Živi svijet 8

Biologija 8
Anatomija Fiziologija
• Znanost o funkcijama
• Znanost o obliku i
organizma
građi tijela. • Proučava:
• grč. anatemnein – • mehanizme koji
rezati, rastavljati u omogućavaju i reguliraju
dijelove. životne procese,
• Dio znanosti o živim • održavanje homeostaze.
bićima – Biologija.
• Podjela:
• Antropotomija
• Zootomija
• Fitotomija
Od atoma do organizma

atom organ

molekula tkivo

stanica

sustav organizam
organa
Vrste tkiva u ljudskomorganizmu

Hrskavično tkivo Pokrovno tkivo Mišićno tkivo

Živčano tkivo Koštano tkivo

Organski sustavi u ljudskomtijelu

Reproduktivni sustav

Živčani sustav

Sustav organa za pokretanje

 Organski sustavi u ljudskomtijelu
Hormonski sustav
Sustav organa
za izlučivanje

Probavni sustav

Krvožilni sustav Sustav organa

za disanje
Sustav organa za kretanje
• Mišićni sustav

Koštani sustav
Osteologija
• Znanost o Kostur:
kostima. • Jedinstvena
• Lokomotorni cjelina kostiju.
sustav: • Međusobno
• Kosti povezane
• Spojevi među zglobovima.
kostima
• Mišići
Kostur čovjeka
• Osnovni potporanj
tijela.
• Omogućuje uspravan
hod.
• Štiti osjetljive
unutrašnje organe.
• Omogućuje pokrete.

Koštana stanica
Koštano tkivo
 Kostur čovjeka
• Novorođenče – 270 kostiju
Kosti glave: • Odrasla osoba -260 kostiju

• lubanja i lice. • Bedrena kost

• Najveća kost u tijelu.
Kosti trupa: • Može se utrostručiti tijekom
• kralježnica, života.

• prsni koš,
• zdjelica.
Kosti udova:
• ruke i noge.
 Kralježnica

• Zakrivljena.
• Oblik dvostrukog “S”
• Omogućuje uspravan Atlas
prvi kralješak
hod,
• ublažava udarce,
• 33- 34 kralješka
• spojeni elastičnim,
Axis
hrskavičnim pločicama, drugi vratni
kralješak
Veze među kostima • Hrskavica

• Zglobovi

• Šavovi
Konstitucija žena - muškarac
• Konstitucija žene
• manja, lakša i nežnija.
• Udio koštanog aparata u
tjelesnoj težini:
• žene - oko 16 %,
• muškarci - oko 18 %.
• Specifičnost građe
zdjelice i zdjeličnog
pojasa:
• Žene – široka i niska,
• porođajni kanal.
Mišićni sustav čovjeka
• Miologija – znanost o
mišićima.
• Mišići – sposobnost
kontrahiranja i opuštanja.
• Zajedno s kostima tijelu
daju oblik.
• Omogućuju pokretanje.
 Mišićni sustav čovjeka
Mišićno tkivo
• Poprečno prugasto
• Poprečno prugasti mišići
• Mišići kostura
• Glatko
• Mišići unutrašnjih organa
• Srčano
• Srčani mišić
Poprečno prugasti mišići
Srčani mišić
• Šupalj poprečno-prugasti mišić.

• Nije pod utjecajem naše volje.

• Kontrahiraju se slično kao i

skeletni mišići:
Krvne žile: • kontrakcija traje duže.
Donose kisik i hranu mišiću.
Živci:
Upravljaju radom mišića.

Glatki mišići
• Nisu pod utjecajem naše
volje. mokraćni mjehur
• Čine stijenku unutrašnjih
organa – želudac, crijevo,...
Pokretanje mišića
• Pokretima mišići upravljaju u parovima:
• dvoglavi i troglavi mišić nadlaktice
• podiže ruku - ispruži ruku
• Mišići za rad troše energiju,
• mišićni umor:
• MLIJEČNA KISELINA.
Unutrašnji organi
• Utroba – viscera • Dišni sustav
• Zajednički naziv za sve • Probavni sustav
organe u visceralnoj
• Mokraćni sustav
šupljini.
• Vegetativna uloga • Spolni sustav
organa: • Žlijezde s unutrašnjim
• Omogućuju kemijsku izlučivanjem
pretvorbu hrane,
• Izmjena tvari.
• Izlučuju nepotrebne
ostatke.
Sustav organa
za disanje
Uloga:
• Prenošenje zraka do pluća.
• Plućni mjehurići:
• Izmjena plinova,
• Kisik i ugljikov dioksid.
Organi za disanje:
• nosna šupljina
• zrak se vlaži, pročišćava,
zagrijava.
• ždrijelo,
• grkljan,
• dušnik,
• dvije dušnice,
• plućni mjehurići:
• obavijeni krvnim
kapilarama.
• pluća
• lijevo krilo - dva režnja,
• desno krilo- tri režnja,
• obavijena opnom –
poplućnica.
Pokreti disanja

Pokreti disanja:
• Udisaj
• ulazi 21% kisika i
0,035% CO2

• Izdisaj
• izlazi 16% kisika i 4%
CO2
• U pokretima disanja
sudjeluju:
• ošit
• trbušni mišići
• međurebreni mišići
Organi za glas
Grkljan
• građen od hrskavice,
• gornji dio dušnika,
• glasnice – dva elastična
mišićna nabora,
• glas nastaje titranjem
glasnica,
• stvaranje glasa – glasnice
jako blizu (zatvorene).
Probavni sustav
Uloga:
• Prima hranu,
• probavlja,
• prerađuje u hranjive
sastojke,
• odstranjuje
neprobavljene i
nepotrebne sastojke.
 • Probavni sustav – probavna
Probavni sustav cijev i probavne žlijezd.e
• Probavna cijev:
• usta - zubi i jezik.
• jednjak i želudac.
• dvanaesnik, tanko i debelo
crijevo.
• crijevni otvor (čmar).
• Probavne žlijezde
• Slinovnice,
• želučane žlijezde,
• gušterača i jetra:
• luče probavne sokove u
dvanaesnik,
• žuč – razgradnja masnoća,
• Probava
• hrana se mijenja
mehanički i kemijski,
probava hrane
• Žvakanjem usitnjuju
hranu.
Zubi
Građa zuba:
• Kruna,
• vrat, mliječno
• caklina, zubalo
(20)
• pulpa,
• korijen.

Vrste zuba:
• sjekutići 8 (4+4)
• očnjaci 4 (2+2) trajno
• pretkutnjaci 8 (4+4) zubalo
(32)
• kutnjaci 12 (6+6)
Zdrava prehrana
Mokraćno – spolni sustav
• Urogenitalni trakt.
• Mokraćni i spolni
sustav.
• Usko povezani.
Sustav organa za izlučivanje
Uloga: bubreg
• Izlučivanje štetnih, bubrežna
otpadnih tvari urinom. arterija
mokraćovod
Građa:
• Dva bubrega bubrežna mokraćni
• Filtracijom proizvode urin vena mjehur
• Dva mokraćovoda mokraćna
• Cijevi koje odvode mokraću iz cijev
bubrega
• Mokraćni mjehur
• Mišični organ Bubrezi:
• Sakupljanje mokraće • Pročišćivanjem iz krvi
izlučuju mokraću
• Mokraćna cijev • Održavaju unutrašnju
ravnotežu
• Izvodi mokraću iz organizma • Stalna količina vode
i soli u organizmu
Spolni sustav
Uloga:
• Održavanje i
produljenje vrste.
• Spolni organi:
• primarna obilježja
muškarca i žene,
• zajednička osnova iz
koje se razvijaju samo
jedni spolni organi.
Pubertet
Muškarac hipofiza
Žena

Izlučuju ženske
spolne hormone
Izlučuju muške
spolne hormone
jajnici
sjemenici

spermij jajna stanica

 Menstruacijski ciklus
1 – 6 dan
sluznica maternice 7 – 12 dan
se ljušti

oljuštena sluznica
razvoj nove
se obnavlja
jajne stanice

15 – 28 dan
13 – 14 dan

ovulacija
jajna stanica
u jajovodu
Menstruacijski ciklus
Menstruacijski ciklus
• Menstruacijski
kalendar: • Sazrijevanje jajne
stanice – ovulacija -
rast sluznice maternice
– mjesečnica.

• Klimakterij –
menopauza.
• Od prvog dana
mjesečnice,
• do zadnjeg dana prije
sljedeće mjesečnice.
Oplodnja
Razvitak od oplodnje do rođenja
Ugnježđenje zametka u maternicu
Funkcija placente
Razvitak od oplodnje do rođenja
Trudnoća Porođaj

Trudnoća - 40 tjedana (280 dana)

Žlijezde s u nutrašnjimizlučivanjem
• Održava organizam u
stanju unutarnje
ravnoteže.
• Prilagođava organizam
promjenama u okolišu.

Suradnja sustava:
• živčani sustav - električni
impulsi,
• hormonski sustav -
kemijske poruke,
• mozak - nadzire rad
žlijezda.
Žlijezde
S vanjskim izlučivanjem S unutarnjim izlučivanjem
(egzokrine): (endokrine):
• slinovnice, • hipofiza,
• znojnice, • štitna žlijezda,
• lojnice. • nadbubrežne žlijezde,
• gušterača,
Izlučuju sokove na • sjemenici (testisi),
površinu ili unutar tijela! • jajnici (ovariji).

Hormone izlučuju u krv!

HORMONI

• Prenose kemijske poruke organima,

• djeluju sporo i dugotrajno,
• potiču rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj...
• POVRATNA SPREGA (veza) – održavanje
hormonske ravnoteže u organizmu.
 hormon rasta
Regulira rast tijela
hormoni hipofize -izravno
utječu na tijelo
hipofiza stvaranje mlijeka, hipofiza
poticanje trudova i održavanje
razine vode u tijelu
štitna žlijezda
štitna žlijezda
Tiroksin
održava sustave u tijelu
aktivnima nadbubrežne
nadbubrežne
žlijezde
žlijezde Adrenalin
potiče tijelo na akciju

Hormoni nadbubrežnih žlijezda

Suzbijaju stres
Kontrola razine soli u tijelu

gušterača Inzulin i glukagon gušterača

održavaju razinu šećera u krvi

Estrogen i progesteron
ženska spolna obilježja
jajnici stvaranje jajnih stanica
sjemenici
Testosteron
muška spolna obilježja
stvaranje spremija
Krvožilni sustav
• Angiologija – znanost
o krvožilnom sustavu.
• Proučava sustav
kanala i kanalića
kojima kola krv.
• Središnji organ – srce
• Krvne žile:
• Arterije:
• od srca prema periferiji
tijela.
• Vene:
• od periferije tijela prema
srcu.
SASTAV KRVI
• krvna plazma - 55% krvi
• voda, otopljene tvari i
bjelančevine
• krvne stanice - 45% krvi
• crvene krvne stanice -
eritrociti
• bijele krvne stanice -
leukociti
• krvne pločice - trombociti
ULOGA KRVI
• Prenosi:
• korisne tvari - hranjive tvari,
hormone,
• štetne tvari - ugljikov dioksid,
produkte izmjene tvari.
• Održava stalnu
temperaturu tijela.
• Raznosi kisik po tijelu.
• Brani organizam od
bolesti.
• Sprječava krvarenje.
 ERITROCITI
• Nemaju jezgru, Krvne stanice
• bjelančevina hemoglobin s ionom
željeza,
• prenose kisik iz plućnih
mjehurića do stanica tijela
(hemoglobin),
• odnose ugljikov dioksid u plućne
mjehuriće,
• svake sekunde stvaraju se i
propadaju milijuni eritrocita.

LEUKOCITI
• Stanice s jezgrom,
• više tipova leukocita,
• uništavaju štetne
mikroorganizme,
• limfociti - nositelji specifi čne
otpornosti (imunosti) organizma.
TROMBOCITI
• Bez jezgre,
• krvne pločice,
• nastaju raspadanjem posebnih
stanica u koštanoj srži,
• sudjeluju u zgrušavanju krvi.
Krvne grupe
• Krvna grupa AB - univerzalni primatelj
• Krvna grupa O - univerzalni davatelj
• Transfuzija krvi – pretakanje
• Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji

Krvna grupa
Crvene
krvne
stanice
nema
protutijela
protutijela
 Krvne žile
Arterije: Kapilare:
• tanke stijenke,
• debele, elastične stijenke,
• izmjena tvari između
• vlastiti mišići,
• odvode krv iz srca,
krvi i stanica,
• izmjena plinova u plućima,
• donose stanicama kisik i
hranjive tvari. • povezuju arterije i vene.

Vene:
• tanje, rastezljive stijenke,
• imaju zaliske,
• otpremaju iz stanice štetne
tvari i ugljikov dioksid,
• dovode nečistu krv u srce.
Srce – građa i funkcija

• U prsnom košu.
• Pumpa krv po tijelu.
• Veličine stisnute šake.
• Težine 300 – 500 g.
• Izvana zaštićeno opnom –
srčana ovojnica.
• 2 predklijetke, 2 klijetke,
srčani zalisci.
• Aorta – najveća arterija u
tijelu.
 Bilo ili puls
• 60 – 80 puta u minuti
• vratna arterija ili arterija Srce – građa i funkcija
zapešća ruke

• Krvni tlak
• Pritisak krvi na stijenke krvnih
žila.
• Najveći u velikim arterijama.
• Normalan krvni tlak 120/80
mmHg.
• Sistola
• pritisak srca
pumpanjem krvi kroz
arterije.
• Dijastola
• pritisak stijenki arterija
- odupiru se protoku
krvi,
• između otkucaja srca.
Optok krvi
Mali optok krvi:
PLUĆA - SRCE
• izmjena plinova u plućima.

Veliki optok krvi:

SRCE - TIJELO
• stanice dobivaju hranu i
kisik,
• iz stanica se odnose
otpadne tvari i ugljikov
dioksid.
Živčani sustav
• Provođenje živčanih
impulsa.
• Prenosi obavijesti iz
unutrašnjosti tijela i
okoline.
• Obrađuje informacije.
• Usklađuje informacije.
• Stvara motorički
odgovor.
 Živčani sustav
Središnji
• Kralježnička moždina
• Mozak
• Smješteni u lubanji.
• Zaštićeni Periferni
• Čvrstim koštanim ovojem.
• Ovojnicama mozga.
• Gangliji – skup tijela
• Cerebrospinalnom tekućinom.
živčanih stanica
• Strukture poput čvora

• Snopovi živčanih vlakana

– živci.
• Povezuju središnje
dijelove sustava s osjetnim
i izvršnim organima.
 Živčani sustav
Tjelesni (somatski) Vegetativni (autonomni)
• Upravlja tjelesnim
pokretima •Upravlja radom unutrašnjih
organa.
•Bez utjecaja volje.
Podijela:
•Simpatikus
• Pomaže pri naporima.
•Parasimpatikus
• Omogućuje odmor organizma.
• Djeluju antagonistički i
usklađeno.
 Živčani sustav
Građa živčane stanice

Tipovi živčanih stanica

živčano vlakno
- akson

kratki ogranci
- dendriti

tijelo živčane
stanice s jezgrom mišićno vlakno
 Živčani impuls
Sinapsa

Putuje duž živčane stanice - električni

U sinapsi – postaju kemijski
 Mozak
• Smješten u lubanji.
• Građa mozga • Zaštićen ovojnicama.
• Tekućina između
ovojnica.
• Mase oko 1,4 kg.
• Troši 20% krvi – kisik.
• Glavni dijelovi:
• veliki mozak,
• mali mozak,
• produžena moždina.
 • Upravlja voljnim pokretima,
veliki mozak • prima, prerađuje, sprema i koristi
informacije,
•mišljenje, pamćenje, zaključivanje,
svijest.
GRAĐA MOZGA

produžena moždina
• Povezuje mozak i leđnu
moždinu,
• upravlja refleksima važnim za
život:
• rad srca,
• disanje, mali mozak
• gutanje,
•Usklađuje voljne i precizne
• kihanje,
pokrete,
• sužavanje zjenica.
•održava ravnotežu tijela.
Produžena moždina
• Križanje živčanih
vlakana iz jedne starne
mozga u suprotnu
stanu tijela.

• Upravlja refleksima
važnima za održavanje
životnih funkcija:
- disanje, rad srca,
gutanje, kihanje,...
Leđna moždina lubanja

ULOGA LEĐNE mozak

MOŽDINE
• Upravlja jednostavnim
refleksnim pokretima kralježnica
• trenutačna reakcija,
• smanjuje moguće
ozljede. leđna moždina
• Povezuje mozak s
periferijom tijela
• obavljanjem
jednostavnih pokreta
rasterećuje mozak.
Smještaj leđne moždine
 Refleksni luk • Podražaj – ubod u prst.

Osjetilna živčana • Leđna moždina –

vlakna
nastajanje refleksa.

• Mišić noge se steže –

noga se pomakne.

Motorička živčana
vlakna • Refleksni put – put
podražaja do reakcije
SIVA TVAR
BIJELA TVAR mišića na podražaj.
Osjetilni organi
Osjetila Osjetni organi:
• Receptori živčanog • Vidni.
sustav. • Slušni.
• Primaju kemijske i
• Njušni.
fizikalne podražaje iz
• Osjetni.
vanjske sredine.
• Senzorna vlakna –
Put podražaja: provode podražaje iz
1. Receptor osjetnih organa
2. Osjetni živac • Osjet dodira, pritiska,
3. Središnji živčani temperature i boli
sustav • Proprioceptivni osjet.
• Percepcija osjetnih
organa
Osjetila
Nastajanje osjeta:

OSJETILNI
ORGAN
Osjetilo vida

OSJETILNI
ŽIVAC
Osjetilo njuha

SREDIŠTE U
MOZGU
Osjetilo sluha
 Osjetilo vida
Glavni dijelovi
oka – očna
jabučica:
• rožnica,
• bjeloočnica,
• zjenica,
• leća,
• žilnica,
• mrežnica:
• žuta pjega,
Građa oka
• slijepa pjega, • pomoćni dijelovi
oka:
• šarenica, • trepavice,
• staklovina. • kapak,
• suzna žlijezda,
• očni mišići,
• vidni živac.
Nastajanje slike u oku

• Oko - vidni živac - središte za vid u

velikom mozgu.
• Leća lomi zrake svjetlosti.
• Slika u mozgu – obrnuta i umanjena.
• Okom gledamo – mozgom vidimo.
Svojstva oka

Prilagođavanje oka:
• Vidne stanice u
mrežnici (žuta pjega).
• Trodimenzionalna slika
• Gledanje s oba oka

• Daleko – blizu.

Plastičnost slike
Svojstva oka
• Svjetlo – tama
• Širenje i sužavanje
zjenice.

• Boje
• Štapići
• reagiraju na svjetlost
• čunjići
• odgovorni za boju
• najgušći u žutoj pjegi
Poremećaji vida
Mane oka
• Kratkovidnost
• Osoba ne vidi daleke
predmete.
• Dalekovidnost
• Osoba ne vidi predmet blizu.
• Slabovidnost
• Zamagljen vid.

Dalekovidni – Kratkovidni –
konveksne leće konkavne leće
 Osjetilo
sluha

• Uho – organ za sluh i

ravnotežu.
• Detektira vibraciju,
frekvenciju i amplitudu
(glasnoću) zvuka.
 Kako nastaje zvuk u uhu?
• Slušne košćice prenose zvuk na
pužnicu.
• Uške hvataju zvukove. • Slušne stanice s dlačicama.
• Zvukovod provodi titraje • Pretvaraju podražaj u električni
zvučnih valova impuls.
• Udaraju u bubnjić. • Slušni živac – središte u mozgu.

• Bubnjić prenosi titraje na

slušne košćice:
• Čekić, nakovanj i stremen.
• Pojačavaju zvuk titranjem.
 Organ za ravnotežu
Vestibularni aparat
• Kontrolira ravnotežu. • Receptori detektiraju je li
glava uspravna ili nije.
• U srednjem uhu.
• Šalju impulse mozgu.
• Sastoji se od tri polukružna
kanalića iispunjena
tekućinom.
• Ušne vrećice sa stanicama s
dlačicama
• Bilježe promjene položaja.
Osjetilo okusa

• Receptori za okus.
• Smješteni na jeziku
• Vrh i strane.

• Okusni pupoljci
• Okusne bradavice

• 4 receptora:
• Slatko
• Slano
• Gorko
• Kiselo
Osjetilo okusa

Osjetu okusa doprinose:

• Miris
• Tekstura
• Temperatura

Kemijski podražaj – električni signal –

okusni živac –
središte za okus u velikom mozgu
Osjetilo mirisa

• Njušne stanice u nosu.

• Mirisi podražuju živčane završetke njušnih stanica.
• Električni signali putuju u središte za njuh u mozgu.
• Smješteni u koži. Kožna osjetila
• Receptori za dodir i temperaturu:
• Opip, bol, toplo, hladno.
• Različite količine receptora.
• Različita mjesta u tijelu
• pr. nekoliko receptora za dodir – peta
• mnogo receptora za toplinu - rame
Koža
Građa kože:
• Pousmina – vanjski sloj
• Sloj živaca.
• Sloj odumrlih stanica.
• Neprestano se obnavlja.
• Sloj živih stanica.
• Melanin – pigment.

• Usmina – unutrašnji sloj

• Elastična vlakna.
• Vezivno tkivo, osjetilni živci i
krvne žile.
• Žlijezde znojnice i lojnice.
• Dublji slojevi – osjetila za
dodir, bol, toplinu, hladnoću.
 Koža
Uloga kože:
• Zaštitni organ cijelog tijela.
• Površine 1,6 – 1,9
četvornih metara.
• Organ za izlučivanje:
• Znoj i loj.
• Regulira tjelesnu
temperaturu.
• Vručina – koža se znoji –
hladi se.
• Osjetilni organ:
• Tijelo osjeća okolinu.
 Literatura Napokon
• Pevalek-Kozlina B., Springer, O. Živi svijet 3,
je
Fiziologija čovjeka i životni procesi u biljkama. gotovo!
Profil international, 2007.
• Vježba 5. Pravilna prehrana

Hvala na pažnji!