati svoje odgovore, a ostali ih učenici mogu ko-
mentirati i, prema potrebi, dopuniti.
ZAVRŠNI DIO
6. ČINKVINA (5 min)
Služeći se činkvinom, učenici mogu izraziti svoje razumijevanje pojma kiklopska vremena. (Opis
činkvine nalazi se na 57. stranici ovoga priručnika.)
UPUTA
z Služeći se činkvinom, možete na temelju prethodnih aktivnosti izraziti svoje razumijevanje
pojma kiklopska vremena. Uputa za pisanje:
1. Prvi je red opis teme u jednoj riječi (imenica).
2. Drugi je red opis teme u dvije riječi (dva pridjeva).
3. Treći red sadrži tri riječi koje opisuju radnju (tri glagolske imenice).
4. Četvrti je red fraza od četiriju riječi koje izražavaju osjećaje povezane s temom.
5. Peti je red istoznačnica (jedna riječ) koja ponovno sažima bit teme.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje činkvine, a ostali ih učenici mogu
usporediti sa svojim odgovorima.
3. OBVEZNA LEKTIRA
Nastavna jedinica f Uvod u čitanje Kiklopa (autor, kontekst, djelo)
f Ranko Marinković, Kiklop – analiza 1. poglavlja
Uvodna napomene
z Budući da je Kiklop Ranka Marinkovića iznimno složen i zahtjevan roman, u čitanci, a time i u
ovome priručniku, pristupili smo mu na drukčiji način od ostalih lektirnih djela: najprije smo
u kratkim crtama naveli temeljne činjenice o autoru i romanu, a zatim smo prvo poglavlje
romana podijelili na manje ulomke i osmislili niz pitanja kojima se učenici »vode« kroz tekst i
usmjeravaju na ono što im je ključno za razumijevanje romana u cjelini. Većinu teksta učenici
pritom čitaju na satu, a nakon čitanja odgovaraju na pitanja.
z Zbog ograničenoga vremena dio tih ulomaka iz prvoga poglavlja učenici mogu pročitati sa-
mostalno za domaću zadaću i odgovoriti na pitanja uz tekst. Stoga je iznimno važno upozoriti
učenike da od prvoga sata trebaju imati cjelovit tekst romana (tiskani ili digitalni) jer se u
čitankama ne nalaze dijelovi koje učenici čitaju za domaću zadaću.
z Kad završe s analizom prvoga poglavlja, učenici samostalno nastavljaju s čitanjem romana
vodeći se smjernicama u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 216. – 217.).
z Uzimajući u obzir sve navedeno, ovaj nastavni model nema uobičajenu trodijelnu strukturu:
nakon uvodnoga dijela prvoga sata u kojemu se prikazuje autor i roman u kontekstu, središnji
je dio drugoga i trećega sata posvećen čitanju ulomaka i zadavanju domaće zadaće, koja na
neki način preuzima ulogu završnoga dijela.
z Ova se nastavna jedinica može realizirati u 3 ili 4 sata, ovisno o nastavnikovoj procjeni na
temelju analize početnoga dijela romana.
RAZRADA ISHODA
informiranje, dokazivanje, zabavljanje
z analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i
funkciji strukture teksta
I
S
z

z oblikuje različite vrste prosudbe: procjenjuje svrhu teksta i gledište autora prema H
zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena
uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja
O
z
z kritički procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim

medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta
z objašnjava sadržaj komercijalnih medijskih poruka D
z procjenjuje i razvrstava informacije I
z prepričava autorov životopis
z piše komentar
z sluša predavanje
z čita tekst
z aktivno sluša (čitaća proba)
MEĐUPREDMETNE TEME
PRVI SAT: Uvod u čitanje Kiklopa

Priprema za prvi sat
z Učenici trebaju na temelju tiskanih i digitalnih izvora pripremiti životopis Ranka Marinkovića,
s posebnim naglaskom na razdoblje koje je obilježio Drugi svjetski rat, točnije – prijeratno i
ratno razdoblje.
z Kao tiskani izvor može poslužiti čitanka (Književni vremeplov 4, str. 214. – 215.), a kao digitalni
izvor IZZI digitalni sadržaji (modul Kiklopska vremena / Uvod / Ranko Marinković / Marinković u
Drugome svjetskom ratu). Učenici se, naravno, mogu služiti i drugim izvorima.
z Formu u kojoj će prikazati Marinkovićev životopis učenici biraju sami: to mogu biti sažete
bilješke, narativni životopis, prikaz, sažetak, umna mapa i sl.
UVODNI DIO
U uvodnome dijelu sata učenici mogu na temelju Marinkovićeva životopisa i njegovih izjava u in-
tervjuu upoznati kontekst u kojemu je nastala ideja o romanu. Kad budu čitali roman kao cjelovit
tekst, na temelju ovih informacija moći će uočiti autobiografske elemente u romanu.

Učenici mogu prepričati Marinkovićev životopis tako da svaki učenik kaže samo jednu rečenicu
pazeći pritom da je slijed događaja u Marinkovićevu životu ispričan kronološki.
UPUTA
z Prepričat ćete životopis Ranka Marinkovića tako da svatko od vas kaže samo jednu rečenicu i
da su sve rečenice nanizane kronološkim slijedom. Vodite računa o tome da posljednji učenik
treba završiti priču, tj. prikaz Marinkovićeva života.
2. Pisanje komentara na temelju poticaja (15 min)

Marinkovićev životopis može se na temelju piščevih izjava u intervjuu Patnja je više od istine povezati
s nastankom romana Kiklop.
UPUTA
z Služeći se tekstovima i fotografijom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 219.), napišite komen-
tar u kojemu ćete povezati Marinkovićev životopis s romanom Kiklop, odnosno u kojemu ćete
prikazati i obrazložiti Marinkovićevu motivaciju za pisanje romana.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoj komentar,
a ostali ga učenici mogu komentirati i, prema potrebi, dopuniti.
SREDIŠNJI DIO
Služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 218.), nastavnik može održati kratko predava-
nje kojim će prikazati roman u kratkim crtama i ukazati na njegovo značenje u kontekstu hrvatske
književnosti.
Nakon toga učenicima se mogu dati upute o načinu na koji će se pristupiti čitanju i analizi toga
romana: najprije će analizirati prvo poglavlje prema uputama u tablici (Književni vremeplov 4, str.
220.), a nakon toga čitat će roman samostalno služeći se smjernicama u čitanci (Književni vremeplov
4, str. 216. – 217.).
DRUGI I TREĆI SAT: Ranko Marinković, Kiklop

– analiza 1. poglavlja
Drugi sat
z Tijekom drugoga sata učenici čitaju i analiziraju dva dijela početnoga ulomka Kiklopa uokvire-
na zajedničkim nadnaslovom Početak romana: između iluzije i stvarnosti (Književni vremeplov 4,
str. 221. – 223.). Budući da taj dio romana obično zbunjuje učenike nenavikle na suvremene
tekstove, razlomili smo početni ulomak na dva dijela i objasnili početnu situaciju u kojoj se
nalazi glavni lik.
z Nakon čitanja svakoga ulomka učenici trebaju odgovoriti na pitanja ispod teksta i načiniti o
tome kratke bilješke. Ako smatra potrebnim, nastavnik može učenicima usmeno postavljati
pitanja, a oni mogu na njih usmeno odgovarati.
z Na kraju drugoga sata učenici dobivaju zadatak za domaću zadaću (čitanje i analiza trećega
ulomka).
4. Samostalno čitanje i analiza prvoga ulomka (15 min)

UPUTA
z Pročitajte uvodni tekst ispod naslova Početak romana: između iluzije i stvarnosti.
z Pretpostavite na temelju početne situacije o čemu će biti riječ u romanu Kiklop.
z Nakon toga pročitajte prvi ulomak romana i odgovorite na pitanja ispod teksta. Načinite na
temelju svojih odgovora kratke bilješke.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore na pitanja, a ostali ih učenici
mogu komentirati i, prema potrebi, dopuniti.
5. Samostalno čitanje i analiza drugoga ulomka (25 min)

UPUTA
z Pročitajte drugi ulomak početnoga dijela romana: u njemu se proširuje uvodna situacija i u
punome sjaju uvodi svijet blještavih reklama. Ako ne znate značenje neke riječi, potražite ga
ispod teksta ulomka ili se poslužite digitalnim izvorima.
z Kad pročitate tekst, odgovorite na pitanja (Reklame, Slijepac). Načinite o tome kratke bilješke.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore na pitanja, a ostali ih učenici
mogu komentirati i, prema potrebi, dopuniti.
6. Domaća zadaća (5 min)

UPUTA
z Zadatak za domaću zadaću nalazi se u vašim čitankama ispod naslova Priča iz Melkiorova dje-
tinjstva (Sadašnjost i prošlost don Kuzme): trebate uzeti cjelovit tekst romana Kiklop i pročitati
u njemu treći ulomak 1. poglavlja prema uputama u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 224.).
Nakon toga odgovorite na pitanja (str. 224.) i načinite na temelju odgovora kratke bilješke.
Treći sat
z U nastavku romana donose se ulične scene: zagrebačke ulice i trgovi postaju kazališta na
otvorenom, a likovi romana igraju svoje uloge pred okupljenim ljudima (publikom). Stoga se
tekstu nastavka prvoga poglavlja može prići kao dramskomu tekstu, a čitanje romana može
se organizirati kao čitanje naglas (četvrti ulomak) ili kao čitaća proba u kazalištu (peti i šesti
ulomak). Budući da tekst petoga ulomka nije u čitankama, učenici trebaju donijeti na sat
cjelovit tekst Kiklopa.
z Završni dio prvoga poglavlja (uvođenje lika Uga) učenici čitaju samostalno za domaću zadaću
prema uputama u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 227.).
z Na kraju trećega sata učenike treba uputiti na smjernice u čitanci za cjelovito čitanje Kiklopa
(Književni vremeplov 4, str. 216. – 217.).
7. Aktivno slušanje (četvrtoga ulomka) i odgovaranje na pitanja (15 min)

S nastavkom sadržaja prvoga poglavlja (četvrti ulomak) učenici se mogu upoznati tako da jedan
učenik (ili nastavnik) čita tekst (Književni vremeplov 4, str. 224.), a ostali učenici slušaju i prate tekst
u svojim čitankama. Nakon završetka pojedinoga ulomka učenici će odgovarati na pitanja ispod
teksta, ali ovoga puta usmeno.
UPUTA
z Nastavit ćemo s čitanjem romana Kiklop: jedan učenik čitat će četvrti ulomak naglas, a ostali
će ga učenici slušati i pratiti tekst u svojim čitankama.
Kad učenik pročita naglas četvrti ulomak, učenici dobivaju novu uputu.
UPUTA
z Odgovorite na pitanja ispod teksta: odgovor na prvo pitanje zapišite u obliku natuknica, a na
ostala dva pitanja odgovorite usmeno.
Nakon isteka vremena jedan učenik može odgovoriti na pitanja, a ostali učenici te odgovore mogu
8. Čitanje teksta petoga ulomka po ulogama / čitaća proba (15 min)

Tekst petoga ulomka može se pročitati kao da je riječ o dramskome tekstu, samo što je potrebno
uvesti još jedan lik: lik pripovjedača. Za organizaciju čitaće probe potrebna su tri učenika: pripovje-
dač, Melkior i Maestro. Pritom je važno naglasiti da učenik koji glumi Melkiora čita samo tekst koji
Melkior izgovara, odnosno da misaone komentare ne izgovara Melkior, već pripovjedač.
Upute za čitanje ulomka nalaze se u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 225.).
UPUTA
z Poslušajte jednu epizodu umetnutu u roman: Melkiorovo sjećanje na ono što mu se nedavno
dogodilo. Tekst ćemo pročitati po ulogama, tj. kao čitaću probu u kazalištu.
Nakon čitanja teksta učenici mogu ukratko sažeti i komentirati njegov sadržaj te zaključiti na koji
način ova epizoda pridonosi karakterizaciji Melkiorova lika.
INAČICA
Umjesto razgovora o sadržaju ulomka učenici mogu odgovoriti na pitanja ispod upute za čitanje
petoga ulomka (Književni vremeplov 4, str. 225.) i načiniti na temelju odgovora bilješke.
9. Čitanje teksta šestoga ulomka po ulogama / čitaća proba (10 min)

Tekst šestoga ulomka također se može pročitati kao da je riječ o čitaćoj probi: jedan učenik glumit
će Melkiora, drugi čovjeka s novinama (šofera), a treći učenik čitat će dijelove koji nisu dijaloški, tj.
govorit će iz pozicije pripovjedača.
UPUTA
z Poslušajte nastavak teksta u kojemu se prikazuje još jedna ulična scena, odnosno u kojemu
nas pripovjedač vraća u sadašnjost i nastavlja priču o Melkioru i njegovu lutanju zagrebačkim
ulicama. I ovaj ćemo tekst pročitati po ulogama, tj. kao čitaću probu u kazalištu.
Nakon čitanja teksta učenicima se mogu postaviti pitanja o povijesnome kontekstu u koji je smje-
šten njegov sadržaj (novinski tekst, mobilizacija).
10. Domaća zadaća (5 min)

Ostatak prvoga poglavlja učenici mogu pročitati za domaću zadaću.
UPUTA
z Zadatak za domaću zadaću nalazi se u vašim čitankama (Književni vremeplov 4, str. 227.): trebate
uzeti cjelovit tekst romana Kiklop i pročitati u njemu nastavak teksta do kraja prvoga poglavlja.
Nakon toga odgovorite na pitanja (str. 227.) i načinite na temelju odgovora kratke bilješke.
Tijekom sljedećih dvadesetak dana učenici trebaju pročitati roman u cijelosti služeći se smjernicama
u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 216. – 217.).
ČETVRTI SAT
Ranko Marinković, Kiklop (analiza 1. poglavlja)
z Ako smatra potrebnim, nastavnik može predvidjeti još jedan sat za analizu prvoga poglavlja
romana (sedmi ulomak) i za usustavljivanje na tematskoj, fabularnoj i na stilskoj razini.
z U završnome dijelu sata učenici mogu komentirati iskustvo čitanja nekoga književnog teksta
na ovakav način i usporediti ga sa situacijom u kojoj samostalno čitaju tekst.
Nastavna jedinica 4. Imena
RAZRADA ISHODA
razlikuje vrste vlastitih imena
I
z
z imenuje najčešće izvore hrvatskih antroponima

prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s mediteranskim i
S
z
srednjoeuropskim kulturnim krugom na temelju antroponima i toponima

z primjenjuje znanje o imenima u analizi teksta
z služi se rječnicima ograničenoga leksičkog sloja (antroponimi, toponimi) H
z poštuje jezičnu normu u pisanju imena

O
odgovara na pitanja
D
z
z navodi primjere
sluša predavanje
I
z
z zaključuje na temelju činjenica

z rješava zadatke
MEĐUPREDMETNE TEME

UVODNI DIO
1. Odgovaranje na pitanja (10 min)
Služeći se udžbenikom, nastavnik može postaviti učenicima nekoliko pitanja kojima će provjeriti
njihovo predznanje o imenima. Pitanja se mogu postaviti usmeno ili ih učenici mogu pročitati u
udžbeniku, kao što je navedeno u uputi.
UPUTA
z U vašim udžbenicima (Fon-Fon 4, str. 130.) nalazi se kratki tekst o imenima i uvodni zadatak
kojim možete provjeriti svoje predznanje o sadržajima koje ćete usvajati.
z Pročitajte pitanja: na neka ćete od njih znati odgovoriti, a na neka nećete. Zapišite svoje od-
govore u bilježnicu.
Nakon ove aktivnosti učenici ne trebaju čitati svoje odgovore jer će im se vratiti nakon obrade
jezičnih sadržaja.
SREDIŠNJI DIO
2. Rješavanje zadatka u udžbeniku (15 min)
Učenike se može uputiti na uvodni zadatak u udžbeniku (Fon-Fon 4, zadatak, str. 131.) u kojemu se
od njih traži da na temelju fotografije sastave tekst u kojemu će se pojaviti mnogo različitih imena.
UPUTA
z Pogledajte fotografiju u udžbeniku i pročitajte pojmove uklopljene u fotografiju.
z Služeći se fotografijom i navedenim pojmovima, zamislite obitelj koja živi u jednoj od kuća na
fotografiji. Opišite je u kratkim crtama: navedite na kojemu kontinentu, u kojoj državi i kojemu
mjestu živi, kojemu narodu pripada te tko su njezini članovi (ime, prezime, nadimak).
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko učenika koji će pročitati svoje odgovore,
a ostali će ih učenici komentirati i usporediti sa svojima. Ako smatra potrebnim, nastavnik može
zatražiti da se odgovori i zapišu – npr. svi kontinenti u jednome stupcu, sve države u drugome
stupcu i sl. Pritom je važno dobiti što više primjera kojima se može vraćati tijekom nastavnoga sata.
3. Kratko predavanje – 1. dio (15 min)

U imenoslovlje, odnosno onomastiku kao znanost o imenima, nastavnik može učenike uvesti krat-
kim predavanjem u kojemu će na temelju prethodne učeničke aktivnosti uvesti i objasniti ključne
pojmove (antroponimi, toponimi, onomastika).
Nakon toga, služeći se tekstom, zadatcima i primjerima u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 132. – 135.),
nastavnik može uvesti podjelu antroponima i prikazati je u kratkim crtama.

Kad su se upoznali s podjelom antroponima, učenici mogu pokušati odrediti podrijetlo svojih imena
i prezimena.
UPUTA
z Služeći se poznavanjem antroponima, pokušajte odrediti podrijetlo svojega imena i prezimena.
Vjerojatno se podrijetlo svih imena i prezimena učenika u razredu neće moći odrediti na satu, ali
takvi učenici mogu istražiti za domaću zadaću podrijetlo svojega imena i prezimena.

Nakon usvajanja antroponima učenicima se može najaviti drugi dio teme – toponimi i dati uputa da
riješe zadatak u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 136.), tj. da razvrstaju toponime u tri temeljne skupine.
Primjeri u tablici mogu poslužiti nastavniku za uvod u kratko predavanje o toponimima (Fon-Fon 4,
str. 136. – 138.) u kojemu će se uvesti i objasniti na primjerima i pojmovi etnik, ktetik i egzonim. Ako
smatra potrebnim, nastavnik može učenicima dati uputu da riješe uvodni zadatak uz objašnjenje
pojma eponim (Fon-Fon 4, str. 137.).
6. Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici (20 min)

Sadržaje koje su usvajali na satu učenici mogu ponoviti i uvježbati rješavanjem zadataka u radnoj
bilježnici.
UPUTA
z Riješite zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Imena, str. 119. – 121.).
z Vrijeme za rad: 15 min.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoja rješenja, a
ostali ih učenici mogu usporediti sa svojim odgovorima i, prema potrebi, korigirati.
Napomena – Rješenja zadataka u radnoj bilježnici nalaze se u Metodičkome kutku

INAČICA
6. Rješavanje zadataka na nastavnome listiću (20 min)

Ako želi staviti naglasak na uvježbavanje jezične norme u pisanju imena, nastavnik može učenicima
zadati da riješe zadatke na nastavnome listiću Imena (u prilogu).
U tome slučaju učenici mogu zadatke iz radne bilježnice riješiti za domaću zadaću.
ZAVRŠNI DIO
7. Korekcija odgovora (15 min)
Na kraju sata učenici se mogu vratiti svojim odgovorima na pitanja o imenoslovlju i dopuniti ih
služeći se sadržajima koje su usvojili na satu.
UPUTA
z Vratite se pitanjima o imenima u uvodnome dijelu sata (Fon-Fon 4, str. 130.). Provjerite znate
li sad odgovoriti na sva postavljena pitanja. Zapišite svoje odgovore.
Nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita svoje odgovore na sva pitanja. Ostali učenici
odgovore mogu, prema potrebi, dopuniti ili korigirati.
DODATNA AKTIVNOST

Kako bi ponovili i uvježbali jezične sadržaje obrađene na satu, učenici mogu riješiti zadatak u IZZI
digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Učionica / Onomastika).
1. Učenici mogu pročitati dodatni / izborni tekst Antuna Halonje u IZZI digitalnim sadržajima (modul
Kiklopska vremena / Sinteza / Kako su nazive dobili…) i upoznati se s tim kako su nastala imena
danas općeprisutnih pojmova: Google, Facebook i dr.
NASTAVNI LISTIĆ
Imena
1. Ispravite pogreške u pisanju višečlanih imena: napišite svako od njih poštujući jezičnu normu.
z ljudevit posavski
z petar krešimir četvrti / petar krešimir IV.
z luj četrnaesti / luj XIV.
z bik koji sjedi
z ivan bez zemlje
z vincent iz kastva
z leonardo da vinci
z miguel de cervantes saavedra
z pedro calderón de la barca
z vincent van gogh
z pavao ritter vitezović
z milutin cihlar nehajev
z ivan lacković croata
z marija jurić zagorka
z bič božji (atila)
z otac hrvatske književnosti (marko marulić)
z otac domovine (ante starčević)
2. Popunite tablicu traženim primjerima višerječnih zemljopisnih imena. Pazite da njihovo pisanje
bude u skladu s jezičnom normom.
kontinent
država (sadašnji naziv)
povijesni nazivi država
naseljena mjesta
zemljopisno područje
županija
rijeka
jezero
planina
more
kanal
ulica
trg
gradska četvrt
Nastavna jedinica 5. Frazemi
RAZRADA ISHODA
prepoznaje frazeme kao dio leksika
I
z
z opisuje obilježja frazema

z primjenjuje znanje o frazemima u analizi teksta
z služi se rječnicima ograničenoga leksičkog sloja (frazeološki rječnici) S
z poštuje jezičnu normu u pisanju frazema
H
O
z navodi primjere
z
z
sluša predavanje
zaključuje na temelju činjenica
D
rješava zadatke
I
z
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – Nastavni model primijenjen u usvajanju jezičnih sadržaja povezanih s imenima
može se primijeniti i u usvajanju frazema.
UVODNI DIO
Služeći se udžbenikom, nastavnik može postaviti učenicima nekoliko pitanja kojima će provjeriti
njihovo predznanje o frazemima. Pitanja se mogu postaviti usmeno ili ih učenici mogu pročitati u
udžbeniku, kao što je navedeno u uputi.
UPUTA
z U vašim udžbenicima (Fon-Fon 4, str. 142.) nalazi se kratki tekst o frazemima i uvodni zadatak
kojim možete provjeriti svoje predznanje o sadržajima koje ćete usvajati.
z Pročitajte pitanja: na neka ćete od njih znati odgovoriti, a na neka nećete. Zapišite svoje od-
govore u bilježnicu.
Nakon ove aktivnosti učenici ne trebaju čitati svoje odgovore jer će im se vratiti nakon obrade
jezičnih sadržaja.
SREDIŠNJI DIO
2. Rješavanje zadatka u udžbeniku (10 min)
Učenike se može uputiti na uvodni zadatak u udžbeniku (Fon-Fon 4, zadatak, str. 143.) u kojemu se
od njih traži da od zadanih skupina riječi sastave frazeme.
UPUTA
z Riješite zadatak: osmislite rečenice u kojima ćete upotrijebiti zadane skupine riječi na dva
načina: u njihovu stvarnome značenju i kao frazu.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko učenika koji će pročitati svoje odgovore,
a ostali će ih učenici komentirati i usporediti sa svojima.

U frazeologiju kao znanost o frazemima nastavnik može učenike uvesti kratkim predavanjem u
kojemu će na temelju prethodne učeničke aktivnosti uvesti i objasniti ključne pojmove (frazem,
frazeologija).
Nakon toga, služeći se tekstom u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 143. – 145.), nastavnik može na primjerima
opisati koje uvjete treba zadovoljavati veza riječi da bi bila frazem i ukazati na leksičko-semantičke
odnose među frazemima. Pritom se može poslužiti zadatkom i primjerima u udžbeniku.

Nakon usvajanja temeljnih obilježja frazema učenicima se može najaviti drugi dio teme – podjela
frazema. U kratkome predavanju učenicima se mogu navesti različiti kriteriji prema kojima se
frazemi obično dijele: prema sastavnicama frazema, prema podrijetlu i rasprostranjenosti, prema
središnjoj punoznačnici, prema sintaktičkome ustrojstvu i dr.
Učenicima se zatim može zadati da riješe zadatak u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 146.), tj. da odrede
podrijetlo frazemima navedenim u zadatku. Na kraju ove aktivnosti učenici mogu svoje odgovore
usporediti s primjerima u tablici, a nastavnik im nakon toga može u kratkim crtama prikazati po-
djelu frazema prema podrijetlu.
ZAVRŠNI DIO
5. Korekcija odgovora (5 min)
Na kraju sata učenici se mogu vratiti svojim odgovorima na pitanja o frazemima i dopuniti ih služeći
se sadržajima koje su usvojili na satu.
UPUTA
z Vratite se pitanjima o frazemima u uvodnome dijelu sata (Fon-Fon 4, str. 142.). Provjerite znate
li sad odgovoriti na sva postavljena pitanja. Zapišite svoje odgovore.
Nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita svoje odgovore na sva pitanja. Ostali učenici
odgovore mogu, prema potrebi, dopuniti ili korigirati.
DODATNE AKTIVNOSTI
1. Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici (15 min)

Sadržaje koje su usvajali na satu učenici mogu ponoviti i uvježbati rješavanjem zadataka u radnoj
bilježnici.
UPUTA
z Riješite zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Frazeologija: Od riječi do frazema, str. 121. – 122.).
z Vrijeme za rad: 10 min.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoja rješenja, a
ostali ih učenici mogu usporediti sa svojim odgovorima i, prema potrebi, korigirati.
Napomena – Rješenja zadataka u radnoj bilježnici nalaze se u Metodičkome kutku

2. Rješavanje zadataka na nastavnome listiću (15 min)

Sadržaje koje su usvajali na satu učenici mogu ponoviti i uvježbati rješavanjem zadataka na nastav-
nome listiću Frazemi (u prilogu).

Kako bi ponovili i uvježbali jezične sadržaje obrađene na satu, učenici mogu riješiti zadatak u IZZI
digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Sinteza / Frazeologija).
1. Učenici mogu istraživati u IZZI digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Sinteza / Frazemi
iz književnosti) značenje frazema koji su podrijetlom iz književnih djela.
NASTAVNI LISTIĆ
Frazeologija
1. Napišite značenje navedenih frazema.
z zabiti autogol
z skinuti (komu) aureolu
z držati figu u džepu
z odvrtjeti film u glavi
z vaditi komu mast
z biti kao prst i nokat
z biti s kim na jednakoj nozi
z dvosjekli mač
z kupiti mačka u vreći
z vaditi kestene iz vatre
2. Navedite za svaki frazem njegov sinonim, antonim ili frazemsku inačicu.
frazem frazemski sinonim frazemski antonim frazemska inačica

mršav kao čačkalica
živjeti kao bubreg u loju
jabuka razdora
dobiti noge
biti deveta rupa na svirali
3. Podijelite navedene frazeme prema podrijetlu i razvrstajte ih u tablicu.
Tantalove muke, trojanski konj, nevjerni Toma, biti prva violina, ispravljati krivu Drinu,
napraviti grešku u koracima, mučiti se kao sveti Job, Edipov kompleks, mirna Bosna,
mnogo je vode proteklo Savom, križni put, boriti se s vjetrenjačama, Sizifov posao,
stati na loptu, Judin poljubac, Ahilova peta
biblijski frazemi
frazemi antičkoga podrijetla
frazemi iz književnih djela
biblijski frazemi
frazemi povezani s različitim

ljudskim djelatnostima
Nastavna jedinica 6. Jezično posuđivanje. Imena. Frazemi (ponavljanje)
Napomena – Nastavni model primijenjen u ponavljanju jezičnih sadržaja u drugoj temi (Glasovni
sustav hrvatskoga standardnog jezika) može se primijeniti i u ponavljanju jezičnih sadržaja četvrte
i pete teme (Jezično posuđivanje, Imena i frazemi).
RAZRADA ISHODA
z razlikuje vrste imena
z poštuje jezičnu normu u pisanju imena
z prepoznaje frazeme kao dio leksika
z objašnjava proces leksičkoga posuđivanja I
z tumači vrste leksičkoga posuđivanja
z prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema S
leksičkoj normi
H
z iznosi svoje stavove i iskustvo O
z uspoređuje svoje stavove i iskustvo sa stavovima i iskustvom drugih učenika
z oblikuje pitanja D
z izrađuje ključ za odgovore
z rješava zadatke i uspoređuje svoja rješenja s točnim odgovorima I
z samovrednuje rad
z opisuje svoj rad
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Kao uvodnu aktivnost nastavnik može zadati učenicima da, radeći u parovima, nakon što nastavnik
postavi pitanja, najprije razmisle i odgovore na njih u sebi, a zatim razmijene odgovore sa svojim
parom.
UPUTA
z Radit ćete u parovima: razmislite i na postavljena pitanja odgovorite u sebi, a zatim odgovore
razmijenite sa svojim parom.
PITANJA
1. Prisjetite se svih sadržaja koje smo obradili u okviru četvrte i pete teme: Jezično posuđivanje
i Imena i frazemi. Koji su vam sadržaji bili najlakši, a koji najteži u njihovu usvajanju? Obra-
zložite svoje odgovore.
2. Za koje sadržaje smatrate da su ostali nejasni?
3. Imate li savjete za svoje razredne kolege kako što bolje usvojiti određeno gradivo unutar ove
teme? Koji su to savjeti?
Nakon razmjene mišljenja unutar para nastavnik može prozvati dvoje učenika koji će svoje odgo-
vore podijeliti s ostatkom razreda.
SREDIŠNJI DIO
Učenici mogu izraditi banku zadataka i ključeve za odgovore podijeljeni u 6 skupina u kojima obra-
đuju zadanu temu. U prilogu se nalazi nastavni listić s tablicom za samovrednovanje.
UPUTA
z Radit ćete u skupinama: svaka će skupina dobiti određenu temu iz jednoga od triju područja:
jezičnoga posuđivanja, imena ili iz poznavanja frazema.
1. skupina Jezično posuđivanje (vrste). Prilagodba posuđenica

2. skupina Vrste posuđenica
3. skupina Imena (antroponimi)
4. skupina Imena (toponimi)
5. skupina Frazem (obilježja, značenje)
Frazem (frazemski sinonimi, frazemski antonimi,
6. skupina
frazemske inačice; vrste frazema)
i samovrednovanje.
z U radu se možete služiti udžbenikom, radnom bilježnicom i digitalnim izvorima.
z Te zadatke moći ćete rješavati kod kuće, provjeriti svoja rješenja i na taj se način pripremiti
za provjeru znanja.
Napomena – Učenici svoje zadatke i rješenja zadataka mogu (tijekom nastave ili nakon nastave,
ovisno o tehničkim mogućnostima) oblikovati kao Wordov dokument ili kviz služeći se digital-
nim alatima. Prije slanja zadataka ostalim učenicima nastavnik će provjeriti ključ za odgovore i
ZAVRŠNI DIO
UPUTA
z Opišite ukratko kako ste se osjećali osmišljavajući zadatke te kako možete iskoristiti tablicu
za samovrednovanje nakon samostalnoga rješavanja zadataka koje su sastavili ostali učenici.
NASTAVNI LISTIĆ
Jezično posuđivanje, imena, frazemi

Jezično posuđivanje (vrste). Prilagodba posuđenica
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Vrste posuđenica
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Imena (antroponimi)
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI LISTIĆ
Imena (toponimi)
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Frazem (obilježja, značenje)
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Frazem (frazemski sinonimi, frazemski antonimi, frazemske inačice; vrste frazema)
Točno (+)
Redni br. Napomena
Netočno (–)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
9. OBVEZNA LEKTIRA
f Ranko Marinković, Kiklop (fabula, kompozicija)
Nastavna jedinica
f Ranko Marinković, Kiklop (likovi)
f Ključne teme u Marinkovićevu Kiklopu
Napomena – Prije analize Kiklopa nastavnik može provjeriti kako su učenici pročitali roman,
odnosno koliko vladaju njegovim sadržajem. To se prema našemu prijedlogu može provesti
na dva načina: odgovaranjem na pitanja u digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena /
Učionica / Ranko Marinković, Kiklop (Provjera razumijevanja sadržaja djela)) ili odgovaranjem na
pitanja koja se nalaze na nastavnome listiću (u prilogu).
RAZRADA ISHODA
z samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
uspoređuje informacije i ideje u tekstu s informacijama i idejama u drugim tekstovima,
I
z

z oblikuje različite vrste prosudbe
z oblikuje sadržajno i logički povezani tekst S
z opisuje intertekstualne poveznice među tekstovima i njihovim obilježjima
z uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja H
O
z

z
z
sažima tekst u SMS
radi u skupini
D
procjenjuje i razvrstava informacije
I
z
z razgovara na temelju poticaja

z sudjeluje u igranju uloga
z piše preporuku za čitanje književnoga djela
MEĐUPREDMETNE TEME
PRVI SAT: Ranko Marinković, Kiklop (fabula, kompozicija)

UVODNI DIO
1. Sažimanje sadržaja romana u SMS (10 min)
Učenicima se može na početku sata dati zadatak da izraze sadržaj Kiklopa SMS-om.
UPUTA
z Zamislite da nekomu trebate poslati SMS u kojemu ćete prikazati/sažeti sadržaj Kiklopa. Na-
pišite u sljedećih pet minuta tu poruku u svoju bilježnicu. Pazite – SMS ne smije imati više od
160 znakova.
Nakon isteka vremena učenici mogu pročitati svoje SMS-ove i komentirati poruke ostalih učenika.
Na taj se način donekle može dobiti uvid u to kako su učenici pročitali roman, odnosno što u njemu
smatraju najvažnijim.
Učenički komentari mogu poslužiti kao najava središnjega dijela sata: prikaza fabule (dva plana) i
kompozicije romana.
SREDIŠNJI DIO
Napomena – Polazeći od prve razine romana (fabula), učenici mogu u središnjemu dijelu sata
prikazati dva fabularna sloja (realistički i simbolički) i uočiti da se roman sastoji od triju neozna-
čenih dijelova. U nastavku analize (drugi i treći sat) uvest će se kompleksnije razine romana:
prikaz i međusobni odnos likova te ključne teme romana: život, strah, smrt.

Fabula i kompozicija mogu se analizirati radom u skupinama. Zadatci za skupni rad nalaze se na
nastavnome listiću Ranko Marinković, Kiklop (fabula, kompozicija) koji je priložen ovomu modelu.
UPUTA
z Analizu romana počet ćemo prikazom fabule i kompozicije. Radit ćete podijeljeni u četiri sku-
pine, a svaka skupina dobit će zadatak na nastavnome listiću.
1. skupina Vrijeme radnje, mjesto/mjesta radnje, kompozicija (1.)

2. skupina Vrijeme radnje, mjesto/mjesta radnje, kompozicija (2.)
3. skupina Prvi plan fabule (realistički sloj)
4. skupina Drugi plan fabule (realistički sloj)
z Vrijeme rada u skupini: 15 minuta. Vrijeme za pojedinačno izlaganje: 3 – 4 minute.

Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati predstavnike skupine koji će iznijeti rezultate
svojega rada ostatku razreda. Nakon toga nastavnik ih može uputiti na podsjetnik u čitankama
(Književni vremeplov 4, str. 254. – 255., 257.) na kojemu su usustavljeni sadržaji o kojima su učenici
izlagali.
ZAVRŠNI DIO
3. Razgovor na temelju poticaja (5 min)
Nakon sažimanja sadržaja romana u uvodnome dijelu sata i prikaza fabule i kompozicije u središ-
njemu dijelu, učenici mogu usporediti svoj SMS koji su sastavili u prvoj aktivnosti s trima porukama
koje su napisala tri hrvatska književnika koji su, poput Melkiora, i novinari.
UPUTA
z Pročitajte u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 255.) kako su tri hrvatska književnika sažela sadržaj
Kiklopa. Odaberite među njima onu poruku koja je najbliža vašemu razumijevanju romana.
Melkior, novinar, želi izbjeći vojsku. Puno misli, malo jede. Završi u ludnici, a kad mu se frend
Maestro ubije, još i poludi.
Edi Jurković
U novinskoj redakciji Melkior T. otvara »mrtvački ples« uoči II. svjetskog rata. Fatalne žene,
negromanti, urednici i novinari prate ga od kavane do ludnice.
Željko Ivanjek
Novinar Melkior prije II. sv. rata druži se s grupom intelektualaca, a zaljubljen je u Vivian. Mo-
biliziraju ga, a onda puštaju kao nesposobnog. Osjeća se opći strah.
Zoran Ferić
Nastavnik može prozvati nekoliko učenika koji će pročitati svoje odgovore i obrazložiti odabir poruke.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću usustaviti spoznaje o fabuli i kompoziciji romana u obliku
umne mape ili grozda.
DODATNE AKTIVNOSTI
1. Prikaz fabule prema smjernicama – rad u skupinama (60 min)

Fabularna razina romana može se prikazati analizom prostorâ (otvorenih, zatvorenih, javnih, pri-
vatnih) u kojima se odvijaju pojedine epizode i likova koji su nositelji zbivanja u tim prostorima.
Razred se može podijeliti u osam skupina, a svaka skupina bit će zadužena za nekoliko prostora.
Posljednja skupina ne bavi se stvarnim, nego zamišljenim prostorima (drama Kanibali).
UPUTA
z Smjestite u navedene prostore likove i navedite koje se epizode u njima odvijaju (prisjetite se
njihova sadržaja).
z Vrijeme za rad: 20 minuta. Vrijeme za izlaganje pojedine skupine: 5 – 6 minuta.
z gradski trgovi (središnji gradski trg, trg na kojemu se nalazi

1. skupina Hrvatsko narodno kazalište, Cvjetni trg)
z glavna pošta
z ulica
2. skupina
z tramvaj
z Dajdam
3. skupina
z ostale kavane
z Melkiorov stan
4. skupina z Atmin stan
z Enkin stan
z Ugodni kutić
5. skupina
z ostali restorani
z vojna sredina (smještaj mobiliziranih ljudi, obuka)
6. skupina
z ambulanta, bolnica (Tuberkulozni odjel, Nervni odjel)
z Maestrov stan
z Redakcija
7. skupina
z Komanda grada
z gradska periferija
8. skupina z otok na kojemu žive kanibali
2. Rješavanje zadatka u digitalnim sadržajima (5 min)

Učenici mogu riješiti zadatak u IZZI digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Učionica /
Ranko Marinković, Kiklop (Kompozicija), tj. rasporediti ponuđene događaje u odgovarajuće dijelove
romana: (1.) prije vojske, (2.) vojska, (3.) nakon vojske.
NASTAVNI LISTIĆ

PRVA SKUPINA: Vrijeme radnje, mjesto/mjesta radnje, kompozicija (1.)
1. Navedite najmanje dva citata iz Kiklopa kojima ćete dokazati u kojemu se vremenu odvija radnja
romana (početak radnje, završetak radnje).
2. Navedite dva javna prostora u kojima se zbiva radnja ovoga romana, smjestite u te prostore
pripadajuće likove i prepričajte ukratko fabulu koja se u njima zbiva.
3. Služeći se sadržajem Kiklopa, dokažite da se njegova kompozicija može podijeliti na tri (neo-
značena dijela): navedite kojim događajem završava prvi dio romana, kojim drugi, a kojim do-
gađajem treći dio romana.

DRUGA SKUPINA: Vrijeme radnje, mjesto/mjesta radnje, kompozicija (2.)
1. Navedite sve povijesne događaje koji se pojavljuju u Kiklopu. Potkrijepite svoj odgovor najmanje
dvama citatima.
2. Navedite dva privatna prostora u kojima se zbiva radnja ovoga romana, smjestite u te prostore
pripadajuće likove i prepričajte ukratko fabulu koja se u njima zbiva.
3. Pročitajte u svojim čitankama (Književni vremeplov 4, str. 257.) tekst naslovljen Fragmentarna
kompozicija. Proširite sadržaj toga teksta: navedite jednu situaciju iz romana u kojoj se na te-
melju asocijacije uvodi neka epizoda koja se može izdvojiti iz romana kao samostalna cjelina.

TREĆA SKUPINA: Prvi plan fabule (realistički sloj)
1. Zamislite da je Melkior osoba koju dobro poznajete i da vam je pričao o svojemu životu u Zagre-
bu uoči rata (od jeseni 1940.), o pokušaju izbjegavanja mobilizacije, o kratkotrajnome boravku
u vojsci i bolnici te o povratku i o danu bombardiranja Zagreba 1941. Prepričajte kronološki taj
dio njegova života: napišite 10 – 15 rečenica kojima ćete prepričati sadržaj romana.
2. Izrazite grafički taj realistički sloj fabule, tj. priču o intelektualcu Melkioru Tresiću u kiklopskim
vremenima. Oblik odaberite sami: to može biti kronološka crta, umna mapa, grozd i sl.

ČETVRTA SKUPINA: Drugi plan fabule (simbolički sloj)
1. Pročitajte u svojim čitankama (Književni vremeplov 4, str. 255.) tekst o Melkiorovoj zamišljenoj
drami Kanibali. Proširite sadržaj toga teksta služeći se bilješkama koje ste načini tijekom čitanja
lektire: napišite 10 – 15 rečenica kojima ćete prepričati sadržaj Melkiorove zamišljene priče o
brodolomcima.
2. Izrazite grafički taj simbolički sloj fabule, tj. priču brodolomcima i kanibalima. Oblik odaberite
sami: to može biti kronološka crta, umna mapa, grozd i sl.
DRUGI SAT: Ranko Marinković, Kiklop (likovi)

Napomena
z Analiza likova može se provesti tijekom dva sata: na prvome se satu metodom vrućega stolca
/ igranja uloga mogu prikazati glavni likovi kao nositelji ključnih tema romana, a na drugome
se satu likovi mogu staviti u međusobne odnose, odnosno može ih se prikazati kao nositelje
ključnih tema romana.
z Budući da je broj sati unutar teme ograničen, nastavnik sam odabire koliko će prostora po-
svetiti kojim sadržajima. Stoga smo nakon prvoga sata u kojemu se predstavljaju glavni likovi
Kiklopa dodali nekoliko aktivnosti za realizaciju drugoga sata.
UVODNI DIO
1. Razgovor o temi na temelju fotografije (10 min)
Nastavnik može učenike uputiti na dvije fotografije u čitanci i tražiti od njih da ih povežu s likovima
Marinkovićeva Kiklopa. Važno je napomenuti da se učenici vjerojatno neće složiti oko svih likova,
ali portreti su upravo tako i birani – važno je obrazloženje kojim učenik pokazuje svoje viđenje lika.
UPUTA
z Pogledajte u svojoj čitanci (Književni vremeplov 4, str. 258.) četiri portreta i zamislite da su to
četiri lika iz Kiklopa: Melkior, Ugo, Maestro i don Fernando. Koji portret predstavlja koji lik?
Obrazložite na temelju čega ste povezali lice na portretu upravo s tim likom.
Kad učenici odgovore na pitanje, odnosno obrazlože zašto su tako odgovorili, nastavnik može
postaviti sljedeće pitanje:
z Povežite tri dijela fotografije na sljedećoj stranici (Književni vremeplov 4, str. 259.) s pripadajućim
likovima. Uočite na svakome dijelu te fotografije simbol koji vas podsjeća na sadržaj romana
i pomaže vam u boljemu razumijevanju tih likova.
Nastavnik može prozvati nekoliko učenika koji će odgovoriti na pitanja, a ostali učenici njihove
odgovore mogu, prema potrebi, dopuniti.
2. Dopunjavanje grafičkoga prikaza (10 min)

Učenicima se u nastavku rada može ponuditi tablica u koju trebaju razvrstati sve likove iz Kiklopa
kojih se mogu prisjetiti. Nastavnik može tablicu nacrtati na ploču i dati učenicima uputu za popu-
njavanje tablice.
UPUTA
z Služeći se popisom likova uz fotografije (Književni vremeplov 4, str. 258. – 259.), popunite tabli-
cu: razvrstajte ostale likove od drugoga do četvrtoga plana. Ako se možete prisjetiti još nekih
likova, upišite ih u tablicu.
prvi plan
drugi plan
treći plan
četvrti plan (epizodisti)

Nakon isteka vremena jedan učenik može pročitati svoj odgovor, a ostali ga učenici mogu, prema
potrebi, dopuniti i/ili korigirati. Na kraju bi tablica trebala izgledati otprilike ovako:
prvi plan Melkior Tresić
drugi plan Ugo, Maestro, don Fernando, Atma
treći plan don Kuzma,Vivijana, Enka, Fredi, Kurt, Else…
Pupo, Nepoznati, Čičak, Pukovnik, Mitar, Krele, Major, sestra Acika,

četvrti plan (epizodisti)
Melankolik, Dvorski maršal, Mali, Menjou, Tartuffe, Hermafrodit i dr.
SREDIŠNJI DIO
3. Vrući stolac / igranje uloga (20 min)
Četiri najvažnija lika u romanu (Melkior, Maestro, Ugo, don Fernando) mogu se prikazati metodom
vrućega stolca (Metoda je opisana u ovome priručniku na str. 78.).
Nastavnik može prozvati jednoga učenika, zamoliti ga da sjedne na vrući stolac i dati sljedeću uputu:
UPUTA
z Učenik koji sjedi na vrućemu stolcu govorit će iz pozicije lika: najprije će nam se predstaviti
(npr. Ja sam Melkior Tresić i radim…), a zatim ćemo mu postavljati pitanja da bismo ga što bolje
upoznali. U pitanjima možemo tražiti detalje iz njegova života, objašnjenja njegovih postupaka,
njegovo mišljenje o drugim likovima i dr.
Kad se iscrpe pitanja, u vrući stolac sjeda drugi lik (npr. Ugo), a postupak se ponavlja.
ZAVRŠNI DIO
Stvaralački zadatak (5 min)
UPUTA
z Odaberite jedan lik iz Kiklopa i predstavite ga metaforom iz životinjskoga svijeta kojom ćete
naglasiti neko obilježje njegova karaktera (npr. lukavi Atma – lisica). Obrazložite svoj odgovor.
Nastavnik može na ploči napisati imena važnijih likova, a učenici im mogu pridružiti svoje metafore
i usmeno ih obrazložiti.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću pročitati tekst o likovima u svojim čitankama (Književni vremeplov
4, str. 260. – 261.) i na temelju analize na satu i podataka u tekstu načiniti umnu mapu kojom
će prikazati glavne likove u Kiklopu.
DODATNE AKTIVNOSTI
1. Likovi u parovima (25 min)

Učenicima se može dati zadatak da usporede likove i na temelju usporedbe popune tablicu.
Melkior – Maestro, Melkior – Ugo, Ugo – Maestro, Melkior – don Fernando,

Viviana – Enka, Major (liječnik) – Pukovnik
PRVI LIK DRUGI LIK
RAZLIKE
SLIČNOSTI
2. Likovi kao nositelji tema (15 min)

Nastavnik može na ploči napisati u jedan stupac nekoliko likova, a u drugi stupac nekoliko ključnih
tema u Kiklopu i zatražiti od učenika da ih povežu.
LIKOVI
TEME KOJE LIKOVI

OTVARAJU Melkior
TEME KOJE LIKOVI OTVARAJU

život Maestro
odnos: tijelo – svijest (misao)

strah Ugo
odnos: pojedinac – svijet

smrt don Fernando
intelektualac
tijelo Atma
odgovornost
ljubav
Krele
odnos: inteligencija – običan čovjek
sreća
don Kuzma
ideja napretka
kazna
Hermafrodit
umjetnost i svijet
mobilizacija
Vivijana
poezija
Enka

Učenici mogu riješiti zadatak u IZZI digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Učionica / Ranko
Marinković, Kiklop (Likovi), tj. pridružiti ponuđenomu liku odgovarajući opis, odnosno objašnjenje.
TREĆI I ČETVRTI SAT: Ključne teme u Marinkovićevu Kiklopu

Napomena – Spoznaje do kojih su učenici došli tijekom analize fabule i likova mogu se »pro-
dubiti« i povezati u cjelinu analizom tematske razine romana, odnosno povezujući likove kao
nositelje tema s trima ključnim egzistencijalnim motivima: motivom života (čovjekova misao o
sebi, postavljanje pitanja o smislu ljudske egzistencije), motivom straha (tematiziranje situacija
u kojima je egzistencija ugrožena) i motivom smrti.

UVODNI DIO
1. Povezivanje ilustracije s tematikom romana (10 min)
UPUTA
z Pogledajte pozorno u svojim čitankama (Književni vremeplov 4, str. 264.) ilustraciju Igora Jurilja
Labirint Kiklopa i odgovorite na prvo i drugo pitanje ispod ilustracije.
PITANJA
1. Napišite nekoliko rečenica kojima ćete opisati što vidite na ovoj ilustraciji i kako ona na vas
djeluje. Posebnu pozornost obratite na diskretno naznačene detalje koji predstavljaju pove-
znicu s romanom Kiklop.
2. Povežite ovu ilustraciju s najmanje trima likovima iz Kiklopa.
Nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoj opis ilustracije i navesti likove koje s
njom povezuje, a ostali će učenici njegov odgovor komentirati i usporediti ga sa svojim odgovorom.
SREDIŠNJI DIO
2. Tematska analiza romana – rad u skupinama (65 min)
U čitanci se nalazi tablica u kojoj su navedene neke od ključnih tema Kiklopa. Analiza tematske razine
romana može se provesti skupnim radom na temelju natuknica u tablici (Književni vremeplov 4, str.
253.), reprezentativnim ulomcima romana (Književni vremeplov 4, str. 228. – 251.) i reprezentativnim
citatima (Književni vremeplov 4, str. 252.).
Razred se može podijeliti u šest skupina, a svaka skupina bit će zadužena za jednu temu. Zadatci
za rad u skupini nalaze se na nastavnome listiću Kiklopska vremena (u prilogu).
UPUTA
z Radit ćete podijeljeni u šest skupina, a svaka skupina bit će zadužena za jednu temu romana.
Izvori kojima ćete se služiti (tekstovi u čitanci) i upute za rad s pripadajućim zadatcima nalaze
se na nastavnome listiću.
1. skupina Egzistencijalna tema: pojedinac i svijet

2. skupina Egzistencijalna tema: strah (Melkior Tresić)
3. skupina Egzistencijalna tema: strah (don Fernando)
4. skupina Umjetnost
5. skupina Čovjek i tehnički napredak
6. skupina Smrt
Kad učenici završe s radom, nastavnik može pozvati prvu skupinu da izloži svoju temu, a ostali
učenici mogu na temelju izlaganja sastaviti bilješke. Jednak se postupak ponavlja za sve skupine.
ZAVRŠNI DIO
Stvaralački zadatak: pisanje preporuke za čitanje djela (15 min)
UPUTA
z Služeći se spoznajama do kojih ste došli u analizi romana, napišite preporuku za čitanje Kiklopa
namijenjenu budućim maturantima.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje preporuke, a ostali ih učenici mogu
komentirati i usporediti sa svojim tekstovima.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu odgovoriti na pitanja u IZZI digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Uči-
onica / Ranko Marinković, Kiklop (Kiklop – roman o strahu… / … ili Kiklop – roman o ljudskosti?)).
Posljednji zadatak trebaju napraviti u paru.
DODATNE AKTIVNOSTI

Stilska obilježja Kiklopa učenici mogu usvojiti samostalnim radom služeći se tekstovima u čitanci.
UPUTA
z Pročitajte u svojim čitankama tekstove Pripovjedač (str. 256.) i Stilska obilježja (str. 262). Načinite
na temelju tih tekstova grozd kojim ćete prikazati i povezati temeljne informacije o stilskim
obilježjima Kiklopa.
1. Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici

Nakon analize romana učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Ranko Marinković,
Kiklop, str. 123. – 127.).
2. Rješavanje zadatka u digitalnim sadržajima

Učenici mogu riješiti zadatak u IZZI digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Učionica /
Ranko Marinković, Kiklop (Intertekstualnost u romanu Kiklop) i tako uočiti intertekstualnost kao bitno
obilježje Kiklopa, čime se ovaj roman uklapa u poetiku postmodernizma.
3. Zadatci za istraživanje
Učenici mogu istražiti intertekstualne poveznice Kiklopa s antičkom tragedijom, Hamletom i Zločinom
i kaznom na temelju prijedloga zadataka za istraživanje (Književni vremeplov 4, str. 266.).
NASTAVNI LISTIĆ
Kiklopska vremena
PRVA SKUPINA: Egzistencijalna tema: pojedinac i svijet
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 253. (Prijedlog tema: Kiklopska vremena – Pojedinac i svijet)
z Književni vremeplov 4, str. 236. (ulomak)
z Književni vremeplov 4, str. 252. (Ranko Marinković, Kiklop – citati)
ZADATCI
1. Pročitajte u Prijedlogu tema za istraživanje i komentar iz pozicije suvremenoga čitatelja natuknice
koje se odnose na vašu temu. Povežite ih sa sadržajem romana i pripadajućim likovima. Načinite
o tome kratke bilješke.
2. Pročitajte u svojim čitankama (str. 236.) ulomak romana o odnosu pojedinca i svijeta s obzirom
na tijek ljudske povijesti. Dopunite svoje bilješke (natuknice) na temelju pročitanoga ulomka.
3. U čitanci je izdvojeno 12 citata iz romana. Pronađite u ponuđenim citatima one koje možete
(izravno ili neizravno) povezati sa svojom temom. Uklopite ih u bilješke koje ste načinili u 1. i 2.
zadatku.
4. Dogovorite se unutar skupine kako ćete razvrstati sadržaj svoje teme (uvodni dio, središnji dio,
završni dio) i kako ćete temu prikazati ostatku razreda.
5. Pripremite se kao skupina za izlaganje teme. Temu trebate izložiti u 5 do 7 minuta.
Kiklopska vremena
DRUGA SKUPINA: Egzistencijalna tema: strah (Melkior Tresić)
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 253. (Prijedlog tema: Kiklopska vremena – Strah)
z Književni vremeplov 4, str. 237. – 238. (ulomak)
ZADATCI
2. Pročitajte u svojim čitankama (str. 237. – 238.) ulomak romana o tome kako Melkior pokušava
pobijediti strah. Dopunite svoje bilješke (natuknice) na temelju pročitanoga ulomka.
3. U čitanci je izdvojeno 12 citata iz romana. Pronađite u ponuđenim citatima one koje možete
(izravno ili neizravno) povezati sa svojom temom. Uklopite ih u bilješke koje ste načinili u 1. i 2.
zadatku.
NASTAVNI LISTIĆ
Kiklopska vremena
TREĆA SKUPINA: Egzistencijalna tema: strah (don Fernando)
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 253. (Prijedlog tema: Kiklopska vremena – Strah)
z Književni vremeplov 4, str. 235. (ulomak)
ZADATCI
2. Pročitajte u svojim čitankama (str. 235.) ulomak romana o Maestrovu odnosu prema napretku.
Dopunite svoje bilješke (natuknice) na temelju pročitanoga ulomka.
3. U čitanci je izdvojeno 12 citata iz romana. Pronađite u ponuđenim citatima onaj koji možete
(izravno ili neizravno) povezati sa svojom temom. Uklopite ga u bilješke koje ste načinili u 1. i
2. zadatku.
Kiklopska vremena
ČETVRTA SKUPINA: Umjetnost
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 253. (Prijedlog tema: Kiklopska vremena – Umjetnost)
ZADATCI
1. Pročitajte u Prijedlogu tema za istraživanje i komentar iz pozicije suvremenoga čitatelja natuknicu
koje se odnose na vašu temu. Povežite je sa sadržajem romana i pripadajućim likovima. Načinite
2. Pročitajte u svojim čitankama (str. 247. – 248.) ulomak romana u kojemu don Fernando i Mel-
kior razgovaraju o kolporteru i Michelangelovu Davidu. Dopunite svoje bilješke (natuknice) na
temelju pročitanoga ulomka.
2. zadatku.
NASTAVNI LISTIĆ
Kiklopska vremena
PETA SKUPINA: Čovjek i tehnički napredak
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 253. (Prijedlog tema: Kiklopska vremena – Čovjek i tehnički napredak)
ZADATCI
2. Pročitajte u svojim čitankama (str. 245. – 246.) ulomak romana o don Fernandovoj teoriji koju je
razvio pod utjecajem straha. Dopunite svoje bilješke (natuknice) na temelju pročitanoga ulomka.
2. zadatku.
Kiklopska vremena
ŠESTA SKUPINA: Smrt
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 253. (Prijedlog tema: Kiklopska vremena – Smrt)
ZADATCI
2. Pročitajte u svojim čitankama (str. 250. – 251.) ulomak romana o Maestrovoj smrti. Dopunite
svoje bilješke (natuknice) na temelju pročitanoga ulomka.
2. zadatku.
Nastavna jedinica
Ranko Marinković, Kiklop (roman, film, kazališna predstava)
I
RAZRADA ISHODA
z oblikuje sadržajno i logički povezan tekst S
z analizira povezanost tekstova prema obradi književne teme
z kritički procjenjuje različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim H
medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta
z uspoređuje i procjenjuje kako dramski tekst, kazališna predstava i film u stvarnom i O
digitalnom okružju utječu na oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta
D
z sastavlja najavu filma
I
z sluša predavanje
z izrađuje bilješke
z komentira
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – Budući da su učenici na prethodnim satima analizirali roman, potrebno ih je upu-
titi na izvore za prikaz kazališne predstave Kiklop i na film Antuna Vrdoljaka. Kao izvori mogu
poslužiti i materijali u digitalnim sadržajima i radnoj bilježnici.
UVODNI DIO
1. Sastavljanje najave za film Kiklop (15 min)
UPUTA
z Zamislite da ste redatelj koji je na temelju teksta Ranka Marinkovića Kiklop upravo završio
snimanje filma. Osmislite najavu filma kojom ćete motivirati gledatelje za odlazak u kino,
odnosno za gledanje vašega filma: zapišite svoj scenarij u obliku kratkih natuknica, a uvrstite
u njega i zvuk, svjetlo i pokret.
Kad učenici završe s radom, jedan učenik može prikazati svoju najavu, a ostali je učenici mogu
komentirati.
SREDIŠNJI DIO
Nastavnik može održati kratko predavanje o filmu Antuna Vrdoljaka Kiklop i uputiti učenike na IZZI
digitalne sadržaje (modul Kiklopska vremena / Sinteza / Marinković na filmu) i na ostale digitalne
izvore. Osim toga, učenici mogu u radnoj bilježnici (Fonoplov 4, str. 128. – 129.) pročitati ulomak
novinskoga članka o Vrdoljakovoj ekranizaciji Kiklopa.
Nakon toga može ih se uputiti na dvije kazališne adaptacije Kiklopa – onu stariju (Kosta Spaić, Hrvatsko
narodno kazalište) i noviju adaptaciju (Saša Anočić, Gradsko dramsko kazalište Gavella). Sadržaje o
kazališnim adaptacijama Kiklopa učenici također mogu pronaći u IZZI digitalnim sadržajima (modul
Kiklopska vremena / Sinteza / Kiklop u kazalištu) i u radnoj bilježnici (Fonoplov 4, str. 130. – 131.).
3. Komentar ulomaka kazališne predstave (10 min)

Učenici mogu pogledati dio videozapisa u digitalnim sadržajima (prizor u kojemu Ugo recitira Je-
senjina) i usporediti ga sa svojim doživljajem te epizode u romanu, odnosno tih likova. Videozapis
nastavnik može projicirati ili ga učenici mogu pogledati na zaslonu svojih tableta ili mobitela.
UPUTA
z Pogledajte u IZZI digitalnim sadržajima (modul Kiklopska vremena / Sinteza / Kiklop u kazalištu)
kratki videozapis snimljen na probi kazališne predstave Kiklop u Gavelli.
z Usporedite svoj doživljaj te epizode i likova s načinom na koji su prikazani u tome prizoru.
Nakon gledanja videozapisa nekoliko učenika može usporediti svoj doživljaj likova s načinom na
koji su prikazani u predstavi.
INAČICA
Odgovaranje na pitanja (10 min)

U članku o novoj kazališnoj predstavi u Gavelli novinarka je ukazala na dramska obilježja Marinko-
vićeva romana i na aktualnost tematike Kiklopa, ali i navela kako se nada da će gledanje kazališne
predstave motivirati učenike za čitanje romana. Učenici umjesto gledanja videozapisa mogu odgo-
voriti na pitanja uz taj tekst u radnoj bilježnici.
UPUTA
z Pročitajte u radnoj bilježnici novinski tekst Premijera: Kiklop uskrsnuo u Gavelli (Fonoplov 4, str.
130. – 131.) i odgovorite na pitanja ispod teksta.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore, a ostali ih učenici mogu
komentirati i usporediti sa svojima.
ZAVRŠNI DIO
Razmisli i razmijeni misli u paru (10 min)
U završnome dijelu sata učenici se mogu staviti u ulogu redatelja filma ili kazališne predstave i
predložiti svoja rješenja za ekranizaciju Kiklopa, odnosno postavljanje Kiklopa na kazališnu scenu.
UPUTA
1. Da ste filmski redatelj, koje biste glumce odabrali da glume glavne uloge u vašemu Kiklopu?
2. Da ste kazališni redatelj, kako biste postavili na scenu završne stranice Kiklopa (bombar-
diranje, odlazak u Zoopolis)?
3. Što bi vas bolje motiviralo za čitanje Kiklopa: gledanje filma ili kazališne predstave?
Nekoliko parova može izvijestiti razred o tome kako su odgovorili na pitanja. Ostali učenici uspo-
ređuju njihove odgovore sa svojima i dopunjavaju ih prema potrebi.
Nastavna jedinica 11. Druga moderna (analiza odabranih tekstova)
RAZRADA ISHODA
H
z
z
popunjava vremensku crtu
sluša predavanje
O
izdvaja informacije
D
z

interpretira književni tekst
I
z
z radi u skupini
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Popunjavanje vremenske crte (10 min)
Učenici se na početku sata mogu prisjetiti periodizacije hrvatske književnosti 20. stoljeća.
UPUTA
z Nacrtajte vremensku crtu i označite na njoj književnopovijesna razdoblja hrvatske književnosti
20. stoljeća.
z Navedite uz svako razdoblje najmanje dvoje predstavnika s čijim ste se djelima susreli tijekom
ove školske godine.
z Prisjetite se vremenskoga određenja svakoga pojedinog razdoblja.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita svoje odgovore,
a ostali učenici mogu ih usporediti sa svojim odgovorima i, prema potrebi, dopuniti i/ili korigirati.

Služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 357.), nastavnik može u kratkim crtama pri-
kazati razdoblje hrvatske moderne (vrijeme, kontekst, obilježja). Pritom se može poslužiti i citatom
iz govora Miroslava Krleže u kojemu se naglašava estetska uloga književnosti (IZZI digitalni sadržaji,
modul Književni vremeplov / Učionica / Druga moderna).
Naša socijalistička književnost treba kao umjetnička propaganda pred inostranstvom (koje o
našoj književnosti i o našoj umjetnosti pojma nema), da serijom svojih djela dokazuje, kako smo
se mi oduvijek otkad nas ima, borili za slobodu umjetničkog stvaranja, za simultanitet stilova,
za načelo slobodnog izricanja mišljenja, po crti svog neovisnog moralnog i političkog uvjerenja.
Miroslav Krleža (1952.)
SREDIŠNJI DIO
Učenici mogu nastaviti rad podijeljeni u šest skupina. Svaka skupina dobiva različite zadatke na
nastavnome listiću Druga moderna (u prilogu), odnosno zadužena je za jednoga autora i njegov
reprezentativni tekst.
UPUTA
z Radit ćete podijeljeni u šest skupina. Svaka skupina bit će zadužena za jednoga pjesnika ili
pripovjedača iz razdoblja hrvatske moderne.
1. skupina Poezija druge moderne – Jure Kaštelan, Tvrđava koja se ne predaje

2. skupina Poezija druge moderne – Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke
3. skupina Poezija druge moderne – Josip Pupačić, Moj križ svejedno gori
4. skupina Poezija druge moderne – Slavko Mihalić, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more
5. skupina Poezija druge moderne – Ivan Slamnig, Ubili su ga ciglama
6. skupina Proza druge moderne – Antun Šoljan, Kratki izlet
z Način rada i pristup tekstovima objašnjen je na nastavnome listiću.

z Vrijeme za rad u skupini: 25 minuta. Vrijeme za izlaganje po skupinama: 4 – 5 minuta.
Nakon isteka vremena predstavnici skupina iznose rezultate rada, a ostali učenici bilježe najvažnije
informacije.
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata nastavnik može na temelju prethodnoga izlaganja održati kratko predavanje
kojim će usustaviti temeljna obilježja poezije i proze hrvatske moderne.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Druga moderna,
str. 141. – 142.).
Druga moderna
PRVA SKUPINA: Poezija druge moderne – Jure Kaštelan, Tvrđava koja se ne predaje
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 358. (prikaz), str. 363. (tekst)
z IZZI: Književni vremeplov / Učionica / Poezija druge moderne
ZADATCI
1. Pročitajte najprije prikaz autora: smjestite ga u kontekst hrvatske moderne i prikažite u
kratkim crtama njegovu poetiku.
2. Interpretirajte lirsku pjesmu Tvrđava koja se ne predaje. (U interpretaciji vam mogu pomoći
podsjetnici na str. 394. – 397.)
3. Razmislite kako ćete svoju temu prikazati ostatku razreda.
4. Grafički organizirajte sadržaj svoje teme i napišite ga / nacrtajte na ploči tijekom izlaganja.
Druga moderna
DRUGA SKUPINA: Poezija druge moderne – Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke
IZVORI
ZADATCI
1. Pročitajte najprije prikaz autorice: smjestite je u kontekst hrvatske moderne i prikažite u
kratkim crtama njezinu poetiku.
2. Interpretirajte lirsku pjesmu Ti koja imaš nevinije ruke. (U interpretaciji vam mogu pomoći
podsjetnici na str. 394. – 397.)
Druga moderna
TREĆA SKUPINA: Poezija druge moderne – Josip Pupačić, Moj križ svejedno gori
IZVORI
ZADATCI
2. Interpretirajte lirsku pjesmu Moj križ svejedno gori. (U interpretaciji vam mogu pomoći pod-
sjetnici na str. 394. – 397.)
Druga moderna
ČETVRTA SKUPINA: Poezija druge moderne –

Slavko Mihalić, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more
IZVORI
ZADATCI
2. Interpretirajte lirsku pjesmu Prolazim Zrinjevcem dotiče me more. (U interpretaciji vam mogu
pomoći podsjetnici na str. 394. – 397.)
Druga moderna
PETA SKUPINA: Poezija druge moderne – Ivan Slamnig, Ubili su ga ciglama
IZVORI
ZADATCI
2. Interpretirajte lirsku pjesmu Ubili su ga ciglama. (U interpretaciji vam mogu pomoći podsjetnici
na str. 394. – 397.)
Druga moderna
ŠESTA SKUPINA: Proza druge moderne – Antun Šoljan, Kratki izlet
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 362. (prikaz), str. 367. – 368. (tekst)
ZADATCI
2. Prikažite na temelju uvodnoga teksta tematiku romana Kratki izlet.
3. Služeći se digitalnim izvorima, pročitajte tko je bio Prokrust i što znači izraz Prokrustova postelja.
4. Pročitajte ulomak romana Kratki izlet. Služeći se sadržajem ulomka, prikažite psihološki portret
pripovjedača i odnos Roka (vođe) i ostalih likova.
6. TEMA:
ČOVJEK I PRIČA
Nastavne jedinice
1. Čovjek i priča (uvod u temu) 1
2. Svijet priča: od autora do čitatelja 2
3. OBVEZNA LEKTIRA 4
Ivo Andrić, Prokleta avlija (tematska analiza romana)
Ivo Andrić, Prokleta avlija (likovi i njihove priče)
Životopis Ive Andrića (videozapis) 1
Antiroman: Ranko Marinković, Zajednička kupka (analiza ulomka)
6. POVIJESNI RAZVOJ HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA 4–5
Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje
Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika (16. – 18. st.)
Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeću
Hrvatski standardni jezik u 20. i početkom 21. stoljeća
7. Hrvatska književnost 20. stoljeća. Povijest hrvatskoga standardnog jezika
(ponavljanje) 1
8. Četvrta pisana provjera:
Hrvatska književnost 20. stoljeća. Povijest hrvatskoga standardnog jezika 1
9. Analiza četvrte pisane provjere 1
10. Izborna lektira: Empar Moliner, Seansa šminkanja 2
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 16 sati (s manjim brojem sati za jezične sadržaje i bez dodatnih
sadržaja) ili s većim brojem sati u rasponu od 17 do 19.
z Analiza ulomka antiromana Ranka Marinkovića Zajednička kupka namijenjena je kao dodatni sadržaj uz
Prokletu avliju Ive Andrića.
Čovjek i priča
z Čovjek i priča
z Prepričavanje, pripovijedanje ili naracija – zašto je važno i kako se razvija?
z Svrha književnosti
UVOD
z Ivo Andrić
z Povijest hrvatskoga jezika
z Provjera predznanja
z Ivo Andrić
} Umjesto biografije
z Ivo Andrić, Prokleta avlija

} Provjera poznavanja sadržaja djela
} Vizualizacija ključnih motiva romana Proklete avlije
} Kompozicija
} Kompozicija – podsjetnik (plakat)
} Priče i pripovjedači
} Karađoz
UČIONICA
} Likovi – podsjetnik (plakat)
} Sudar svjetova
z Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika

} Srednji vijek
} 16. – 18. stoljeće
} 19. stoljeće
} 20. stoljeće
} Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika
} Peto razdoblje (od 1990. do danas)
z Priča kao most

z Svačiji i ničiji pisac
z Čovjek kojega nema
SINTEZA z Memorijalni muzej »Rodna kuća Ive Andrića«
z Što je klasik?
z Prokleta avlija
z Hrvatski jezik danas
ČOVJEK I PRIČA: Provjera (ispit) znanja
Nastavna tema 6. ČOVJEK I PRIČA
Nastavna jedinica 1. Čovjek i priča (uvod u temu)
RAZRADA ISHODA
informiranje, dokazivanje, zabavljanje I
S
z

identiteta primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst H
z uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika D
z navodi primjere I
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena
z Uvod u temu može se realizirati tijekom jednoga ili dva školska sata. Odluči li se za realizaciju u
dva sata, nastavnik može predloženomu modelu dodati aktivnost rješavanja zadatka u radnoj
bilježnici Fonoplov 4 (Priča o čovjeku, 1. zadatak, str. 138. – 139.) i u IZZI digitalnim sadržajima
(modul Čovjek i priča / Uvod / Povijest hrvatskoga jezika – provjera predznanja).
z Aktivnost rješavanja zadatka u radnoj bilježnici traje 15 minuta (10 za samostalno rješavanje
i 5 za provjeru točnosti rješenja), a u digitalnim sadržajima 10 minuta (5 za samostalno rješa-
vanje i 5 za provjeru točnosti rješenja). Ostalih 20 minuta drugoga sata može se ravnomjerno
rasporediti na ostale aktivnosti.
6. TEMA: ČOVJEK I PRIČA
UVODNI DIO
Nastavnik može na početku sata napisati na ploču tri pojma: PISAC, PRIČA, ČITATELJ i zamoliti
učenike da razmisle, a zatim razmijene misli u paru o mjestu (statusu) pisaca, priča i čitatelja u
suvremenome društvu.
UPUTA
} Jesu li pisci potrebni suvremenomu društvu?
} Zašto ljudi vole slušati/čitati zanimljive priče?
} Tko danas čita romane i pripovijetke? Zašto?
} Imate li vi omiljenoga pisca?
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko parova koji će izvijestiti razred o svojim
odgovorima na postavljena pitanja.
SREDIŠNJI DIO
2. Razgovor o temi na temelju poticaja (10 min)
Tema odnosa čovjeka i priče može se razviti unošenjem citata Eveline Rudan u kojemu se priča
stavlja u kontekst čovjeka kao društvenoga bića koje se upravo sposobnošću pričanja priča razlikuje
od drugih bića. (Citat se nalazi u digitalnim sadržajima: modul Čovjek i priča / Uvod / Čovjek i priča.)
Nastavnik može citat pročitati ili ga projicirati i tražiti od učenika da ga komentiraju.
Priče su siguran znak razlikovanja između ljudi i drugih živih bića. Graditi sebi nastambe mogu
i dabrovi, trave koje će ih izliječiti nalaze i psi, uspješno komunicirati mogu i kitovi. Ali suvislu i
koherentnu priču ispričati mogu, koliko danas znamo, samo ljudi. Osim toga i da bi gradili i da
bi liječili i da bi komunicirali, njima trebaju priče. Dakle, ljudi ne samo da mogu pripovijedati
priče, nego i moraju jer je ta njihova sposobnost, vještina i dar jedan od vitalnih uvjeta posta-
janja društvenim bićem.
Evelina Rudan

Nakon objašnjenja naslova teme, odnosno uvođenja temeljnih motiva čovjek i priča, učenicima se
može u kratkome predavanju prikazati sadržaj teme Čovjek i priča (Književni vremeplov 4, uvodnica,
str. 267.) i ukazati na njezine dvije ključne sastavnice: pojam priče predstavljen djelom Ive Andrića
Prokleta avlija (književni sadržaj) i povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezik (jezični sadržaj). Nakon
toga može se u kratkim crtama prikazati sadržaj modula Čovjek i priča u digitalnim sadržajima IZZI.
sadržajima (IZZI).
ZAVRŠNI DIO
4. Grozd (10 min)
Služeći se metodom grozda, učenici mogu u završnome dijelu sata grafički prikazati sadržaje teme.
UPUTA
z Služeći se metodom grozda, prikažite u kratkim crtama sadržaje teme Čovjek i priča. U radu
se možete služiti čitankom i jezičnim udžbenikom.
Kad završe s radom, jedan učenik može prikazati svoj grozd, a ostali učenici mogu ga komentirati
Nastavna jedinica 2. Svijet priča: od autora do čitatelja
RAZRADA ISHODA
z procjenjuje informacije i njihov izvor te ih primjenjuje
z samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama I
H
z razgovara na temelju galerije slika
O
z radi na tekstu
z radi u skupinama
D
z iznosi vlastite misli o temi
z piše bilješke
I
z povezuje različite tekstove
z iznosi čitateljsko iskustvo
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Razgovor na temelju galerije slika (10 min)
Svoj odnos prema priči kao pojmu s kojim se susreću i izvan književnosti, tj. u medijskome pro-
storu, učenici mogu izraziti rješavanjem zadatka (galerija slika i pripadajuća pitanja) u digitalnim
sadržajima. Ovisno o tehničkim mogućnostima, nastavnik može zadatak projicirati ili ga učenici
mogu rješavati na zaslonima svojih mobitela ili tableta.
UPUTA
z U IZZI digitalnim sadržajima (modul Čovjek i priča / Uvod / Čovjek i priča) nalazi se galerija slika.
z Pogledajte galeriju i odaberite tri fotografije koje su najbliže vašemu konceptu priče.
z Prisjetite se svojega znanja o pričama koje ste stekli samostalno, ali i tijekom srednjoškolskoga
obrazovanja. Navedite kojim se medijima može posredovati priča i galeriji dodajte one medije
koji nedostaju.
Pregledavanjem galerije i odgovaranjem na pitanja učenici mogu doći do spoznaje da je književnost
jedan od medija koji prenosi priču.
SREDIŠNJI DIO
U nastavku središnjega dijela sata učenici se mogu prisjetiti različitih značenja pojmova priča, pri-
povjedač i pripovijedanje služeći se tekstovima u čitanci.
Nastavnik može učenike podijeliti u pet skupina, uputiti ih na tekstove i dati im upute za rad.
UPUTA
z U vašim se čitankama (Književni vremeplov 4, str. 269. – 271.) nalaze tekstovi u kojima se poj-
movima priča, pripovjedač i pripovijedanje pristupa iz različitih perspektiva.
z Radit ćete podijeljeni u pet skupina. Svaka skupina pročitat će jedan od tekstova u čitanci i
odgovoriti na pitanja ispod teksta. (Upute se nalaze na nastavnome listiću Priča, pripovjedač,
pripovijedanje u prilogu.)
z Četvrta i peta skupina pročitat će isti tekst, ali će odgovarati na različita pitanja.
1. skupina Etgar Keret, Iznenada netko pokuca
str. 269.
2. skupina Ivo Andrić, O priči i pričanju
str. 269.
Jonathan Culler, Književna teorija – vrlo kratak Književni vremeplov 4,
3. skupina
uvod (Paradoks književnosti) str. 270.
4. skupina
uvod (Pripovijest) str. 270. – 271.
5. skupina
uvod (Pripovijest) str. 270. – 271.
z Vrijeme za rad: 15 minuta. Nakon isteka vremena predstavnik svake skupine iznijet će u 3
minuta rezultate rada.
Nakon isteka vremena predstavnici skupine iznose rezultate rada. Ostali učenici komentiraju i/ili
dopunjavaju njihove odgovore.
3. Čitanje teksta i bilježenje ključnih misli (10 min)

Nastavnik zatim može uputiti učenike u čitanje teksta Orhana Pamuka Što to radi naš um kad čitamo
roman koji se nalazi u čitankama.
UPUTA
z Pročitajte u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 273. – 274.) tekst Orhana Pamuka Što to radi naš
um kad čitamo roman. Tijekom čitanja teksta načinite nekoliko natuknica kojima ćete iznijeti
ključne misli iz teksta.
4. Povezivanje pročitanoga teksta s čitateljskim iskustvom (35 min)

Kad učenici pročitaju tekst Što radi naš um kad čitamo roman, nastavnik može provesti aktivnost
u kojoj će tražiti od učenika da povežu određene »korake« u čitanju teksta s vlastitim čitateljskim
iskustvom.
Učenici mogu nastaviti raditi podijeljeni u pet skupina, a nastavnik im treba podijeliti zadatke na
nastavnome listiću Orhan Pamuk, Što to radi naš um kad čitamo roman (u prilogu) i dati upute za rad.
UPUTA
z Radit ćete i dalje podijeljeni u pet skupina. Analizirat ćete i komentirati tekst Orhana Pamuka
koji ste upravo pročitali. Zadatci za rad unutar skupine nalaze se na nastavnome listiću Orhan
Pamuk, Što to radi naš um kad čitamo roman (u prilogu).
1. skupina Povezivanje teksta (1. korak) s vlastitim čitateljskim iskustvom.

z Vrijeme za rad: 20 minuta. Nakon isteka vremena predstavnik svake skupine treba iznijeti u
3 minute rezultate rada.
z Nakon isteka vremena predstavnici skupine mogu pročitati rezultate rada, a ostali učenici mogu
komentirati njihove primjere i, ako žele, navesti svoje primjere romana za određeni »korak«.
ZAVRŠNI DIO
5. Iznošenje vlastitih misli o temi (5 min)
Služeći se spoznajama do kojih su došli tijekom obrade ove nastavne jedinice, učenici mogu obra-
zložiti svoj doživljaj priče u književnome djelu.
UPUTA
z Napišite tri natuknice kojima ćete izraziti najvažnija obilježja koja treba imati priča u književ-
nome djelu da bi vas privukla kao čitatelja.
Nekoliko učenika može pročitati svoje natuknice, a ostali ih učenici mogu komentirati i usporediti
sa svojim obilježjima dobre priče.
DODATNA AKTIVNOST
Pričanje priče na temelju fotografije (10 min)
Na početku središnjega dijela sata učenike se može uputiti na fotografiju u čitanci (Književni vreme-
plov 4, str. 268.) i tražiti od učenika da načine priču na temelju fotografije.
UPUTA
z Kakvu vam priču priča ova fotografija? Ispričajte je u dvije do tri rečenice.
z Dodajte još jedan lik na fotografiju i promijenite priču koju ste upravo ispričali.
Nastavnik može prozvati nekoliko učenika koji će ispričati svoje priče, a ostali ih učenici mogu ko-
mentirati i usporediti sa svojima.
NASTAVNI LISTIĆ
Priča, pripovjedač, pripovijedanje

PRVA SKUPINA Književni vremeplov 4, str. 269.
Prva skupina pročitat će ulomak teksta Etgara Kereta Iznenada netko pokuca.
z Vaš je zadatak nakon čitanja teksta ukratko prepričati sadržaj ulomka, a zatim odgovoriti na
pitanja ispod teksta.

DRUGA SKUPINA Književni vremeplov 4, str. 269.
Druga skupina pročitat će ulomak teksta Ive Andrića O priči i pričanju.


TREĆA SKUPINA Književni vremeplov 4, str. 270.
Treća skupina pročitat će ulomak iz knjige Jonathana Cullera Književna teorija – vrlo kratak uvod
naslovljen Paradoks književnosti.

ČETVRTA SKUPINA Književni vremeplov 4, str. 270. – 271.
Četvrta skupina pročitat će ulomak iz knjige Jonathana Cullera Književna teorija – vrlo kratak uvod
naslovljen Pripovijest.
prva dva pitanja ispod teksta.

PETA SKUPINA Književni vremeplov 4, str. 270. – 271.
Peta skupina pročitat će ulomak iz knjige Jonathana Cullera Književna teorija – vrlo kratak uvod
naslovljen Pripovijest.
treće, četvrto i peto pitanje ispod teksta.
NASTAVNI LISTIĆ
Orhan Pamuk, Što to radi naš um kad čitamo roman

PRVA SKUPINA
1. Povežite 1. korak u tekstu Orhana Pamuka Što radi naš um kad čitamo roman s vlastitim čitatelj-
skim iskustvom – dokažite da postoji razlika između čitanja tradicionalnoga i čitanja modernoga
romana. Svoj dokaz potkrijepite naslovima najmanje dvaju romana.
2. Osmislite i napišite tekst kojim ćete prikazati razredu rezultate svojega rada.

DRUGA SKUPINA
1. Povežite 2. korak u tekstu Orhana Pamuka Što radi naš um kad čitamo roman s vlastitim čitateljskim
iskustvom – iznesite svoje shvaćanje »središta« romana na primjerima najmanje dva romana.

TREĆA SKUPINA
1. Povežite 4. korak u tekstu Orhana Pamuka Što radi naš um kad čitamo roman s vlastitim čita-
teljskim iskustvom – navedite naslove jednoga ili dva romana koji su vam pomogli da osvijestite
spoznaje o nekome ili nečemu u svijetu koji vas okružuje te naslove jednoga ili dva romana u
kojima ste prepoznali sebe.

ČETVRTA SKUPINA
1. Povežite 5. korak u tekstu Orhana Pamuka Što radi naš um kad čitamo roman s vlastitim čitatelj-
skim iskustvom – objasnite kako na vas utječu »problematične značajke stila«, a kako »ugodne
značajke stila«. Za svaki »stil« navedite jedan ili dva naslova romana.

PETA SKUPINA
1. Povežite 6. korak u tekstu Orhana Pamuka Što radi naš um kad čitamo roman s vlastitim čita-
teljskim iskustvom; navedite naslove dvaju do triju romana koji su vas naučili da ne osuđujete
nego da tražite uzroke određenim ponašanjima.
3. OBVEZNA LEKTIRA
Nastavna jedinica f Ivo Andrić, Prokleta avlija (tematska analiza romana)
f Ivo Andrić, Prokleta avlija (likovi i njihove priče)
RAZRADA ISHODA
z interpretira tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove
vezane uz prozne vrste
z uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja

z razgovara o temi I
zajedničkim motivima i predodžbama S
z sudjeluje u pričanju cjelovite priče
z usmjereno čita tekst prema smjernicama H
z istražuje teme u romanu prema smjernicama
z igra različite uloge O
analizira likove u romanu prema smjernicama
D
z
z radi u skupini
izvještava o radu u skupini
I
z
z piše bilješke
z uspoređuje interpretacije
z sastavlja Vennov dijagram
MEĐUPREDMETNE TEME
PRVI I DRUGI SAT: Tematska analiza romana
UVODNI DIO
Na početku sata učenicima se može ponuditi da pročitaju dio teksta Ive Andrića O priči i pričanju
(radna bilježnica Fonoplov 4, str. 138.) te da ga povežu sa sadržajem romana Prokleta avlija.
UPUTA
z Pročitajte u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 138.) ulomak teksta iz govora Ive Andrića na dodjeli
Nobelove nagrade.
z Izdvojite iz teksta jednu piščevu misao koju možete povezati s romanom Prokleta avlija. Obra-
zložite svoj odabir.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati što su napisali, a ostali učenici mogu ko-
mentirati i, prema potrebi, dopuniti njihove odgovore.
SREDIŠNJI DIO
Učenici mogu prepričati sadržaj romana Prokleta avlija tako da svaki učenik kaže samo jednu reče-
nicu pazeći pritom da je slijed događaja u romanu ispričan kronološki.
UPUTA
z Prepričat ćete sadržaj romana Prokleta avlija tako da svatko od vas kaže samo jednu rečenicu
i da su sve rečenice nanizane kronološkim slijedom, odnosno onako kako ih je pisac uveo.
Vodite računa o tome da posljednji učenik treba završiti priču.
INAČICA

Nastavnik može umjesto ove aktivnosti dati učenicima zadatak da riješe u digitalnim sadržajima
provjeru čitanosti (modul Čovjek i priča / Učionica / Prokleta avlija / Provjera poznavanja sadržaja djela).
3. Tematska analiza romana – rad u skupinama (55 min)

Tematska analiza romana može se realizirati na temelju tablice u čitanci (Književni vremeplov 4, str.
292.). U njoj se nalazi osam tema s pripadajućim pitanjima. Budući da se posljednje dvije teme
odnose na likove i pripovjedače, učenici će u ovome dijelu sata obrađivati prvih šest tema.
Razred je potrebno podijeliti u šest skupina, a svaka je skupina zadužena za jednu temu.
UPUTA
z U nastavku sata bavit ćemo se tematskom analizom romana. Radit ćete podijeljeni u šest
skupina, a svaka skupina bit će zadužena za jednu temu.
z Teme i smjernice za istraživanje nalaze se u tablici u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 292.).
Pročitajte naslov svoje teme i pripadajuće smjernice (zadatke).
1. skupina egzistencijalna tema: priča o čovjeku

2. skupina svijet kao prokleta avlija
3. skupina vlast/moć
4. skupina suprotnosti/kontrasti
5. skupina intelektualac i svijet / totalitarni režim
6. skupina Istok i Zapad
z NAČIN RADA:
1. Služeći se smjernicama, istražite svoju temu. Vrijeme za rad: 15 – 20 minuta.
2. Kad istražite svoju temu u romanu, smjestite je u naše vrijeme, tj. prikažite je iz perspek-
tive suvremenoga čitatelja. Vrijeme za rad: 5 minuta.
3. Pripremite rezultata rada za usmeno izlaganje (4 – 5 minuta).
Kad istekne vrijeme, predstavnici skupina izlažu rezultate rada, a ostali učenici mogu voditi kratke
bilješke na temelju njihova izlaganja.
4. Vrući stolac (10 min)

Služeći se metodom vrućega stolca, jedan učenik može predstavljati lik fra Petra, a ostali
učenici mogu mu postavljati pitanja.
UPUTA
z Nastavak sata posvetit ćemo liku fra Petra, a njegovu karakterizaciju najbolje ćemo dobiti
metodom vrućega stolca: jedan će učenik sjesti na stolac i glumiti fra Petra, odnosno govoriti
iz pozicije lika, a ostali će mu učenici postavljati pitanja.
Slušajući odgovore učenika iz pozicije fra Petra, učenici će dobiti bolji uvid u psihologiju glavnoga
lika romana, njegove odnose s drugim likovima, unutrašnja proživljavanja i sl.
ZAVRŠNI DIO
5. Odabir ključne antiteze u romanu (10 min)
S tematskom analizom romana i likom fra Petra mogu se povezati ključne antiteze u romanu grafički
prikazane u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 297.).
UPUTA
z U vašim čitankama (Književni vremeplov 4, str. 297.) nalazi se grafički prikaz ključnih antiteza u
romanu. Služeći se poznavanjem romana, odaberite u sljedećih pet minuta onu antitezu koju
smatrate najvažnijom za razumijevanje romana. Obrazložite svoj odabir.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoj odgovor i obrazložiti odabir antiteze.
TREĆI I ČETVRTI SAT: Likovi i njihove priče
UVODNI DIO
Budući da je u analizi na prethodnome satu uveden lik fra Petra, na početku sata mogu se uvesti
ostali likovi i povezati s pojmom priče i pripovijedanja. Tomu može poslužiti zadatak u digitalnim
sadržajima – nastavnik ga može projicirati ili zamoliti učenike da ga riješe služeći se mobitelom ili
tabletom.
UPUTA
z U digitalnim sadržajima (Čovjek i priča / Učionica / Prokleta avlija / Priče i pripovjedači) nalazi se
zadatak u kojemu se pojavljuju likovi i njihove priče. Riješite zadatak – spojite pripovjedača s
pričom koju pripovijeda u Prokletoj avliji.
Nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoja rješenja, a ostali učenici mogu ih
usporediti sa svojima i, prema potrebi, korigirati. Važno je naglasiti učenicima da jedan od pripo-
vjedača priča u zadatku nije lik koji se pojavljuje u romanu, već objektivni (sveznajući) pripovjedač.
2. Dopunjavanje popisa likova (5 min)

Nakon rješavanja zadatka nastavnik može na ploču zapisati imena likova koji se pojavljuju u zadatku
i tražiti od učenika da dopune popis likova.
UPUTA
z Rješavajući zadatak, uveli smo u analizu romana nekoliko likova: fra Petra, Haima, Zaima,
Ćamila i (neimenovanoga) mladića. Dopunite ovaj popis ostalim važnijim likovima uz romana.
Nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore (Karađoz, fra Mijo Jozić, fra Rastislav i dr.), a ostali
ih mogu, prema potrebi, dopuniti.
SREDIŠNJI DIO
3. Analiza likova – rad u skupinama (45 min)
Nakon uvođenja likova i njihovih priča učenici mogu radom u skupinama analizirati likove povezu-
jući ih s pričom koju pričaju.
Nastavnik može učenike podijeliti u šest skupina. Dvije skupine (A i B) dobivaju isti zadatak na na-
stavnome listiću Ivo Andrić, Prokleta avlija (likovi i njihove priče) koji se nalazi na kraju ove nastavne
jedinice.
Učenici rade u skupinama 20 minuta, a zatim svaka A skupina izlaže rezultate rada, a njezina je
paralelna B skupina nadopunjava.
UPUTA
z Radit ćete podijeljeni u šest skupina, a svaka skupina bit će zadužena za jedan lik koji treba
analizirati služeći se smjernicama u tablici na nastavnome listiću Ivo Andrić, Prokleta avlija
(likovi i njihove priče).
z Radit ćete u skupinama: dvije skupine (A i B) dobit će isti zadatak/zadatke na nastavnome listiću.
1. A i 1. B skupina fra Petar

2. A i 2. B skupina Ćamil
3. A i 3. B skupina Haim
z Za rad unutar skupine imate 25 minuta, a zatim slijede izlaganja (5 – 7 minuta po skupini).
Nakon isteka vremena predstavnici skupina izlažu rezultate rada. Ostali učenici mogu voditi bilješke
tijekom njihova izlaganja.
Napomena – Nastavnik može odabrati hoće li u skupni rad uvrstiti samo likove koji su ujedno
i pripovjedači priča (kao u predloženome modelu) ili će uvrstiti sve važnije likove (npr. i lik Ka-
rađoza). U drugome slučaju razred se dijeli na manji broj skupina, tj. ne postoje dvije paralelne
skupine s istim zadatkom.

Tema priče i pripovijedanja u romanu Prokleta avlija može se dodatno proširiti čitanjem ulomaka
iz književne kritike u čitanci (Velimir Visković, Pripovjedačko umijeće, str. 294.).
UPUTA
z Pročitajte ulomke iz teksta Velimira Viskovića Pripovjedačko umijeće (Književni vremeplov 4, str.
294.). Ako su vam neke riječi nepoznate, poslužite se digitalnim izvorima i pronađite njihovo
značenje.
z Kad pročitate tekst, odgovorite na treće i peto pitanje ispod teksta.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita svoje odgovore, a ostali
ih učenici mogu, prema potrebi, dopuniti i/ili korigirati.
ZAVRŠNI DIO
5. Usporedba vlastite interpretacije s interpretacijom kritičara (15 min)
U završnome dijelu sata učenici mogu usporediti svoj doživljaj i tumačenje priče u romanu s viđe-
njem književnika i novinara Miljenka Jergovića čiji se tekst Jadna ti mladost! Svi ste vi mladi zimljivi
kao hanumice nalazi u radnoj bilježnici.
UPUTA
z Pročitajte tekst Miljenka Jergovića Jadna ti mladost! Svi ste vi mladi zimljivi kao hanumice u radnoj
bilježnici (Fonoplov 4, str. 140.) a zatim usporedite svoju i Jergovićevu interpretaciju na dvjema
razinama: razini odnosa lika i priče koju priča (1.) te na razini kompozicije romana (2.).
z Usporedbu prikažite u obliku Vennova dijagrama.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može ostatku razreda prikazati što su upisali u Vennove
dijagrame, a ostali ih učenici mogu dopuniti i, prema potrebi, korigirati. Tijekom izlaganja nastavnik
može nacrtati Vennov dijagram na ploču i ispisivati u njega zapažanja učenika.
NASTAVNI LISTIĆ

PRVA SKUPINA A, PRVA SKUPINA B: fra Petar
1. Karakterizacija lika:
2. Priča koju lik priča / način na koji priča:
3. Povezanost lika i njegove priče / smisao priče u životu lika:
IZVORI: bilješke o romanu Prokleta avlija; ulomak teksta u čitanci: Čovjek u svijetu Proklete avlije
(str. 289. – 290.); Pripovjedač i njegove priče: lik fra Petra (str. 293.).

DRUGA SKUPINA A, DRUGA SKUPINA B: Ćamil
IZVORI: bilješke o romanu Prokleta avlija; ulomak teksta u čitanci: Ćamil: čovjek između dvaju svjetova
(str. 287. – 288.); Podsjetnik: Likovi (str. 296.).

TREĆA SKUPINA A, TREĆA SKUPINA B: Haim
IZVORI: bilješke o romanu Prokleta avlija i ulomak teksta u čitanci: Haimova priča ili pričanje kao
potreba (str. 284. – 285.).
Nastavna jedinica
Životopis Ive Andrića (videozapis)
RAZRADA ISHODA
z kritički vrednuje informacije
povezuje informacije
I
z
z oblikuje pisani tekst na temelju informacija

z prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na S

razgovara o temi potaknut fotografijom
O
z
z služi se različitim izvorima znanja

z bilježi ključne informacije na temelju slušanja D
z iznosi svoje stavove i mišljenja
z uspoređuje svoje stavove i mišljenja sa stavovima drugih učenika I
z piše potaknut filmom i književnim djelom
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Razgovor na temelju galerije slika (8 min)
Izraz »priča kao most« koji se nalazi uz zadatak u digitalnim sadržajima može u uvodnome dijelu
sata poslužiti za stavljanje priče i pričanja u kontekst stvaralaštva Ive Andrića. Ovisno o tehničkim
mogućnostima nastavnik može zadatak projicirati ili ga učenici mogu rješavati na zaslonima svojih
mobitela ili tableta.
UPUTA
z U IZZI digitalnim sadržajima (modul Čovjek i priča / Sinteza / Priča kao most) nalazi se galerija slika.
z Pogledajte galeriju i odgovorite na pitanja ispod fotografija:
1. Odaberite fotografiju onoga mosta koji biste željeli prijeći. Zamislite i opišite što bi vas
moglo čekati na drugoj strani.
2. Razmislite o mostu kao simbolu i objasnite njegovo značenje.
Nekoliko učenika može iznijeti svoje odgovore, a ostali ih učenici mogu usporediti sa svojima.
SREDIŠNJI DIO
2. Gledanje videoprojekcije i bilježenje najvažnijih informacija (30 min)
U središnjemu dijelu sata učenici mogu služeći se IZZI digitalnim sadržajima pogledati film koji
započinje pojmom mosta o kojemu progovara pisac Ivo Andrić, a temeljni mu je sadržaj životopis
Ive Andrića isprepleten s motivima njegova književnoga stvaralaštva.
UPUTA
z Pogledajte u digitalnim sadržajima filmsku biografiju Ive Andrića (modul Čovjek i priča / Uvod
/ Ivo Andrić / film Mrka ljepota). Film traje tridesetak minuta.
z Zabilježite tijekom gledanja filma najvažnije činjenice iz Andrićeva životopisa. Povežite neke
od njih s romanom Prokleta avlija.
ZAVRŠNI DIO
3. Stvaralački zadatak / pisanje na zadanu temu (7 min)
U završnome dijelu sata učenici mogu dobiti zadatak da na temelju onoga što su naučili o Ivi Andriću
(životopis, stvaralaštvo, analiza romana Prokleta avlija) napišu kratak tekst u kojemu će izraziti svoje
mišljenje o odnosu života i djela nekoga autora.
UPUTA
z Napišite na temelju filma Mrka ljepota i romana Prokleta avlija kratak tekst u kojemu ćete izraziti
svoje mišljenje o tome koliko je život pisca Ive Andrića utjecao na njegovo djelo. Potkrijepite
svoje mišljenje sadržajem filma i romana Prokleta avlija.
Nakon isteka vremena jedan učenik može pročitati ono što je napisao, a ostali učenici mogu njegov
odgovor komentirati i usporediti sa svojim.
1. Komentar citata iz Proklete avlije

Učenici mogu odabrati citate iz Andrićeva romana Prokleta avlija koji se nalaze u čitanci (Književni
vremeplov 4, str. 291.) i dobiti zadatak da ih smjeste u kontekst romana i povežu s romanom u cjelini.
UPUTA
z Odaberite dva od ponuđenih citata. Služeći se poznavanjem romana Prokleta avlija, smjestite
citate u kontekst romana, povežite ih s likovima na koje se odnose ili koji ih izgovaraju te
objasnite njihov smisao u cjelini romana.
2. Rješavanje zadataka u IZZI digitalnim sadržajima (1.)

Učenici mogu riješiti zadatak u digitalnim sadržajima: modul Čovjek i priča / Učionica / Prokleta avlija
/ Vizualizacija ključnih motiva romana Prokleta avlija.

Učenici mogu riješiti zadatak u digitalnim sadržajima: modul Čovjek i priča / Učionica / Prokleta
avlija / Karađoz.

Učenici mogu riješiti zadatak u digitalnim sadržajima: modul Čovjek i priča / Učionica / Prokleta avlija
/ Sudar svjetova.

Učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4: Ivo Andrić, Prokleta avlija (str. 134. – 137.)
i Priča o čovjeku (str. 138. – 140.).
Nastavna jedinica
Ranko Marinković, Zajednička kupka (analiza ulomka)
RAZRADA ISHODA
samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
I
z

S
z oblikuje različite vrste prosudbe
z uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja H
O
z sluša predavanje
z čita tekst D
z piše slogan za poticanje čitanja
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
1. Vruće olovke (10 min)
UPUTA
z Zadane su riječi autor, priča, pripovijedanje. Služeći se metodom vruće olovke, zabilježite u
sljedeće 3 minute, neprekinuto, svoje misli i asocijacije povezane sa zadanim riječima.
SREDIŠNJI DIO
Roman Ranka Marinkovića Zajednička kupka govori o odnosu autor – priča – pripovijedanje. Služeći
se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 298.) nastavnik može učenicima ukratko prikazati
sadržaj romana i uklopiti ulomak u kontekst romana u cjelini.

U središnjemu dijelu sata učenici mogu analizirati ulomak romana i odgovoriti na pitanja ispod
teksta. (Zbog ograničenoga vremena za ovu aktivnost odgovor na posljednje pitanje može se uče-
nicima zadati za domaću zadaću.)
UPUTA
z Pročitajte ulomak romana Zajednička kupka (Književni vremeplov 4, str. 298. – 301.) i odgovorite
na prva četiri pitanja ispod teksta.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika koji će pročitati svoje odgo-
vore na pitanja, a ostali ih učenici mogu, prema potrebi, dopuniti i/ili korigirati.
ZAVRŠNI DIO
U završnome dijelu sata učenici mogu osmisliti slogan za poticanje čitanja.
UPUTA
z Odredite ciljanu publiku kojoj se obraćate i osmislite slogan kojim ćete tu publiku potaknuti
na čitanja kratkih priča i romana.
z Nekoliko učenika može pročitati svoje slogane, a ostali ih učenici mogu komentirati iz perspek-
tive osoba kojima je slogan namijenjen.

6. POVIJESNI RAZVOJ
HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA
f Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje
Nastavna jedinica f Povijesni razvoj hrvatskoga
standardnog jezika (16. – 18. st.)
f Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeću
f Hrvatski standardni jezik u 20. i početkom 21. stoljeća
A.4.7. Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.
RAZRADA ISHODA
z analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja
z kritički vrednuje informacije i ideje na temelju slušanja
z objašnjava početke hrvatske pismenosti I
z opisuje povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa
z opisuje osnovna obilježja povijesti razvoja hrvatskoga jezika S
z tumači položaj hrvatskoga standardnog jezika u europskome kontekstu u prošlosti i
sadašnjosti
z prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na H
z samostalno rješava zadatke
z sluša predavanje D
z piše bilješke (na temelju teksta, videozapisa i sl.)
radi u paru
I
z
z sastavlja grozd
z priprema kratko izlaganje
z sastavlja umnu mapu
z radi u skupinama
z sastavlja zadatke
MEĐUPREDMETNE TEME
PRVI SAT: Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje
UVODNI DIO
Nastavnik može učenike uvesti u povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika rješavanjem uvod-
noga zadatka u udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 152.). Učenici mogu riješiti prva tri pitanja.
UPUTA
z Riješite u uvodnome zadatku u udžbeniku Fon-Fon 4 na str. 152. prva tri pitanja i provjerite
svoje poznavanje pisama koja su se koristila na hrvatskim prostorima.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati svoje odgovore, a ostali će ih učenici us-
porediti sa svojim odgovorima i, prema potrebi, dopuniti. Ako smatra potrebnim, nastavnik može
dodatno obrazložiti odgovore na neka pitanja.
SREDIŠNJI DIO
2. Poučavanje u koracima (35 min)
Sadržaje o početcima pismenosti i hrvatskome srednjovjekovlju učenici mogu usvojiti metodom
poučavanja u koracima (Metoda je opisana u Metodičkome priručniku 4, str. 65.).
z Za ovu metodu treba pripremiti nastavni listić / listiće.

z Prvi je korak poučavanja u koracima provjera predznanja pomoću nastavnoga listića. Kad
učenici popune nastavni listić, odlože ga.
z U drugome koraku dobivaju uputu da pročitaju jedan dio gradiva iz udžbenika. (Mogu načiniti
kratke bilješke ako to žele.)
z U trećemu koraku učenici popunjavaju nastavni listić na temelju novih spoznaja.
z U četvrtome koraku učenici se vraćaju radu na tekstu s udžbenikom ili nastavnik može odr-
žati kratko predavanje.
z U petome koraku učenici popunjavaju nastavni listić na temelju novih spoznaja. Sad će na
nastavnome listiću moći riješiti sve zadatke.
Za ovu metodu potrebno je pripremiti nastavni listić: Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje.
(Nalazi se na kraju ovoga modela.)
Nastavnik može učenicima objasniti metodu poučavanja u koracima. Nakon toga može im podijeliti
nastavne listiće i dati im uputu za rad. Učenici mogu raditi i u paru.
UPUTA
z Popunite nastavni listić Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje. Na neka pitanja moći ćete
odgovoriti na temelju predznanja, na neka ćete odgovoriti na temelju konteksta, a na neka
ćete moći odgovoriti tek na kraju obrade nastavne jedinice.
z Vrijeme za rad: 3 do 5 minuta.
Nakon isteka vremena učenici će odložiti nastavne listiće i prijeći na drugi korak.
DRUGI KORAK: SAMOSTALNA OBRADA PRVOGA DIJELA GRADIVA
Sadržaji koje učenici usvajaju u jedinici Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje podijeljeni su
na dva dijela: prvi dio čine sadržaji o početcima hrvatske pismenosti (Fon-Fon 4, str. 153. – 157.),
a drugi dio posvećen je sadržajima povezanim s tekstovima od Bašćanske ploče do kraja 15. st.
(Fon-Fon 4, str. 158. – 159. i str. 161.).
Prvi dio, tj. usvajanje početaka pismenosti, može započeti samostalnim radom učenika na temelju
sadržaja o početcima hrvatske pismenosti (do Bašćanske ploče) prikazanih u udžbeniku. Nastavnik
će pritom uputiti učenike u rad s udžbenikom. (Učenici mogu načiniti bilješke o tekstovima koje
će čitati.)
UPUTA
z Pročitajte tekstove o početcima hrvatske pismenosti u udžbeniku Fon-Fon 4:
} Početci hrvatske pismenosti: latinica i latinski jezik, Glagoljica na hrvatskome prostoru (str. 153.)
} Hrvatska ćirilica, Početci tiskarstva (str. 154.)
} Početci hrvatske pismenosti (7. – 9. st.), Početci slavenske pismenosti (str. 155.)
} O pismenima (str. 156.)
} Glagoljica na tlu Hrvatske (str.157.).
Nakon isteka vremena učenici dobivaju uputu da se vrate nastavnomu listiću. U tekstovima koje su
čitali ponovili su ranije stečena znanja i susreli se s nekim novim činjenicama. Sad mogu na temelju
novih spoznaja korigirati i dopuniti odgovore u svojemu nastavnom listiću.
UPUTA
z U tekstovima koje ste proučili ponovili ste ranije stečena znanja, ali susreli ste se i s novim
spoznajama. Vratite se svojemu nastavnom listiću – na temelju sadržaja koje ste proučavali
korigirajte odgovore ako ste netočno odgovorili na neko pitanje i odgovorite na pitanja na
koja niste znali ranije odgovoriti. (Možda na neka pitanja još uvijek nećete znati odgovoriti.)
Kad su učenici završili s korigiranjem i dopunjavanjem odgovora na nastavnome listiću, nastavnik
im treba dati uputu za sljedeći korak.
ČETVRTI KORAK: OBRADA DRUGOGA DIJELA GRADIVA
Nakon dopune i korekcije odgovora na nastavnome listiću učenici dobivaju uputu za obradu dru-
goga dijela gradiva, tj. sadržaja povezanih s tekstovima od Bašćanske ploče do kraja 15. st. (Učenici
mogu načiniti bilješke o tekstovima koje će čitati.)
Napomena – Umjesto samostalnoga rada s udžbenikom, nastavnik može učenicima održati

kratko predavanje.
UPUTA
z Pročitajte tekstove u udžbeniku Fon-Fon 4:
} Bašćanska ploča (str. 158.)
} Bašćanska ploča (prikaz) (str. 159.)
} Glagoljički tekstovi od Bašćanske ploče do kraja 15. st. (str. 161.)
} Prva hrvatska tiskana knjiga (str. 161.).
Nakon isteka vremena učenici dobivaju uputu da se vrate nastavnomu listiću. Kao i u prethodnim
koracima, u tekstovima koje su čitali ponovili su ranije stečena znanja i susreli se s nekim novim
činjenicama. Sad mogu na temelju novih spoznaja korigirati i dopuniti sve odgovore u svojemu
nastavnom listiću.
UPUTA
z U tekstovima koje ste proučili ponovili ste ranije stečena znanja, ali susreli ste se i s novim
korigirajte odgovore ako ste netočno odgovorili na neko pitanje i odgovorite na pitanja na koja
niste znali ranije odgovoriti. Sad biste morali moći odgovoriti na sva pitanja.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita svoje odgovore na
pitanja. Ostali učenici usporedit će ih sa svojim odgovorima i tako provjeriti jesu li točno odgovorili
na sva pitanja.
DODATNA AKTIVNOST
Rad na tekstu (20 min)

Umjesto neke od prethodnih aktivnosti može se provesti aktivnost rada na tekstu Milana Moguša
Prva stoljeća pismenosti u Hrvata (Fon-Fon 4, str. 160.).
UPUTA
z Prije čitanja teksta Milana Moguša Prva stoljeća pismenosti u Hrvata (Fon-Fon 4, str. 160.) pro-
čitajte prve dvije smjernice ispod Moguševa teksta.
z Nakon toga pročitajte tekst i na temelju smjernica načinite bilješke.
Nakon isteka vremena jedan učenik može pročitati svoje bilješke, a ostali učenici mogu ih komen-
tirati i usporediti sa svojim bilješkama.
NASTAVNI LISTIĆ
Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje
1. Odredite jesu li tvrdnje točne (T) ili netočne (N). Svaku netočnu tvrdnju ispravite.
a) Ćirilica se na hrvatskim prostorima pojavljuje prije glagoljice. T N
b) Hrvatska je srednjovjekovna kultura trojezična i tropismena. T N
c) Bašćanska ploča napisana je uglatom glagoljicom. T N
d) Misal po zakonu rimskoga dvora jest inkunabula. T N
e) Prve hrvatske tiskare bile su u Kosinju i Senju. T N
f) Konstantin Ćiril sastavio je glagoljicu. T N
2. Povežite naslov iz lijevoga stupca s objašnjenjem u desnome stupcu.
a) Bašćanska ploča tekst sadrži legendu o smrti kralja Zvonimira
b) Traktat Crnorisca Hrabra rasprava o početcima hrvatske pismenosti
c) Ljetopis popa Dukljanina tekst sadrži svjedočanstvo o gradnji crkve sv. Lucije
d) Zapis popa Martinca tekst sadrži svjedočanstvo o Krbavskoj bitci
3. Popunite tablicu.
DJELO NASLOV, GODINA/STOLJEĆE

najstariji hrvatski zakon
prva hrvatska tiskana knjiga
prvi pjesnički tekst na hrvatskome jeziku zapisan latinicom
4. Dopunite rečenice.
Bašćanska ploča nastala je oko godine, a pronađena je u kraj
Baške na otoku . Danas se čuva u zgradi Hrvatske
Zagrebu. Tekst započinje .
Prvi dio teksta zapis je opata , a drugi dio opata .
Napisana je na hrvatskostaroslavenskome jeziku, odnosno na starohrvatskome s elemen-
tima jezika.
DRUGI SAT: Povijesni razvoj hrvatskoga

standardnog jezika od 16. do 18. stoljeća
SREDIŠNJI DIO (NASTAVAK)

1. Poučavanje u koracima (35 min)
Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika (16. – 18. st.) može se obraditi istom metodom kao
u prethodnoj aktivnosti.
Za ovaj dio gradiva potrebno je pripremiti nastavni listić Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog
jezika (16. – 18. st.).
Nastavnik može najaviti učenicima da će povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika (16. do
18. st.) usvojiti istom metodom kao na prethodnome satu. Nakon toga može im podijeliti nastavni
listić Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika (16. – 18. st.) i dati im uputu za rad. (Učenici mogu
raditi i u paru.)
UPUTA
z Popunite nastavni listić i provjerite svoje predznanje o hrvatskome jeziku od 16. do 18. sto-
ljeća. Na neka pitanja moći ćete odgovoriti na temelju predznanja, na neka ćete odgovoriti
na temelju konteksta, a na neka ćete moći odgovoriti tek na kraju obrade nastavne jedinice.
Nakon isteka vremena učenici će odložiti nastavne listiće.
DRUGI KORAK: SAMOSTALNA OBRADA PRVOGA DIJELA GRADIVA
Sadržaji koje učenici usvajaju u jedinici Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika (16. – 18. st.)
podijeljeni su također na dva dijela: prvi dio čine sadržaji o hrvatskome jeziku u 16. i 17. stoljeću
i tekst o prvoj hrvatskoj gramatici (Fon-Fon 4, str. 164. – 166.), a drugi dio posvećen je sadržajima
povezanim s baroknim književno-jezičnim krugovima i 18. stoljećem.
Prvi dio, tj. usvajanje temeljnih činjenica o prvome hrvatskom rječniku i gramatici, učenici usvajaju
samostalnim radom. Nastavnik ih može uputi u rad s udžbenikom (Fon-Fon 4, str. 164. – 166.) i
najaviti im tekstove o povijesnome razvoju hrvatskoga standardnog jezika u 16. i početkom 17.
stoljeća. (Učenici mogu načiniti bilješke o tekstovima koje čitaju.)
UPUTA
z Pročitajte tekstove o povijesnome razvoju hrvatskoga standardnog jezika u 16. i početkom
17. stoljeća:
} Šesnaesto stoljeće (str. 165.)
} Sedamnaesto stoljeće (str. 166.).
Nakon isteka vremena učenici dobivaju uputu da se vrate nastavnomu listiću. Tekstovima koje su
čitali ponovili su ranije stečena znanja i susreli se s nekim novim činjenicama. Sad mogu na temelju
novih spoznaja korigirati i dopuniti odgovore u svojemu nastavnom listiću.
UPUTA
z Tekstovima koje ste proučili ponovili ste ranije stečena znanja, ali susreli ste se i s novim
korigirajte odgovore ako ste netočno odgovorili na neko pitanje i odgovorite na pitanja na
koja niste znali ranije odgovoriti. (Možda na neka pitanja još uvijek nećete znati odgovoriti.)
ČETVRTI KORAK: OBRADA DRUGOGA DIJELA GRADIVA

Nakon dopune i korekcije odgovora na nastavnome listiću nastavnik može na temelju teksta u udž-
beniku (Fon-Fon 4, str. 164. i str. 167. – 169.) održati kratko predavanje o ozaljskome i kajkavskome
književnom krugu te o rječnicima u 18. st.
Nakon kratkoga predavanja učenici dobivaju uputu da se vrate nastavnomu listiću i korigiraju ili
dopune svoje odgovore na temelju novih spoznaja koje su stekli slušajući predavanje.
UPUTA
z Vratite se svojemu nastavnom listiću – na temelju novih spoznaja koje ste čuli tijekom preda-
vanja korigirajte odgovore ako ste netočno odgovorili na neko pitanje i odgovorite na pitanja
na koja niste znali ranije odgovoriti. U radu se možete koristiti udžbenikom Fon-Fon 4, tj. tek-
stovima Kronologija (164.), Ozaljski krug (str. 167.), Kajkavski krug (str. 168.), Osamnaesto stoljeće
(str. 168.) i Rječnici u 17. i 18. st. (str. 169.).
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati jednoga učenika da pročita svoje odgovore na
pitanja. Ostali učenici usporedit će ih sa svojim odgovorima i tako provjeriti jesu li točno odgovorili
na sva pitanja.
ZAVRŠNI DIO
3. Rad u paru – grozd (10 min)
Sadržaje obrađene na prvome i drugome satu učenici mogu usustaviti radom u paru služeći se
metodom grozda. (Opis metode nalazi se na 50. str. ovoga priručnika.) Pritom će jedan učenik
unutar para biti zadužen za usustavljivanje sadržaja povezanih s početcima pismenosti i hrvatskim
srednjovjekovljem, a drugi učenik za usustavljivanje sadržaja s obzirom na povijesni razvoj hrvat-
skoga jezika od 16. do 18. stoljeća.
UPUTA
z Ovaj ćete zadatak raditi podijeljeni u parove, a svaki član para bit će zadužen za usustavljivanje
obrađenih sadržaja.
SADRŽAJ POSTUPAK
1. Napišite na sredinu stranice u svojoj bilježnici naslov teme:

Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje.
PRVI ČLAN
Početci pismenosti
2. Zapišite sve pojmove (pisma, jezike i sl.), osobe i tekstove koje
i hrvatsko
možete povezati sa svojom temom.
srednjovjekovlje
3. Dok se prisjećate i zapisujete, povezujte pojmove za koje
smatrate da se mogu povezati.
1. Napišite na sredinu stranice u svojoj bilježnici naslov teme:
Povijesni razvoj hrvatskoga jezika (16. – 18. st.).
DRUGI ČLAN
Povijesni razvoj 2. Zapišite sve pojmove (rječnici, gramatika, književno-jezični

hrvatskoga jezika krugovi i sl.) i jezikoslovce koje možete povezati sa svojom
(16. – 18. st.) temom.
3. Dok se prisjećate i zapisujete, povezujte pojmove za koje
smatrate da se mogu povezati.

Nakon isteka vremena jedan par može predstaviti rezultate rada, a ostali ih parovi mogu usporediti
sa svojim rezultatima i, prema potrebi, korigirati vlastite grozdove.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatke povezane s povijesnim razvojem hrvatskoga
standardnog jezika u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 143. do 146.).
Napomena – Nastavnik može odabrati nekoliko zadataka za domaću zadaću, a ostale zadatke
zadati učenicima na satu ponavljanja prije ispita znanja.
NASTAVNI LISTIĆ
Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika (16. – 18. st.).
1. Dopunite tekst podatcima koji nedostaju.
(naslov prvoga hrvatskog tiskanog rječnika)
Prvi hrvatskog tiskani rječnik sastavio je ,
a objavljen je godine u . Polazišni je jezik u
rječniku , a uz njega u naslovu se pojavljuju sljedeći jezici:
, , i .
Hrvatske riječi uglavnom su iz narječja.
(naslov prve hrvatske gramatike)
Autor je prve hrvatske gramatike .
Objavljena je godine u . Gramatika je pisana
jezikom.
U njezinoj je podlozi jezik književnosti autorova vremena.
Hrvatski rječnici u 17. i 18. stoljeću
z Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinski i Ivan Belostenec predstavnici
su književno-jezičnoga kruga. Osnovica je jezika toga
kruga .
z Ivan Belostenec sastavio je najznačajnije leksikografsko djelo 17. st. naslovljeno
.
z Prvo djelo kajkavske leksikografije Dictionar ili reči slovenske (1670.) sastavio je
.
z Naslov je prvoga rječnika kojemu je polazišni jezik hrvatski
, a sastavio ga je .
TREĆI SAT: Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeću
UVODNI DIO
1. Gledanje videozapisa i pisanje bilježaka (10 min)
Na početku nastavne jedinice o hrvatskome standardnom jeziku u 19. st. učenici mogu pogledati
dokumentarni film o Ljudevitu Gaju na digitalnim sadržajima IZZI, modul Čovjek i priča / Učionica /
Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika / 19. stoljeće.
Prije gledanja filma nastavnik može učenicima dati smjernice za rad.
UPUTA
z Pogledajte dokumentarni film o Ljudevitu Gaju. Tijekom gledanja filma zapamtite što više
činjenica povezanih s Gajevim doprinosom razvoju hrvatskoga standardnog jezika. Načinite
o tome bilješke.
Nakon gledanja filma učenici iznose svoja zapažanja, međusobno se korigiraju i dopunjavaju.
SREDIŠNJI DIO
2. Priprema izlaganja i izlaganje učenika (25 min)
Prvo razdoblje razvoja hrvatskoga standardnog jezika u 19. st. učenici mogu usvojiti tako da pri-
preme kratka izlaganja na temelju tekstova iz udžbenika Fon-Fon 4 (str. 171. – 173.). Nastavnik ih
može podijeliti u tri skupine i zadati im smjernice za rad.
UPUTA
z Povijesni razvoj hrvatskoga jezika u 19. st. može se podijeliti u dva razdoblja. Prvo razdoblje
obuhvaća hrvatski narodni preporod. Pripremit ćete kratka izlaganja o razvoju jezika u prvome
razdoblju. Radit ćete u tri skupine.
Prva skupina pročitat će tekstove Prvo razdoblje (hrvatski narodni Fon-Fon 4, str.
preporod) i Zajednički (ilirski) jezik i na temelju tekstova pripremiti izlaganje. 171.
Druga skupina pročitat će tekstove Reforma slovopisa (grafije) i Slovopisna Fon-Fon 4, str.
reforma Ljudevita Gaja i na temelju teksta pripremiti izlaganje. 172. – 173.
Treća skupina pročitat će tekst Jezično i slovopisno ujedinjenje hrvatskih Fon-Fon 4, str.
krajeva i na temelju teksta pripremiti izlaganje. 173.

z Vrijeme za izlaganje pojedine skupine: 2 do 3 minute.
ZAVRŠNI DIO
3. Izrada umne mape (10 min)
Drugo razdoblje razvoja hrvatskoga standardnog jezika u 19. st., tj. djelovanje filoloških škola, uče-
nici mogu prikazati u obliku umne mape služeći se tekstom u udžbeniku Fon-Fon 4 (Drugo razdoblje
(filološke škole), str. 174.).
UPUTA
z Služeći se umnom mapom, prikažite drugo razdoblje u povijesti hrvatskoga jezika u 19. st. U
izradi umne mape koristite se tekstom u udžbeniku Fon-Fon 4 (Drugo razdoblje (filološke škole),
str. 174.).
z Središnji je pojam umne mape koju trebate načiniti FILOLOŠKE ŠKOLE. Izvedite iz njega grane
kojima ćete navesti nazive filoloških škola, a nakon toga svakoj grani pridružite predstavnike
i koncept za koji se zalažu.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može prikazati svoje umne mape. Ostali će učenici na
temelju njihova izlaganja po potrebi komentirati i dopuniti svoje umne mape.
DODATNA AKTIVNOST
1. Izvođenje zaključka (5 min)

Nastavnik može uputiti učenike da na temelju usvojenih sadržaja o razvoju hrvatskoga standardnog
jezika u 19. stoljeću napišu dvije činjenice koje iz pozicije čovjeka u 21. stoljeću smatraju najvažnijom
ostavštinom jezikoslovaca 19. stoljeća.
UPUTA
z Na temelju svega što ste naučili o razvoju hrvatskoga standardnog jezika u 19. st. napišite
dvije činjenice za koje smatrate da su najvažnija ostavština jezikoslovaca 19. st. suvremenim
baštinicima hrvatskoga jezika.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika može pročitati što su napisali, a ostali će učenici komentirati
njihove odgovore i usporediti ih sa svojima.
ČETVRTI SAT: Hrvatski standardni jezik u 20.

i početkom 21. stoljeća

UVODNI DIO
Nastavnik može učenike uvesti u ovu nastavnu jedinicu postavljanjem uvodnoga pitanja o doga-
đajima koji su obilježili razdoblje 20. stoljeća. (Pitanje se nalazi u udžbeniku Fon-Fon 4, str. 176.).
UPUTA
z Prisjetite se prijelomnih događaja koji su obilježili svijet i Hrvatsku u 20. stoljeću. Razmislite
kako su oni utjecali na razvitak hrvatskoga standardnog jezika.
z Vrijeme za rad: 2 do 3 minute.
Nakon isteka vremena učenici iznose svoja mišljenja i međusobno ih komentiraju.
SREDIŠNJI DIO
2. Rad u skupinama – čitanje teksta i pisanje bilješki (10 min)
Nastavnik može učenike podijeliti u dvije skupine i dati im zadatak da samostalno obrade razdoblja
u povijesnome razvoju hrvatskoga standardnog jezika u 20. i na početku 21. stoljeća služeći se tek-
stom u udžbeniku. Pritom je važno naglasiti učenicima da tijekom čitanja trebaju načiniti bilješke.
z Prva skupina može pročitati tekstove u udžbeniku Fon-Fon 4: Prvo razdoblje: do 1918. godine
(str. 176.), Drugo razdoblje: od 1918. do 1941. godine i Treće razdoblje: od travnja 1941. do svibnja
1945. godine (str. 177.).
z Druga skupina može pročitati tekstove u udžbeniku Fon-Fon 4: Četvrto razdoblje: od svibnja
1945. do 1990. godine i Peto razdoblje: od 1990. do danas (str. 178. i 179.).
z Svaka skupina piše bilješke tijekom čitanja zadanih tekstova.
UPUTA
z Radit ćete u dvije skupine. Svaka skupina bit će zadužena za nekoliko razdoblja u povijesti
hrvatskoga jezika u 20. i 21. stoljeću.
Prva skupina pročitat će tekstove u udžbeniku (str. 176. i 177.) koji se odnose na prva tri
razdoblja u 20. stoljeću:
z Prvo razdoblje: do 1918. godine
z Drugo razdoblje: od 1918. do 1941. godine
z Treće razdoblje: od travnja 1941. do svibnja 1945. godine.
Druga skupina pročitat će tekstove u udžbeniku (str. 178. i 179.) koji se odnose na sljedeća
dva razdoblja:
z Četvrto razdoblje: od svibnja 1945. do 1990. godine
z Peto razdoblje: od 1990. do danas.
z Dok čitate, pišite bilješke. Na temelju bilježaka pripremite se za izlaganje svojega dijela sadržaja.
3. Usmeno izlaganje (10 min)

Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati po jednoga učenika iz svake skupine da na
temelju napisanih bilješki održi kratko predavanje. Bilo bi dobro da učenici skupine koja nije bila
zadužena za dio gradiva koji se izlaže pišu kratke bilješke tijekom izlaganja. (Ostali učenici na taj će
način ponoviti sadržaje kojima su se bavili tijekom rada u skupini.)
Budući da učenici trebaju usvojiti kronologiju razdoblja u 20. stoljeću, najprije izlaže predstavnik
prve skupine (5 minuta), a učenici pritom sastavljaju bilješke.
UPUTA
z Poslušajte izlaganje predstavnika prve skupine o prvim trima razdobljima u povijesti hrvatskoga
standardnog jezika u 20. stoljeću. Za vrijeme izlaganja načinite kratke bilješke o prikazanim
razdobljima.
Nakon toga nastavnik poziva predstavnika druge skupine.
UPUTA
z Poslušajte izlaganje predstavnika druge skupine o četvrtome i petome razdoblju u povijesti
hrvatskoga standardnog jezika u 20. stoljeću i na početku 21. stoljeća. Za vrijeme izlaganja
načinite kratke bilješke o prikazanim razdobljima.
4. Rad u skupinama – sastavljanje zadataka na temelju teksta (8 min)

Budući da su se učenici u prethodnoj aktivnosti upoznali s razdobljima u povijesti standardnoga
jezika u 20. i početkom 21. stoljeća, može im se zadati nova aktivnost kojom će se još jednom vratiti
tim sadržajima, ali sad s drukčijim zadatkom – potrebno je na temelju polaznih tekstova za pojedino
razdoblje izraditi jedan zadatak, i to točno određenoga tipa.
Pritom je učenike potrebno podijeliti u pet skupina (prema broju razdoblja u 20. stoljeću). Nakon
podjele učenika u pet skupina nastavnik može dati uputu za rad.
UPUTA
z Razvoj hrvatskoga standardnog jezika u 20. i početkom 21. stoljeća može se pratiti tijekom
pet razdoblja. Budući da ste podijeljeni u pet skupina, svaka skupina bit će zadužena za jedno
razdoblje. Nakon čitanja teksta o pripadajućemu razdoblju i bilježenja najvažnijih činjenica vaš
je zadatak sastaviti određeni tip zadatka za provjeru poznavanja toga razdoblja.
Prva skupina pročitat će tekst Prvo razdoblje: do 1918. godine. Na temelju teksta
Fon-Fon 4,
skupina treba sastaviti jedan zadatak višestrukoga izbora kojim će provjeriti
str. 176.
poznavanje činjenica navedenih u tekstu.
Druga skupina pročitat će tekst Drugo razdoblje: od 1918. do 1941. godine. Na te-
Fon-Fon 4,
melju teksta skupina treba sastaviti jedan zadatak alternativnoga izbora kojim
str. 177.
će provjeriti poznavanje činjenica navedenih u tekstu.
Treća skupina pročitat će tekst Treće razdoblje: od 1941. do 1945. godine. Na
Fon-Fon 4,
temelju teksta skupina treba sastaviti jedan zadatak povezivanja i sređivanja
str. 177.
kojim će provjeriti poznavanje činjenica navedenih u tekstu.
Četvrta skupina pročitat će tekst Četvrto razdoblje: od 1945. do 1990. godine. Na
Fon-Fon 4,
temelju teksta skupina treba sastaviti jedan zadatak otvorenoga tipa kojim će
str. 178.
provjeriti poznavanje činjenica navedenih u tekstu.
Peta skupina pročitat će tekst Peto razdoblje: od 1990. do danas. Na temelju
Fon-Fon 4,
teksta skupina treba sastaviti jedan zadatak dopunjavanja kojim će provjeriti
str. 179.
poznavanje činjenica navedenih u tekstu.
Napomena – Ako smatra potrebnim, nastavnik može učenicima objasniti tipove zadataka slu-
žeći se radnom bilježnicom Fonoplov 4: zadatci višestrukoga izbora (zadatak 3. na 145. str.),
zadatci alternativnoga izbora (zadatak 1. na 121. str.), zadatci povezivanja i sređivanja (za-
datak 4. na 144. str.), zadatci otvorenoga tipa (zadatak 3. na 42. str.) i zadatci dopunjavanja
(zadatak 2. na 103. str.).
ZAVRŠNI DIO
5. Rad u skupinama – rješavanje zadataka (12 min)
Nakon isteka vremena skupine mogu razmijeniti (rotirati) zadatke: prva skupina šalje svoj zadatak
drugoj skupini, druga skupina svoj zadatak trećoj skupini, treća skupina šalje svoj zadatak četvrtoj
skupini… Rotacija je gotova kad sve skupine dobiju i riješe sve zadatke. Vrijeme za rješavanje jed-
noga zadatka iznosi dvije do tri minute.
UPUTA
z Zadatke koje ste sastavili pošaljite dalje – prva skupina svoj zadatak šalje drugoj skupini, druga
skupina svoj zadatak šalje trećoj skupini… Rotacija je gotova kad sve skupine dobiju i riješe
sve zadatke.
z Riješite zadatak na temelju teksta u udžbeniku.
z Vrijeme za rješavanje zadataka: 10 minuta.
Kad sve skupine riješe sve zadatke, jedan učenik u razredu može pročitati sva pitanja i odgovore.
DOMAĆA ZADAĆA
Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatke povezane s povijesnim razvojem hrvatskoga stan-
dardnog jezika u 20. st. u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 148. – 150.).
PETI SAT: Dodatni sadržaj

Nastavnik može učenike uputiti u sadržaje povezane s nastavnom jedinicom na digitalnim sadrža-
jima IZZI modul Čovjek i priča / Učionica / Povijesni razvoj hrvatskoga književnog jezika / 20. st.
Učenici mogu:
z razvrstati pojmove u tablicu s razdobljima razvoja hrvatskoga standardnog jezika u 20. i po-
četkom 21. st.
z pogledati prilog o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog jezika i izdvojiti najvažnije podatke
iz emisije te ih dopuniti podatcima s mrežne stranice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
z dodatno istražiti peto razdoblje na poveznicama Fon-Fon 1, Hrvatski institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Mjesec hrvatskoga jezika.
NASTAVNI LISTIĆ
Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika

1. Razvrstajte pojmove u tablicu.
londonac, trojezičnost Hrvata, Bartol Kašić, ozaljski književno-jezični krug,

Novosadski dogovor, Koriensko pisanje, filološke škole, tilda, Kratka osnova horvatsko-
-slavenskog pravopisanja, Ivan Kukuljević Sakcinski, Vinodolski zakonik, hrvatski prvotisak,
gajica, Crnorizac Hrabar, Držiha, Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, hrvatski vukovci,
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, prijelazni tip glagoljice
povijesni razvoj
početci pismenosti hrvatski standardni
hrvatskoga hrvatski standardni
i hrvatsko jezik u 20. i
standardnog jezika jezik u 19. st.
srednjovjekovlje početkom 21. st.
(16. – 18. st.)
2. Napišite na temelju natuknica vezani tekst naslovljen Bašćanska ploča.
z otok
z crkva sv. Lucije
z lijevi plutej
z Dobrovit
z invokacija
z kralj Zvonimir
z ledina
z hrvatskostaroslavenski
z prijelazni tip glagoljice
z Držiha
z devetero braće
z 1100. godina
NASTAVNI LISTIĆ
3. Popunite tablicu podatcima koji nedostaju.
godina važnost djela za razvoj hrvatskoga

ime i prezime autora naziv djela
izdanja standardnog jezika
Vinodolski zakon 1288.
Misal po zakonu
1483.
rimskoga dvora
Šibenska molitva 14. st.
prva hrvatska gramatika
prvi hrvatski rječnik
prvi kajkavski rječnik
prvi rječnik pisan novim

slovopisom (gajicom)
4. Poredajte važne događaje vezane uz povijesni razvoj hrvatskog standardnog jezika kronološkim
redom označavajući ih rednim brojem u prvom stupcu tablice.
redni broj događaji u povijesnom razvoju hrvatskog standardnog jezika
osnivanje Hrvatskog državnog ureda za jezik
zabranjeni Hrvatski pravopis objavljuje se u Londonu
Hrvatski jezik proglašen 24. službenim jezikom Europske unije
hrvatski jezik uveden u hrvatski javni život kao službeni jezik
Gaj provodi reformu slovopisa
objavljen Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika
djelovanje tiskare u Kosinju
službeni jezik srpsko-hrvatsko-slovenački
7. Hrvatska književnost 20. stoljeća.
Nastavna jedinica
Povijest hrvatskoga standardnog jezika (ponavljanje)
A.4.7. Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.
RAZRADA ISHODA I
z objašnjava početke hrvatske pismenosti
z
z
opisuje osnovna obilježja povijesti razvoja hrvatskoga jezika
opisuje slijed književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja hrvatske i svjetske
S
z čita tekst
O
radi u paru
D
z
z izrađuje umnu mapu

z samostalno rješava zadatke
MEĐUPREDMETNE TEME I
z uku B.4/5.1.Učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te planira
učenje.

Napomena – Sat ponavljanja nema uobičajenu trodijelnu strukturu u kojoj se na početku sata
donosi motivacija, a na kraju usustavljuju spoznaje. Stoga umjesto uvodne aktivnosti nastavnik
može učenicima kratko iznijeti plan rada, tj. ponavljanja gradiva, a umjesto završne aktivnosti
nastavnik može s učenicima provjeriti odgovore na nastavnome listiću.
Nastavnik može najaviti učenicima da će nastavno gradivo koje će ponoviti za pisanu provjeru biti
podijeljeno u dva dijela, a svaki dio gradiva ponovit će različitom metodom rada.
z Prvi dio ponavljanja odnosi se na hrvatsku književnost 20. stoljeća i ponovit će se metodom
izrađivanja umne mape.
z Drugi dio ponavljanja odnosi se na povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika, a učenici
će ga ponoviti popunjavajući tablicu.
1. Rad u paru – umna mapa (20 min)

Učenici mogu ponoviti ključne književnopovijesne i književnoteorijske sadržaje metodom umne
mape: nastavnik će na ploču napisati središnji pojam HRVATSKA KNJIŽEVNOST 20. ST. i uputiti
učenike da ispod središnjega pojma izvedu četiri grane i napišu nazive književnih razdoblja u 20.
stoljeću. Pritom ih može usmjeriti na tekstove u čitanci Književni vremeplov 4. Ovu aktivnost učenici
rade u paru.
UPUTA
z Na ploči je napisan središnji pojam HRVATSKA KNJIŽEVNOST 20. ST. Izvedite četiri grane i
napišite nazive književnih razdoblja u hrvatskoj književnosti 20. st.
z Ispod svakoga naziva grane zapišite sve što ste naučili o određenome razdoblju – predstavnike,
naslove djela, važne pojmove…
z U radu se možete služiti tekstovima u čitanci Književni vremeplov 4:
} Hrvatska književnost 20. st. (uvod), str. 345.
} Hrvatska književnost od 1914. do 1952., str. 346. – 348.)
} Drugo razdoblje: Prevlast socijalno angažirane književnosti, str. 349. – 350.
} Druga moderna, str. 357.
} Poezija druge moderne, str. 360.
} Proza druge moderne, Drama druge moderne, str. 362.
} Postmodernizam, str. 369. – 370.
Nakon isteka vremena nekoliko parova iznijet će rezultate rada, a ostali će parovi, prema potrebi,
dopuniti njihovu umnu mapu.
2. Rad u paru – nastavni listić (25 min)

Za ovaj dio sata potrebno je pripremiti nastavni listić Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika
koji se nalazi na kraju ove nastavne jedinice.
UPUTA
z Radit ćete u paru. Popunite nastavni listić Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.
z U radu se možete koristiti udžbenikom Fon-Fon 4 (str. 152. do 189.) i radnom bilježnicom
Fonoplov 4 (str. 143. do 150.).
Napomena – Učenici se mogu koristiti radnom bilježnicom Fonoplov 4, od str. 143. do 150. kao
izvorom za ponavljanje ako su te zadatke rješavali na prethodnim satima.
Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada. Ostali učenici komentiraju i prema potrebi
DODATNE AKTIVNOSTI
Umjesto predloženoga načina ponavljanja gradiva nastavnik može odabrati aktivnosti i sadržaje
u Fonoplovu 4 i IZZI digitalnim sadržajima (pod uvjetom da se učenici nisu ranije susreli s njima).
1. Zadatci u radnoj bilježnici Fonoplov 4

z Miroslav Krleža (stvaralački portret), str. 112. – 114.
z Drugo razdoblje: prevlast socijalno angažirane književnosti, str. 115. – 116.
z Druga moderna, str. 141. – 142.
z Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika, str. 143. – 150.
2. Zadatci na digitalnim sadržajima IZZI,

modul Moj obračun s njima / Uvod / Miroslav Krleža
Učenici mogu:
z ponoviti biografiju Miroslava Krleže na interaktivnoj vremenskoj crti
z rasporediti djela Miroslava Krleže s obzirom na pripadnost književnim rodovima
3. Zadatci na digitalnim sadržajima IZZI,

modul Čovjek i priča / Učionica / Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika
Učenici mogu:
z ponoviti povijest hrvatskoga jezika u srednjemu vijeku interaktivnim zadatcima
z ponoviti povijest hrvatskoga jezika od 16. do 18. st. interaktivnim zadatkom
z ponoviti Gajevu reformu pravopisa interaktivnim zadatkom
z ponoviti 2. razdoblje hrvatske književnosti interaktivnim zadatkom
z razvrstati pojmove u tablicu s razdobljima razvoja hrvatskog standardnog jezika u 20. i po-
četkom 21. st.
z pogledati prilog o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga jezika i izdvojiti najvažnije podatke
iz emisije te ih dopuniti podatcima s mrežne stranice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
z dodatno istražiti 5. razdoblje na poveznicama Fon-Fon 1, Hrvatski institut za hrvatski jezik i jezi-
koslovlje, Mjesec hrvatskoga jezika.
10. IZBORNA LEKTIRA
Nastavna jedinica
Empar Moliner, Seansa šminkanja
B.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom
RAZRADA ISHODA
z izražava svoj literarni doživljaj teksta
z interpretira tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove
vezane uz prozne vrste
I
uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugih čitatelja
S
z

z predstavlja svoj rad individualno ili timski H
z analizira u književnom tekstu prijenos kulturnih obrazaca iz jednog u drugi kulturni krug
zaključuje o globalizaciji i individualizmu te o njihovu utjecaju na oblikovanje vlastitoga i
O
z
hrvatskog kulturnog identiteta

z iznosi literarni doživljaj
D
z iznosi predviđanje na temelju naslova priče
z analizira likove I
z radi na tekstu
z piše tekst iz perspektive lika
z priprema izlaganje na zadanu temu
z iznosi i argumentira svoj stav i mišljenje
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena – Učenici se trebaju pripremiti za sat: pročitati kratku priču Empar Moliner Seansa
Šminkanja i pripremiti bilješke prema smjernicama u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 302.).
UVODNI DIO
1. Predviđanje na temelju naslova priče i objava literarnoga doživljaja (10 min)
Nastavnik može započeti sat lektire pitanjem što su bile njihove pretpostavke o temi i liku u priči
na temelju naslova Seansa šminkanja. Zatim ih može potaknuti da iznesu svoj literarni doživljaj
nakon čitanja.
UPUTA
z Što ste na temelju naslova priče pretpostavili o temi i likovima u priči Empar Moliner Seansa
šminkanja?
z Izrazite svoj literarni doživljaj kratke priče jednom rečenicom.
Učenici iznose svoje pretpostavke i literarni doživljaj i međusobno ih uspoređuju.
SREDIŠNJI DIO
2. Analiza likova – rad u paru (20 min)
Za analizu likova nastavnik se može koristiti nastavnim listićem Empar Moliner, Seansa šminkanja
(analiza likova). U ovome dijelu sata učenici mogu raditi u paru.
UPUTA
z Služeći se smjernicama u srednjemu stupcu na nastavnome listiću, opišite glavne likove ove
priče.
} starosna dob
} stupanj obrazovanja / zanimanje
} emocionalni život / osobne drame
} književni interesi
} komunikacijske vještine
} odnos prema prošlosti
} »tetovaža«
Nakon isteka vremena nekoliko učenika/parova pročitat će što su napisali. Ostali učenici komenti-
raju njihove odgovore i uspoređuju ih sa svojim obilježjima likova.

Na temelju prethodne aktivnosti učenici mogu napisati (monološki) tekst iz perspektive odabranoga
lika u kojemu će izreći svoje mišljenje o drugome liku – Laura o gospodinu Grossmanu, a gospodin
Grossman o Lauri.
UPUTA
z Odaberite jedan lik (Laura Piris ili Samuel Grossman) i napišite iz njegove perspektive mišljenje
o drugome liku.
z Svoje mišljenje izrazite u 5 do 10 rečenica.
Nakon isteka vremena učenici čitaju što su napisali. Ostali učenici uspoređuju i komentiraju njihove
radove.
4. Analiza tema i usmeno izlaganje (20 min)

Na temelju prethodnih aktivnosti nastavnik može tražiti od učenika da navedu teme koje ova priča
otvara te da odaberu temu koju smatraju najvažnijom i pripreme o njoj kratko izlaganje. (Ako je
potrebno, nastavnik može dopuniti teme koje su učenici prepoznali u priči.)
UPUTA
z Koje teme otvara ova priča?
Učenici iznose teme koje su prepoznali u priči, a nastavnik ih može zapisati na ploču i, prema po-
trebi, korigirati ili dopuniti.
Moguće teme: holokaust, obrazovanje, životna perspektiva, komunikacija, generacijske

razlike, kulturološke razlike, pristupi književnosti/literaturi, pojedinac oblikovan društvenim
okolnostima, odnos prema prošlosti, osjećaj osobne odgovornosti…
UPUTA
z Na ploči su zapisane teme koje možete prepoznati u ovoj priči.
z Odaberite jednu temu i pripremite o njoj kratko izlaganje.
Nakon isteka vremena nekoliko učenika kratko će izlagati o odabranoj temi.
5. Vrijednosna os (20 min)

U prethodnim su aktivnostima učenici mogli razvijati sposobnosti kritičkoga mišljenja te slušanja
i uvažavanja različitih stavova. Odabirom metode vrijednosne osi može se nastaviti rad na potica-
nju sposobnosti razmišljanja o nekoj temi i otvorenoga iznošenja stavova. (Metoda je opisana u
Metodičkom priručniku 4, str. 77.)
z Za ovu metodu učenicima treba ponuditi tvrdnju/tezu za koju je moguće izreći stupnjevit stav,
tj. stav ne mora biti isključiv.
z Učenici trebaju razmisliti o tvrdnji/tezi i zapisati svoja razmišljanja.
z Nastavnik može prozvati nekoliko učenika koji su se u potpunosti složili s tvrdnjom i nekoliko
učenika koji se uopće nisu služili s tvrdnjom da pročitaju što su zapisali o postavljenoj tvrdnji.
z Nakon toga nastavnik poziva učenike da iziđu iz klupa i na temelju svojih razmišljanja formiraju
vrijednosnu os – na jednome kraju osi stajat će učenici koji su potpuno protiv tvrdnje, a na
drugome oni koji se u potpunosti slažu s tvrdnjom.
z Nakon što su učenici stali u red, os treba »presaviti u sredini« tako da onaj učenik koji je
potpuno protiv tvrdnje/teze stane nasuprot onomu učeniku koji je potpuno za tvrdnju/tezu.
Na taj način učenici s potpuno različitim stavovima stoje jedan nasuprot drugomu i mogu
raspravljati. Svoje mišljenje najprije iznosi učenik koji se slaže s tvrdnjom, a zatim učenik koji
se s njom ne slaže.
z Učenici čije razmišljanje nije potpuno isključivo nastavljaju razgovor o svojim stavovima s
z Kad učenici iznesu svoje stavove, nastavnik ih pita žele li promijeniti svoje mišljenje, odnosno
prijeći iz svojega reda u suprotni red.
z Učenici koji promijene red mogu obrazložiti što ih je navelo da to učine.
Nastavnik može napisati na ploču tvrdnju: Povijest treba poznavati. Zatim može učenicima davati
upute o metodi za rad u koracima. Za svaki korak u metodi može se dati dovoljno vremena kako bi
učenici izrazili svoje stavove i iznijeli argumente. U svakome koraku predloženo je okvirno trajanje.
Napomena – Umjesto tvrdnje Povijest treba poznavati. nastavnik može zadati tvrdnju Osuđujem
osobe poput Laure.
UPUTA (1. – obrazloženje tvrdnje)

z Na ploči je napisana tvrdnja: Povijest treba poznavati. Razmislite o postavljenoj tvrdnji i napišite
svoj stav o njoj. Ne morate biti isključivi u izricanju svojega stava.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko učenika koji su se složili s tvrdnjom i ne-
koliko koji se nisu složili s tvrdnjom da pročitaju što su napisali.
Nakon toga može se prijeći u formiranje vrijednosne osi određujući mjesto gdje stoje oni koji se
u potpunosti ne slažu s tvrdnjom, a gdje oni koji se u potpunosti slažu s tvrdnjom. Ostali učenici
stoje, ovisno o stupnju svojega slaganja s tvrdnjom, bliže onima koji se s tvrdnjom ne slažu ili onima
koji se s tvrdnjom slažu.
UPUTA (2. – formiranje vrijednosne osi)
z Iziđite iz klupa i formirajte vrijednosnu os – na jedan kraj razreda neka stanu učenici koji se u
potpunosti ne slažu s tvrdnjom, a na drugi kraj razreda neka stanu učenici koji se u potpunosti
slažu s postavljenom tvrdnjom.
z Između tih dviju skupina neka stanu učenici koji nisu isključivi u svojim stavovima, i to tako da
se rasporede bliže skupini s kojom se načelno slažu.
Kad učenici formiraju os, nastavnik može prijeći na sljedeći korak – »presaviti os u sredini«.
UPUTA (3. – »savijanje« vrijednosne osi)
z Sad ćemo os »presaviti u sredini«, što znači da će se nasuprot vama naći učenik koji o tvrdnji
ima stav oprečan vašemu.
z Iznesite svoje stavove – najprije onaj učenik koji se slaže s tvrdnjom, a zatim onaj učenik koji
se s tvrdnjom ne slaže.
Kad učenici rasprave o tvrdnji, tj. iznesu svoje stavove, nastavnik može dati upute za sljedeći korak
u aktivnosti, tj. pitati učenike žele li promijeniti mjesto koje su prije rasprave zauzeli.
UPUTA (4. – promjena mjesta unutar vrijednosne osi)
z Želite li nakon saslušanih argumenata promijeniti svoje mišljenje, tj. želite li prijeći iz svojega
reda u suprotni red?
Ako ima učenika koji žele promijeniti svoje mišljenje, može se provesti sljedeći korak u metodi –
obrazlaganje promjene mišljenja.
ZAVRŠNI DIO
Nastavnik može uputiti učenike da pročitaju autoričinu posvetu na početku priče, a zatim ih može
potaknuti da provedu samoprocjenu svojih kulturnih vrijednosti.
UPUTA
z Pročitajte autoričinu posvetu na početku priče.
z Razmislite jeste li vi poput glavne junakinje priče ili ste poput osoba kojima je priča posvećena.
Nakon isteka vremena učenici iznose svoje mišljenje, ostali komentiraju i uspoređuju sa svojim
mišljenjem.
NASTAVNI LISTIĆ
Empar Moliner, Seansa šminkanja (analiza likova)
LAURA PIRIS OBILJEŽJA SIGMUND GROSSMAN
starosna dob
stupanj obrazovanja /
zanimanje
emocionalni život /
osobne drame
književni interesi
komunikacijske vještine
odnos prema prošlosti
»tetovaža«
Empar Moliner, Seansa šminkanja (analiza likova)
LAURA PIRIS OBILJEŽJA SIGMUND GROSSMAN
starosna dob
stupanj obrazovanja /
zanimanje
emocionalni život /
osobne drame
književni interesi
komunikacijske vještine
odnos prema prošlosti
»tetovaža«
INAČICA PREDLOŽENOGA MODELA
Umjesto nekih aktivnosti predloženih u središnjemu dijelu nastavnik može analizirati kratku priču
Seansa šminkanja služeći se tablicom u čitanci Književni vremeplov 4 (str. 306.). Odluči li se za takav
način obrade, učenike je potrebno podijeliti u pet skupina – svaka skupina bit će zadužena za jednu
od tema u tablici.
Teme u priči – rad u skupinama (35 min)

UPUTA
z Svaka skupina analizirat će jednu temu na temelju smjernica postavljenih u čitanci (Književni
vremeplov 4, str. 306.).
1. skupina Perspektiva: nobelovac Sigmund Grossman

2. skupina Perspektiva: vizažistica Laura
3. skupina Čitatelj i »čitatelj«
4. skupina Stilska obilježja
5. skupina Ideja

Nakon isteka vremena predstavnici skupina mogu u 2 do 3 minute iznijeti rezultate rada, odnosno
zaključke do kojih su došli tijekom analize teme. Ostali učenici komentiraju njihovo izlaganje i us-
poređuju zaključke sa svojim mišljenjem.
7. TEMA:
KNJIŽEVNI VREMEPLOV
Nastavne jedinice
1. Književni vremeplov (uvod u temu) 1
2. Književnopovijesna razdoblja: od antike do avangarde (ponavljanje) 3
3. Književnopovijesna razdoblja: od avangarde do postmodernizma 2
Postmodernizam
5. DODATNI / IZBORNI SATI 1–3
Znanje o jeziku. Jezična norma
NAPOMENA
z Tema se može realizirati tijekom 6 sati (bez dodatnih sadržaja) ili s većim brojem sati u rasponu od
7 do 10.
z Budući da su se učenici tijekom obrade svih tema služili sadržajima završne (sedme) književne teme
Književni vremeplov i jezične teme Vodič kroz jezičnu normu, sedma je tema u ovome priručniku
namijenjena ponavljanju književnoteorijskih, književnopovijesnih i jezičnih sadržaja na kraju nastavne
godine.
Književni vremeplov
z Povijest književnosti
UVOD z Autori i razdoblja
z Obilježja razdoblja
z Svjetska književnost 20. stoljeća

} Avangarda
} Izvan struje: Jesenjin, Lorca, Neruda
} Klasici moderne proze:
Marcel Proust, Franz Kafka, Roman struje svijesti

} Avangardna drama – Luigi Pirandello
} Kasni modernizam
} Egzistencijalistički roman
} Mihail Bulgakov
} Epsko kazalište
} Teatar apsurda
UČIONICA
} Postmodernizam
z Hrvatska književnost 20. stoljeća

} Hrvatski ekspresionizam
} Krleža i Andrić
} Drugo razdoblje (1928. – 1952.)
} Druga moderna
} Krugovaši i razlogovci
} Poezija druge moderne
} Proza druge moderne
} Hrvatski postmodernizam
} Postmodernistička drama
z Književnopovijesna razdoblja
z Književnost danas
z Najbolja književna djela 21. stoljeća
SINTEZA
z Knjiga na filmu
z Povijest književnosti danas
z Prijedlog stvaralačkih zadataka za ponavljanje
KNJIŽEVNI VREMEPLOV: Provjera (ispit) znanja
Nastavna tema 7. KNJIŽEVNI VREMEPLOV
Nastavna jedinica 1. Književni vremeplov (uvod u temu)
C.4.2 Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s
RAZRADA ISHODA
I
obrazlaže slijed književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja hrvatske i svjetske
S
z
književnosti
prosuđuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na
H
z

z igra ulogu (govori i odgovara na pitanja iz pozicije lika)
z sluša predavanje D
z bilježi važnije informacije na temelju slušanja
z izrađuje umnu mapu I
MEĐUPREDMETNE TEME

UVODNI DIO
1. Vrući stolac (15 min)
Sedma je tema namijenjena ponavljanju, usustavljivanju i uvježbavanju književnih i jezičnih sadržaja
koje su učenici usvajali u četvrtome razredu, ali i onih sadržaja s kojima su se susreli u prethodnim
razredima. Metodom vrućega stolca, odnosno progovaranja iz pozicije glavnoga lika književnoga
djela koje su čitali za obveznu lektiru, učenici se mogu prisjetiti kanonskih književnih djela koja su
obilježila svjetsku i hrvatsku književnost od njezinih početaka do 21. stoljeća.
Nastavnik može odabrati između nekoliko likova (npr. Antigona, Hamlet, Sigismund, Werther, Stanac,
Lucija Stipančić, Raskoljnikov, prijan Lovro, Gregor Samsa, Meursault, Leone Glembay i sl.) i prozvati
jednoga učenika koji će sjesti na vrući stolac i predstaviti se, tj. progovoriti iz pozicije odabranoga
lika, ali neće otkriti ime, odnosno o kojemu je liku riječ. Zadatak je ostatka razreda postavljati liku
pitanja i otkriti tko je, a nakon toga smjestiti taj književni lik u kanonsko djelo i književnopovijesno
razdoblje u kojemu se javlja.
Koliko će se likova predstaviti razredu određuje nastavnik, a s obzirom na taj podatak vrijeme ak-
tivnosti može se produljiti ili skratiti.
7. TEMA: KNJIŽEVNI VREMEPLOV
UPUTA
z Jedan učenik sjest će na vrući stolac i glumiti književni lik. Najprije će vam se predstaviti, tj. reći
nešto o sebi, ali neće otkriti svoje ime.
z Kad se lik predstavi, možete mu postavljati pitanja.
z Ako ste sigurni da znate o kojemu je liku riječ, smjestite ga u književno djelo (autor, naslov) i
u književnopovijesno razdoblje (naziv, vremensko određenje).
Napomena – Učenik i sam može odabrati koji će lik glumiti.
SREDIŠNJI DIO
2. Kratko predavanje – prvi dio (15 min)
Nakon metode vrućega stolca tijekom koje su se učenici prisjetili književnopovijesnih razdoblja i
kanonskih autora, nastavnik može učenicima u kratkome predavanju prikazati sadržaj teme Knji-
ževni vremeplov i ukazati na njezine dvije ključne sastavnice: povijest književnosti (književnopovijesni
sadržaj) i znanje o jeziku uz koje se povezuje i jezična norma (jezični sadržaj).
z Književnopovijesni sadržaji predstavljeni su grafičkim prikazom (Književni vremeplov 4, str. 310.
i 311.) nakon kojega slijedi sažet prikaz književnosti 20. stoljeća (svjetske, hrvatske) popraćen
reprezentativnim tekstovima. Na kraju je teme prikaz književnopovijesnih razdoblja s kojima
su se učenici upoznali u prethodnim razredima.
z Jezična norma povezana s jezičnim sadržajima četvrtoga razreda prikazana je u poglavlju
Vodič kroz jezičnu normu (Fon-Fon 4, str. 191 – 202.), a jezični sadržaji obrađeni u prethodnim
razredima sažeto su prikazani na str. 203. – 211.
Osim toga, tema je popraćena i digitalnim sadržajima (modul Književni vremeplov) na temelju kojih
učenici mogu ponoviti i usustaviti temeljne književnopovijesne pojmove i ponoviti gradivo pret-
hodnih razreda.
3. Kratko predavanje – drugi dio (5 min)

Nakon upoznavanja sa sadržajima učenike se može uputiti na ishode koji se trebaju ostvariti obra-
dom ove teme (Književni vremeplov 4, str. 406.) te na ishode navedene u digitalnim sadržajima (IZZI).
ZAVRŠNI DIO
U završnome se dijelu sata može načiniti umna mapa u kojoj će se na temelju prethodnih infor-
macija vizualizirati sadržaji teme.
UPUTA
z Izradite umnu mapu kojom ćete vizualizirati sadržaje teme Književni vremeplov.
potrebi, dopuniti.
2. Književnopovijesna razdoblja:
Nastavna jedinica
od antike do avangarde (ponavljanje)
B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje
RAZRADA ISHODA
z uspoređuje informacije i ideje u tekstu s informacijama i idejama u drugim
tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
z obrazlaže slijed književnih poetika i književnopovijesnih razdoblja hrvatske i
svjetske književnosti na primjerima obveznih i izbornih književnih tekstova
književnopovijesnome kontekstu

I
z odgovara na pitanja S
z rješava zadatke za provjeru predznanja
z radi u skupini H
z izdvaja najvažnije informacije
z sastavlja umnu mapu O
sastavlja izlagački tekst
D
z
z izlaže dio teme ostatku razreda

z bilježi važnije informacije na temelju slušanja I
z korigira netočne odgovore na temelju novih informacija
MEĐUPREDMETNE TEME
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno
ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim
područjima učenja.
z uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno
surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
z osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na
multikulturalni svijet.
UVODNI DIO
U uvodnome dijelu sata učenici se mogu prisjetiti nekih književnopovijesnih razdoblja, autora i djela
na temelju teksta u jezičnome udžbeniku (Fon-Fon 4, str. 199.).
UPUTA
z Pročitajte tekst u udžbeniku Fon-Fon 4 (str. 199.) kojim se podsjeća na jezičnu normu u pisanju
i sklonidbi imena i prezimena, u pisanju književnopovijesnih razdoblja te u sklonidbi posvojnih
pridjeva izvedenih iz vlastitih imena.
z Nakon toga svakoga autora koji se navodi u primjerima smjestite u književnopovijesno razdoblje.
z Razvrstajte ta književnopovijesna razdoblja kronološkim slijedom i dopunite ih razdobljima
koja nedostaju.
Nakon isteka vremena jedan učenik može pročitati svoje odgovore, a ostali učenici mogu ih, prema
potrebi, dopuniti i/ili korigirati.
Nastavnik može na temelju odgovora na posljednje pitanje nacrtati na ploči kronološku crtu i
označiti na njoj sva književnopovijesna razdoblja.
SREDIŠNJI DIO
Napomene
z Književnopovijesna razdoblja koja prethode književnosti 20. stoljeća mogu se ponoviti čitanjem
tekstova u čitanci Književni vremeplov 4 (U retrovizoru, str. 373. – 390.) i rješavanjem zadataka
u radnoj bilježnici Fonoplov 4.
z Budući da dio tih sadržaja učenici znaju, središnji je dio sata sastavljen od četiriju dijelova: (1.)
provjere predznanja, (2.) rada u skupinama na ponavljanju tih sadržaja, (3.) izlaganja predstav-
nika skupina i (4.) vraćanja zadatcima u provjeri predznanja i korigiranju netočnih odgovora.
2. Rješavanje zadataka – provjera predznanja (20 min)

UPUTA
z Svoje poznavanje književnopovijesnih razdoblja možete provjeriti rješavanjem zadataka u
radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Od antike do avangarde, str. 153. – 156.). Riješite zadatke na koje
znate odgovoriti. Uz odgovore za koje niste sigurni stavite znak ?. Ako na neka pitanja ne znate
odgovoriti, nemojte ih ni rješavati.
Nakon isteka vremena učenici trebaju odložiti radne bilježnice, a u nastavku sata radit će u skupi-
nama i ponoviti književnopovijesne sadržaje.

Učenici rade podijeljeni u šest skupina, a svaka je skupina zadužena za određena književnopovijesna
razdoblja svjetske i hrvatske književnosti koja treba prikazati ostatku razreda na temelju teksta u
čitanci.
UPUTA
z Služeći se tekstom u čitankama i zadatcima na nastavnome listiću Književnopovijesna razdoblja:
od antike do avangarde (u prilogu), prisjetit ćemo se temeljnih činjenica o književnopovijesnim
razdobljima. Radit ćete podijeljeni u šest skupina, a svaka skupina bit će zadužena za najmanje
dva razdoblja – jedno (ili više) razdoblja svjetske književnosti i jedno hrvatske književnosti.
� antika hrvatska srednjovjekovna književnost

�
1. skupina
� književnost srednjega vijeka
� humanizam i predrenesansa hrvatska renesansa

�
2. skupina
� renesansa
� barok hrvatski barok
�
3. skupina
� klasicizam i prosvjetiteljstvo hrvatska književnost 18. stoljeća
�
4. skupina � predromantizam i romantizam hrvatski romantizam

�
5. skupina � realizam i naturalizam hrvatska književnost: predrealizam i realizam

�
6. skupina � modernizam (esteticizam) hrvatska moderna

�
z Na nastavnome listiću navedeni su izvori informacija (čitanka Književni vremeplov 4) i upute za

rad unutar skupine.
z Vrijeme za izlaganje rezultata rada: 7 – 8 minuta.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati skupine da kronološkim slijedom iznose re-
zultate rada, a ostali učenici trebaju tijekom njihova izlaganja bilježiti najvažnije informacije.
ZAVRŠNI DIO
4. Rješavanje zadataka: korekcija netočnih odgovora (20 min)
Učenici se u završnome dijelu sata trebaju vratiti zadatcima u radnoj bilježnici koje su rješavali na
početku sata i ispraviti netočne odgovore, odnosno odgovoriti na pitanja koja su ostala neodgovorena.
UPUTA
z Vratite se zadatcima koje ste rješavali na početku sata: korigirajte netočne odgovore i odgo-
vorite na ona pitanja koja su ostala bez odgovora na početku sata.
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati nekoliko učenika da pročitaju svoje odgovore, a
ostali ih učenici mogu usporediti sa svojima i, prema potrebi, korigirati ili dopuniti.

DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu dobiti zadatak da za domaću zadaću riješe zadatke u digitalnim sadržajima (modul
Književni vremeplov / Uvod / Autori i razdoblja / Obilježja razdoblja) te da na temelju tih rješenja
dopune spoznaje o književnopovijesnim razdobljima.
NASTAVNI LISTIĆ
Književnopovijesna razdoblja: od antike do avangarde
PRVA SKUPINA: a
ntika, književnost srednjega vijeka,
hrvatska srednjovjekovna književnost
IZVORI
z Književni vremeplov 4, str. 374. – 376.
z Književni vremeplov 4, str. 383.
UPUTE ZA RAD
1. Podijelite se unutar skupine: dio članova treba biti zadužen za svjetsku književnost, a dio
članova za hrvatsku književnost.
2. Pročitajte tekstove o svojim razdobljima (izvori).
3. Vratite se pročitanim tekstovima: načinite sažete bilješke kojima ćete obuhvatiti sve najvažnije
informacije iz teksta.
4. Načinite umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje svoje teme.
5. Dogovorite se unutar skupine kako ćete svoju temu (razdoblja) usmeno prikazati ostatku
razreda. Vrijeme usmenoga izlaganja: 6 – 8 minuta.
DRUGA SKUPINA: humanizam i predrenesansa, renesansa, hrvatska renesansa
IZVORI
UPUTE ZA RAD
NASTAVNI LISTIĆ
TREĆA SKUPINA: barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo,

hrvatski barok, hrvatska književnost 18. stoljeća
IZVORI
UPUTE ZA RAD
ČETVRTA SKUPINA: predromantizam i romantizam, hrvatski romantizam
IZVORI
UPUTE ZA RAD
NASTAVNI LISTIĆ
PETA SKUPINA: r ealizam i naturalizam,

hrvatska književnost: predrealizam i realizam
IZVORI
UPUTE ZA RAD
ŠESTA SKUPINA: modernizam (esteticizam), hrvatska moderna
IZVORI
UPUTE ZA RAD
3. Književnopovijesna razdoblja:
Nastavna jedinica
A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove
B.4.3. Učenik obrazlaže slijed književnih poetika i razdoblja i kritički prosuđuje
RAZRADA ISHODA
z procjenjuje informacije i njihov izvor te ih primjenjuje
z donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o
zajedničkoj odluci
z uspoređuje informacije i ideje u tekstu s informacijama i idejama u drugim
tekstovima, svojim znanjem i iskustvom
I
z
z uspoređuje tekstove hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti

u književnopovijesnome kontekstu
S
H
z zapisuje misli i asocijacije
z odgovara na pitanja O
z radi u skupini
z izdvaja najvažnije informacije D
z sastavlja grozd
z sastavlja izlagački tekst I
z izlaže dio teme ostatku razreda
z bilježi važnije informacije na temelju slušanja
MEĐUPREDMETNE TEME
z uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno
ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim
područjima učenja.
z osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na
multikulturalni svijet.
z ikt C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim
informacijama.

UVODNI DIO
UPUTA
z Zadan je izraz junak romana 20. stoljeća. Služeći se metodom vruće olovke, zabilježite u sljedeće
3 minute, neprekinuto, svoje misli i asocijacije povezane s ovom temom.
mentirati i/ili usporediti sa svojima. Na taj će se način učenici prisjetiti nekih ključnih likova i djela
koje su analizirali u četvrtome razredu.
SREDIŠNJI DIO
2. Prisjećanje na temelju poticaja (10 min)
Nastavnik može zapisati na ploču imena nekoliko likova iz djela koja su učenici čitali u četvrtome
razredu i postaviti im nekoliko pitanja.
PITANJA
1. Pred vama su imena nekoliko likova: Gregor Samsa, Meursault, Leone Glembay, Melkior
i Ćamil. Prisjetite se što znate o ovim likovima i uklopite ih u kontekst književnoga djela u
kojemu se javljaju i književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je to djelo nastalo.
2. Odredite kojoj književnoj vrsti pripada djelo u kojemu se pojedini lik javlja.
3. Prisjetite se ključnih književnoteorijskih termina važnih za analizu te književne vrste. Ako se
ne možete prisjetiti tih pojmova, pogledajte podsjetnike u čitanci (Književni vremeplov 4, str.
399. – 401.).

Služeći se čitankom i digitalnim sadržajima, učenici se mogu prisjetiti djela koja su analizirali u
četvrtome razredu kao obveznu lektiru.
Razred se može podijeliti u pet skupina, a svaka je skupina zadužena za jedno ili više djela iz svjet-
ske i/ili hrvatske književnosti.
UPUTA
z Služeći se tekstom u čitankama i zadatcima na nastavnome listiću Književnopovijesna razdoblja:
od avangarde do postmodernizma (u prilogu), prisjetit ćemo se obveznih lektirnih djela koja ste
čitali u četvrtome razredu i smjestiti ih u kontekst književnosti 20. stoljeća. Radit ćete podije-
ljeni u šest skupina, a svaka skupina bit će zadužena za jednu temu, odnosno jednoga autora
i pripadajuće razdoblje.
1. skupina ekspresionistička poezija: Antun Branko Šimić

2. skupina dehumanizirani svijet: Franz Kafka, Preobražaj
3. skupina moderna drama: Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
4. skupina svijet kao Zoopolis: Ranko Marinković, Kiklop
5. skupina otuđeni čovjek u svijetu punom apsurda: Albert Camus, Stranac
egzistencijalistički roman: Albert Camus, Stranac;
6. skupina
Ivo Andrić, Prokleta avlija; Ranko Marinković, Kiklop
z Na nastavnome listiću navedeni su izvori informacija (čitanka Književni vremeplov 4 i IZZI digi-
talni sadržaji) i upute za rad unutar skupine.
z Vrijeme za izlaganje rezultata rada: 5 – 6 minuta.
Kad učenici završe s radom, nastavnik može prozvati predstavnike skupine da iznesu rezultate rada,
a ostali učenici trebaju tijekom njihova izlaganja bilježiti najvažnije informacije.
ZAVRŠNI DIO
4. Grozd (15 min)
Služeći se metodom grozda, učenici mogu u završnome dijelu sata usustaviti i grafički prikazati
književnost 20. stoljeća.
UPUTA
z Služeći se metodom grozda, prikažite u kratkim crtama književnost 20. stoljeća: razdoblja
(vremensko određenje), ključne pojmove povezane s poetikom određenoga razdoblja te re-
prezentativne autore i njihova djela. Ako je potrebno, možete se poslužiti čitankom (Književni
vremeplov 4, str. 382. i 390.).
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Od avangarde do
postmodernizma, str. 157. – 158.).
1. Učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (str. 161. – 168.) i tako ponoviti ka-
nonske autore svjetske i hrvatske književnosti, tj. obvezna lektirna djela.
NASTAVNI LISTIĆ
PRVA SKUPINA: ekspresionistička poezija – Antun Branko Šimić
IZVORI
z Digitalni sadržaji: modul Avangarda ili pobuna kao poetika / Učionica
UPUTE ZA RAD
1. Podijelite se unutar skupine: dio članova treba biti zadužen za sadržaje u čitanci, a dio članova
za digitalne sadržaje.
2. Prolistajte tekstove u čitanci na temelju kojih trebate prikazati svoju temu. Označite dijelove
teksta koje smatrate ključnima za svoju temu.
3. Prikažite na temelju teksta u čitanci i digitalnih izvora sadržaj svoje teme: načinite sažete
bilješke kojima ćete obuhvatiti sve najvažnije informacije i povezati ih u smislen tekst.
5. Dogovorite se unutar skupine kako ćete svoju temu usmeno prikazati ostatku razreda. Vrijeme
usmenoga izlaganja: 5 minuta.
DRUGA SKUPINA: dehumanizirani svijet – Franz Kafka, Preobražaj
IZVORI
z Digitalni sadržaji: modul Avangarda ili pobuna kao poetika / Učionica
UPUTE ZA RAD
NASTAVNI LISTIĆ
TREĆA SKUPINA: moderna drama – Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
IZVORI
z Digitalni sadržaji: modul Moj obračun s njima / Učionica / Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
UPUTE ZA RAD
ČETVRTA SKUPINA: svijet kao Zoopolis – Ranko Marinković, Kiklop
IZVORI
z Digitalni sadržaji: modul Kiklopska vremena / Učionica
UPUTE ZA RAD
NASTAVNI LISTIĆ
PETA SKUPINA: otuđeni čovjek – Albert Camus, Stranac
IZVORI
z Digitalni sadržaji: modul Moderni Sizifi / Učionica
UPUTE ZA RAD
ŠESTA SKUPINA: e
gzistencijalistički roman – Albert Camus, Stranac;
Ivo Andrić, Prokleta avlija; Ranko Marinković, Kiklop
IZVORI
z Digitalni sadržaji: modul Književni vremeplov / Učionica / Kasni modernizam / Egzistencijalistički
roman
UPUTE ZA RAD
Nastavna jedinica
Postmodernizam
I
RAZRADA ISHODA
z kritički vrednuje informacije S
z prikladno povezuje ideje iz tekstova sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
H
književnopovijesnome kontekstu
O
Razrada ishoda na razini aktivnosti D
z čita tekst INSERT metodom
I
z izdvaja najvažnije informacije
z rješava zadatke
MEĐUPREDMETNE TEME
UVODNI DIO
Učenici su se s pojmom postmodernizma kao razdoblja koje je obilježilo kraj prošloga stoljeća i
nastavilo se u 21. stoljeću susreli već u prvome razredu, a za izbornu su lektiru čitali neka postmo-
dernistička djela. Stoga se u uvodnome dijelu sata može na njih podsjetiti.
UPUTA
z Što je zajedničko drami Ive Brešana Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Kiklopu Ranka
Marinkovića, Penelopeji Margaret Atwood i romanu Pavla Pavličića Koraljna vrata?
z Čime objašnjavate tu sličnost?
Odgovarajući na pitanja, učenici će se vjerojatno prisjetiti intertekstualnosti kao jednoga od ključnih
obilježja postmodernizma.
SREDIŠNJI DIO
Budući da je učenicima dio sadržaja o postmodernizmu već poznat, u središnjemu dijelu sata učenici
mogu pročitati zadani tekst / tekstove INSERT metodom.
UPUTA
z Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte u svojoj čitanci sljedeće tekstove o postmoder-
nizmu: Postmodernizam (str. 312.) i Književnost postmodernizma (str. 341. – 342.):
Nakon isteka vremena učenici iznose što im je bilo poznato, koje su im informacije bile nove te po-
stavljaju pitanja na koja nastavnik odgovara. Ako smatra potrebnim, nastavnik može učenicima dati
uputu da načine bilješke kojima će sažeti nove informacije o obilježjima postmodernizma. Učenike
se također može uputiti na tablicu u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 382.) u kojoj su navedeni
glavni predstavnici postmodernizma i njihova reprezentativna djela.

Služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 369. – 371.), nastavnik može održati kratko
predavanje u kojemu će u kratkim crtama prikazati razdoblje postmodernizma u hrvatskoj knji-
ževnosti: obilježja, predstavnike i reprezentativna djela. Kao i kod svjetskoga postmodernizma
učenike se može uputiti na tablicu u čitanci (Književni vremeplov 4, str. 390.) u kojoj su navedeni
glavni predstavnici hrvatskoga postmodernizma i njihova reprezentativna djela.
ZAVRŠNI DIO
4. Rješavanje zadataka u IZZI digitalnim sadržajima (10 min)
Usvojenost sadržaja kojima su se bavili na satu učenici mogu provjeriti rješavanjem zadataka u
digitalnim sadržajima: modul Književni vremeplov / Učionica / Postmodernizam; Predstavnici postmo-
dernizma.
DOMAĆA ZADAĆA
1. Učenici mogu za domaću zadaću riješiti zadatke u radnoj bilježnici Fonoplov 4 (Postmodernizam,
str. 159. – 160.).
1. U digitalnim sadržajima (modul Književni vremeplov / Sinteza) nalaze se prilozi (tekstovi, ljestvice
poretka, videozapisi) i zadatci o književnosti danas, o najboljim književnim djelima 21. stoljeća
te o knjizi na filmu. Učenicima se može dati zadatak da samostalno prouče digitalne materijale
i riješe zadatke u njima.
Nastavna jedinica
Znanje o jeziku. Jezična norma
A.1.5. Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri
oblikovanju teksta.
A.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.
A.2.5. Učenik analizira rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička znanja pri njegovu
oblikovanju.
A.2.6. Učenik razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog
jezika.
A.3.5. Učenik analizira morfološka obilježja riječi i primjenjuje znanja pri oblikovanju
teksta.
A.3.6. Učenik objašnjava tvorbu riječi prema različitim tvorbenim načinima.
RAZRADA ISHODA
z raščlanjuje rečenicu na rečenične članove I
z određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama sintagme
z opisuje značenjske odnose među riječima
S
z analizira nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice
z razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika: vremenski, područni i
funkcionalni
H
raščlanjuje riječi na morfeme
O
z
z imenuje morfeme po položaju i funkciji

razlikuje gramatičke kategorije riječi i vrsta riječi na zadanim primjerima
D
z
z raščlanjuje riječi na tvorbene sastavnice

z analizira kojim je tvorbenim načinom nastala riječ
z prepoznaje i objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene I
z razlikuje vrste vlastitih imena
z prepoznaje frazeme kao dio leksika
z prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema
leksičkoj normi

z sluša predavanje
z čita tekst (podsjetnik)
z rješava zadatke
z samovrednuje vlastito znanje
MEĐUPREDMETNE TEME

Napomena
U ishodima su navedeni ishodi A.5. i A.6. koji se odnose na jezične sadržaje, tj. na znanje o jeziku
i na jezičnu normu, u sva četiri razreda.
Budući da se u modelu donosi prijedlog nastavne jedinice u kojemu se jezični sadržaji ponavljaju
samo jedan sat, jasno je da se svi navedeni ishodi ne mogu ostvariti. Ipak, odlučili smo ostaviti
popis ishoda (i odgovarajuću razradu) zbog onih nastavnika koji će ovu nastavnu jedinicu reali-
zirati tijekom dva ili tri sata, tj. koji će na nastavni listić uvrstiti dodatne zadatke i tako »pokriti«
sve ključne jezične sadržaje.
UVODNI DIO
Budući da je ova nastavna jedinica namijenjena ponavljanju jezičnih sadržaja, nastavnik može na
početku sata održati kratko predavanje kojim će učenike uputiti na podsjetnike za ponavljanje
jezičnih sadržaja prethodnih razreda (Fon-Fon 4, str. 203. – 211.) i pritom ih podsjetiti na ključne
pojmove. (Podsjetnici za sadržaje 4. razreda nalaze se u udžbeniku iza 2. teme (str. 84. – 87.), iza
4. teme (str. 127.) i u 5. temi (str. 139. i str. 148.)
SREDIŠNJI DIO
U središnjemu dijelu sata učenici mogu rješavati zadatke na nastavnome listiću Jezične vježbe
(u prilogu). Na početku nastavnoga listića nalazi se polazni tekst na koji se odnose svi zadatci na
nastavnome listiću.
UPUTA
z Riješite zadatke na nastavnome listiću. U radu se možete služiti podsjetnicima u udžbeniku
(Fon-Fon 4, str. 203. – 211.).
Nakon isteka vremena nastavnik može prozvati učenika/učenike koji će pročitati svoje odgovore na
pojedino pitanje, a ostali će učenici u razredu te odgovore, prema potrebi, korigirati i/ili dopuniti.
Napomena – Zbog ograničenoga vremena na satu se ne mogu ponoviti svi jezični sadržaji, ali
nastavnik može, ako smatra potrebnim, dodati još jedan ili više nastavnih sati za ponavljanje
i uvježbavanje jezičnih sadržaja.
ZAVRŠNI DIO
Nastavnik može zadati učenicima da iznesu svoju refleksiju o prethodnim aktivnostima, odnosno
da na ljestvici od 1 (najslabije) do 5 (odlično) procijene koliko su usvojili prethodne sadržaje.
UPUTA
z Rješavajući zadatke, provjeravali ste svoje znanje o vrstama riječi, morfemskoj analizi, sintagmi
i značenjskim odnosima među riječima. Procijenite na ljestvici od 1 (najslabije) do 5 (najbolje)
koliko ste usvojili te sadržaje, odnosno koliko ste uspješno riješili zadatke.
Učenici iznose svoje procjene i međusobno ih komentiraju.
DOMAĆA ZADAĆA
1. U radnoj bilježnici Fonoplov 4 na kraju svake teme nalaze se zadatci koji se odnose na jezičnu
normu. Ako to nisu ranije imali za domaću zadaću, učenici mogu riješiti sve te zadatke i provjeriti
svoje poznavanje jezične norme.

NASTAVNI LISTIĆ
Jezične vježbe
Frazem crna ovca obično se odnosi na osobu koja se svojim ponašanjem ili stavovima razlikuje
od svoje sredine ili okružja, tj. koja je iznimka u lošemu smislu. Nastanak frazema i njegova
značenja počiva na prototipnoj slici bijele ovce i općemu znanju o »genskoj pogrešci«, pogrešci
uvjetovanoj recesivnim genom, koja se povremeno očituje u rađanju crnih ovaca. Crna se ovca
ističe u stadu dominantnih bijelih ovaca, a stočari je smatraju manje vrijednom jer njezina
vuna nije pogodna za daljnju obradu – bojenje. Također, oblikovanju frazeološkoga značenja i
negativne konotacije pridonosi simbolika crne boje (…).
(Barbara Kovačević, Crna ovca – bijela vrana – rijetka ptica)
1. Ispišite iz prve rečenice teksta sve imenice i odredite im padeže.
2. Ispišite iz teksta sve zamjenice. Svakoj zamjenici odredite vrstu.
3. Ispišite iz teksta sve glagole i odredite im glagolski oblik, lice i broj.
4. Ispišite iz teksta sve nepromjenjive riječi i razvrstajte ih u tablicu.
PRILOZI
PRIJEDLOZI
VEZNICI
ČESTICE
USKLICI
NASTAVNI LISTIĆ
5. Ispišite iz druge rečenice teksta pet sintagmi. Razvrstajte ih u tablicu s obzirom na vrstu grama-
tičkih odnosa među sastavnicama sintagme i s obzirom na službu zavisne sastavnice.
podjela s obzirom na vrstu podjela s obzirom na

SINTAGMA gramatičkih odnosa među službu zavisne sastavnice
sastavnicama sintagme u odnosu na glavnu
6. Napišite komparative i superlative sljedećih pridjeva.
POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV

crn
loš
bijel
vrijedan
7. Podijelite na morfeme (prema položaju) sljedeće riječi.
ovca
stočar
pridonositi
8. U kakvu su značenjskome odnosu riječi crn i bijel?
9. U kakvu su značenjskome odnosu riječi sredina i okružje?
10. Kojoj skupini posuđenica s obzirom na izraz pripada riječ prototip?

Metodicki Prirucnik 4 140 Sati Web 1-64186004a47e1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodicki Prirucnik 4 140 Sati Web 1-64186004a47e1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dragica Dujmović Markusi, Vedrana Močnik, Romana Žukina

priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za četvrti razred

gimn nih škola

METOD PRIR 4 GIMN NASLOVNICA 2021.indd 1 28.7.2021. 12:42:43

Književni vremeplov 4 Fon-Fon 4 Fonoplov 4

Metodicki prirucnik 4 - 2021 - Gimnazija_KB.indd 1 28.7.2021. 9:39:58

Ovaj je priručnik usklađen s udžbenicima Književni vremeplov 4 i Fon-Fon 4 koje je Ministarstvo

Metodicki prirucnik 4 - 2021 - Gimnazija_KB.indd 2 28.7.2021. 12:26:26

Metodičko-didaktičke materijale za rad u nastavi

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 7

Slijedeći koncepciju postavljenu u prethodnim priručnicima, i ovaj je priručnik sastavljen od dvaju

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 11

12 METODIČKI PRIRUČNIK 4 Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)

Koncepcija čitanke Književni vremeplov 4 utemeljena je na jednakim načelima kao i koncepcija

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 13

Metodički pristup književnomu tekstu

14 METODIČKI PRIRUČNIK 4 Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)

Piramida čitanja književnoga teksta

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 15

Lektira (književni tekstovi / djela za cjelovito čitanje)

obvezni književni tekstovi za cjelovito čitanje (šest djela)

z Franz Kafka, Preobražaj

prijedlog izbornih tekstova za cjelovito čitanje

z Margaret Atwood, Penelopeja

NAPOMENA: Nastavnik treba odabrati 4 naslova izborne lektire za cjelovito čitanje.

lektira prema samostalnome odabiru učenika

z Jedanaesta je lektira prepuštena samostalnomu izboru učenika. Važno je naglasiti da treba

16 METODIČKI PRIRUČNIK 4 Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)

Koncepcija udžbenika Fon-Fon 4 utemeljena je na jednakim načelima kao i koncepcija prethodnih

Nakon sedme teme nalazi se Dodatak (podsjetnici), a udžbenik završava Pojmovnikom.

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 17

GOVORI I RAZGOVARA SLUŠA ČITA PIŠE

najmanje dva dijaloška najmanje dva najmanje dva najmanje dva

18 METODIČKI PRIRUČNIK 4 Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)

Koncepcija udžbeničke jedinice

Gledajući u cjelini, učenici se u ovome udžbeniku upoznaju sa svakodnevnim situacijama, toč-

Iako je u udžbeniku naglasak na ovladavanju jezičnom kompetencijom, ponuđeni su i tekstovi kojima

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 19

Struktura radne bilježnice Fonoplov 4

radna bilježnica čitanka udžbenik

z Završna tema (Književni vremeplov) sastavljena je od triju dijelova: u prvome se ponavljaju

20 METODIČKI PRIRUČNIK 4 Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)

Zadatci zatvorenoga tipa

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 21

IZZI digitalni obrazovni sadržaji

POPIS MODULA JEZIČNA TEMA

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 23

Uz digitalne sadržaje povezane s tiskanim udžbenicima kao potpora nastavnicima dostupne

Oba su digitalna izdanja dostupna na www.profil-klett.hr/izzi (pronaći ćete ih pod navedenim

24 METODIČKI PRIRUČNIK 4 Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)

III. PLANIRANJE U NASTAVI

1. KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI

Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik

Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu) METODIČKI PRIRUČNIK 4 25

svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom

Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti,

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te

Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju

Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja,

26 METODIČKI PRIRUČNIK 4 Gimnazija i strukovna škola (128 sati u četvrtome razredu)

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI

Gimnazija Hrvatski jezik 4. razred – 128 sati godišnje

1. KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK