Europski kontekst ekspresionizma

(Viktor Žmegač)

-1908. njemački povjesničar umjetnosti Wilhelm Worringer objavio je doktorsku disertaciju

kojom je obuhvatio sintetički pogled temeljnih oblika umjetničkih izražavanja od pradavnih
vremena do danas-> on je pokazivao put radikalizaciji modernog likovnog izraza, pružajući
umjetnički pojmovni i povijesni instrumentarij za njihove poetike

-u ekspresionizmu se od početka očituje zanimljiv paradoks-> umjetnički pokret koji slovi

kao osobito razbarušen može se tumačiti kao tvorevina akademskog razmišljanja

-naslov Worrinegerove rasprave Apstraktion und Einfuhlung (Apstrakicja i uživljavanje)

iskazuje narav tipološkog nacrta; modernistički juriš na akademizam i na mimetičku
realističku poetiku 19. st. Worringer opravdava u svijetlu opće povijesti likovnih artefakata;
temeljna mu je misao da oponašateljski odnos prema iskustvenoj zbilji nije alfa i omega
umjetničke izražajne potrebe->povijest ekspresije valja shvatiti kao određenu izmjenu
oprečnih tipova izražavanja

-jedan od ključnih Worringerovih pojmova termin je Kunstwollen ->to je umjetnička težnja

koja odlučuje o tome kakva će biti narav artefakata

-Worringerova polazišna teza je da su sve umjetničke tvorevine po svojoj najdubljoj biti iskaz
autonomnih zakonitosti, svijeta zasebne logike; kasnije uvodi u argumentaciju psihologiju
svjetonazora-> identifikacijski odnos prema njoj naziva Einfuhlung (kada je čovjeku bliska), a
oprečni Abstraktion (kada se čovjek zbilji suprotstavlja ili je izbjegava tražeći u umjetnosti
magijski prostor duševnog alteriteta)

-Worringerovi teoriju utvrđuje ponovno fundamentalna estetika ekspresionizma

-Worringer je o svojoj vezi s ekspresionizmom progovorio u članku Der Strum-> povezanost

je pronašao u sve izraženijoj težnji ekspresionista prema apstrakciji, prema odbacivanju
mimetičkih obaveza, spremnosti modernista da njeguju srodnost s davnim predajama
takozvane primitivne umjetnosti, naivnih tvorevina starog i novog europskog folklora

-zbornik Der Blaue Reiter-> reprezentativna publikacija skupine umjetnika, mahom

njemačkih i ruskih modernista okupljenih oko Vasilija Kanadinskog i Franza Marca; za
njihovu neobičnu umjetničku internacionalnu Žmegač rabi naziv imaginarni muzej
ekspresionizma

-muzej- povezuje s činjenicom da je u paradigmu modernizma od početka upisan i

historizam, dakle svijet o alteritetu stilova i mogućnosti; ekspresionisti su tražili svoju
protutradiciju

-smotra mnogih književnih i likovnih djela iz razdoblja oko 1910. pokazuje da godine prije
prvog svjetskog rata nisu bile vikend svjetske povijesti nego vrijeme u kojemu su se gomilale
1
naznake tjeskobe i straha, znakovi slutnje budućih katastrofa, ali i otpora prema modernoj
civilizaciji i konvencijama građanskog društva

-u raspravi Sigmunda Freuda Das Unbehagen in der Kultur u središtu razmatranja je odnos
između normativnih i represivnih sastavnica ljudskog društva i individualnih ontogenetskih
činitelja; s tog gledišta ekspresionizam bi se mogao interpretirati kao pojava reakcije na
pravila društvene sredine koja se doživljavaju u duhu suprotne identifikacije

-u ekspresionističkim se djelima često prožimlju dvije temeljne vizure života egzistencijalna

kojoj je conditio humana neodvojiva od brige i utopijska koju bodri historiozofska nada

-ekspresionizam nije bio jedinstvena pojava

-temeljen tendencije fenomena ekspresionizma:

1) shvaćanje da se umjetnost može i mora što više suprotstaviti mimetičkom načelu

2) teza o drugoj zbilji, koja je materijalnoj, vidljivoj zapravo nadređena (Kafka)

3)inačica estetike koja zabacuje mimezu i psihologiju poetika je šoka (poetika kojoj je
temeljni cilj da našu svijest otme automatizu)

4)egalitarizam (odnos prema životnom totalitetu koji pokazuje da ekspresionisti nisu

zanemarivali sučeljavanje s iskustvenom zbiljom); estetika ružnoće i tabuirane sastavnice; -
>Beenove rane pjesme (prizori golotinje, leševa, gnoja, spolovila, tijela u stanju raspadanja)

5)simultanizam-egalitarizam prikazuje građu bez hijerarhije u prostoru, a simultanizam

sugerira to načelo u vremenu; motivi velegrada (otkrivanje velegradske strukture i
velegradskog poleta)

6)namjera da se prevladavaju vrijeme i prostor u ime apstraktne univerzalnosti (mit je jedini

trajni oblik svijesti u životu čovječanstva, javlja se nakana da se uspostavi kontinuitet mitskog
vremena); ističe se u dramskoj književnosti

Pitanje-> što je ostalo od ekspresionizma?

-znatan broj pjesama antologijske vrijednosti (znatno manje uvjerljivih proznih tekstova i
tek nekoliko bitnih drama-> kod nas Krleža)

-prosudba o trajnim postignućima ovisit će o gdje i kako ćemo povući međe pojma
ekspresionizam

-premještanje interesa s poetološkog pogleda na kulturnokritički