Uiteljica (studentica): Skupina: Ustanova:

Martina Ivanko Diplomski studij hrvatskog jezika i Filozofski fakultet

e-pota: knjievnosti-nastavniki smjer i Osijek
ivanko.martina@gmail.com filozofije-nastavniki smjer

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave knjievnosti I. teorija kolske recepcije

knjievnosti

Nastavna jedinica:
George Orwell, ivotinjska farma

Nastavni sustav: interpretacijsko-analitiki, Nadnevak: 25. sijenja 2017.

korelacijsko-integracijski

TIP SATA: OBLICI RADA: NASTAVNE NASTAVNA

sat interpretacije elni METODE: SREDSTVA I
individualni
metoda pisanja, POMAGALA:
skupinski
metodiki
ploa
postupak sluanja
kreda
sa zapisivanjem,
nastavni listii
metoda itanja,
raunalo
rad na tekstu,
projektor
metoda razgovora,
areni papirii
dijaloka govorna
fotografija, list
metoda
papira za pisanje
prie

OSTVARENA AKTUALIZACIJA:
ostvarena; uenici
KORELACIJA I
prepoznaju tipove
INTEGRACIJA: likova iz romana i
povezuju ih s
povijest, politika
povijesnim likovima,
ideje iz romana
povezuju s
dogaajima iz

1
 povijesti

Nastavni ciljevi i zadae

Odgojni

- razvoj samopouzdanja
- razvoj empatije i vrednovanja vlastitih i tuih misli i osjeaja
- vrednovanje i uvaavanje razlika
- izgraivanje svijesti o ulozi povijesti i politike u ostvarenju
civilizacije i kulture
- uoavanje i vrednovanje vanosti knjievnosti

Obrazovni

- pribliavanje teme, vremena i mjesta radnje romana uenicima

- integriranje steenih predznanja
- prepoznavanje osnovnih obiljeja romana
- upoznavanje s fabulom
- povezivanje knjievnosti i povijesti
- interpretacija temeljnih tema i ideja romana
- karakterizacija likova i postupaka
- uoavanje osnovnih pojmova i elemenata romana
Funkcionalni
- razvoj natjecateljskog duha
- razvoj vjetine aktivnog i usmjerenog sluanja
- razvoj sposobnosti kritikog miljenja i zakljuivanja
- razvoj vjetine komunikacije u skupinskom radu
- razvoj sposobnosti argumentiranja i prosuivanja
- razvoj sposobnosti usmenog izraavanja dojmova i stavova
- razvoj sposobnosti suradnikog uenja
- razvoj sposobnosti opaanja kljunih elemenata
ISHODI UENJA Nakon obradbe nastavne jedinice uenici e moi:
- navesti osnovne elemente, teme i ideje romana
- usporediti razliite ideje
- vrednovati razliite ideje
- povezati nastavnu jedinicu s dosadanjom knjievnom i opom
naobrazbom
- povezati teme i ideje romana s aktualnim i prolim povijesnim
zbivanjima
- sudjelovati u raspravi o odreenoj temi uvaavajui tue miljenje
valjano argumentirati svoje stavove

2
 Tijek sata
Nastavna etapa, Pojedinano Objanjenje nastavnih Nastavne Nastavna
utroeno vrijeme ostvareni postupaka/koraka metode i sredstva i
nastavni ciljevi oblici rada pomagala
1. Motivacija razvoj Na poetku sata elni rad, raunalo,
natjecateljskog
(3 min) pozdravljam uenike. individualni projektor,
duha,
integriranje Palim projektor i rad fotografija
steenih
raunalo i prikazujem im (Prilog 1.)
predznanja
fotografiju Josifa
Visarionovia Staljina.
Uenike pitam tko je na
fotografiji, kada je ivio
i gdje (Oekujem
odgovore Staljin, ivio je
u 20. stoljeu, Rusija).
Pohvaljujem uenike
koji su se javili i
odgovorili na pitanje.
Zatim uenike pitam
kakva je bila Staljinova
politika (Oekujem
odgovor
totalitaristika/diktatura).
Pohvaljujem toan
odgovor te kaem
uenicima da kau neto
vie, ukoliko znaju, o
totalitarizmu te znaju li
to je to kult linosti
(Oekivani odgovor:
totalitarizam je oblik
vladavine u kojemu
vladar ima apsolutnu

3
 mo, kult linosti jest
oboavanje diktatora
itd.). Nakon kratkog
razgovora govorim
uenicima da emo
danas interpretirati jedan
roman.

upoznavanje s
2. Najava teksta Na plou zapisujem metoda ploa, kreda
autorom djela,
i iznoenje , upoznavanje naslov knjievnog djela pisanja, elni
vremenom i
osnovnih (ivotinjska farma) te rad,
kontekstom
pojmova o djela, razvoj ima autora George metodiki
vjetine
autoru i romanu Orwell. Usmeno iznosim postupak
aktivnog i
(3 min) usmjerenog osnovne podatke o piscu sluanja sa
sluanja
te o vremenu u kojemu zapisivanjem,
je ivio. (Eric Arthur monoloka
Blair mu je pravo ime, a govorna
George Orwell metoda
pseudonim. Roen je
1903. u kolonijalnoj
Indiji, a potom se s
roditeljima preselio u
Englesku. Sluio je
nakon kolovanja u
Engleskoj u imperijalnoj
policiiji u Burmi, koja ga
je uvjerila u negativnost
imperijalizma, to je
esto izraavao i u
svojim romanima,
primjer su Burmanski

4
 dani. Smatrao je da
njegovo pisanje mora
imati jasnu svrhu koja ne
moe biti odvojena od
njegova vremena.
Sudjelovao je u Drugom
svjetskom ratu, iz ega je
i proizila njegova
ivotinjska farma.

3. itanje u sebi Uenike dijelim u pet elni rad, Knjievni

(6 min) skupina i svakoj skupini individualni predloci
dajem predviene rad (prilozi 2.,
knjievne predloke 3., 4., 5., 6.)
(Prilog 2., prilog 3.,
prilog 4., prilog 5.,
prilog 6.) Uenicima
govorim da u sebi
proitaju dobivene
tekstove.

5. Objava Uenike pitam je li im se elni rad,

razvoj
doivljaja dodijeljeni knjievni individualni
sposobnosti
(1 min) iskazivanja predloak svidio te rad, metoda
vlastitog
kakvima im se ine razgovora
miljenja,
razvoj likovi s kojima su se u
samopouzdanja,
predlocima susreli

5
 empatije i (Oekujem odgovore:
vrednovanja
svidio mi se, nije mi se
vlastitih i tuih
misli i osjeaja svidio, likovi su
raznoliki, kontrast
izmeu likova itd.)

6. Interpretacija, Uenicima dijelim rad na tekstu, Nastavni

izlaganje nastavne listie, svakoj metoda listii
- razvoj
rezultata i sposobnosti skupini predvieni listi pisanja, (Prilozi 7.,
kritikog
razgovor (Prilozi 7., 8., 9., 10., dijaloka 8., 9., 10.,
miljenja i
(22 min) zakljuivanja 11.). Govorim uenicima govorna 11.)
- razvoj vjetine
da izaberu predstavnika metoda,
komunikacije u
skupinskom skupine koji e nakon skupinski rad,
radu
obavljenog zadatka elni rad,
- razvoj
sposobnosti ostatku razreda iznijeti monoloka
argumentiranja
rjeenja do kojih su je govorna
i prosuivanja
- vrednovanje i svaka skupina dola. metoda,
uvaavanje
Dajem im deset minuta sluanje sa
razlika
- povezivanje za rjeavanje pitanja na zapisivanjem
knjievnosti i
listiima. Dok uenici
povijesti
- uoavanje i odgovaraju na pitanja,
vrednovanje
kruim razredom i
vanosti
knjievnosti nudim im pomo,
- interpretacija
ukoliko ju trebaju. Pitam
temeljnih tema
i ideja romana uenike jesu li zavrili,
- karakterizacija
na to uenici
likova i
postupaka odgovaraju potvrdno i
- povezivanje
prozivam predstavnika
romana/ likova
s povijesnim prve skupine da izloi
dogaajima i
odgovore svoje skupine.

6
osobama, Predstavnik prve skupine
- razvoj
ustaje se i prvo proita
sposobnosti
usmenog pitanje, a zatim daje
izraavanja
odgovor do koje je
dojmova i
stavova skupina dola: 1. Tko su
- razvoj
likovi u djelu i nabrojite
samopouzdanja
- razvoj neke, ukoliko se
sposobnosti
spominju? (Oekivani
aktivnog
sluanja odgovor: ivotinje -
- razvoj
svinje, krave, kokoi,
sposobnosti
argumentiranja konji itd.) 2. Kako stari
i prosuivanja
Major, koji dri govor,
oslovljava ivotinje?
(Oekivani odgovor:
drugovi i drugarice)
3. U kakvim se
drutvenim oblicima u
povijesti prakticiralo
navedeno oslovljavanje?
(Oekivani odgovor:
socijalizam, komunizam)
4. to stari Major govori
ivotinjama? to trai od
njih? (Oekivani
odgovor: da se
suprotstave ovjeku, da
se ujedine, da uzmu
svoju sudbinu u svoje
ruke itd.) Zahvaljujem
predstavniku skupine i
cijeloj skupini na
odgovorima i prozivam
predstavnika druge
skupine na uini isto.

7
Uenik ustaje i ita
pitanja i nudi odgovore:
1. Kako se ponaaju
svinje, a kako ostale
ivotinje? (Oekivani
odgovor: Svinje su
sebine, tklae druge
ivotinje, dok ostale
utke trpe itd.)
2. Koja su sva pravila
svinje prekrile?
(Oekivani odgovor:
Svinje su se nastanile u
kuu, iako je to bilo
zabranjeno, spavaju u
krevetima)
3. Kako ivotinje
oslovljavaju svinju
Napoleona? Poveite to s
nekim povijesnim
dogaajem ili
povijesnom osobom.
(Oekivani odgovor:
Nazivaju ga Voom, to
se moe povezati s
raznim diktatorima
(Staljin, Hitler...))
4. ega se ivotinje
najvie boje? (Oekivani
odgovor: ivotinje se
najvie boje gospodareva
povratka.) Zahvaljujem
predstavniku i cijeloj
skupini te pozivam

8
predstavnike tree
skupine da uini isto.
Uenik ustaje i ita
pitanje i nudi odgovore:
1. Kakve osjeaje
ivotinje gaje prema
Napoleonu (Voi)?
(Oekivani odgovor:
ivotinje us uplaene za
njegovo zdravlje, ini se
da ga vole i da ga ne ele
izgubiti.)
2. to su svinje pronale
i to su s pronaenim
uinile? (Oekivani
odgovor: Pronale su
sanduk viskija i napile
se.)
3. Na koji su nain
svinje promijenile
Zapovijed na zidu?
(Oekivani odgovor:
Zapovijed da nijedna
ivotinja ne smije piti
alkohol promijenile su u
to da ivotinja ne msije
piti alkohol preko
mjere.)
4. Poveite Napoleona s
nekim povijesnim
dogaajem, povijesnom
osobom ili drutvenim
ureenjem. (Oekivani
odgovor: Napoleon je

9
simbol diktature, moe
ga se povezati s
dogaajima iz Drugog
svjetskog rata, s
Hitlerom i Staljinom.)
Zahvaljujem
predstavniku i cijeloj
skupini te pohvaljujem
odgovore, kao i
prethodne i prozivam
predstavnika idue
skupine da uini isto.
Uenik ustaje, ita
pitanja i odgovore: 1. to
se dogaalo na Farmi?
(Oekivani odgovor:
ivot na farmi je bio
teak, ivotinje su patile
itd.)
2. Kako su se ivotinje
morale ponaati prema
svinjama? (Oekivani
odgovor: ivotinje su se
morale maknuti u stranu,
ukoliko bi prolazila neka
od svinja.)
3. Kako su se svinje
ponaale? (Oekivani
odgovor: Svinje su bile
sebine, iskoritavale us
ostale ivotinje itd.)
4. Poveite svoje
odgovore s nekom
povijesnom osobom,

10
dogaajem ili
drutvenim ureenjem.
(Oekivani odgovor: I
ovi se dogaaji mogu
povezati s bilo kojim
totalitaristikim
reimom.) Zahvaljujem
predstavniku i skupini te
ih pohvaljujem i
prozivam predstavnika
posljednje skupine da
izloi odgovore: 1.
Kakve osjeaje ivotinje
imaju prema
ivotinjskoj farmi?
(Oekivani odgovor:
ivotinje su ponosne na
Farmu, sretne su to su
samostalne i ne ele se
predati.)
2. to je Squealer
naredio ovcama?
Oekivani odgovor:
Naredio im je da po
cijeli dan govore: etiri
noge dobre, dvije noge
bolje!)
3. Kako su se svinje,
osobito Napoleon,
poele ponaati?
Oekivani odgovor:
Poele su hodati na
stranjim nogama)
4. Komentirajte

11
 Zapovijed. (Oekujem
razliita stajalita
uenika)

7.
Usustavljivanje i Nakon interpretacije i elni rad, Pladanj,
zaliha (11 min) izlaganja rjeenja, individualni areni
pripremam prazne rad, skupinski papirii.
kartice (arene papirie) rad. metoda ploa,
i govorim uenicima da pisanja, kreda, list
svatko treba rei jednu metoda papira za
rije koja ima nekakve sluanja, pisanje
razvoj veze s djelom koje smo metoda prie
sposobnosti
obraivali. Kako uenici povezivanja,
suradnikog
uenja, govore svoju rije, tako metoda
uoavanje
ih zapisujem na prazne sluanja
osnovnih
pojmova i kartice. Kartice potom
elemenata
stavljam na pladanj i
romana, razvoj
sposobnosti mijeam ih. Nosim
opaanja
pladanj s karticama, a
kljunih
elemenata, svaki uenik treba
poticanje
odabrati jednu karticu
matanja i
zamiljanja te kartice su stavljene na
kreativnosti
pladanj tako da su rijei
okrenute prema dolje.
Uenici stvaraju priu od
rijei zapisanih na
karticama, tako da svaki
uenik kae jednu
reenicu od rijei koja se
nalazi na njegovoj
kartici. Svaka sljedea

12
 reenica mora se
nadovezati na prethodnu
bez obzira na moguu
besmislenost, kominost
ili nepovezanost s
interpretiranim
knjievnim djelom.
Svaki uenik onu
reenicu koju izgovori,
mora i napisati na papir
predvien za pisanje
prie, to takoer moraju
uiniti i svi ostali uenici
onim redom kojim
izgovaraju reenice.
Nakon to su svi uenici
osmislili, izgovorili i
napisali svoje reenice,
naglas im itam napisanu
priu.

Plan ploe
George Orwell, ivotinjska farma

13
PRILOZI
Prilog 1.

14
15
Prilog 2.

Drugovi, kakav je sada na ivot? Pogledajmo: na ivot je bijedan, tegoban i kratak. Kada
doemo na ovaj svijet, daju nam upravo toliko hrane da jedva preivimo. Oni koji to mogu
podnijeti, prisiljeni su raditi do posljednjeg atoma snage. Kada prestanemo biti korisni, istog
trenutka nas kolju s odvratnom okrutnou. Nijedna ivotinja u Engleskoj nakon to napuni
godinu dana ne zna to znai srea ili dokolica. Nijedna ivotinja u Engleskoj nije slobodna.
ivot ivotinje je bijeda i ropstvo; to je iva istina. Ali, je li naa sudbina naprosto dio opeg
prirodnog poretka? Ili je to stoga to ova naa siromana domovina ne moe onima koji u njoj
prebivaju pruiti pristojan ivot? Ne, drugovi, tisuu puta ne! Klima je dobra, a plodno tlo
Engleske moe pruiti izobilje hrane i mnogo veem broju ivotinja. Samo bi naa farma
mogla hraniti tuce konja, dvadeset krava, na stotine ovaca i svi bi mogli ivjeti tako
ugodno i dostojanstveno da to prelazi granice nae mate. Zato onda i dalje ivimo u ovim
bijednim uvjetima? Zato, to nam gotovo sav proizvod naeg rada ukradu ljudska bia. To je
bit svih naih problema. Sabrana je u jednoj rijei ovjek! ovjek je jedini stvarni
neprijatelj kojeg imamo. Uklonite ovjeka, i osnovni uzrok gladi i pretjeranog rada bit e
ukinut zauvijek.
ovjek je jedino stvorenje koje troi a ne proizvodi. On ne daje mlijeko, ne nosi jaja, preslab
je da vue plug, prespor da uhvati zeca. Pa ipak je gospodar svih ivotinja. Zapoljava ih i
daje im minimum koji e ih sprijeiti da skapaju od gladi, a ostatak zadrava za sebe. Mi
obraujemo zemlju, na gnoj je ini plodnijom, ali medu nama nema nijednog koji posjeduje
vie od svoje gole koe. Vi, krave, koje vidim ispred sebe, koliko ste tisua litara mlijeka dale
prole godine? to se dogodilo s tim mlijekom kojim ste trebale othraniti jedru telad? Svaka
kap otila je niz grla naih neprijatelja. A vi, kokoi, koliko ste jaja snijele prole godine i
koliko se iz njih izleglo pilia? Ostatak je otiao na trnicu da bi Jones i njegovi ljudi zaradili
novac. A ti, Clover, gdje su ti etiri drebeta koja si odrijebila i koja su ti u starosti trebala
biti pomo i radost? Nijedno nije doekalo ni godinu dana i ve je prodano vie ih nikada
nee vidjeti. Jesi li u zamjenu za tvoje etvero siroadi i sav tvoj rad u polju dobila ita osim
bijednog obroka i staje?
Ali ni tako bijednim ivotima, kakvi su nai, nije doputeno da traju svoj prirodni vijek. Ne
prigovaram zbog sebe, jer ja sam jedan od sretnika. Meni je dvanaest godina i imao sam preko
etiri stotine potomaka. Takav je prirodni ivot svinje. Ali na kraju nijedna ivotinja ne
izbjegne okrutnom nou. Vi, mlada prasad za tovljenje to sjedite ispred mene, u roku od
jedne godine svaki e od vas zavriti skviei na stratitu. Taj uas eka sve nas: i krave, i

16
svinje, i kokoi, i ovce svakoga. Ni konje ni pse ne eka bolja sudbina. Onog dana kada
tvoji snani miii izgube snagu, tebe e, Boxera, gospodin Jones poslati ivoderu, koji e te
zaklati i od tebe skuhati hranu za lisiare. to se tie pasa, kada ostare i izgube zube, Jones im
zavee oko vrata ciglu i utopi ih u najblioj bari. Nije li onda, drugovi, kristalno jasno da sve
nedae ovog ivota proistjeu iz tiranije ljudskih bia? Jedino ako se oslobodimo ovjeka,
proizvod naeg rada pripast e nama. Gotovo preko noi moemo postati bogati i slobodni.
to treba da se radi? Nou i danju, duom i tijelom, radimo na tome da zbacimo ljudsku rasu!
Drugovi, moja vam je poruka: Pobuna! Ja, dodue, ne znam kada e doi do pobune, to moe
biti za tjedan dana ili za stotinu godina, ali znam, pouzdano, kao to vidim ovu slamu pod
svojim nogama, da e pravda prije ili kasnije slaviti pobjedu. Razmislite, drugovi, o svom
ivotu i o ovome to sam vam rekao. I, a to je najvanije, prenesite moju poruku onima koji
dolaze poslije vas, kako bi se budue generacije borile do konane pobjede. Ne zaboravite,
drugovi, da morate ostati odvani do kraja. Nita vas ne smije skrenuti s pravog puta. Nemojte
sluati kada vam budu govorili da ovjek i ivotinje imaju zajednike interese, da napredak
jednog predstavlja i napredak drugih. Sve je to la. ovjek gleda jedino svoje interese.
Zato neka medu nama ivotinjama vlada savreno jedinstvo i savreno drugarstvo u borbi. Svi
ljudi su neprijatelji. Sve ivotinje su drugovi. (...)
Jo neto vam elim rei, u stvari samo ponoviti: upamtite zauvijek da je neprijateljstvo
prema ovjeku i svemu njegovom naa dunost. Tko god ima etiri noge, ili krila, taj je
prijatelj. I zapamtite takoer, da u borbi protiv ovjeka ne smijemo spasti na to da mu
sliimo. ak i kad ga pobijedite, nemojte usvojiti njegove poroke. Nijedna ivotinja nikada ne
smije ivjeti u kui, spavati u krevetu, nositi odjeu, piti alkohol, puiti, posjedovati novac ili
postati trgovac. Sve su ovjekove navike grijeh. I to je najvanije, nijedna ivotinja ne smije
tlaiti drugu ivotinju. Slabi ili jaki, pametni ili priprosti, svi smo mi braa. Nijedna ivotinja
nikada ne smije ubiti drugu ivotinju. Sve su ivotinje jednake.1

Prilog 3.
1
Preuzeto iz George Orwell, ivotinjska farma, SysPrint, Zagreb 1996., str. 10-14.

17
Otprilike u to vrijeme svinje su se neoekivano preselile u Jonesovu kuu i tu se nastanile.
Ponovo se ivotinjama priinilo da se sjeaju odluke protiv toga i ponovo ih je Squealer uspio
uvjeriti u suprotno. Apsolutno je potrebno, rekao je, da svinje, koje su mozgovi Farme, imaju
mirno mjesto za rad. A i dostojanstvu Voe (u posljednje vrijeme Squealer je poeo govoriti o
Napoleonu kao o Voi) vie odgovara da ivi u kui nego u obinom svinjcu. Usprkos
tome, nekim je ivotinjama smetalo kada su ule da svinje ne samo da jedu u kuhinji i koriste
salon kao sobu za odmor, ve i spavaju u krevetima. Boxer je preao preko toga s uobiajenim
Napoleon je uvijek u pravu, ali je Clover, kojoj se inilo da se sjea strogog pravila protiv
spavanja u krevetu, otila u suu i tamo pokuala odgonetnuti Sedam zapovijedi. Budui da je
mogla proitati samo nekoliko pojedinanih slova, dovela je Muriel.
Muriel, ree, proitaj mi etvrtu zapovijed. Ne stoji li u njoj da je zabranjeno spavati u
krevetu?
Muriel je sricala s naporom.
Ona glasi... Nijedna ivotinja ne smije spavati u krevetu s plahtama, izustila je konano.
Zaudo, Clover se nije sjeala da je etvrta zapovijed spominjala plahte, ali ako je tako
pisalo na zidu bit e da tako i jest. A Squealer, koji se tog trenutka, u pratnji dva-tri psa, naao
u blizini, postavi itavu stvar na pravo mjesto.
Znai, drugovi, uli ste, ree, da mi svinje sada spavamo u krevetima. A zato ne bismo?
Valjda ne smatrate da je ikada postojala odluka protiv kreveta? Krevet oznaava mjesto za
spavanje. Ako pravilno gledamo, hrpa slame u staji je krevet. Odluka je bila protiv plahti, koje
su ljudski izum. Mi smo, meutim, odstranili plahte i spavamo na gunjevima. I tako se spava
vrlo udobno. Ali, s obzirom na misaoni posao koji obavljamo, mogu vam rei, drugovi, ne
udobnije nego to nam je potrebno. Drugovi, zar nam elite oduzeti pravo na odmor? Zar
elite da svoje dunosti obavljamo premoreni? Sigurno nitko od vas ne eli da se Jones vrati?
ivotinje odmah potvrdie da to ne ele i vie se nije spominjalo da svinje spavaju u
krevetima. Nitko nije prigovorio ni kada je objavljeno da e svinje ustajati sat kasnije od
ostalih ivotinja. (...)
O Napoleonu se vie nije govorilo jednostavno kao o Napoleonu. Svi su mu se obraali na
svean nain, kao na Voa, drug Napoleon, a svinje su uivale u izmiljanju titula poput
Otac svih ivotinja, Uas ovjeanstva, Zatitnik ovjeg tora, Prijatelj paia, i tome slino. U
svojim govorima Squealer bi sa suzama koje su mu curile niz obraze govorio o Napoleonovoj
mudrosti, dobroti njegovog srca, dubokoj ljubavi koju je osjeao za sve ivotinje; posebno za
nesretne ivotinje koje, jo u neznanju i ropstvu, ive na drugim farmama. Uobiajilo se da se
Napoleonu pripisuje svako uspjeno ostvarenje i svaka sretna okolnost. esto se moglo uti

18
kako jedna koko govori drugoj: Pod vodstvom naeg Voe, druga Napoleona, snijela sam
pet jaja u est dana; ili bi dvije krave, uivajui u vodi na pojilitu, znale uzviknuti:
Zahvaljujui vostvu druga Napoleona, kako nam prija ova voda!
Ope raspoloenje na Farmi dobro je izraeno u pjesmi nazvanoj Drug Napoleon, koju je
sastavio Minimus, a glasila je:
Prijatelju nahoadi!
Izvoru blaenstva!
O kako moja dua govori od uvstva
Kad sretnem pogled tvoj
Smirenosti i odlunosti spoj
Poput Sunca na nebu
Drue Napoleon!

Ti si stvoritelj
Svega to tvoja bia vole,
Pun trbuh dvaput dnevno,
Svjea slama za poinak;
Svaki etveronoac, velik ili malen,
U staji svojoj miran ima sanak,
Dok bdije nad svima
Drue Napoleon!

Kad bih imao potomka,

Prije no to bi odrastao do krmka,
Jo kao dojene
Morao bi nauiti
Vjeran i iskren tebi biti.
Da, prvo u ivotu uzviknuo bi on
Drue Napoleon!

Napoleon je bio zadovoljan pjesmom i naredio je da se napie na zidu velike sue nasuprot
Sedam zapovijedi. Iznad pjesme nalazio se Napoleonov portret u profilu, koji je bijelom
bojom nacrtao Squealer.2
2
Isto, str. 62-63., 84-86.

19
Prilog 4.
Nekoliko dana kasnije svinje su u podrumu kue pronale sanduk viskija. Kad su se uselile,
nisu pregledale podrum. Te noi iz kue se ulo glasno pjevanje, u kojem su, na ope
iznenaenje, bili pomijeani i zvuci pjesme ivotinje Engleske. Oko pola deset ivotinje su
jasno vidjele Napoleona kako se pojavio na stranjim vratima nosei stari pusteni eir
gospodina Jonesa, kako je brzo progalopirao dvoritem i nestao u kui. Ujutro se nad kuom
nadvila grobna tiina. Nije se pojavila nijedna svinja. Bilo je gotovo devet sati kad se pojavio
Squealer; hodao je polako i klonulo, oi su mu bile umorne, rep mu je mlitavo visio i sve je
govorilo da je ozbiljno bolestan. Sazvao je sve ivotinje i rekao da ima saopiti stranu vest.
Drug Napoleon umire!
Zaulo se tuno naricanje. Ispred kunih vrata prostrli su slamu, i ivotinje su hodale na
prstima. Suznih oiju pitale su jedna drugu to e uiniti ako im ode Voa. Proulo se da je
Snowball konano uspio Napoleonu otrovati hranu. U jedanaest sati pojavio se Squealer da
izda drugo saopenje. Kao poslednji in na ovoj Zemlji drug Napoleon je donio sveani ukaz:
Uivanje alkohola treba kazniti smru.
Do veeri, meutim, Napoleonu je bilo neto bolje, a slijedeeg jutra Squealer je mogao rei
da se Voa oporavlja. Uveer istog dana Napoleon je ve radio, a slijedeeg jutra saznalo se
da je poslao Whympera u Vilingdon da kupi neke knjiice o varenju piva i peenju rakije.
Tjedan dana kasnije Napoleon je naredio da se preore mala livada iza vonjaka, koju se prije
namjeravalo sauvati kao panjak za ivotinje koje vie nee moi raditi. Reeno je da je
ispaa iscrpljena i da livadu treba ponovo zasijati, ali uskoro se saznalo da Napoleon tu
namjerava uzgajati jeam.
Nekako u to vrijeme desio se jedan dogaaj koji je rijetko tko mogao razumjeti. Jedne noi,
oko dvanaest sati, u dvoritu se uo buan lom pa su ivotinje izjurile iz staja. Bila je
mjeseina. U dnu velike sue, kod stranjeg zida gdje je ispisano Sedam zapovijedi, leale su
ljestve slomljene na dva dijela. Pored njih je, oamuen, puzao Squealer, a kraj njega su bili
tenjer, kist i prevrnuta limenka s bijelom bojom. Psi su odmah oko Squealera napravili krug i
im se mogao osoviti na noge otpratili su ga do kue. Nijedna ivotinja nije mogla shvatiti to
to znai osim Benjamina, koji je znaajna izraza mahao njukom; izgledao je kao da sve
razumije, ali ne eli nita rei.
Nekoliko dana kasnije Muriel je ponovo itala Sedam zapovijedi i primijetila da su ivotinje
jo jednu krivo zapamtile. Mislile su da Peta zapovijed glasi: Nijedna ivotinja ne smije piti

20
alkohol!, ali tu su stajale jo dvije rijei koje su bile zaboravile. U stvari, ta Zapovijed je
glasila: Nijedna ivotinja ne smije piti alkohol preko mjere.3

3
Isto, str. 95-98.

21
Prilog 5.
Meutim, ivjelo se teko. Zima je bila otra poput prijanje, a hrane je bilo jo manje.
Ponovo su, osim psima i svinjarna, svima smanjeni obroci. Suvie kruto pridravanje
jednakosti u obrocima, objasnio je Squealer, suprotno je principima animalizma. Bez veih
potekoa rastumaio je ostalim ivotinjama da ne postoji nestaica hrane; ma to se nekima
priinjalo. Trenutano, to je izvjesno, nali su za potrebno da obroke prilagode situaciji
(Squealer je uvijek govorio o prilagoavanju a nikada o smanjivanju), ali u usporedbi s
Jonesovim vremenom napredak je ogroman. Brzo itajui brojke, kriavim glasom, podacima
im je dokazivao da sada imaju vie zobi, vie sijena, vie repe nego u Jonesovo vrijeme; da
manje rade, da je voda koju piju bolja, da ive dulje, da preivljuje vei broj mladunadi, da u
njihovim stajama ima vie slame i da manje pate od buha. ivotinje su vjerovale svakoj rijei.
Istini za volju, Jones i sve ono to je predstavljao, gotovo im je iezlo iz sjeanja. Znale su da
je sadanji ivot mukotrpan i oskudan, da su esto gladne, da im je hladno i da rade kad god
ne spavaju. Ali, nema sumnje da je prije bilo gore. Bile su sretne to u to vjeruju. Pored toga,
nekada su bile robovi, a sada su slobodne; i Squealer nije propustio istaknuti da je to bitna
razlika.
Sada je trebalo hraniti mnogo vie usta. U jesen su se u isto vrijeme oprasile etiri krmae i
donijele na svijet trideset i jedno mladune. Prasad su bila arena, a s obzirom na to da je
Napoleon bio jedini nerast na Farmi, moglo se pretpostaviti od koga potjeu. Objavljeno je da
e kasnije, kada kupe opeke i drvenu grau, u vrtu pored kue izgraditi uionicu. Za sada je
mlade praie poduavao sam Napoleon u kuhinji. Vjebali su u vrtu, a uili su ih da ne treba
da se igraju s mladunadi ostalih ivotinja. Otprilike u to doba propisano je slijedee pravilo
ponaanja: Sretnu li se na stazi svinja i neka druga ivotinja, potonja se mora skloniti u stranu;
takoer je odlueno da sve svinje, bez obzira na poloaj, nedjeljom smiju na repovima nositi
zelene vrpce. (...)
U travnju je ivotinjska farma proglaena Republikom, pa je trebalo izabrati predsjednika.
Postojao je samo jedan kandidat Napoleon koji je izabran jednoglasno. Istog je dana
objavljeno da su otkriveni novi dokumenti o Snowballovoj suradnji s Jonesom. Sada se
pokazalo da Snowball nije samo pokuao pomou ratnog lukavstva izgubiti Bitku kod staje za
krave, kako su to ivotinje prije mislile, ve da se otvoreno borio na Jonesovoj strani. Zapravo
je on bio stvarni voa ljudskih snaga, on ih je poveo u bitku s poklikom ivjelo
ovjeanstvo. Rane na Snowballovim leima, kojih su se neke ivotinje jo sjeale,
potjecale su od Napoleonovih zuba.4
4
Isto, str. 100-101., 104.

22
Prilog 6.
ivotinje se, meutim, nisu prestale nadati. tovie, nikada ni za tren nisu izgubile osjeaj
asti i povlatenosti to pripadaju ivotinjskoj farmi. Jo uvijek su bili jedina Farma u cijelom
okrugu u itavoj Engleskoj! koju su posjedovale i nadzirale ivotinje. Tome se nikada
nije prestala diviti nijedna od njih, ak ni najmlae ili pridolice kupljene s farmi udaljenih
desetak ili dvadesetak kilometara. Kada su ule kako puca puka, vidjele kako lepra zelena
zastava na jarbolu, njihova srca bi se nadimala od neunitiva ponosa, a razgovor bi uvijek
skrenuo na stare herojske dane, Jonesovo progonstvo, pisanje Sedam zapovijedi i velike bitke
u kojima su poraeni dvononi osvajai. Nisu zaboravile nijedan od starih snova. Jo se
vjerovalo u Republiku ivotinja koju je predvidio stari Major, kada zelenim poljima Engleske
vie nee gaziti ljudska noga. Taj dan e doi; to moe biti uskoro, to moda nee biti za
njihova ivota, ali e jednom ipak doi. ak su tu i tamo potajno pjevuile melodiju
ivotinje Engleske. U svakom sluaju znala ju je svaka ivotinja na Farmi, iako se nijedna
ne bi usudila da je zapjeva naglas. Moda je bila istina da im je ivot bio teak i da im sve
nade nisu bile ispunjene, ali one su bile svjesne da nisu isto to i ostale ivotinje. Ako su bile
gladne, to nije bilo zato to su hranile okrutna ljudska stvorenja; ako su radile naporno, radile
su u svoju korist. Nitko od njih nije hodao na dvije noge. Nitko nikoga nije zvao Gospodar.
Sve su ivotinje bile jednake.
Jednog dana, poetkom ljeta, Squealer je naredio ovcama da ga slijede i odveo ih na drugi
kraj farme, na dio neobraenog zemljita koje je zaraslo brezovim mladicama. Ovce su tamo
provele itav dan, brstei lie pod Squealerovim nadzorom. Uvee se on vratio kui, a budui
da je bilo toplo, ovce su ostale. Tamo su se zadrale itav tjedan a da ih ostale ivotinje nisu
vidjele. Squealer je s njima provodio vei dio dana. Uio ih je, rekao je, novu pjesmu za koju
je bila potrebna osamljenost.
Nakon to su se ovce vratile, zbio se neoekivan dogaaj: jedne ugodne veeri kada su
ivotinje zavrile posao i vraale se na svoje konaite, dvoritem se razleglo uasnuto rzanje
konja. Bila je to Clover. Ponovo je zarzala i sve su ivotinje pojurile u dvorite. Ugledale su
ono to je vidjela i Clover.
Jedna svinja hodala je na stranjim nogama. Da, to je bio Squealer. Malo nespretno, kao da
jo nije sasvim nauio odravati svoje otealo tijelo u tom poloaju, etao je dvoritem ipak
savreno odravajui ravnoteu. Trenutak kasnije na kunim vratima pojavio se dugi red
svinja sve su hodale na stranjim nogama. Neke su hodale bolje, neke loije, jedna ili dvije
ak su se nesigurno zanijele, pa je izgledalo da e im zatrebati tap, ali sve su uspjeno

23
napravile krug dvoritem. Konano se zaulo strano lajanje i kretavo kukurijekanje crnog
pjetlia: pojavio se i sam Napoleon, velianstveno uspravan, okruen psima koji su skakali
oko njega, bacao je poglede s jedne strane na drugu. Prednjom nogom drao je bi.
Nastade grobna tiina.
Iznenaene, prestraene, priljubljujui se jedna uz drugu, ivotinje su gledale dugaki red
svinja, koje su, lagano stupajui, kruile dvoritem. Bilo im je kao da se svijet okrenuo
naglavake. Nastao je pravi ok i u tom trenutku, usprkos svemu usprkos teroru pasa,
usprkos navici koja se godinama razvijala da nikada ne prigovaraju, nikada ne kritiziraju, bez
obzira to se dogodilo bile su spremne izustiti neku rije protesta. Ali upravo u tom
trenutku, kao na jedan znak, sve ovce poee zagluujue blejati:
etiri noge dobre, dvije noge bolje! etiri noge dobre, dvije noge bolje! etiri noge dobre,
dvije noge bolje!
Blejanje je, bez prestanka, potrajalo pet minuta. A kada su ovce prestale, mogunost
protestiranja je izmakla, jer su svinje umarirale u kuu.
Benjamin je osjetio da mu netko gurka rame njukom. Okrenuo se. Bila je to Clover. Njene
ostarjele oi bile su mutnije nego ikada. Ne izustivi ni rijei, njeno ga je povukla za grivu i
odvela na kraj velike sue, gdje je bilo ispisano Sedam zapovijedi. Minutu ili dvije stajali su
gledajui zid premazan katranom na kojem su bila ispisana bijela slova.
Vid mi slabi, rekla je napokon. Ni u mladosti nisam mogla proitati to tamo pie. Ali,
ini mi se da ovaj zid izgleda drugaije. Benjamine, da li su Sedam zapovijedi iste kao to su
bile nekada?
Benjamin je pristao da za trenutak prekri svoje pravilo i proitao je to je pisalo na zidu.
Tamo je sada bila samo jedna Zapovijed. Ona je glasila:

SVE SU IVOTINJE JEDNAKE

ALI NEKE IVOTINJE SU JEDNAKIJE
OD DRUGIH5

5
Isto, str. 115-120.

24
Prilog 7.
Nastavni listi - skupina 1.
Odgovorite na pitanja.
1. Tko su likovi u djelu i nabrojite neke, ukoliko se spominju? (Oekivani odgovor: ivotinje -
svinje, krave, kokoi, konji itd.)
2. Kako stari Major, koji dri govor, oslovljava ivotinje? (Oekivani odgovor: drugovi i
drugarice)
3. U kakvim se drutvenim oblicima u povijesti prakticiralo navedeno oslovljavanje?
(Oekivani odgovor: socijalizam, komunizam)
4. to stari Major govori ivotinjama? to trai od njih? (Oekivani odgovor: da se
suprotstave ovjeku, da se ujedine, da uzmu svoju sudbinu u svoje ruke itd.)

25
Prilog 8.
Nastavni listi - skupina 2
1. Kako se ponaaju svinje, a kako ostale ivotinje?
2. Koja su sva pravila svinje prekrile?
3. Kako ivotinje oslovljavaju svinju Napoleona? Poveite to s nekim povijesnim dogaajem
ili povijesnom osobom.
4. ega se ivotinje najvie boje?

26
Prilog 9.
Nastavni listi - skupina 3.
1. Kakve osjeaje ivotinje gaje prema Napoleonu (Voi)?
2. to su svinje pronale i to su s pronaenim uinile?
3. Na koji su nain svinje promijenile Zapovijed na zidu?
4. Poveite Napoleona s nekim povijesnim dogaajem, povijesnom osobom ili drutvnim
ureenjem.

27
Prilog 10.
Nastavni listi - skupina 4.
1. to se dogaalo na Farmi?
2. Kako su se ivotinje morale ponaati prema svinjama?
3. Kako su se svinje ponaale?
4. Poveite svoje odgovore s nekom povijesnom osobom, dogaajem ili drutvenim
ureenjem.

28
Prilog 11.
Nastavni listi - skupina 5.
1. Kakve osjeaje ivotinje imaju prema ivotinjskoj farmi?
2. to je Squealer naredio ovcama?
3. Kako su se svinje, osobito Napoleon, poele ponaati?
4. Komentirajte Zapovijed.

29
Literatura

Mattes, Wolfgang. Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike,

Zagreb, Naklada Ljevak, 2007.
Rosandi, Dragutin. Metodika knjievnoga odgoja, Zagreb, kolska knjiga, 2005.
Solar, Milivoj. Povijest svjetske knjievnosti, Zagreb, Golden marketing, 2002.

IZVOR:

Orwell, George, ivotinjska farma, SysPrint, Zagreb 1996.

30