1.

Vertebrae cervicales

Vratnih kralješaka ima 7. Atlas je prvi. On nema trupa. Gradjen je od dva luka, arcus vertebrale, koja
tvoje otvor, foramne vertebrale. Prednji luk je arcus anterior ,a stražnji arcus posterior. Na mjestima
spajanja lukova nalaze se zadebljanja, massa lateralis, koja nosi poprečne nastavke, processus
transversus, s otvorima, foramen transversium. Na lateralnoj masi se nalaze zglobne plohe: gornje,
facies articulares superior, te dojnje,facies articularis inferior. One služe za povezivanje medju
kralješcima. Aksis je drugi kralješak. Ima svoj vlastiti trup na kojem se nalazi dens axis. On predstavlja
trup koji zapravo pripada atalsu al je srastao sa axisom. Na dens axisu se nalazi facies articulares
anterior koji se veže sa fovea dentis na prednjem luku atlasa tvoreci jednu zglobnu vezu. Druga veza
ide preko facies articulares posterior na axisu, i ligamentum transversum atlantis na stražnjem luku
atlasa. Ostali kralješci imaju nešto veće tijelo, trnasti nastavak isto. Idući do 7og(vertebrae
prominens) trnasti nastavak se povećava. Imaju prenjde kvržice tuberculum anterius, koje odgovaraju
rudimentarnim rebrima, i stražnje tuberculum posterisu, koje odgovaraju pravim poprečnim
nastavcima. Ovakva rudimentarna rebra nalazimo i kod slabinskih kraljesaka sto predstavlja
povezanost medju njima. Poprecni nastavakl kod 6og vratnog kraljeska, tuberculum caroticum, nalazi
se u blizini karotidne arterije, stoga se pritiskom na njega, moze zaustaviti krvarenje iz ove zile.

2. Os sacrum
Predstavlja kriznu kost.Ona je svojim kranijalnim djelom povezana na 5ti slabinski kraljezak. Nastala
je srascivanjem 5 kriznih kraljezaka (vetretbrae sacrales) te 4 intervertebralne ploče (disci
intervertebrale). Svojim vrhom (apex ossis sacri) koji se orijentiran kaudalno vezana je za trticnu
kost(oss coccygis). Na njezinoj prednjoj, ventralnoj strani, facies plevina, mogu se uociti 4 linije, linea
transversea, koje predstavljaju mjesta srascivanja kraljezaka. Sa obje strane tih linija nalaze se po 4
otvora, foramina sacralia, koja se spajaju s dorzalnim otvorima, foramen sacralis dorzalis. Sa dorzalne
strane, facies dorzalis ossis sacri, koja je hrapava, nalazi se vise grebena. Jedan jedini je sredisnji,
crista sacralis mediana,koji predstavlja ostatke trnastih nastavaka, parni su cristae sacraliae
intermediana koji predstavlja ostatke zglobnih nastavaka, te parni crista sacralis lateralis,(poprecni
nastavci). Na medijalni greben se kranijalno nastavlja gornja zglobna povrsina, facies articulares
superirores, koja se veze na 5ti slabinski kraljezak tvoreci (ptomotorium), a kaudalno se nastavljaju
kvrzice, cornua sacralia, na koja se veze trticna kost..

3. Os occipitale
Predstavlja zatiljnu kost. Ona najvecim djelom cini fossa crani posterior, gradjena je iz squama ossis
occipitalis, pars basalis, et partes laterales. Na vanjskoj lubanjskoj bazi, na pars bazalis uocavamo
tuberculu phayngeum, predstavlja mjesto vezanja gornjih vratnih sveza (sveza phayinxa), na partes
laterales leze condyli occipitales, za zglobno povezivanje sa atlasom, a na squama ossis occipitalis
uočavamo sljedece strukture: protuberantia occipitalis externa, crista occipitalis externa. Lineae
nuche superiores, inferiores et supreme. S unutarnje strane nalazimo protuberantia occipitalis
internu, crista occipitalis interna, od protuberantiae prema gore se pruza sulcus sinus saggitalis
superior, a prema dolje crista, sve do foramen magnum. Lateralno ide sulcus sinus transversus, koji
prelazi u sulcus sinus sigmoideus. Ona omedjuje foramen magnum, najveci otvor lubanje. Na
lateralnoj str lezi incisura jugularis, koja sa istoimenom na temporalnoj kosti tvori foramen jugulare.
U podrucju condyla lezi canalis n. hypoglossi, i iza ponekad canalis condylaris, za emissarionu venu.
Veze se preko sutura lamboidea za ossa parietalia, preko clivusa sa sphenoidalnom kosti, a preko
sutura mastoidooccipitalis za mastoidnim nastavkom temporalne kosti.
4.Os sphenoidale
Predstavlja neparnu kost neurokranija. Gradjena je iz corpus, ala major, ala minor et processus
pterygoideus. Corpus je poput kocke gradjen. Na prednjoj strani, koja je orijentirana prema cavum
nasi, nalaze se otvori sfenoidnog sinusa, apertura sphenoidalis. U sredini je crista mediana, koja
prema distalno zavrsava u rostrum. Gornja ploha je oblikovana u dorsum selae, u cijoj udubunu
(fossa hypophysialis) lezi hipofiza. Straga je omedjena sa dorsum selae, i processus clinoidei
posteriores, sprijeda sa processus clinoidei anteriores, koji dolaze od alle minores ossis sphenoidalis.
Mala krila sfenoidne kosti su orijentirana prema naprijed, gore i lateralno. Na sebi sadrze canalis
opticus, kroz koji prolazi n. opticus, et a. ophtalmica, to je veza izmedju fossa crani media et orbita.
Velika krila se pruzaju prema lateralno i dolje. Sa malim tvore fissura orbitalis superior kroz koju u
orbitu ulaze n. oculomotorius, n trochlearis, n. abducens, et n. ophtalmicus. I izlazi v. ophtalmica
superior. Velika krila jos sadrze foramen rotundum, koji predstavlja vezu izmedju fossa crani media i
fossa pterigopalatina, a tuda ide n. maxilaris, i foramen ovale koji vodi u fossa infratempolaris, i tuda
prolazi n. mandibularis. Zadnji otvor je foramen spinosum, kuda ide a meningea media, i r.
meningeus, od n. mandibularis. Processus pterygoidei, vidljivi su samo izavana. Oni se gradjeni od
lamina medialis i lamina lateralis između koji se nalazi incisura pterygoida, koju zatvara processus
pyramidalis ossis palatini. Na lamina medialis lezi hamulus, jedna mala kukica za koju se hvata m.
levator veli palatini. U prodrucju processus pterigoidei nalazi se i canalis pterigoidei, koji vodi prema
fossa pterigopalatina.

5.Os frontale
Ceona je kost, gradjena iz squama ossis frontalis, partes orbitales, et pars nasalis. Squama ima
sljedece strukture (facies externa): tuber frontale, glabella, arcus superciliaris. Od pars orbitalis dijeli
ga margo supraorbitalis na kojem nalazimo medijalno incisura (foramen) frontalis/le, te lateralno
incisura (foramen) supraorbitalis/le. Pars orbitalis cini krov orbite. Lateralno nalazimo fossa glandulae
lacrimalis, a medijalno trochanter, gdje zaokrece tetiva m. obliquus oculi superor. Izmedju partes
laterales lezi pars nasalis sa izbocinom spina nasalis, na koju se nadovezuju ossa nasalia. Tu je
smjestena incisura etmoidalis za uglavljenje etomoidne kosti. I naprijed foramen etomoidale anterior,
te foramen etomoidale posterior straga. Na vanjskoj strani skroz lateralno uocavamo jos i facies
temporalis koja je od facies externa odijeljena linea temporalis. S unutarnje strane, facies interna, os
frontale sadrzava crista frontalis, od koje polazi sulcus sinus sagittalis superior.

6. Os paretale
Parna kost. Obje medjusobno povezane preko sutura sagittalis, sa frontalnopm preko sutura
coronalis, a sa occipitalnom preko sutura lamboidea, preko sutura squamosa sa temporalnom kosti.
Veze se i sa sfenoidnom, preko sutura sphenoparietalis, te sa mastoidnim nastavkom preko sutura
mastoidoparijetalis. Ova kost je kockastog oblika, ima margo occipitalis, margo frontalis, margo
sagittalis, et margo squamosus. Ima i neke kutove, angulu occipitalis, angulus frontalis, angulus
mastoideus te angulus sphenoideus. S unutarnje strane nalazimo sulcus sinus sagittalis superior i
sulcus sinus sigmoideus, te sulci arteriosi, za ogranke a. meningea media.
7. Part petrosa ossis temporalis
Petrozni dio temporalne kosti izvana obuhvaca processus matoideus, sisasti nastavak koji je kod ljudi
razlicito razvijen, ovisno o stupnju razvoja m. sernocleidomastoideusa koji se tu hvata. Medijalno od
nastavka je smjestena incisura mastoidea, koja predstavlja polaziste venter posterior m. digastirci. Tu
cesto jos moze iza biti i foramen mastoideum za emisarionu venu.

Iznutra pars petroza temporalne kosti obuhvaca jednu strukturu koja je slicna piranidi, u cijoj se
sredini nalaze strukture unutrasnjeg, srednjeg uha. Podijeljena je izvana na facies anterior, i
posterior,koje su vidljive iznutra, u podrucju fossa crani media, te facies inferior, koja je vidljiva na
basis crani externa. Na facies anterior nalazimo impressio trigeminalis, gdje je umetnut ganglij
nervusa trigeminusa, tu su smjesteni canalis n. petrosi majoris et minoris, te jos lateralnije, jedna
uzvisina koju tvori prednji polukuzni kanalic, eminentia arcuata. Pored uzvisine je tegmen timpani, ili
poklopac bubnjista, na margo superior,koji dijeli prednju i straznju plohu, vidi se sulcus sinus petrosus
major. Na facies posterior lezi porus acusticus internus, koji vodi u meatus acusticus internus, tu
ulaze n intermedius, vestibulocochlearis, i facialis. Tu se nalazi i incizura jugularis koja sa istoimenom,
na occipitalnoj kosti tvori foramen jugulare. Na samom vrhu lezi jedan dio sulcus sinus petrosus
minor. Facies inferior, vidljiva izvana, obuhvaca foramen jugulare, jedan dio. Tu je smjestena fossa
jugularis u kojoj lezi bulbus vene jugularis, i prelazi u canalikulus mastoideus za r auricularis n vagusa.
ispred njega apertura externa canalis carotici. Izmedju je fossula petrosa u koju je umetnut ganglij n
glossopharingeusa. S toga podrucja izbocuje se jedan nastavak, processus styloideus iza kojeg lezi
foramen stylomastoideum.

8.Cavitas timpanica
Predstavlja bubnjiste. Nalazi se u podrucju auris media, odnosno srednjeg uha. Obuhvaca slusne
koscice, predstavlja mjesto odakle se slusna cjevcica, tuba auditoria otvara prema farinksu.
Podijeljena je na tri kata. U gornjem koji se naziva i epitimpanona, leze najveci dijelovi cekica i
nakovnja. Sa straznje strane preko recessusa epytimpanicus otvara se prema celule mastoidee.
Srednji kat je mezotimpanon, izmedju bubnica i promontoriuma, i dojnji, ili hipotimpanon, gdje se
tuba otvara.

Omedjenja su sljedeca:

Krov bubnjista cini tegmen timpani-paries ttegmentalis, koji odvaja bubnjiste od temporalnog reznje.

Prendnji zid cini onaj koji granici sa carotidnim kanalom, paries caroticus. Odatle polazi m tensor
timpani, i tuba.

Dno se proteze do fossa jugularis, pa je to paries jugulairs.

Straznji je u kontakntu sa antrum mastoideum, zove se u paries mastoidea. Tu se izbocuje eminentia

pyramidalis, odakle polazi m stapedius.

Lateralni je paries membranacea, granica cine bubnic, te mali kostani dioe iznad njega, koji dijeli
bubnjiste od vanjsok zvukovoda.

Medijalni zid je najkompliciraniji, jer granici sa unutarnjim uhom. Izbocuju ga, puznica cinci
promontorij, iznad nje je ovalni otvor ili fenestra vestibulu, gdje je umetnuta baza stapesa. Ispod je
okrugli ili fenestra cochle. Zatim prominentia canalis facialis iznad ovalnog otvora, i izan njega
prominentia semicanalis circularis lateralis,koju tvori lateralni polukruzni kanal. Zatim jos semicanalis
m tenzoris timpani, i semicanalis tube auditive.

9.Orbita
Cini je 7 kostiju. Krov najvecim djelom cini pars orbitalis ossis frontalis, straznji zid alae majores et
minores ossis sphenoidalis, koje omedjuju fissuru orbitalis superior. Medijalni zid od sprijeda prema
natrag cine, processus frontalis maxilae, os lacrimale, processus orbitalis ossis ethmoidalis. Dno
medijalno maxilla, lateralno os zygomaticum, te ona skupa sa os frontale zatvara lateralnu stijenku
orbite. I mali dio straznje stijenke cini processus orbitalis ossis palatini.

10.Cavum nasi
Predstavlja nosnu supljinu. Omedjena je gore sa ossa nasalia, lamina cribrosa ossis ethmoidalis,
lateralnu stijenku, ossa nasalia, maxilla, concha nasalis inferior, concha nasalis superior et media,
koje su dijelovi etmoidne kosti, os lacrimale, processus uncinatus etmoidne kosti, i lamina
perpendicularis ossis palatini. Dno cine najvecim dijelom processus palatinum maxilae, et lamina
horizontalis ossis palatini. I malim djelom prema dorzalno palatum mole (meko nepce).

11.Os zygomaticum
Predstavlja jagodicnu kost. Ona je trokutastog obila, rijec je o parnoj kosti koja se preko processu
frontalis povezuje sa ceonom kosti, preko processus maxillaris sa maxillom, a preko processus
temporalis sa temporalnom kosti, i tako tvori arcus zygomaticus. Unutar nje nalazimo canalis
zygomaticus, koji je oblika slova y, zapocinje u podrucju facies orbitalis ossis zygomatici kao forame
zygomaticoorbitale(tu ulazi n.zygomaticoorbitale, grana n.maxilaris), zavrsava na facies lateralis kao
foramen zygomaticofaciale(tu izlazi n. zygomaticofaciale), a na facies temporalis kao foramen
zygomaticotemporale(izlazi n. zygomaticotemporale).

12. Os palatinum
Predstavlja nepcanu kost, gradjena je iz lamina horizontalis, koje su kako sama rijec kaze,
horizontalno polozene, i medjusobno spojene preko sutura mediana, Cine dno nosne, i krov usne
supljine. Na strani koja je orijentirana prema nosnoj supljini nalazi se crista nasalis, za koju se jednim
djelom veze vomer. Prema natrag lamine horizontalis zavrsavaju kao spina nasalis posterior.
Lateralno se protezu laminae perpendicularis, koje cine lateralni zid cavum nasi. One sadrze na sebi
processus orbitalis koji ulazi u gradju zida orbite, processus maxillaris, prema gornjoj celjusti,
processus nasalis, prema nosnoj supljini, te processus sphenoidalis, koji sa processus orbitalis tvoji
incisura sphenopalatina, koja zapravo predstavlja osnovu za foramen sphenopalatinum, preko kojeg
a. sphenopalatina (od a. maxillaris) dospjeva u cavum nasi. I jos zadni processus pyramidalis, koji ide
izmedju lamina lateralis et medialis, processus pterygoidei, te zatvara incisura pterigoidea.
13.Septum nasi
Cine je lamina perpendicularis ossis ethmoidalis, te vomer, jednim djelom crista nasalis processus
palatini maxillae, te crista nasalis ossis palatini, te crista sphenoidalis, nasalis te ethmoidalis.
Hrskavicni dio cini cartilago septi nasi, ventralni dio.

14. Mandibula
Dojnja je celjust. Neprana kost, koje je gradjena od corpus mandibulae, preko angulus, prelazi u
ramus. Na ramusu razlikujemo ventralno processus coronoideus, i dorzalno processus condilaris za
zglobno povezivanje sa os temporale. Izmedju ta dva nastavkla lezi incisura mandibulae, kroz koju idu
vasa massenterica et n. massentericus. S unutarnje str ramusa imamo lingulu mandibulae, mjesto
anestezijkog pristupa mandibularnom zivcu, te mjesto di se hvatal lig. Sphenomandibularis. Tu se
preko foramen mandibule otvara canalis mandibularis (tu ulazi grana n. mandibularis- n alveolaris
inferior) a zavrsava na prednoj str kao foramen mentale di izlazi n. mentalis i vasa mentalis. U
podrucju brade nalazimo trigonum mandibulae, koji ima jedno izbocenje protuberantia mentalis, i
tuberculum mentale. U podrucju angulus mandibulae izvana se nalazi tuberostitas masseterica
hvatiste m. masseter, iznutra je tuberostitas pterygoidea (za m. pterygoideus med.). s unutarnje str
brade lezi spina mandibulae, i postranicno dvije fossae digastrici za venter anterior m. digastici. S
unutarnje str ramus od foramen mandibulae ide sulcus mylohyoideus za n. mylohyoideus. Iznad
njega je linea mylohyoidea za m.mylohyoideus. tu leze jos fossa (fovea) glandulae sublingalis et
submandibularis.

15.Articulacio temporomandibularis
Konvekasnu zglobnu plohu cini processus condylaris mandibulae, caput mandibulae sa collumn,
konkavnu fossa madnibularis ossis temporalis i tuberculum articulare. Izmedju njih je umetnut discus
articularis, koji ovaj zglob dijeli na gornji, articulatio discotemporale-klizni. I dojnji articulatio
discomandibularae, sarninski ili kutni. Zglob je ojacan sa lig. Laterale ili temporomandibulare, te lig
stylomandibulare koji ide od processus styloideus ossis temporalis, i hvalat se na ramus mandibulae,
on na dodiruje zglobnu cahuru, i drugi lig. Sphenomandibularis od sipna ossis sphenoidalis i hvata se
na lingula mandibulae. Ni on se sudjeluje u zglobnoj plohi.

16. Costae
Ima 12 pari rebara. Podjeljini su u tri skupine. Costae verae cini 7 prvih pari rebara, koji su povezani s
incisura costalis na sternumu, a promjer se povecava od 1 do 7. Drugu grupu cine costae spuriae, to
je dojnjih 5 pari rebara. Tu su najcesce 8 i 9, te u trecini slucajeva i deseti vezivnom hrskavicom
povezani za 7 rebro na sternum. Treca skupina su costae fluctuantes, tu spadaju 11,12, te dvije
trecine 10. Oni na svojim zavrsecima imaju hrskavicu, i slobodno strse u trbusnoj supljini. Costae su
gradjeni iz tri dijela, glava, caput costae, vrat, columm costae, te trup, corpus costae. Glava je okrugla
i sadrzi facies articularis capitis costae, koji se spaja sa foveom costalis na kraljesku. Od 2-10tog rebra
glava je njima podjeljena sa crista articularis capitis costae na gornji, manji dio, te dojnji veci dio, tako
da se kod tih rebara, njihova gornja povrsina uzglobljuje sa foveom costalis inferior gornjeg susjednog
kraljeska, a dojnja sa pripadajucim kraljeskom. Samo kod 1,11, i 12 ta podjela ne postoji. Vrat je
trokutast, krece se do tuberculum costae, koji sadrazi facies articularis tuberculi, koji se spaja sa
poprecnim nastavkom kraljeska. Trup je plosnat, dorzalno se krece do angulus costae, tu se ventralno
zaokrece. Sadrzi sulcus costae, za krvne zile i zivce. 3 su zakrivljena rebara. Po povrsini je odg za
izboceni izgled toraksa. Veci je na gornjim rebrima, prema dolje se smanjuje. po rubu opisuje dublju
poziciju sternalnog zavrsetka, najvise na prijelazu iz vrata u trup rebra. Po uzduznoj osi ili torziju
iskazuje se na sredisnjim rebrima, da njihov vertebralni zavrsetak lezi okomito, sternalni strmo. 1
rebro sadrzi sulcus a. subclaviae, sulcus v. subclaviae, te tuberculum m. scaleni anterioris, a 2
tuberculum m. serrati anterioris.

17.Scapula
To je jedna pločasta kost u obliku trokuta. Ima tri ruba(margo medialis, margo lateralis i margo
superior), tri kuta(angulus inferior,angulus posterior i angulus lateralis) te dvije površine(facies
costalis(anterior) i facies posterior). Prednja povrsina ima plitku udubinu, incisura subscapularis, koja
sadrži 3-4 linae musculares za vezanje mišića. Straznja povrsina ima jednu uzvisinu, spina scapulae,
koja djeli scapulu na 2 dijela: prvi je duboka jama,incisura supraspinalis, a drugo je ravna površina,
incisura infraspinalis. Spina se medijalno zavrsava u kutu,trigonium spinalis, a lateralno se siri do
kuta, angulus acromii, te se pravokutno zaokrece i zavrsava u acromionu, tj vrhu ramena. Ona
lateralno zavrsava 1cm prije margo lateralis, tu se nalazi cavitas ganeloidalis. Na spini razlikujemo
trigonum spinae, i tuberculum deltoideum, hvatiste za m. trapezius.

18.Clavicula
Predstavlja kljucnu kost. Rijec je o jednoj dugoj, cjevastoj kosti. Zavijena je u obliku slova s. dvije
trecine medijalne strane su konveksne prema ventralno, a lateralna je konkavna prema ventralno. Na
medijalnoj strani se nalazi extremitas sternalis, odnosno facies articulares sternalis, koji sa
sternumom (facies clavicularis ) drzaca sternuma tvori zglob, articulacio sternoclavikularis. Na toj
medijalnoj strani gledajuci s dojnje strane nalazi se impressio ligamentum costoclavicularis za vezanje
ligamenta, iduci od njega se proteze sulcus m. subclavi koji sadrzi foramen nutricia gdje ulaze
hranidbene arterije. Na laterlnoj starni se nalazi extremitas acromialis, tj facies a. acromialis, za
vezanje clavikule na acromion (apofiza) scapule-lopatice. Acromion sadrzi facies a. clavikularis. Tu se s
dojnje strane nalazi tuberositas ligamentum corakoclavikulare, koji se dijeli u ventralni dio linea
trapezoidea odakle polazi lig trapezoidea, te dorzalno tuberculum conoideum odakle polazi lig.
Conoideum .

Articulatio sternoclavicularis je zglob izmedju sternuma, tocnije manubrium sterni sa svojom incisura
clavicularis sterni (konkavno), te clavicula sa svojojm facies articularis sternalis (konveksno tijelo).
Izmedju ove dvije plohe umetnut je discus articularis. Ovo je modificirani kulasti zglob. 3 stupnja
pokretanja: elevatio 50stupnjeva, depressio 5, retroflexia i anteroflexia 30. Ojacan je sa lig
sternoclaviculare anterius(sprijecava povlacenje ramena natrag) , posterius (sprijecava povlacenje
ramena naprijed), costoclaviculare(prijeci u svim smjerovima), te interclaviculare(sprijecava
spustanje claviculae)-kuglasti modifficirani
19.Sternum
Predstavlja prsnu kost. Plocastog je oblika, neparna. Povezuje rebra tvoreci s njima strukturu poput
bacve. Sastoji se iz tri dijela. Drzaca,manubrium sterni, tijela, corpus sterni, te macolikog izdanka,
processus xyphoideus. Drzac i tijelo su povezani vezivnom hrskavicom, symphisis manubriosternalis,
a tijelo i izdanak hrskavicnim spojem, symphisis xyphosternalis. Gradjeni su od spongioze i tankog
ovoja. Drzac je kranijalno siri, na samom vrhu ima lateralno postavljene dvije zglobne povrsine, facies
clavikularis, za kljucnu kost. Sa strane ima dvije incisura costalis prima za prvi par rebara. Drugi
incisura costalis nalazi se na mjestu spajanja drzaca i tijela. Takvih je 7 incisura costalis, za 7 pari
rebara.

Articulatio sternocostalis predstavlja zglobnu vezu izmedju prsne kosti i rebara. U tu vezu artikuliraju
ventralni zavrseci hrskavice rebara sa incisura costalis koja se nalazi na sternumu. Te incisure su
ppolozene s obje strane sternuma, pobocno, ima ih 7 za 7 pari rebara. Ojanaci su ti zglobovi sa ligg.
Sternocostale radiata, membrana sterni koja se proteze po citavom sternumu.

20.Articulatio humeri
Predstavlja zglobnu vezu izmedju scapulae tj. cavitas glenoidalis, koji je konkavna zglobna ploha, te
caput humeri koji predstavlja konveksnu zglonu plohu. Rijec je o najpokretljivijem zglobu u tijelu,
kuglasti zglob, articulatio spheriodea. Konveksna zglobna poha je skoro 4 puta veca od konkavne, pa
je konkavna pojacana dodatno sa labrum glenoidale vezivno hrskavicna usna, koja je 3-4 mm debela,
ventralno najdeblja. Cahura zapocinje na vanjskoj str labrum glenoidale, preko tuberculum
supraglenoidale, i hvata se na collum anatomicum. Ligamentarni aparat je lig coracohumerale koji ide
od processus coracoideus scapulae, i hvata se na tuberculum majus et minus, lig glenohumeralia
superiora, mediana, inferiora, lig. coracoglenoidale, lig. transversum humeri koji nadsvodjuje incisura
intertubercularis, i prekriva caput longum m. bicipitis brachii. 4 suzne vrece u ovom zglobu. S njim
komuniciraju subtendinea m. subscapularis, i subcoracoidea, ne komunicira, subacromialis, i
subdeltoidea. 3 pokreta anteverzija i retroverzija oko transverzalne osi (170, uz elevaciju i 180,
retroverzija:40), abdukcija i addukcija oko sagitalne (150 cista abdukcija, 180 uz vanjsku rotaciju), i
ubutarnja (30) te vanjska (60) rotacija oko vertikalne osi..

21.Articulatio cubiti
Lakatni zglob je jedan slozeni zglob. U njemu artikuliraju 3 kosti. Svaki zglob u kojem nalazimo 3 ili
vise kostiju nazivamo articulatio composita. S jedne strane imamo konveksnu zglobnu plohu trochlea
humeri, koja se zglaba sa konkavnom zglobnom plohom incisura trochlearis ulnae. Oni grade
articulatio humeroulnaris, koji je jedan valjkasti s mogucim kretnjama flexia-extensia. Drugi je zglob
izmedju humerusa, konveksna zglobna ploha-capitulum humeri, i radiusa, konkavna zglobna ploha-
fovea articularis capitis radii. Ovdije je rijec o jednom kuglastom zglobu, (articulatio spheroidea), tu je
moguca flexia- extensia, te pronacia i supinacia, tj rotacia. I treci zglob je articulatio radioulnaris
proximalis, koji je jedan obrtni oblik valjka(articulatio trochoidea). Tu sudjeluju caput radii, sa
cicumferenti articularis, te incisura radialis ulnae. Cahura obuhvaca sve tri fossae, epicondili su van
nje. Ligamentum anulare radi ojacava articulatio radioulnaris proximalis, a ligamentum collaterale
radi ide od epicondylus humeri lateralis i inserira na lig anulare, i ligamentum collaterale ulnae polazi
od epicondylus humeri medialis i inserira, jedan dio na olecranon drugi na processus coronoideus.
Moguce kretnje su pronacia-supinacia oko uzduzne os, te flexia- extensia. Izmedju elnae i radiusa jos
se dodatno nalazi membrana interossea brachii, te corda obligua koje pojacavaju ovu zglobnu vezu.
Distalni radioulnasrni obrtni
22.Articulatio radiocalparis
Predstavlja zglob izmedju radius i ossa carpalia. Tu artikuliraju koveksno zglobno tijelo koje cine os
scaphoideum, os lunatum i os triquetrum, i konkavo zglobno tijelo, facies articularis carpalis radi, i
discus ulnocarpalis koji je umetnut izmedju ulnae i o tiquetrum. Rijec je o jajolikom (articulatio
ellipsoidea). Na radiusu nalazimo lateralno fovea scaphoidea za os scaphoideum, te medijalno fovae
lunata za os lunatum. Zglob je ucvrscen sa ligamentum collaterale carpi ulnare et collaterale carpi
radiale, ligamentum radiocarpale palmare et dorsale.

23. Ulna i radius

Ulna predstavlja lakatnu kost. Na proximalnom kraju nalazimo prosireni dio koji zapocinje sa incisura
trochlearis, za zglobno vezanje sa humerusom. Iza nje lezi olecranon, ili laktna kvrga, koja se pri
extenziranoj ruci nalazi unutar fossa olecrani humeri. Sprijeda je incisura omedjena sa processus
coronoideus, koji je pri flexiranoj ruci unutar fossa coronoidea. Na ulni razlikujemo margo anterior
interosseus i posterior, te facies medialis, anterior i posterior. Na prednjem dijelu, ispod proc.
Coronoideus nalazi se tuberositas ulnae, hvatiste za m. brachialis, i tu je lateralno smjestena incisura
radialis, za povezivanje s radiusom. Iza nje lezi crista musculi supinatoris, za istoimeni misic. Na
distalnom kraju nalazimo caput ulnae, koji je obavijen sa cicumferentia articularis, i processus
styloideus.
Radius predstavlja palcanu kost. Na prox kraju je manje zadebljana. Ima caput radii, i fovea articularis
capitis radii za zglobno vezanje sa humerusom. Ispod caput lezi collum radii, na prednjoj strani
tuberositas radii , hvatiste za m biceps brachii. Ima margo anterior, posterior te interosseus. Facies
anterior, posterior i lateralis. Na distalnom kraju je puno vise prosirena u odnosu na ulnu. Ima
processus styloideus, i facies articularis carpalis za povezivanje sa ossa carpalia. Ima lateralno fovea
scaphoidea, i medijalno fovea lunata za istoimene carpalne kosti. Na dorzalnoj strani sadrzi
tuberculum dorsale radi ili lister koji dijeli tetive m. extensor carpi radialis brevis i pollicis longus, i tu
prolaze tetive exstenzora podlaktice cineci sulci tendinum musculorum extensorum. Na medijalnoj
strani koja je okrenuta ulni, nalazi se incisura ulnaris radi, za zglobno vezanje sa ulnom, u articulatio
radioulnaris distalis.

24. Ossa carpi

Ili carpalia jesu kosti pesca. Poredane su u jedan proximalni niz i jedan distalni. U proximalnom iduci
od ulnae prema radiusu nalazimo os tiqetrum na kojoj je vezana os pisiforme, os lunatum i os
scaphoideum. U distalnom su smjestene ossa trapezium, trapezoideum, capitatum i hamatum. Na os
trapezium i os scaphoideum nalazimo tuberculum, i te dvije uzvisine tvore eminentia carpi radialis, a
os pisiforme sa hamulius ossis hamati, tvore eminentia carpi ulnaris, preko te dvije uzvisine razapeta
je retinaculum flexorum i cini od sulcus carpalis - canalis carpalis kroz koji idu tetive m. flexor
digitorum profundus, superficialis, m .flexor policis longus, flexor carpi radialis i n medianus.
25. Os coxae
Predstavlja zdjelicnu kost. Nastaje iz tri kosti, os ilium-bocna kost, os ischii-sjedna kost te os pubis-
preponska kost. One su preko svojih tjela povezane, i okoprilike u 14 godini zivota okosta ta veza,
cineci acetabulum, konkavnu plohu zgloba kuka. Na os ilium razlikujemo ala ossis ilii i corpus ossis ilii.
Na krilima imamo s unutarnje strane fossa iliaca. Crista iliaca, koja ima labium externum, linea
intermedia, labium internum. A na vanjskim usnama tuberculum iliacum. Spina iliaca anterior
superior, te spina iliaca anterior inferior, i spina iliaca posterior superior i inferior. Tu se od
acetabuluma prema os pubis pruza linea arcuata koja prelazi u eminentia pubica a ona zavrsava u
(lateralno) tuberculum pubicum i (medialno) crista pubica. Na vanjskoj strani ala ossis ilii koju
zovemo facies glutea uocavamo linea glutea posterior, anterior te inferior. Iznad acetabuluma imamo
sulcus supraacetabularis.

Os pubis gradjena je iz corpus ossis pubis, ramus superior te ramus inferior. Skupa sa os ischii gradi
foramen obturatum. Na njoj razlikujemo facies symphysialis, crista pubica i tuberculum pubicum od
kojeg se prema acetabulumu pruza crista obturatoria.

Os ischi je sjedna kost, ima samo corpus i ramus. Tuber ischiadicum je sjedna kvrga. Ima straga
orijentiranu spina ischiadica, koja dijeli incisura ischiadica major et minor.

26. Femur
Bedrena kost. To je jedna duga cijevasta kost koje zapocinje sa caput femoris, konveksna zglobna
ploha za povezivanje sa acetabulum coxae. Na caputu nalazimo fovea capitis femoris, za koju se veze
ligamentum capitis femoris. Trochanter major et minor, sprijeda vezani sa linea intertrochanterica,
straga sa crista intertrochanterica. Staga na corpusu razlikujemo linea aspera koja prema prox prelazi
u labium mediale (zavrsava kao linea pectinea) i labium laterale (zavrsava kao tuberositas glutea, ako
je jako izrazena kao trochanter tertius). Na distalnom kraju linea aspera prelazi u linea
supracondylaris lat et med, koje omedjuju facies poplitea (ona cini dno fossa poplitea). Na distalnom
kraju nalazimo epicondylus lateralis et medialis koji su straga odjeljeni sa fossa intercondylaris, a ona
je prox omedjena sa linea intercondylaris. Epicondyli sadrze condyli femoris, sa facies articularis, za
zglobno vezanje sa tibiom. Na prednjoj strani se nalazi facies patelaris, za vezanje sa patelom. Na
medijalnom epicondylu nalazimo i tuberculum adductorium hvatiste za musculus adductor magnus.

27. Spojevi izmedju tibije i fibulae

Proximalno imamo articulatio tibiofibularis. Tu artikuliraju, facies articularis fibularis tibiae, te facies
articularis capitis fibulae. Zglob je pojacan sa lig capitis fibulae anterius et posteirus. Ovaj straznji je
slabiji. Unutar zgloba su moguce kretnje lagane translacijske ,rotacija. Druga veza je membrana
interossea cruris. Slicna onoj koju nalazimo na podlaktici izmedju radiusa i ulnae, ona spaja margo
interosseus tibiae sa istoimenim na fibuli. Sluzi kao polaziste mnogih misica, i stabilizira distalnu vezu
ove dvije kosti a to je:

Syndezmosis tibiofibularis , tu artikuliraju incisura fibularis tibiae, i distalni dio fibulae. Ojacani su sa
ligamenta tiboifibularis anterius et posterius.
28.Ossa tarsi
Predstavljaju kosti donozja. To su talus i calcaneus, os cuneiforme mediale, laterale, intermedium, os
naviculare, et os cuboideum. Samo je talus u zglobnoj vezi sa tibiom i fibulom. Ima facies trochlearis,
preko koje se veze zglobno za facies articularis inferior tibiae, i facies maleollaris lateralis et medialis
(fibula et tibia). Ima tri zglobne plohe za povezivanje sa calcaneus. To su facies artiuclaris calcanei
anterior et medius, et posterior koji je od ove dvije odjeljen sa sulcus tali. Na straznjem djelu talusa
nalazimo i sulcus tendinis misculi flexoris hallucis longis koji dijeli tuberculum mediale od tuberculum
laterale. Na caput tali je zglobna ploha, facies articularis navicularis, za istoimenu kost, on naviculare.
Na calcaneusu nalazimo tri zglobne plohe za talus, facies articularis talaris anterior, et medius, koji su
od posterior odjeljeni sulcus calcanei. Tuber calcanei, koji na sebi ima processus calcanei medialis et
lateralis i on takodjer sadrzi sulcus tendinus musculi flexoris hallucis longis. Na distalnom kraju
calcaneus sadrzi facies articularis cuboidea za zglobno vezanje sa istoimenom kosti.
29.Zglobovi s vise osovina
svaku zglob u kojem su pokreti moguci oko tri ili vise osovina, zapravo jeste slozeni zglob. Takav jedan
zglob bi bio kuglasti, articulatio spheroidea. U tom slucaju, kao primjer mozemo navesti rameni zglob,
jer kod njega imamo pokrete u sagitalnoj ravni- adukcija i abdukcija, transverzalnoj- anteverzija i
retroverzija, i u konacnici u uzduznoj- unutarnja i vanjska rotacija. Jedan oblik kuglastog zgloba sa
pomalo ogranicenim pokretima bio bi zglob kuka- articulatio coxae, koji se ujedno zove i enarthrosis.
On je poseban na svoj nacin, upravo zbog nerazmjernih velicina konkavne zglobne plohe koja je puno
veca od konveksne, i u tom slucaju, pokreti samog femura su izrazito ograniceni.

30. Zglobovi s dvije osovine

Primjeri zglobova s dvije osovine :
-jajoliki; articulatio ellipsoidea (rucni zglob), abdukcija-adukcija, flexija- extensija.
-sedlasti; articulatio sellaris (korijenski zglob palca), abdukcija-adukcija, flexija-extenzija, i te udruzene
kretnje, ako jos uvedemo i opositio-repositio daju cicrumdikciju
-valjkasti zglob; articulatio cylindrica; moze biti kruzni-trochoidea i klizni (proximalni zglob ruke je
klizni distalni je kruzni), tu su moguce pronacija-supinacija, unutarnja-vanjska rotacija.
-kutni; gynglimus (humero ulnarni), fleksija-exstenzija.
-kondilarni (bicondilaris) femorotibijalni, flexia-extensia, unutarnja- vanjska rotacija.

31. Articulatio composita

Kad govorimo o articulationes composita, govorimo o slozenim zglobovima. Svaki zglob u kojem
sudjeluju tri ili vise kostiju, kazemo za njega da je slozeni. Kao primjer mozemo navesti lakatni zglob,
articulatio cubiti. U njemu sudjeluju tri kosti, humerus, ulna i radius. Ovaj zglob, zapravo je gradjen od
tri zgloba, articulatio humeroulnaris- jedan kutni zglob,gynglimus, articulatio humeroradialis, jedan
kuglasti zglob-articulatio spheroidea, i treci je articulatio radioulnaris, koji predstavlja jedan
articulatio trochoidea, vrstu valjkastog zgloba.
i gornji nozni zglob bi mogao biti primjer slozenog, jer u njegov sastav ulaze tibia, fibula i talus.
32. Articulatio atlantoaxilaris

Zglob izmedju prvog i drugog vratnog kraljeska. Imamo vise veza. Preko fovea dentis atlasa, i facies
articularis anterior, dens axix-a. druga je preko facies articularis posterior dens axix, i lig transversum
atlantis. I treca je preko facies articularis inferior atlantis, et facies articularis drugog vratnog
kraljeska. Ligg alaria dodatno pojacavaju zglob, sezu od zuba axisa, pa sve do velikog zatiljnog otvora,
lig transversum atlantis, te lig cruciforme, koji sa predhodnim tvori jedan krizolik oblik. I lig apicis
dentis, koji seze od vrha zuba, prema proximalno, bez nekog je velikog znacenja. Glavna kretnja je
lateroflexia.

33. Articulatio atlanooccipitalis.

To je zglob izmedju atlasa i os occipitle. Artikuliraju facies articularis superior atlasa, te condyli
occipitalis. Rijec je o jednom articulatio elipsoidea, jajolikom zglobu. Ojacan je sa membrana
atlantooccipitalis posterior, koja predstavlja zute sveze, ligg flava, te anterior, ona je nastavak lig
longitudinale anterius. Moguce kretnje su inklinacia-reklinacia, te neznatna lateroflexia.

34. Disci intervertebrales

Predstavljaju jako vazan dio kraljeznice. Cetrvtina gradje kraljeznice otpada na njih. Leze izmedju
trupova susjednih kraljezaka, u podrucju izmedju facies intervertebralia. Gradjene su od vanjskog
anulus fibrosus, i unutarnje zelatinozne mase, nucleus pulposus, prsten je gradjen on kolagenih
vlakana, tip 1 i 2, te ma lo elasticnih vlakana. Zelatinozna tvar je gradjena od glukozaminoglikana
utopljenih u vodu. Pri svakodnevnom opterecenju, izlazi voda iz te tvari, pe je covijek uvijek navecer
puno za oko 3cm manji neg ujutro. Pri nocnom odmoru, vraca se voda nazad. Intervertebralna ploca
sa susjedna dva kraljeska cini segment pokretljivosti.

35. Kraljeznica kao cjelina

Vratni i slabinski kraljesci su naprijed konveksni(lordroza), a prsni naprijed konkavnu, kifoza. Prilikom
starenja dolazi do trosenja intervertebralnih ploca, smanjenje misicnog tonusa pojacava zakrivljenost,
kifozu.

36.Articulatio acromioclavicularis
Zglob izmedju facies articularis acromialis et clavicularis. Predstavlja najveci vrh ramena. Rijec je o
gotovo ravnim zglobnim plohama, izmedju kojih je umetnut discus articularis, ali moguca su tri
stupnja pokreta kao u kuglastom zglobu. Svi pokreti odvijaju se u skladu sa onim iz articulatio
srternoclavicularis. Ligametni koji ga pojacavaju su lig acromioclaviculare, te coracoclaviculare, koji se
dijeli na lig trapezoideum-sprijecava pokrete naprijed, te lig conoideum-sprijecava pokrete natrag.

37.Sveze palcane i lakantne kosti

Palcana i lakatna kost, tj ulna i radius, povezane su na vise sveza. Na proximalnom kraju nalazimo
articulatio radioulnaris proximalis. Tu artikuliraju incisura radialis na ulni, i caput radii. Rijec je o
zglobu koji ulazi u sastav articulatio cubiti, artuculatio composita. Ojacan je sa lig anulare radi, koji
polazi sa prednje strae incizura radialis ide preko glave radiusa i hvata se na straznju stranu incizure.
Duz obje kosti, izmedju njih lezi membrana interossea antebrachii. Ona povezuje margines interossei
raidusa i ulne. Sluzi kao polaziste misica podlaktice, i vazna je kao stabilizator ulne i radiusa. Ona ide
od kranialno prema kaudalno, a od nje se odvaja jedan dio tzv corda obliqua, koje se penje prema
kranijalno i hvata na ulnu. U blizini crista m supinatoris. I na distalnom kraju nalazimo articulatio
radioulnaris distalis. Tu se povezuju incisura ulnaris na radiusu, i circumferentia articularis na ulni..
pojacan je sprijeda lig radioulnare anterus et posterius straga. Unutar prox zgloba moguci su pokreti
rotacije glave radiusa unutar incisura radialis na ulni, i to se dogadja u skladu sa pokretima u
distalnom zglobu u kojem prilikom pronacije i supinacije radius zaokrece oko glave ulne.

38.Articulatio sacroiliaca

Predstavlja zglob izmedju os sacrum, krizne kosti, te os ilii, zdjelicna kost. Tu se povezuju facies
auricularis koje nalazimo na ala ossis ilii, te istoimena ploha na lateralnoj strani os sacrum. Rijec je o
jednom krutom zglobu, amfiarthrosis. Moguci pokreti su male translacijske kretnje. Zglob ojacavaju
lig. sacroiliaca anteriora, et posteriora. Ligamenta sacrotuberale et spinale, lugamentum iliolumbale i
ligamenta sarcoiliaca interossea.

39.Articulatio coxae

Zglob kuka. U tom zglobu artikuliraju konveksna zglobna ploha caput femoris, te konkavna zglobna
ploha, acetabulum na os coxae. Rijec je o jednoj enartrozi, articulatio cotylica. Unutar cahure
nalazimo lig capitis femoris, koji seze od incizura acetabuli, i hvata se na fovae capitis femoris na glavi
femura. Sadrzi ogranak a obturatoriae, za obskrbu unutrasnjosti zgloba. Lig su: ligg iliofemorale,
najaci u ljudskom tijelu, sprijecava jaku flexiu, adukciu i rotaciu prema van i naginjane zdjelice. Druga
dva u ligg pubofemorale i ischiofemorale, koji ogranicavaju extenziu i abdukciju, prvi rotaciju prema
van drugi prema unutra. Krenje su anteverzija 130-140, retroverzija 10, abdukcija 30-45, adukcia 20-
30, unutarnja rotacija 36, vanjska 13.

40.Articulatio genus

Zglob koljena jeste jedan kutni, trochoginglimus. U tom zglobu articuliraju, condylii femoris, i facies
articularis superior tibiae. Zbog neinkongurentnosti zglobnih povrsina, zglob je dostatno poboljsan sa
meniscusima, meniscus medialis et lateralis. Oni smanjuju nepravilnosti zglobnih povrsina. Zglob je
ojacan sa lig collaterale laterale (fibulare) i collaterale mediale (tibiale,) te unutar zgloba lig cruciatum
anterius et posterius. Oni su extraarticularno, ali intracapsularno. Posteoje jos lig patellae,
retinaculum patellae mediale, laterale, transverzna sveza. Najaci je ovaj cruciatum posterius.
Meniscus medialis je povezan za lig collaterale mediale. A. media genus daje krv meniscusima.

41. Articulatio talocalcaneonavikularis

Kako mu samo ime govori, predstavlja zglob izmedju talusa, calcaneus, i os naviculare. Jedan je od
dva zasebna zgloba dojnjeg noznog zgloba. Glava talusa sa svojom facies articularis navicularis
artikulira sa os naviculare i lig calcaneonaviculare plantare, a facies articularis calcanei medialis et
anterior articulira sa calcaneus. Lig koji pojacavaju ovaj zglob jesu lig calcaneonaviculare od lig
bifurcatium, talonaviculare dorsale, pars tibionavicularis lig deltoideum.
42.Articulatio talocruralis
Gornji nozni zglob. Artikuliraju talus sa svojom facies trochlearis tali, te tibia i fibula sa svojim facies
articularis inferior i facies malleoli lateralis et medialis. Zglob pojacava lig deltoideum, koji ima pars
tibionaviculare, tibiocalcanea, et tibiotalaris anterior et posterior. Syndesmosis tibiofibulare, (lig
tibiofibulare anterius et posterius pojacavaju zglob). Ovo je jedan kut i zglob, dorzalna extenzia, i
plantarna flexia.ginglimus. lateralno se nalazi lig calcaneofibulare, koji sprijecava inverziju, a medijaln
op dijelovi lig deltoideum everziju stopala.

43.Chopartov zglob
Predstavlja articulatio tarsi transverza, to je zglob izmedju calcaneusa i o cuboideum te talusa i os
naviculare, a lisfrancov je zapravo articulatio tarsometatarsalis.

44. Bursa synovialis

To su posebne vrecie, ispunjene sinovijalnom tekucinom, koje dolaze u sastavu misica, njihovih
tetiva, i unutar zgloba. Zadaca im je da smanjuju trenje, osobito na onim mjestima, gdje tetive misica
direktno dodiruju kost. Specificna je bursa subdeltoidea ispod istoimenog misica, koja ne komunicira
sa ramenim zglobom, a smjestena je ispod tetive m deltoideusa, i zadaca joj je da pri kontrakcijama
itoimenog misica, sprijeci njegovo trenje odnosno struganje od kost. Tu se nalazi i subacromialis, koja
isto ne komunicira, te dvije koje komuniciraju, to su subcoracoidea, i subtendinea m subscapulairs.
MISICI I FASCIE

45.Mimicni misici

Svi inervirani od n facialis, 7mi kranijalni zivac, koji im daje posebna visceralna vlakna, jer su oni
nastali iz 2 zdrijelnog luka. Dijele se u nekoliko skupina. U podrucju oko vjedjnog rasporka, to su m
orbicularis oculi, koji ima svoj pars palpebralis, et pars orbitalis, drugi je m levator palperae
superioris, jedini inerviran od n oculomotorius, treci m.depressor supercilii, te m corrugator
supercilii.

Druga skupina misica je u podrucju oko nosnog otvora, to su m procerus, m depressor septi, i m
nasalis koji se dijeli na pars alaris et pars transversa.

Treca skupina je oko usnog otvora. Cirkularni sustav koji obuhvaca m buccinator, et m orbicularis
oris. Te radijalni sustav sa m. levator labi alaeque nasi, m levator labi superioris, m zigomaticus minor
et major, m levator anguli oris, m risorius, m depressor anguli oris, m mentalis, m transversus
mentalis, te platysma, koja potjece od velikog vratnog misica-platysme.

Zatim u podrucju oko uski, m auricularis, anterior,posterior et superior. I jos imamo misice svoda
lubanje, m temporoparijetalis, te m epicranisu koji se dijeli na venter occipitalis m occipitofrontalis,
te venter frontalis m occipitofrontalis.

46.Misici jezicne kosti

Dijele se na suprahyoidne i infrahyoidne.

U infrahyoidne ubrajamo

1. M sternohyoideus, m sternothyroideus, m thyrohyoideus, te m omohyoideus. Svi su

inervirani od strane ansa cervicalis koju cine ogranci plexus cervicalis i n hypoglossus. Jedino
je m thyrohyoideus inerviran samo on strane n hypoglossus. Irigacija dolazi od strane a
thyroidea superior et inferior.

U suprahyoidne ubrajamo dubinske:

2. M stylohyoideus i venter posterior m. digastrici. Oni inervaciju dobivaju od n facialis.

I suprahyoidni koji cine dno usne supljine:

3. Venter anterior m digastrici, m milohyoideus, m geniohyoideus. Prva dva dobivaju inervaciju

od n milohyoidesu, grana n. mandibularis. Zadnji od ansa cervicalis. Cine diaphragma oris. A
ligualis daje krnu opskrbu.

47.Vratni misici povrsinskog sloja

Platysma, kao najveci, te m sternocleideomasteideus.

Platisma je smestena ispod koze, jednim djelom je s njom i povezana. Polazi od sternalnog dijela
clavicule, i sternuma, te se pruzajuci se preko vrata hvata u podrucju lateralnog dijela mandibue,
jednim dijelo prelazeci i ispreplicuci se s vlanima mimicnih misica. Inervaciju dobiva od plexusa
cervicalisa, n transvesus coli i n facialis. Radi pregibanje naprijed, anteroflexia.
M sternocleidomastoideus polazis od pras sternalis, i pars clavicularis. Hvata se na processus
mastoideus. Inerviran od strane 11 kranijalnog zivca. Irigacija a carotis externa kao i platismu. Radi
retroflexiu, pregibanje natrag, pri obostranoj kontrakciji, te pri jednostranoj kontrakciji radi rotaciju
glave u suprotnom smjeru.

48.Misici vrata dubinskog sloja

Dijele se na scalenske misice, te prevertebralne misice.

U scalensku skupinu ubrajamo m scalenus anterior, m scalenus medius, te posterior. Prednji sa m

sternocleiodmastoideus tvori predni scalenski otvor, kroz koji ide v subclavia sa n phenicus, ogranak
plexus cervicalis. Prednji i srednji scalenski mislic omedjuju straznji scalenski otvor , tu ide a subclavia
te plexus brachialis. Inervacija dolazi od spinalnih zivaca c1-c8, irigacija a subclavia. Pomazu u udisaju,
naginju vratnu kraljeznisu i okrecu je i istu stranu.

Prevertebralni misici su m longus coli koji ima tri dijela, pars recta, pars obliqua superior et inferior.
Polaze i hvataju se u podrucju vratnih i prsnih kraljezaka. Te m longus capitis, ide c3-c6 na pars basalis
ossis occipitalis, i m rectus capitis anterior sa atlasa na os occipitalis. Cervikalni zivci, te a subclavia.
Njihova zadaca je da pri obostranoj kontrakciji rade anterofleksiju, pri jednostranoj laterfleksiju.

49. Fascia cervicalis

Gradjena iz tzri lista: lamina superficialis, smjestena ispod koze i platizme. Obavija m
sternocleidomastoideus i mm trapezii te se straga spaja za lig nuchae. Kranijalno seze od mandibule,
tu prelazi u fascia masseterica i parotidea, a kaudalno do klavikule i sternuma.

Druga ovojnica je lamina praetrachealis koja je ogranicena na jedan mali trokutasti prostor izmedju
jezicne kosti, dolje do sternuma i clavikule, lijevo do omohioidnih misica. i povezana je sa vagina
intercarotica koju tvori duboki list vratne fascie. U podrucju vratnih organa stvara posebne listove
kojima ih obavija

Trecu duboku list je lamina prevertebralis.lezi iza vratnih organa i proteze se od lubanjske baze pa sve
do C3.
50.Misici ventralne strane trupa
Tu ubrajamo m pectoralis major, minor, subclavius i serratus anterior. Prvi ima pars clavikularis
sterno costalis i abdominalis,crista tuberculi majoris. Inervacija nn pectorales mediales et laterales.
Adukcija i unutarnja rotacija. Drugi ide od 3-5 rebra, inervacij ista, hvata se ne procc coracoideus.
Pomocni inspiratorni kao i predhodni. Sublavius polazi od prvog rebra, hvata se na klavikuli, crista
musculi subclavi. Inervacija n. subclavius. Serratus polazi sa pars superior 1-2 rebro, pars medius
2,3,4 rebro i pars inferior 5-9 rebro. N thoracicus longus. Podize rebra, inspiracijski.

51.Musculi abdominis
Trbusni misici cine srednji list trbusne stijenke. Cetiri su najvaznija. Dva kosa, jedan poprecni i jedan
ravni, ako govorimo o prednjoj trbusnoj stijenci, i u straznjoj, samo je jedan, m quadratus lumborum.
Svi inervaciju dobivaju iz dojnjih torakalnih i gornjih lumbalnih segemnata spinalnih zivaca.
M obliquus externus ebdominis je vanjski kosi misic. On polazi sa donjih 5-6 rebara, i svojim vlaknima
ide prema dolje i medijalno, hvata se u podrucju cristae iliacae, na labium externum te jedan dio ide
preko lig inginale, i tako cineci prednji zid ingvinalnog kanala. Zati tu prelazi u jednu cvrstu
aponeurozu i krece se prema medijalno, prema prednjoj stijenci m rectus abdominisa da bi u
konacnici zavrsio u sredisnjoj liniji (linea alba) koju cini vezivno tkivo aponeuroza svih ovih misica. on
citavom svojom duzinom cini prednji zid vaginae rectusa abdominisa. Irigaciju dobiva od
intercostalne, lumbalne..
M obliquus internus abdominis, je unutarnji kosi misic. On ima vise polazisa, a vlakna mu idu jednim
dijelom od fasciae toracolumbalis, linea intermedia crostae iliacae, lig inguinale. Svojim vlaknima
hvata se nadojnja tri rebra i njegova vlakna e ispreplicu sa vlaknima intercostalnih misica. on jednim
dijelom sudjeluje u gradji prednjeg lista vaginae rectusa i straznjeg.
M transversus abdominis je poprecni trbusni misic. Ima cetiri dijela, jedan polazi tri-cetiri dojnja
rebra, jednim dijelom od fasciae toracolumbalis, labium internum te lig inguinale. Tetivni dio ovoga
misica, takodjer ulaze u stastav straznjeg i prednjeg lista ovojnice rectusa.
Zadnji je m rectus abdominis, rijec je o ravnom misicu, koji plazi sa dojnja tri cetiri rebra, processus
xyphoideus, i spusta se prema distalno sve do ramus ossis pubis i symphisis pubica. Njegova vlakna su
sa medjutetivama isprekidana. Dobiva opskrbu nd epigastrica superior i inferior.
Ovojnica rectusa gradjena je iz straznjeg i prednjeg lista. Granica prijelaza jeste jednas tetivna linija s
unutarnje strane trbusne stijenke, koja se zove linea arcuata, i u podrucju te linije, dijelovi stranjeg
lista ovojnice ulaze u sastav prednjeg lista. Do linee arcualte, straznji list tvore aponeuroze poprecnog
i unutarnjeg kosog misica, a prednji list vanjski i dio unutarnjeg kosog trbusnog misica. ispod te linije,
sva tri ova misica ulaze u sastav prednjeg lista, dok straznji nedostaje i u tom podrucju postoji samo
fascia transversalis.

52.Canalis inguinalis
Ingvinalni kanal predstavlja 4-5 cm dug kanal, koji lezi na preponskoj svezi, lig invinale, i proteze se od
straga, lateralno gore, prema naprijed medijalno dolje. Kanal izgradjuju cetiri zida, gornji, dojnji
straznji i prednji, te dva prstena, duboki (anulus ingvinalis profundus) i povrsinski (anulus inguinalis
superficialis)
Prednji zid kanala tvori aponeuroza vanjskog kosog trbusnog misica, s tim da se u lateralnom djelu,
njemu pridruzuju vlakna unutarnjeg kosog i poprecnog trbusnog misica. skroz medijalno ova
aponeuroza u podrucju anulus ingvinalis superficialis prelazi u crus mediale i crus laterale koji
omedjuju taj otvor, a spojeni su preko fimbrae intercrurales.
Krov ovog kanala tvore unutarnji kosi i poprecni misic u lateralnom djelu, s tim da u medijalnom djelu
nedostaju njihova vlakana tako da medijalni dio kanala nema krova u pravom smislu rijeci.
Dno kanala cini preponaska sveza, lig inguinale na kojem kanal i lezi. Ovaj ligament se proteze od
spina iliaca anterior superior i doseze do tuberculum pubicum. Lateralno ligament sijece m iliopsoas i
n femoralis, a medijalno se udruzuje sa medijalni djelom fascije m pectineusa i tu tvori jedan luk koji
se zove arcus iliopectineus, koji prostor ispod ligamenta dijeli na dva dijela, lateralni lacuna
musculorum kroz koju prolazi m iliopsoas, i n femoralis te n cutaneus femoris lateralis, te lacuna
vasorum, medijalno, kroz nju idu a i vena femoralis, te limfne zile.
Straznji zid je najvecim dijelom izgradjen od fascie transversalis te peritoneuma, zbog toga je u
najvecem djelu izrazito tanak. Proteze se od unutarnjeg ingvinalnog prstena pa sve do lateralnog
dijela vagine ravnog trbusnog misica. lateralni i medijalni dio ovog zida su barem djelomice pojacani,
dok je srednji dio najtanji i zove se locus minoris persistantiae. Lateralni rub je pojacan sa jednom
svezom koja se zove lig interfoveolare, a pruza se od linaee arcuate prema dubokom ingvinalnom
prstenu i tu ga omedjuje sa medijalne strane. Srednji zid je najtanji, jer u njegov sastav ulazi samo
transverzalna fascija i peritonej. U klinici se oznacava kao hiatus ingvinalis, mjesto nastanka je
hernija, kila. Ovaj je hiatus omedjen dolje ingvinalnim ligamentom gore svezama unutarnjeg kosog i
poprecnog misica, lateralno ide do dubokog prstena a medijalno do povrsnog prstena.
Medijalni dio straznjeg zida je pojacan sa tri formacije, lig reflexum koji potjece od aponeuroze
vanjskog kosog misica. u podrucju gdje vlakna vanjskog kosog misica prelaze u crus mediale i laterale,
tu se jedan dio vlakana odvaja iza crus mediale, i penje se prema bijeloj sredisnjoj pruzi, linea alba,
ravnog misica. Ova se trvorba hvata ne os pubis. Druga formacija lezi iza lig reflexum a jeste
zajednicka tetiva, tendo communis, koju tvore vlakna unutarnjeg kosog i poprecnog misica. Ova
zajednicka tetiva, isto se hvata na ramus superor ossis pubis, i lezi iza lig reflexum, a ispred trece
strukture a to je falx inguinalis, koji je nastavak tetive rectusa abdominisa, i isto konvergira prema os
pubis, gdje se hvata. Lezi izmedju zajednicke tetive sprijeda, i fascie transverzalis straga.
Anulus ingvinalis profundus je duboki prsten, unutarnji otvor, koji je 2-2,5 cm udaljen od ingvinalnog
ligamenta, ne lezi tocno na njemu. S medijalne strane je omedjen lig interfoveolare, koji ojacava
lateralni dio straznjeg zida. Udaljen je 4-5cm od povrsnog prstena.
Anulus ingvinalis superficialis je vanjski prsten, koji lezi u aponeurozi vanjskog kosog misica, i
omedjen je sa crus medijale koje idu na simfizu i crus laterale koji se hvata na tuberculum pubicum.
Kroz ingvinalni kanal prolazi lig teres uteri kod zena i funiculus spermaticus kod muskaraca, r genitalis
n genitofemoralis, prolaze male krve zile, a cremasterice te a ligamenta kod zena.

53.Diaphragma urogenitale
Ova tvorba gradjena je od pet misica, koji zatvaraju otvor levatira, erogenitalni otvor, i ujedno tvoje
voljni sfinkter mokracne cijevi. Svi su inervirani od strane n pudendus, a krvnu opskrbu omogucuje a
pudenda interna. Ti misici su m transversus perinei superficialis, koji je od svih ovih misica
urogenitalne membrane najslabije razvijen, nema neko veliko znacenje i naziva se membrana perinei.
Puno vazniji je m transversus perinei profundus, koji je razapet izmedju os pubis i os ischii na jednoj i
drugoj strani zdjelice, tako da cini jednu poprecnu pregradu u podrucju otvora levatora. Ovaj misic
daje kruzna vlakna u podrucju oko mokracne cijevi tvoreci tako m sphincter urethrae externus, kojim
voljno mozemo upravljati. Jos su dva misica, povezana sa spolnim sustavom kod muskarca odnosno
zene. To su m ischiocavernosus, koji polazi od os ischii i inserira bilo na tunica albuginea crura penis ili
clitoris, prekriva penis odnosno clitoris kod zena i vazan je za erekciju jednog odnosno drugog. I zadnji
m bulbospongiosus, koji polazi od centrum perinei, kod muskarca ide na dorsum penis, kod zena na
clitoris. Kod zena potpomaze kontrakciji vestibuluma vaginae kod muskarca ejakulaciji.

54.Slojevi trbusne stijenke

Trbusna supljina je jedna troslojna stijenka. Gradjena je izvana od tela subcutanea, to je povrsinska
fascija, koja izvana obavija trbusne misice, gore prelazi u fasciu pectoralis, dolje preko ingvinalnog
ligamenta u fasciu bedra. Ispod nje leze mm abdominis, koji cine drugi sloj. Oni su poredani dva koso
m obluquus abdominis externus et internus, jedan poprecno, m transversus abdominis i u sredini
jedan vertikalno m rectus abdominis. Najdublje je smjestena fascia transversalis koja iznutra obavija
trbusne misice, i cini treci, najdublji sloj trbusne stijenke.

55 Diaphragma
Predstavlja najvazniji misic za disanje. Moze se podijeliti na pars muscularis i centrum tendineum.
Pars muscularis dijeli se na pars lumbalis, costalis et sternalis. Pars lumbalis je s obje strane
kraljeznice gradjen od crus laterale, crus mediale et intermedium. Crus mediale se proteze od 1-4
kraljeska prema kranijalno u razini 12 prsnog ispreplicu se vlakna lijevog i desnog crus mediale,
tvoreci lig arcuatum medianum, i omedjujuci hiatus aorticus. Zatim se razdvajaju i nastavljaju dalje
prema kranijalno, tvoreci, u razini th10 hiatus oesophagus. I zavrsavaju konacno u centrum
tendineum. Crus intermedium, polazi od l2, a sa crus laterale omdjuje medijalni lumbalni otvor, kroz
koji prolaze nn splanhici majores et minores te v aygos i hemiazygos. I zavrsavaju u centrum
tendineum. Crus laterale premoscuje m psoas major i quadratus lumborum, kao lig arcuatum
mediale i laterale, cini sa crus intermedium lateralni lumbalni otvor, kuda ide truncus simpaticus.
Zavrsava u centrum tendineum. Pars costalis polazi s unutarnje str dojnjih 6 rebara i zavrsava u
centrum tendineum, a pars sternalis sa lamina posterior vaginae m recti abdominis, i processus
xyphoideus i ide prema centrum tendineum. Centrum tendineum predstavlja tetivni dio diafragme, u
kojem je malo vise na desno u razini th 9 nalazi foramen v cavae, za v cava inferior. S gornje strane je
sraslo srce sa svojim osrcjem.

Hiatus aorticus.th12-l1, prolazi aorta descedens, te ductus torachicus.

Hiatus oesophagus TH10. Prolazi jednjak sa trinci vagales, r phrenicoabdominalis sinester.

Foramen v cavae TH9, v cava inferior, r phrenicoabdominali dexter

Medijalni lub otvor l1, v azygos, nn sphlanhici, v hemiazygos.

Lateralni lumbalni otvor l2, truncus syphaticus

Trigonum lumbocostale boschdalekov

Trigonum sternocostale TH8, vasa epigastica superiora

Irigacija preko a pericarciacophrenica, a phrenica superior i inferior, istoimene vene. Zivci

interkostalni i n phrenicus najvazniji.
56-Diaphragma pelvis
Ova struktura u podrucju zdjelice gradjena je od 3 specificna misica. to su m levator ani, m coccygeus,
te m sphincter ani externus. Svi su inervirani od strane n pudendus, ili plexus sacralis, te krvna
opskrba a pudenda interna.
Prvi je znacajan po tome sto je gradjen poput lijevka. Pruza se od prednjeg dijela zdjelice, tj os pubis, i
njegova vlakna se pruzaju sve do anusa, jedan dio vlakana se ispred anusa hvata cineci centrum
perinei, odnosno misicnu osnovu medice. Jedan dio vlakana inserira na rectum ,jedan dio na trticnu
kost. Njegova karakteristika je da je gradjen iz tri dijela. M pubococcygeus, koji polazi od os pubis, i
hvata se na trticnu kost, drugi dio je m puborectalis, od os pubis pa sve do medice i trticne kosti i
zadnji m iliococcygeus, polazi od centrum perinei i inserira isto na trticnu kost.
Drugi m coccygeus ide os spina ossis ischii i inserira na trticnu i kriznu kost. On cesto nedostaje.
Treci je m sphincetr ani externus, to je voljni zatvarac anusa, kojim mozemo upravljati svojom voljom.
Ima tri dijela, pars subcutanea, superficialis i profunda. Ovaj drugi i treci su vazni kao stezaljke oko
anusa.

57.Misici ramen
U misice ramena ubrajamo m deltoideus sa pars clavicularis, acromialis et spinalis. Hvata se na
tuberositas delatoidea, on je abdukciju. M supraspinatus, ide od fossa supraspinata u hvata se na
tuberculum majus. Potpomaze m deltoideusu u abdukciji ruke. M infraspinatus, ide od fossa
infraspinata i hvata se na tuberculum majus, on je vazan vanjski rotator. M teres minor, ide od
lateralis scapulae, i hvata se na tuberculum majus. Vazan adductor i vanjski rotator. M subscapularis
ide od fossa subscapularis i hvata se na tuberculum minus. Njegova zadaca je adukcija i unutarnja
rotacija. I m teres major vazan unutarnji rotator.

M deltoideus i m teres minor- nervus axillaris.

M supraspinatus i infraspinatus- nervus supraspinatus

M subscapularis i m teres major- nervus subscapularis, drugoga i thoracodorsalis.

58. Musculi brachii

Dijele se na prednju stranu fleksora u zglobu lakta i straznju stranu exstenzora. Prednjoj skupini
pripadaju m coracobrachialis, m biceps brachii, i m brachialis. Prvi polazi od processus coracoideus
scapulae, i hvata se u podrucju prednje strane humareusa prox od trochlea et capitulum humeri.
Drugi ima dvije glave, duga glava ide os tuberculum supraglenoidale, , kratka od processus
coracoideus, on se hvata na tuberositea radii, treci ide on prednja pov humarusa, ide na tuberositas
ulnae. Svim trima inervacija n musculocutaneus.

Straznjoj skupini extenzora pripada triceps brachii, koji ima caput longum (od tuberculum
infraglenoidale), caput medale, et laterale. Hvata se na olecranon. Vazan kao extenzor. Njega inervira
n radialis. I m anconeus, koji ide od epicondylus lateralis i na olecranon. Isto n radialis.

59.Straznja skupina misica podlaktice

Svi inervirani od n radialis. Rijec je o extenzorima. Tu ubrajamo m extenzor digitorum communis, m

extenzor digiti minimi, m extenzor carpi ulnaris, m anconeus, m abductor pollicis longus, m extenzor
pollicis longus et brevis m extenzor indicis.
Oni prolaze kroz karpalne kanale, 1:abductor pollicis longus i extenzor pollicis brevis,2:m ex carpi
radialis longus et brevis, 3: m ex pollisic longus, 4:m digitorum communis i indicis, 5:m ex digiti
minimi, 6: m extenzor carpi ulnaris.

60.Prednja skupina misica podlaktice

Ubraja flexore. Svi su inervirani od strane n medianusa, osim m flexor carpi ulnaris, kojeg inervira n
ulnaris. tu imamo 4 sloja misica. Najpovrsnije leze m pronator teres, m flexor carpi radialis, et ulnaris,
m palmaris longus. 2 sloj obuhvaca m flexor digitorum superficialis , 3 sloj nalazimo m flexor
digitorum profundus i flexor pollicis longus, i zadnji najdublje m pronator quadratus.

61. Lateralna skupina misica podlaktice

Rijec je o brachiradialnoj skupini misica. Inervirani od strane n radialis. Tu ubrajamo povrsinski m
extenzor carpi radialis brevis et longus, i m brachioradialis, dubunski m supinator.

62.Misici tennara i hipotenara

To su misici koji pokrecu palac i mali prst.. u one misice tenara, pokretace palca ubrajamo 4 misica i
to m abductor pollicis brevis, m adductor pollicis, m flexor pollicis brevis, m opponens pollicis. Prvog i
drugog inervira n medianus. M abductor pollicis brevis i m opponens pollicis skroz inervira n
medianus. M flexor policis ima povrsinsku glavu koju inervira n medianus i duboku n ulnaris, i zadnji,
m adductor pollicis, inervira n ulnaris.

Misici hipotenara, 4 su: m palmaris brevis, m abductor digiti minimmi, m opponens digiti minimi, m
flexor digiti minimi brevis. Sve inervira n ulnaris.

63. Pelvicnotrochantericna skupina misica

U ovu skupinu spada sest misica, kojima je glavna zadaca rotacija bedra prema van, a svi polaze u
podrucju zdjelicnog obruca, i hvataju se, bilo na veliki trochanter, bilo na fossu trochantericu.
Najvise od svih polozen je m piriformis. Ovaj misic je inerviran od strane sakralnog plexsusa, i glavna
zadaca mi je rotacija bedra prema van, s tim da jos radi u kao pomocni abductor u zglobu kuka.
Sljedeca dva su m obturatorius internus i externus. oba misica polaze najvecim svojim djelom sa
obturatorne membrane, i jednim djelom sa ruba obturatornog kanala, s tim da vanjski ide izvana, i
hvata se na trohantericnu udubinu, unutarnji ide iznutra i inserira na veliki trochanter. Vanjski je
inerviran samo od istoimenog zivca, unutarnji od plexusa sacralisa, n obturatorius, te n gluteus
inferior. Uz vanjsku rotaciju rade i addukciju.
Dva mala misica, koja dolaze uz tetivu m obturatoriusa internusa, s njegove kranijelne i kaudalne
strane jesu m gemelus inferior i superior. Oba inervirana sa plexusom sacralisom. Rade neznatnu
rotaciju bedra prema van.
I zadnji, najkaudalnije polozen jeste m guadratus femoris. Ovaj misic je cetverokutasta oblika, polazi s
lateralnog ruba tuber ischiadicus, i hvata se na veliki tohanter, i cristu trohantericu.

64.Musculi glutei
Su misici straznjice. Tri su, maximus, mediius et minimus. Prvi polazi od facies glutea ala ossis ilii, iza
linea glutea posterior, hvata se na femur, na tractus ilitibialis, te tuberositas glutea. Inervacija, n
gluteus inferior. M gluteus medius polazi izmedju linea glutea posterior et anterior i hvata se na
trochanter major. Zadaca prvoga ja extenzija u zglobu kuka, prox vlakna abdukcija, distalna adukcija.
Treci je slicno kao i drugi.. imaju istu zadacu, unutarnje rotacije u abdukcije, i inervacija ima dolazi od
n gluteus superior.
65.Misici prednje strane natkoljenice

Tu pripadaju extenzori u zglobu koljena. Ubrajamo: m sartorius, m quadriceps femoris, koji se dijeli
ma m rectus femoris, m vastus medialis m vastus lateralis, i ma vastus intermedius. Ovaj prvi je
dvozglobni. Inervacija n femoralis.

66. Straznja skupina u nadkoljenici

Jesu misici flexori u zglobu koljena. Inervacija im dolazi od n tibialis. To su tu ubrajamo

semimembranosus, semitendinosus i biceps femoris koji ima caput longum i caput breve.

67.Misici adductori

U misice adductore natkoljenice ubrajamo: m pectineus, m gracilis, m adductor longus, brevis,

magnus et minimus. Samo prvi dobiva vecim dijelom inervaciju od n femoralis, svi ostali n
obturatorius.

68.Prednja skupina misica potkoljenice

Svi misici koji spadaju u prednju skupinu misica potkoljenice, njih tri, po funkciji su extensori.
Inervirani su od n peroneus profundus, koji je grana n peroneus communis. To su m tibialis anterior,
koji polazi s prednjeb strane tibije i fibule, i membranae interosseae cruris, i ide pema plantarnos
strani stopala, i hvata se na os cuneiforme mediale. Drugi je m extensor digitorum longus, koji ima
polaziste malo lateralnije, i on ide na dorzalne aponeurose 2-5 prsta, s tim da se od njega moze
odvojiti jedan dio koji cini m peronus tertius, on se hvata u podrucju baze pete metatarsalne kosti.
Treci je m extensor hallucis longus, on ide na aponeurosu palca. Svima je zadaca plantarna extenzija u
noznom zglobu.

69.Straznja skupina misica potkoljenice

Straznja skupina misica potkoljenice podjeljena je u povrsinske i duboke. Ovi prvi su m triceps surae,
koji je podijeljen na m gastrocnemius i m soleus. Ovaj prvi ima caput medale i caput laterale, i polazi
od epikondila femura, a ispod njega sa straznje strane tibije i fibule polazi ovaj drugi. Skupa se
hvataju u podrucju tuber calcanei cineci tendo calcanei, ahilovu tetivu. Tu s njima povrsinski jos je
jedan misic, sa najvecom tetivom, m plantaris. Polazi s lateralnog epikondila, a ima isto
hvatiste.dubinski su smjesteni m tibialis posterior, on se hvata na plantarnoj strani, u podrucju
tarzalnih kostiju, ossa cuneiformia. M flexor digitorum longus, on ide na plantarne aponeurose,
tocnije na bazu distalne falange, 2-5 prsta, i zadnji je m flexor halluci longus, on inserira na bazu
distalne falange palca. Zadaca je flexia. Svi su inervirani od strane n tibialis. Posto prolaze iza
medijalnog maleolusa, dolazi do toga da se sijeku njihove tetive cineci, chiasmu cruralis i talaris. Ova
prva je proximalnija i ona nastaje krizanjem tetive m tibialis posterior i m flexor digitorul longus, duga
nastaje od flexor digitorum longus i hallucis longus.

70.Lateralna skupina misica potkoljenice

Lateralnu skupinu misica potkoljenice cine dva misica. to su m peroneus odnosno fibularis longus i
brevis. Polaze s lateralne strane fibulae, brevis distalnije od longusa. Idu iza lateralnog maleolusa,
brevis ide na bazu 5 metatarsalme kosti, a longus skroz preko plante pedisa i dolazi do os cuneiforme
mediale i tamo se hvata. Inervacija dolazi od strane n peroneus superficialis. I zadaca im je everzija
stopala, te plantarna flexia.

71.Plantarna skupina misica stopala

Obuhvaca : m flexor digitorum brevis. M adductor hallucis, m flexor hallucis brevis, mm interossei, m
lumbricales, m opponens hallucis, m gquadratus plante, m opponens digiti minimi, M abductor digiti
minimi, m abductor hallucis. Inervirani od n plantaris medialis ili lateralis. M abductor hallucis, m
flexor digitorum brevis, prvi i drugi lumbrikalni, te medijalnu glavu m flexor hallucis brevis inervira n
plantaris medialis, sve ostale lateralis.

72 Dorzalna skupina misica stopala

U dorzalnu skupinu misica stopala ubrajamo dva misica extensora. Inervacija im dolazi od n peroneus
profundus. M extensor digitorum bervis, polazi od talusa, i hvata se u podrucju aponeurose 2-5
prsta, tako da probija tetive m extensor digitorum longus. Drugi je m extensor hallucis bervis, koji se
hvata na aponeurosu palca. Zadaca je extensija palca i ostalis prstiju.
CNS

73. Tunica exsterna bulbi

Vanjska ocna ovojnica, gradjena od sclera-bjeloocnica-4/5 i roznica-cornea-1/5. Sclera gradjea iz tri

sloja, episclea, stroma i lamina fusca, i neprozirna je.. prednji dio zauzima roznica, ona je prozirna jer
ne sadrzi krve zile, i gradjena je iz 5 slojeva, epitel, lamina limitans anterior-bowmanova cahura,
stroma, lamina limitans posterior ili decementova membrabna te endotel. Krvo je opskrbljena od
strane ocne vodice,unutarnji dio, te tankog filma suza, vanjski dio..

74.Tunica media bulbi

Srednja ocna ovojica jos se naziva uvea jer podsjeca izgledom na bobicu grozdja..dobro je
prokrvljena.. gradjena je od iris- sarenica koja na sebi ima otvor pupilla, ciji promjer reguliraju dva
misica- sfinkter i dilatator pupille, koji su jedan pod ujecajem parasimpatikuse(1) a drugi simpatikusa..
sarenica je odgovorna i za boju ociju. Ovisno o kolicini pigmenta unutar nje. Crvena je karakteristicna
za albino, odraz krvnih zila. Drugi dio je corpus cilliare, gradjen od cilijarnog misica te nastavaka koji
su jako dobro prokrvljeni i omogucuju stvaranje ocne vodice.. cilijarni misic je pod parasimpatickim
utjecajem okulomotoriusa, i ima zadacu za akomodaciju oka na blizinu. I fimbrae zonulares koje pri
gledanju na veliku udaljenosti (deakomodacija) omogucuje postavljane lece u spljosten polozaj.. i
zadnji dio tunice medie je choroidea, il zilnica.. jako dobro prokrvljena.. a.cilliares breves-od
a.ophthalmice.. te vene vorticose 4-6.

75.Tunica interna bulbi

Gradjena je iz retine- mreznice i pigmentalnog epitela koji je izmedju retine i zilnice, omogucuje zilnici
da prehranjuje vanjsku trecinu retine. Od krvnih zila za opsrbu retine zasluzna je a. centralnis retine,
koja potjece od a ophthalmice.. na retini nalazimo 9 slojeva od kojih je najvazniji sloj fotoreceptora..
to su stapici i cunjici koji predstaljaju 1 ganglij.. u podrucju tocke najbolje vidjenja na retini fovea
centralis ili macula lutea stoje cunici.. oni upijaju svjetlost i putem drugog neurona interneuroni
prenosi se iplus u zivcani signa na ganglije koji tvoje n.opticus.. on izlazi kroz scleru kao cjeloviti zivac..
i dalje vodi ipuls do sulcusa calcalinusa i occipitalnom reznju, gdje se nalazi centar za vid…

76.N opticus

Predstavlja drugi kranijalni, mozdani zivac. On nema neke specifine jezgre kao sto je to karakteristika
za kranijalne zivce iduci sve os 2 pa do 12. On predstavlja dio vidnog put. Zapocinje u podrucju orbite,
unutar tunita bulbi interna, tj u podrucju retine, gdje se sa cunica, koji su ganglij, prenosi podrazaj na
interneurone, koji su drugi ganglij, i u konacnici na ganglije koji cine n opticus, a to je zapravo 3
ganlgij.. u konacnici na straznjoj strani oka, kroz scleru izlazi cjeloviti vidni zivac, koji se pri to izlasku
mijelizinira, prolazi kroz canalis opticus, i ulazi iz orbite u fossa crani media. Tu se tocno iznad fossa
hyphophisialis odvija ukrizenje jednog dijela vlakana n opticua, tj chiasma nervi optici. Od ukrizenja
se nastavlja kao tractus opticus, tj vidni put. Doslo je do ukrizenja onog dijela vlakana, medijalnih
vlakana kojima registiramo ono sto se nalazi lateralno. Onaj dio vlakana, lateralna vlakna, kojim
registriramo ono sto se nalazi ispred nas, nije se ukrizao, nego je samo nastavio svoj put koji je poceo
od samo osnutka n opticusa. U konacnici, jedan dio vlakana zavrsit ce u podrucju corpus geniculatum
mediale(4 ganglij) i tectum mesencephali, na coliculi superioris. Jos kad se oblikovao vidni zivac i
dosao u fossa crani media, jedan se dio vlakana odvojio za hipotalamus, tamo je vanaz u endokrinim
regulacijama. U konacnisi, vlakna iz CGM zavrsavaju u primarnom vidnom korteksu u area 17, sulcus
calcarinus, te sekundarnom area 18 i 19, ito mjesti di se zapravo dogadja realizacija vidjenog. Tractus
nervi optici citavo vrijeme je obavijen tunica interna nervi optici od pia mater, i tunica externa nevi
optici od dura mater.

77.Ocna vodica

Humor agousus stvara se u straznjoj ocnoj sobiti posredovanjem cilijarnih nastavaka koji su jako
dobro opskrebljeni krvlju.. onda pute pupille odlazi u prednju ocnju sobicu. Okoprilike se po satu
stvori 120 mikrolitara.. u prednoj sobici ima 200, u straznjoj 100. U prenjoj sobici dolazi do otjecanja
ocne vodice, putem scghlemmovog kanala koji se nalazi u iridocornealnom kutu, do episcleralnih
vena bjeloocnice. A moze i putem srednje ocne ovojnice tj, uveoscleralnim putem.. ne sadrzi
bjelancevine, eventualno slobodne kiseline, ima na i cl iona, bikarbonata, aminokiselina.

78.Aparatus lacrimalis

Podrazumjeva strukutre koje sudjeluju u stvaranju o otjecanju suza iz podrrucja orbite preko ductusa
nasolacrimalisa u mestus nasi inferior.. Sve pocinje sa suznom zlijezdom, glandula lacrimalis koja je
smjestena u fossa glandulae lacrimalis, u laeralnom rubu krova orbite. Un joj se stvaraju suze i onda
se putem izvodnih kanalica, ductuli extretori preko fronix conjitive superisu odvodi do lacus
lacrimalis, suzno jezerce, koje lezi u medijalnom kutu orbite, tu se suze skupljaju, budu upijene od
stranne punctum lacrimale, suznih tockica koje se nalaze na medijalnom ubu gornje i dojn je vjedje, i
u konacnici, zavrse u saccus lacrimalis koji se preko ductus nazolacrimalis odvodi do meatus nasi
inferior. Tamo se otvara. Ductus nasolacrimalis medijalno omedjuju suzna kost i processus lacrimalis
conche nasalis inferior a lateralno je to maxilla.

79.Ossicula auditus

To su slušne koščice. Tri su specificne, koje igraju veliku ulogu u realizaciji onoga sto cujemo,
odnosno provodjenju tritraja zvucnih valova. To su malleus-cekis, incus-nakovanj i stapes-stremen.
Cekis je koscica vezana s unutarnje strane na bubnic, preko svoga drska manubrium malei, umetnut
je u bubnic, tako da se svaki titraj bubnica, uzrokuje titraj cekica. Cekis je preko lig mallei superius
povezan za krov bubnjista, i preko lig mallei lateralis za lateralnu stijenku. Jos lig mallei anterius koji
se proteze sve do fissura petrotympanica. Nakovanj je preko svoje glave, caput incudis, vezan
zglobno za cekic. I on je preko ligamentarnog aparata ucvrscen za bubnjiste. Ima crus longum incudis,
i crus breve incudis, na ovom dugom lezi processu lenticularis za zglobno vezanje sa stapesom. Stapes
ima caput, crus anterior et posterior, i basis, preko caputa veze se za incus. Baza stapesa lezi u
fenestri vestibuli, tako da svako titranje bubnica, prenosi se na cekis, s njega na incus, i u konacnici na
stapes, koji titranjem uzrokuje titranje perilimfe koja se nalazi s unutarnjem uhu. Dva misica jako
vazna, m tenzor timpani, koji se hvata na cekic, ipostavlja cekis u polozaj za prijenos zvuka(n
oterygoideus medilais). M stapedius, koji se na stapes veze, stiti od prejakog zvuka. (n facialis, sa n
stepadius.)
80.Labyrintus osseus et labyrintus membranaceus

Kostani i membranozni labirinti nalaze se u podrucju unutarnjeg uha, auris interna. Imaju veliku
ulogu i realzaciji titraja, jer se u konacnici tu oblikuju vlakna slusnog i ravnoteznog zivca. Kostani dio
cini vestibulum, odnosno predviorije, canales semicirculares ossei, i cochlea, kostana puznica.
Vestibulum je mjesto di se sastaju polukuzni kanalicu, zbog cega je i uredjaj za ravnotezu dobio nazvi
vestibularni. Polukrizni kanalici, tri su, prednji straznji, i lateralni. Ovaj prednji se izbocuje u podrucju
facies anterior ossis temporalis, i tvori leminentia arcuata, lateralni tvori prominentia semicanalis
circularis lateralis u bubnjistvu, a sva trojica su polozen i okomito jedan na drugo po kutom od 45
stupnjeva. Kostana puznica je zavijena u obliku puzeve kuzice, ima modiouls, osovunu puznice, tri su
zavoja, bazalni, srednji i cupularni na vrhu. Membranozno dijelovi labirinta umetnuti su u ove
kostane. Unutar vestibuluma leze mala cjevcica utriculus, i vrecica, sacculus. Oni se medjusobno
povezani i cine ductus endolimphaticus, ispunjeni su limfom. Od saculusa odlazi ductus reuniens koji
sa puznicom tvori organ sluha, a tri polukuzna kanalica iz utruculusa, sa saculusom tvore organ
ravnoteze. Na utriculusu se nalazi macula utriculi, di pocinje n utricularis, na sacculusu macula saculi,
a na semimembranoznim kanalima, crista ampullaris. Oni tvore pars vestibularis n
vestibulocochlearis, a na puznici zapocinje pars coclhearis.

81. Fossa rombodiea

Ona cin i dno 4 mozdane komore. Nalazi se na dorzalnom dijelu mozdanog debla, truncus
encephali. U obliku je romboidea, po cemu je dobila ime. Sredinom prolazi sulcus medianus, koji
predstavlja nastavak istoimenog na straznjos strani medulae spinalis. Rostralni dio joj cini pons, sve
so striae medullares transverse. Dojni dio ispod stria pripada meduli oblongati. Na njoj razlikujemo, u
podrucju koji pripada ponsu, sulcus medianus, eminentia medialis, koju tvori genu internus n
facialisa, koji zaokrece oko nucleus nervi abdicentis. Lateralno od tih uzvisina je sulcus limitans a
skroz kaudalno lezi plavicasto tijelo, locus coruleus. Ispod triae medullares, lezi takodjer sulcus
medianus, i lateralno, trigonum nervi vagi, ispod trigonum nervi hipoglossi, a na najkaudalnijem
dijelu, obexu, area postran centar za povracanje. Fossa je kaudalno omedjenja sa pedunculi
cereberalles inferiores, rostralno sa superiores.

82. Mesencephalon

Predstavlja srednji mozak. Gradjen je iz tectuma, koji je kaudalno polozen. Na njemu uocavamo
coliluci superiores, vazan dio vidnog puta, i inferiores, slusnog puta. Tegmentum mesencephalno, lezi
rostralnije od tectuma, i unutar sebe sadrzi jezgre III i IV kranijalnog zivca, te jezgre preostale iz
razvoja, nucleus ruber i niger. Na bazi mesencephalona uocava se cura cerebri, krakovi koji
konvergiraju prema velikom mozgu, i omedjuju jedno rupicasto podrucje koje se zove area cribrosa, i
tu je fossa intercruralis, mjesto ulaska krvnih zila te izlaska n oculomotoriusa. Kroz mesencephalon
prolazi aqueductus mesencephali, ili sylvy koji povezuje 3 sa 4 mozdanom komorom.

83.Medula oblongata

Predstavlja produljenju mozdinu. Proteze se kaudalno sve do decusatio pyramidum, ukrstenja

vlakana piramidalnog motorickog puta, gdje prelazi u medulu spinalis,a kranijalno se proteze,
sprijeda do ponsa, horizontalnog izlazista zivaca, a straga sve do sredisnjeg dijela fossa romboidea,
tocnije striae medullares transverse. Od stuktura koja ptipadaju meduli oblongati sa straznje strane
van fossa romboidea, uocavamo tuberculum gracile, i lateralno pored njega tuberculu cuneatum. Oni
su vazni djelovi extrapiramidalnog puta. Sa prednje strane, nalaze se piramide, koje su podjeljene sa
fissura anterior, i pored nih olive, a sulcus anterolateralis dijeli piramide i olive i tu izlazi 12 mozdani
zivac. Iza oliva je sulcus retroolivaris, ili posterolateralis, i tu izlazi 9,10,11 kranijalni zivac.
84.Pons

Predstavlja drugi vazan dio modzanog debla. Gradjen je isto od tegmentuma i baze, kao u medula.
Sprijeda je malo zadebljan, obavijaju ga pedunculi cerebellares medii, i tu je na sredini smjesten
sulcus basalis, kuda prolazi a basalis. Straznji dio je sjesten unutar fossa romboidea, i cini dno trece
mozdane komore.

85.Parijetalni rezanj, lobus parijetalis

Od lofusa frontalisa odjeljen je sulcus centralisom ili rolandovom brazdom. Ize toga sulcusa lezi gyrus
postcentralis koji je vazan dio senzornog puta, a pripada parijetalnom reznju. Straga se parijetalni
rezanj prostire sve do incisura parietooccipitalis, odnosno sulcus praeoccipitalis. Tu se nastavlja
occipitalni rezanj. Unutar parijetalnog raznje jos nalazimo lobulus parijetalis superior, i inferior, koji
se u podrucju sulcus lateralis silvijusova brazda dijeli na gyrus supramarginalis, i angularis. Angularis
je vazno srediste orijentacije u prostoru.

86.Himpokampus
Hipocampus je jedan vazan dio limbickog sustava kopd ljudi i drugih kraljezaka. Igra vaznu ulogu u
prijenosu podataka iz kratkorocnog pamcena u dugorocno i u prostornoj orijentaciji. Smjesten je u
medijalnom dijelu temporalnog reznja ispod kore velikog mozga. Sastavljen je iz cornu amonis, te
girusa dentatusa.

87. Limbicki sustav

Limbicki sustav i rezanj nisu jedno te isto, ali su dvije usko povezana pojma. Limbicki rezanj obuhvaca
podrucje oko corpus calosum i cini rezanj koji pripada telencephalopnu kao i ostali reznjevi (frontalni,
parijetalni..) Limbicki sustav cini prije svega limbicki rezanj a onda i sve veze izmedju njega sa ostalim
dijelovima i reznjevima telencephalona.
Limbicki rezanj dijeli se na vanjski dio i unutarnji. Ovaj unutarnji dio je u bliskom odnosu sa corpus
calosum i poput plasta ga prekriva, ova vanjski se nalazi dalje od njega. Oba dijela zapocinju ispred
trece mozdane komore, tocnije ispred linee terminales, unutarnji dio kao girus paraterminalis, i dalje
se nastavlja u induseum gryseum, da bi se straga podijelio na strie longitudinales medijales i laterale.
Ove prve su slobodne i nazivaju se teniae libere, druge su prekrivene pa su tenije tecte. Izmedju
medijalnih se nalazi jedan dio induseuma griseuma koji se naziva induseum verum. Straga ove
medijalne prelaze u girus dentatus a lateralne u girus fasciolaris.
Vanjski dio limbiskog reznja zapocinje na istom mjestu, u arei subcalosi, kao girus cinguli. Potom ide
isthmus giri cinguli koji zavrsava u gyrus parahippocampalis. Ovaj je girus omedjen medijalno sa
sulcus parahippocampalis, a lateralno sa sulcus colateralis, i cini dva ispupcenja, subiculum u sulcus
parahippocampalis, i presubiculum u sulcus colateralis. Girus cinguli je omedjen gore sa sulcus giri
cinguli, koji ce straga preci u sulcus supraparijetalis, a dolje sa sulcus corpiris calosi, koji ce preci u
sulcus parahipocampalis.
Sad dolazimo do situacije kada ova dva dijela treba povezati u jedan. Zamislimo da je girus
parahipocampalis gradjen u obliku slova s. dojnji dio toga slova bio bi sam girus, a usjek sa desne
strane sulcus parahipocampalis, u kojem cemo naci girus dentatus nastao od medijalnih strija kako
lezi na subiculumu. Iznad njega su fimbrae hipocampi koje pripadaju hipocampusu a izmedju te dvije
strukture je umetnut girus fasciolaris nastao od lateralnih strija. Nadalje, lijevo izbocenje samog slova
s bio bi sam hipocampus, koji se proteze u podrucje temporalno reznja tamo zaokrece tvoreci pes
hipocampu. Dakle sam girus dentatus i fasciolasi sa hipocampusom cine formatio hipocampi. Od pes
hipocampi, tocnije od tenie hipšocampi, koje leze iznad girus dentatus odlazi fornix, koji se proteze
ispod corpus calosum, a zavrsava u corpora mamilaria.

88.Hipofiza

Predstavlja vaznu endokrinu zlojezdi, koja nadzire i kontrolira rad ostalih zlijezda. Lezi u fossa
hyphofizialis, u podrucju selae turcica sfenoidne kosti. Podjeljenja je na prednju adenohipofizu, 2/3
zauzima, i neurohipofizu, 1/3, i preko infudibuluma, vezana za bazalni dio hipotalamusa, koji je vazan
dio diendephalona. Unutar nje dolazi do stvaranja vaznih hormona, neurohipofza je znacajna za
stvaranje antidiuretskog hormona i vazopresina, odnosno oksitocina. Oni nastaju u nucl supraopticus,
i paraventricularis. Adenohipofiza ima pars distalis, i pars tuberalis, koji obavija drzak, te pars
intermedium koji je veze sa neurohipofizom. Adenohipofiza strava same hormone, statin
inhibitorske, i relasing libering. Unutar jezgre nug paraventricularis, i nucl. Infudibularis.

89.Talamus i hipotalamus

90.Tractus pyramidalis

Vazan je motoricki put, cije srediste nalazimo u gyrusu praecentralisu, kori velikog mozga. Tu je
smjesten 1 neuron. Drugi je maleni interneuron, te treci alfa motoneuron koji potice misic.
Piramidalni put zapocinje tu tome girusu. Vlakna putuju kroz capsulu internu, crura cerebri da bi u
podrucju prijelaza meule oblongate u medulu spinalis, dolazi do ukrizenja 80 % vlakana, od onih
prostalih 20% nastave dalje put kao tractus corticospinalis anteriro kroz fasciculus anterior medula
spinalis. Onaj ukrizeni dio vlakana putuje kroz fasciculus lateralis medile spinalis kao tractus cortico
spinalis lateralis. Vlakna dolaze do odgovarajuceg segmenata ledje mozdine, bilo da se radi o
cervikalnom dijelu za ruku, il lumbalnom za nogu. Tu se nalazi drugi neuron interneuron. Zatim preko
ventralnog korijena, radix ventralis taj interneuron potice treci neuron, alfamotoneuron koji putem
spinalnog zivca ide do svoga cilja, a to je neki od misica trupa i udova. Dakle ovaj put ja odgovoran za
motoircko u svjkesno upravljanje pokretima udova i trupla. Upravo zbog toga ukrizenja, desna
hemisfera mozda upravlja lijevo stranom tijela.

91.Anterolateralni put

Vazan afferenti put koji nosi osjete boli, dodira i seksualnih osjeta, sa periferije prema SZS. Sve
zapocinje kod receptore, pseudounipolarnih stanica koje predstavljaju prvi neuron, one putuju
putem spinalin zivaca do odgovarajuceg dijela medule spinalis, ulaze kroz radix dorsalis, i tu se osjet
prenosi na drugi neuron, koji formira dva puta, tractus spinotalamicus lateralis i medialis, i u
konacnici dolaze vlakna do talamus, tu je smjesten treci neuron,. Kao fombrae talamococorticales
dolaze do girusa postcentralisa di se u konacnici realizira nas osjet.

Sustav dorzalnih kolumni takodjer predstavlja afferenti put, koji nosi informacije o finom dodiru,
propriocepciji, sa periferije prema SZS. Sve zapocinje kao i prethodni, samo je razliku, sto drugi
neuron, unutar medula spinalis lezi unutar fasciculuc gracilis i cuneatus. Oni dolaze do produljenje
mozdine u nucleus gracilis i cuneatus, te u konacnici kao lemniscus medialis u talamus. Tu se sve
prebaciva na treci neuron koji ide do girusa postcentralisa.
92.Tracut corticobulbaris

Jedan je od dva puta piramidalnog sustava, oji je povezan sa kranijalnim zivcima. Drugi dio je
corticospinalis. Rijec je o motorickim vlaknima, koja su vazna za pokrete okulomotorike i jezika. Vse
zapocinje u girusu precentralisu, tamo se nalazi 1 neuron u kori mozga. Zatim se prenosi do
mozdanog debla, do jezgara kranijalnih zivaca i to iskljucivo motorickih jezdaga. Npr ako zelimo
polziati sladoled. Da bi de to dogodilo. Podrazaj nastaje i girusu praecentralisu, 1 neuron, odatle se
prenosi podrazaj do jezgre 12 kranijalnog zivca, j n hypoglossus, iz te jezgre vlakna ce putem toga
zivca zavrsiti u podrucju misica jezika, a inervacija tih misica ce potaknuti njihovu kontrakciju sto ce
nama monoguciti da polizemo sladoled. I ovdije je rijec o voljnoj i svjesnoj motorici.

93.Cerebellum

Predstavlja mali mozak. Smjesten je kaudalno u odnosu na moudano deblo, i preko pedunculi
cerebellares superiores veze se za mesencephalon, pecun. Cereb. Medi, za pons, a inferiores za
medula oblongata. Cini krov trece mozdane komore. Mali mozak je podijeljen na tri reznja, to su
lobus anterior, posterior, te floculonodularis. Lobus anterior od posterior dijeli fissura prima. Dijeli se
na dvije hemisfere, pomocu vermisa, jednog suzenog podrucja. Svaki taj rezanj jos ima i filogenetski
naziv. Lobus floculonodularis ujedno se zove lobus vestibulocerebellum ili archiocerebellum, lobus
anterior- lobus paleocerebellum, ili lobus spinocerebellum, i zadnji lobus poterior zove se jos lobus
neocerebelum, odnosno lobus pontocerebellum.razvija se iz romencephalona, metensephalona kao i
pons.

94.Diencephalon (razvija se iz prosencephalona, tocnije diencephalona)

Predstavlja vaznu strukturu velikog mozga, tj encephalona. Lezi u straznjem dijelu vizmedju
telencephalona, velikih hemisfera velikog mozga. Gradjen je iz talamusa, koji cini njegov najveci dio,
epitalamus,koji je dorzomedialno od talamusa,hipotalamusa koji je ispod talamusa, subtalamusa, te
metatalamusa dorzokaudalno od talamusa. Vazne strukture talamusa su pulvina, jedno morfoloski
izvana vidljivo izbocenje koje se kaudalno uzdize. Izmedju dva pulvinara leze struktura epitalamusa, a
to seu endokrino tjelesce, epifiza, koje je preko habenula, odnosno trigonum habenulare povezana za
pulvinare. Iznad epifize lezi comisura epifizialis, a malo dublje je comissura posterior koja lezi unutar
3 mozdane komore. Dorzokaudalno od talamusa leze dvije vazne strukture metatalamusa, dva
tjelesca, CGM i CGL. Ovaj medijalni je u vezi sa vidnim putei i coliculi superiores mesencephali,
lateralni je u sluzbi slusnog puta i povezan preko brachium coliculi inferiores sa coliculi inferiores
mesencephali. Strukture hipotalamusa su vidljive na basi mozga. On se protece od fossa
interpeduncularis, do chiasma nervi optici. Tu ubrajamo tuber cinereum, infudibulum hipofize,
lamina cribrosa anterior. Talamus jpos ima i masu intermediu, odnosno adhesio imtertalamica, koja
povezuje dva talamusa, a prolazi kroz 3 mozdanu komoru. I zadnji dio, subtalamus, koje je smjesten
ispod talamusa, a lateralno od hipitalamusa. Ispred mu je kapsula interna. Kroz njega prolaze i djelovi
lemniscusa, i nastavljaju se nuc ruber u buger iz mesencephalona.

95.Bazalni gangliji

Zapravo predstavljaju sviva tijela ujutar bijele tvari velikog mozga. Dijelmo in na corpus striatum i
claustrum. Corpus striatum u svome sastavu sadrzi globus pallidus putament i nucleus caudatus. Dok
sam striatum zapravo je putament sa nucleus caudatus. I kad im se pallidum pridruzi, onda nastane
corpus striatum. Globus pallidus i putament zajedno cine nuc lenticularis. Sto se tice ovi bazalnig
ganglija, oni leze u lateralno dijelu telecephalona iz kojeg se i razvijaju. Tek u presjeku kroz mozak
mogu se uociti. Nucleus caudatus cini lateralnu stijenku lateralnih mozdanih komora, a smjesten je
iznad talamusa. Lateralno od talamusa lezi globus pallidus koja je od talamusa podijeljena sa capsula
interna. Pallidum je podijenjen na medijalni i lateralni dio. Lateralno od globusa palidusa lezi
putament. Oni skupa cine nuc lenticularis. Putament je povezan i jednim malim dijelom sa nuc
caudatus, i skupa cine striatum. Putament je od globus pallidus odijeljen sa lamina lateralis, a
medijalni i lateralni dio paliduma dijeli lamina medijalis. Lateralno od putamenta jos lezi claustrum, a
dijeli ih capsula externa, s tim da je lateralno od claustruma smjestena capsula extrema. Talamus i
nuc caudatus dijeli sulcus terminasli gdje je ulozena a talamostriata, i strie terminalis.

96.Mozdane komore

Cetiri su mozdane komore unutar pojedin ih djelova mozdga. Sve te komore medjusobno
komuniciraju, a zadaca im je da proizvode liquor, koji se putem 4 mozdane komore otpusta unuat
suarahnoidalnog prostora. Liquor sluzi kao zastita dijelovima mozga pri naglim pokretima, jer
usporava njegove nagle pokrete. Dije su lateralne mozdane komore, koje letze u hemisferama
telencephalona, treca lezi izmadju tih hemisfera, a cetvrta je smjestena izmedju tectuma i
tegmentuma mezencephalona. Preko foramen interventrikularis lateralne mozdane komore
komuniciraju sa trecom. Treca preko aqueductusa mesencephali komunicira sa cetvrtom, a jedino je
ona povezana sa aubarahnoidalnim prostorom, preko aperturae laterales ili Lusshka, i apertura
medialis, ili Magendi. Svaka komora sadrzi splet krvnih zila, tela coronoidea, koje su vazne u stvaranju
liquora.

97.Corpus calosum ili zuljevito tijelo

Predstavlja najvecu komisuru unutar mozga. Rijec je vlaknima koja povezuju hemisfere velikog
mozdga, i drze ih na okupu. Corpus salosum vidljiv je jedino u mediosagitalnom presjeku. Proteze se
preko talamusa, sprijeda ide od linea terminalis koja predstavlja prednji zid trece komore, tu
zapocinje kao rostrum korporis calosi, zatim slijedi genu, pa truncus i u konacnici zavrsava kaudalno
kao splenium corporis calosi. Corpus calosum izvana je obavijen sa sulcus corporis calosi oko kojeg
ide gyrus cynguli.
98.Mozdane ovojnice

Mozak i ostale strukture lubanje zasticenje su prije svega sa kostanim oklopom, a u unutrasnjosti
obavijene sa tri specificne ovojnice. Najpovrsnije lezi dura mater, cvrsta modzana ovojnica, koja je
podijeljena na vanjski periostalni i unutarnji meningealni list. Ovaj prvi srastao je sa kostanim
oklopom lubanje. Izmadju ta sva lista nalazi se epiduralni prostor. Irigacija odlazi od a meningea
media, grana a carotis externa, a meningea anterior od a ethmoidalis anterior te a meningea
posterior od a pharyngea ascendes. Zivcano n trigeminus, i 1 njegova grana je za tentorium cerebelli.
Dura mater daje neke duplikatire, sagitalno, vertikalno polozene- falx cerebri i cerebelli. I
horizontalno diafragma selae, te tentorium cerebelli. Druga ovojnica je arachoidea, ili paucinsta,. Nije
ni zivcano ni krvno opskrbljena. Prilijeze uz piu mater, trec ovojncu, i na nekim jestima je srasla a
njom. S njom cini suarachboidalni prostor ispunjen liquorom. U tom prostoru leze cisterne, specificna
prosirenja tog prostora. I treca ovojnica je usko srasla sa dijelovima mozga, neodvojivo.

99.Sinusi dure mater

Predstavljaju vazan put odvodnje venske krvi iz podrujca mozga, mozdanog debla i dr. dijele se na
gornje i dojnje, s tim da svi u konacnici zavrsavau u podrucju v jugularis intarne. Gornji su sinus
sagittalis superior, koji se ulijeva u desni sinus transversus, nekad u confluens sunum. Sisnus sagittalis
inferior koji ide u sinu rectus, taj ravni prima krv i iz v cerebri magna i ulijeva se u sinus trensversus. U
transverzalnin jos ide i sinus occipitalis koji prima krv iz sinus marginales u podrucju oko foramen
magnum. Sinus transversus ide u sinus sigmoideus, na tom mjestu di prelais u njega ulijeva se sinus
petrosus major, i sigmoideus zavrsava unutar v jugularis interna. Dojni su sinus sphenopalatinus koji
ide prema sinsu cavrnosus, zatim sinus petrosus major i minor koji ide direktno u v jugularis interna.

100.Duboke mozdane vene

Kako im sam naziv kaze skupljaju krv iz dubokih slovea mozga. Sve u konacnici zavrsavaju u v cerebri
magnu, koja ide u sinus rectus. Ima ih 5. To su v septi pellucidi, talamostriata, v parietooccipitalis
interna, temporalis interna, choroidea, sve zavrsavaju u v cerebri interna, a dvije te vene tvore
galenovu venu.

101.A cerebri media

Jeste grana a carotis communis interna. Ona se odvaja od nje na bazi mozga, ide kroz sulcus lateralis i
tu daje ljedece ogranke. Daje a lentikulostriate, koje prolaze kroz substantia perforata anteriora, i idu
do bazalnih ganglija i talamusa. Daje a choroideu za telu choroideu lateralnih komora.. Daje a
parijetalis posterior, iz koje izlazi a angularis u podrucju girusa angularisa, daje a insulares, za 5
rezanj. Daje a temporalis posterior koja lezi u sulcus tem superior.l

102.Willisov prsten

Taj specificni prsten predstavlja vezi izmedju unutarnje karotidne arterije i vertebralne arterije. U
njemu sudjeljuju sprijeda grane a carotis interne, a cerebri interna, koje su, lijeva i d esna povezane
preko a communicans anterior. Zatim u njemu sudjeluje a carotis interna, straga daje a communicans
posteriora koja se spajaju sa granama a basalis, a to su a cerebri posterior. Media ne sudjeluje u
izgradnji ovog prstena.
103.Baza mozga

Na bazi mozga iduci od rostralno prema kaudalno uocavaju se sljedece strukture. U podrucju lobusa
frontalisa, na bazalnoj strani lezi lobus rinencephalnon, njusni dio mozga. Tu uocavamo gyrus rectus,
sulcus olfactorius u koji je umetnut tractus olfactorius sa svojim bulbusom. Lateralno od
rinencephalona su giry orbitales. Tractus olfactorius prelazi u trigonum, dijeli se na striae olfactoriae
laterales et mediales. Vidi se chiasma nervi optici, sa tractusom. Lamina cribrosa anterior et
posterior. Ova straznja lezi u fossa interpeduncularis izmedju crura cerebri. Mogu se uociti i strukture
tectuma mesencephalona kao sto su coliculi superiores et inferiores, zatim CGM I CGL. Vidi se
infudibulum i tuber cinereum. Te strukture ponsa i medule oblongate na bazalnoj strani. Od girusa u
podrucju temporalnog reznja uocavamo gyrus temporalis inferior,. Koji prelazi u occipitotemporale
laterale i mediale, i konacno gyrus parahimpocampalis sa svojim uncusom, zadebljanim dijelom. Te
sulcus parahimpocampalis.
ORGANI

104.Provodno srcano misicje cini miokard

Cine ga prije svega sa cvor-kiet- flackov cvor koji je prvi predvodnik srcanih kontrakcija. Ovaj cvor
smjesten je u podrucju desne predklijetke, u mjestu utoka v cava superior iza desne aurikule. On je
prvi predvodnik, sa 60-90 otkucaja u minut. Drugi je av cvor, koji je nalazi na prijelazu iz atrije u
ventrikule, u podrucju kohovog trokuta koji je omedjen sa sinus coronarius, anulus tricuspidalis i
todarovom tetivom. On ritmicke podrazaje koje putem internodarnih zila dobije od sv cvora salje
dalje prema atrioventrikularnom snopu, fasciculus atrioventrikularis, odnosno hisov snop. Ovaj se
snop dijeli na dva kraka, desni i lijevi. Desni dolazi u podrucje desnog ventrikula, i tu se jednim
dijelom zavrsava u papilarnim misicima, jednim dijelom, kao fina purkinjejeva vlakna u osatku
misicnih vlakana miokarda. Lijevi krak probija pars membranacea septi interventrikularis, i on dolazi u
podrucje lijevog ventrikla, i na isti nacin se tu rasporeduje..
Ovo srcano provodjenje je kontrolirano od strane plexusa cardiacusa kojeg nalazimo u podrucju oko
aorte i truncusa pulmonalisa. Cine ga simpaticka vlakna, i parasimpaticka. Simpaticus djeluje na
povecanje frekvencije, ubrzan rad, kontarkciju, a parasimpatikus njemu antagonisticki, sve obrnuto.
Simpaticka vlakna dolaze kao nn cardiaci superiores, od gornjeg cervikalong ganglija, kao nn cardiaci
medii, od srednjeg ili kao nn cardiaci inferiores od ganglion cervicotoracicum, te od prsnog truncusa
simpaticusa dolazi 2-5 grana nn cardiaci toracici. Parasimpaticka dolaze od n vagusa, iz nucleus
dorzalis n vagi, prva grana direktno iz vagusa, n cardiacus superior,. Druga iz n laringeus recurens, n
cardiacus inferior, i treca iz torakalong djela n vagusa, n cardiaci toracici. Prekapcaju se
parasimpaticka vlakna unutar plexusa cardiacusa na ganglia cardica i onda kao postganglionarna
odlaze prema provodnoj muskulaturi srca.

105.Fetalnin krvni optok

Kod fetusa, krv bogata kisikom dolazi preko posteljice i v umbilikalis. Ona ulazi korz anulucs
umbilikalis, i u podrucju jetre, krv kao ductus venosus odlazi u v cava inferior, i v portae. Preko v cava
inferior udje u desnu predklijetku, usmjeri se na foramen ovale, koji kod fetalnog doba predstavlja
poveznicu izmedju desne i lijeve predklijetke. Onda krv dolazi u lijevu predklijetku i iz nje u klijetku, a
tada u aortu. Iz aorte se rasporedi po tijelu, s tim da je aorta sa plucnim arterijama vezana preko
ductusa arteriosusa, ili Botalli, i tako se mali dio krvi usmjeri prema plucima, za njjihovu opskrbu. Na
toj razini dolazi do mjesanja venske i arterijske krvi. V cava superior dovodi u desni atrij vensku lrv izu
cijelog tijela. Ta se krv usmjeri prema desnom ventriklu, i onda prema truncusu pulmonalisu, a preko
ductus arteriosus ide u aortu. Preko aorte abdominalis, tocnije arterije iliace interne i njene grane a
umbilicalis, usmjerava se krv izvan fetusa, u posteljica. Tu je vazno zaobilazenje funkcije pluca u
izmjeni plinova tijekom fetalnog razvoja..xd

106 Lijevi atrij i ventrikul

Lijevi atrij i ventrikul za razliku od desnog srca imaju puno deblju stijenku, osobito misicni sloj. Njime
prolazi krv bogata sa kisikom tako da sudjeluje u velikom tjelesnom optoku. Lijevi atrij, u njega dolazi
krva iz pluca preko cetiri vene pulmonales, dvije lijeve dvije desne. Njegova prednje stijenka isto je
prozeta sa mm pectinati, koji zavrsavaju u podrucju lijeve aurikule. Preko bikuspidalnog zaliska vodi u
lijevi ventirkul. On isto ima straznji ulazni dio koje se proteze od mitralnog zaliska pa sve do vrha srca,
e prednji dio koji ide od vrha srca sve do aorte. U njegova straznja stijenka je prozeta sa trabecula
carneae. Mitralni zalistak je gradjen iz dva cuspisa, prednji i straznji, i postoje samo dva papilarna
misica unutar srca. Ono sto je jos tu vazno, granica izmedju ventricula. Septum interventriculare,
kojem na povrsini odg sulcus interventricularis anterior et poterior. Gradjen je vecim dijelo iz misicnih
vlakana, a manji dio ga izgradjuje membranski dio, koji se dijeli na interventricularni, i
atriventrikularni, koji dijeli desni atrij od lijevog venticula.
Aortalni zalistak je iste gradje kao i pulmonalni, samo sto ovaj ima straznji lijevi i desni. Znacajno je da
su oni gradjenu od nodulusa i lunule. Zatvaraju se pasivno, punjenjem tih zalistaka krvlju.

107.Desni atrij i ventirku

Desni atrij i ventrikul cine skupa desno srce. Njima prolazi krv bogata ugljicnim dioksidom, i oni
sudjeljuju skupa sa truncusom pulmonalisom i plucima u malom optoku krvi. Desni atrij i ventrikul u
odnosu na lijeve imaju dosta tanju stijenku. Atrij je iznutra podijeljen na dva dijel to su straznjaa
glatka stijenka gdje utjecu v cava inferior i superior i prednja hrapava, koju cine mm pectinati.
Granica iznutra je crista terminalis (u njoj lezi sa cvor) koja polazi od ulaza v cave inferior i zavrsava na
ulazu v cave superior. Izvana toj cristi odg sulcus terminalis. Ono sto je vazno, granicu izmedju dva
atrija cini septum interatrijale, na koje se uocava fossa ovalis, orbubljena sa lumbusom, fose ovalis.
Ovim putem je krv tijekom fetalnog optoka zaobilazis iz desne predklijetke direktno u lijevu. U desni
atrij osim v cava superior, bez zalistaka, utjece v cava inferior sa zaliscima te sinus coronarius , koji
isto iam zalistke, a one j znacajan po tome, sto skuplja i dovodi krv srca.
Desni ventrikul je isto podejljen na straznji ulazni dio i prednji izlazni dio. Dok je stijenka straznje
hrapava zbog trabecule carnae, prednjeg je stijenka glatka. Granica izmedju desnog atrija i ventricula
jeste tricuspidalni zalistak. On je gradjen od cuspis anterior posterior te septalis. Sva tri polaze od
srcanog skeleta, tocnije od anulus fibrosus dexter, samo septalni jos od pars membranacea septi
interventricularis. Povezani su preko cordae tendinee sa papilarnim misicima. U densom ventirkulu
imamo tri papilarna misica, prednji straznji i septalni. Prednji se hvata na prednji i straznji kuspis,
straznji na straznji i septali. Iz prednje izlaznog dijela desnog ventrikula polazi truncus pulmonalis.
Njegov zalistak, gradjen je od tri polumjesecasta, to su prednji desni i lijevi.

108. Nutricijski i funkcionalni optok krvi

Nutricijski plucni optok krvi, podrazumjeva sve sustave arterija i vena koje sudjeljuju u prehrani pluca.
Desne rr brnhiales izlaze iz aorte, a lijeve iz 3-4 interkostalne. Vene se nadalje ulijevaju u v azygos i
hemiazygos.
S druge strane, funkcionalni optok krvi, podrazumjeva zapravo veoma vazan optok, koji je za opce
dobro. Pluca sudjeluju u malom optoku krvi, i to aa pulmonales koje dovode krv bogatu ugljicnim
dioksidom, i naravno vv pulmonales, najcesce cetiri, koje odvode krv iz pluca prema srcu

109.Srcani zalisci i mehanizam zatvaranja

postoje cetiri specificna srcana zalistka. U podrucju izmedju atrija i ventrikula, na desno str je
tericuspidalni, na lijevoj je bikuspidalni zalistak. Oni su gradjeni, desni, od cuspis anterior posterior te
septalis, lijevi samo od prednjeg i straznje kuspisa. Preko corde tendinee povezani su sa papilarnim
misicima iz ventrikula. Ovi se zalisci zatvaraju aktivno, na takav nacin, kada dodje do sisole, tlak krvi
bude veci u klijetki nego u predklijetki, i tjerana tlakom krvi, ona se prebaciva iz atrija u ventkicul. u
fazi sistole, ventrikuli se prazne, najprije dolazi do napinjana vantricula, tlak krvi se u njime povecava
u odnosu na aortu i truncus pulmonalis, da bi u konacnici, ta krvi bila istisnuta iz ventrikula u aortu ili
truncus pulmonalis. Kako se jedan dio krvi vraca nazad, prema ventrikulu, aortalni zalisci i
pulmonalni, koji su poput posudica gradjeni, bivaju napunjeni krvlju, i pasivno zatvoreni. Nakon
sistole, ventrikuli se opustaju, tlak krvi pada, bude manji nego u atriju, i omoguci se kontrakcija atrija,
odnosno prebacivanje krvi u ventrikule. Kako se tlak krvi u ventrikulima ppvecava u odnosu na atrije,
dolazi do toga da se jedan dio krvi vrati nazad, ali se zaustavi ispred zalistaka koje su papilarni misici
privukli jedan drugome, a krv se samo potpomoci njihovom zatvaranju. To je aktivno zatvaranje.

110.Vanjska morfologija i topografija srca

Srce je izvana gradjeno u obliku nepravilnog cunja. Ima tri povrsine, facies sternocostalis,
diafragmatica, i posterior.
Desni strij se proteze od trece do seste rebrene hrskavice, udesno od sternuma, s tim da je desna
auricula smjestena u razini treceg intercostalnog prostora, a v cava superior utjece u razini treceg
rebra udesno. Desni ventricul se proteze od 3-6 rebrene hrskavice, te lezi s lijeve strane sternuma, od
3-5 intercostalnog prostora, desno od lijeve medioklavicularne linije. Lijvi atrij se vidi samo na
straznjoj strani, do 7-9 kraljeska, a samo se lijeva auricula vidi sprijeda, i to u razini treceg rebra lijevo
od sternuma. Lijevi ventrikul najvecim dijelom lezi na diafragmi, a proteze se od 3-6 rebrene
hrskavice.
pulmonalni zalistak se proicira u razini treceg rebra ulijevo, aortalni malo medijalnije u razini treceg
intercostalnog prostora, ali se askulatiraju, aortalni 2 intercostalni prostor udesno, a pulmonalni
ulijevo. Tricuspidalni se projicira u razini cetvrtog intercostalnog prostora iza sternuma i tu se najbolje
askultira, a mitralni se proicira u razini 4 rebrene hrskavice malo lateralno od sternuma, a askultira se
5 intercostalni prostor na vrhu srca.

111.veliki optok krvi

Zapocinje sa venama pulmonales, koje dovode krv bogatu kisikom iz pluca u lijevi atrij. Iz lijevog atrija
ta krv se u dijastoli prebaciva u ventrikul, a iz nejga u sortu.. aortom ce ta krv prostrujati cijelom
tijelom, i opskrbiti cijelo tijelo hranjivim tvarima i kisikom.

112.Limfni sustav glave i vrata

Limfa glave i vrata skupljaju se u truncus jugularis. On prati velike krvne zile, i ulijeva se u venski kut.
U podrucju glave su n occipitales, n retroauriculares, n parotidei, n submandibulares, n submentales,
n buccales.

Iz podrucja vrata limfni cvorovi su n cervicales superficiales, oko v jugularis interna, idu u no
cervicales profundi, ovi duboki idu u truncus jugulairs. N jugulodigastrici, n juguloomohioidei, n
praelaringei, n tracheales, n retropharingei. Odlaze prema n cervicales profundi, ili mediastinales, pa
u lijevi ili desni venski kut.

113.Limfni sustav dojke

U tom podrucju mozemo razlikovati tri spleta. Plexus areolaris, intrammamarno, plexus subareolaris
u tijelu zlijezde i sumammarisus na zlijezdi, na fasciji m pectoralis major et minor.

Postoje tri odvodna puta limfe u ovom podrucju. To su axilarni, preko nody pectorales, lateralni rub
m pectoralis major, limfni cvorovi uzduz a axillaris i a subscapularis. Svi zavrsavau u nody apicales koji
sa desne strane vode u truncus limphaticus, i direktno u desni venski kut, a sa lijeve u dutus toracisus.
Drugi je parasternalno uzduz v topracica interna, tj nody parasternales. Idu prema trunci lymphatici. I
treci put je intramuskularno, kroz pectoralis major et minor, prema nody apicales ili
supraclaviculares.
114.Slezena
Najveci je limfaticni organ kod ljudi. Smjestena je u lijevom hipohondriju ispod lijevo ositnog luka.
Morfoloski na njoj razlikujemo konveksnu facies diafragmatica, kojom je naslonjena na osit, i
konkavnu facies visceralis s kojom dolazi u doticaj sa zelucem, repom gusterace lijevim bubregom i
lijevim zavojem debelog crijeva. Te dvije povrsine odjeljene su gore ostrim margo superior i dolje
tupis margo inferior. Visceralna strana koja je orkenuta prema ostalim organima sadrzi i hilus u koji
ulaze, odnosno izlaze krvne zile, zivci lifne zile. Hilusa je u obliku slova V. a splenica koja potjede od
trodjelne arterije putuje gornjim polom trupa gusterace ulazi u hilus i tu se dijeli na godnji srednji i
dojnji ogranak, a onda dalje na segmentalne. Vena splenica koja nstaje spajanjem segmentalnih vena,
ide ize tijela gusetrace te zavrsava u v portae. Limfa otjece putem nody splenici, ili u nodi coeliaci ili
nody pancreatici superiores. Gusteraca je histoloski gradjena od guste vezivne cahure, koja u
unutrasnjost salje brjone pregrade, trabekule. Unutrasnjos izgradjuju crvena pulpa, bogata
retikulinskim vlaknima, vezivnim tkivom, te krvnim stanicama, te bijela pulpa gradjena od limfnog
cvorica i centralne arterije. A splenica koja ulazi u hilus, dijeli se na trabekularne koje se rasporedjuju
po crvenoj pulpi, one dalje idu kao centralne arterije u limfni cvor, da bi iz njega izasle podjelile se na
mnogo sitnih ogranaka kistastih arteriola, koje se mogu izlijevati u sinuse slezene i tako sudjelovati u
zatvorenom optoku, ili se izlijevati u okolno tkivo pulpe, i sudjelovati u otvorenom optoku krvi. Od
sinusa idu trabekularne vene i konacno u podrucju hilusa vena slezene.
Parasimpticka i simpaticka inervacija dolazi od strane plexusa coeliacusa.

115.Vanjski dio nosa cini kostana osnova i hrskavicna

Na pars nasalis ossis fronatalis, i spina nasalis naslanja se ossa nasalia. Parne kosti koje su
medjusobno povezane sa sutura intenasalis, sa o frontale preko sutura nasofrontalis, i jos lateralno sa
processus frontalis maxilae, preko sutura nasomaxillaris. Hrskavicna osnova se nadovezuje na
kostanu, i cini pokretni dio vanjskog nosa. To su processus lateralis, postranicne hraksavise, koje se
preklapaju sa ossa nasalija, na njih se nastavljaju cartilegines alares majores, te jos dodatne minores
et accesoriae. Ove velike krilne, zavrsavau jao crus mediale i crus laterale i tako omedjuju ulaz u samu
nosnu supljinu, nares. Otvore nosnice. Misici vezani za vanjski dio nosa, 4. Irigacija dolazi od strane a
facialis, daje a angularis. A maxillaris, daje a infraorbitalis, i a ohtalmica daje a dorsalis nasi, koja
anstomozira sa a angularis. Vene prate arterije, a zivci, motoricki misice n facialis, a sto se tice
senzibilno to su n maxillaris i n ophtalmicus.

116.Cavum nasi predstavlja nosnu supljinu

Kostana osnova opisana ranije. Irigacija dolazi od vise krvnih zila. nacajna je a ethmoidalis anterior
koja dolazi iz a ophtalmica, ona cesto i daje jednu granu za hrbat nosa. Zatim a ethmoidalis posterior,
za straznji dio lateralne stijenke. I a sphenopalatina, ona je za straznji dio septuma i lateralne stijenke.

Vene istoimene. Od zivaca to su n ethmoidali anterior koji daje unutarnju i vanjsku granu, ova vanjska
ide na hrbat nosa. Unutarnja se dijelu na jednu za septum i za lateralnu stijenku. I n ethmogidalis
posterior, te n nasopalatinus, koji ide preko septuma, i daje ogranke za septum i korz foramen
incizivum ulazi u cavum oris.

117.Grkljan i fonacijski misici

Grkljan predtsvlja jedan od vaznijih organa disnog sustava. On predstavlja prijelazni put iz zdrijela u
tracheu. Njegovu osnovu cine hrskavice, od koji su tri hijaline a ostale elasticne. Od tih hijalinih,
spominju se stitna, prstenasta i vokalna, a ostale elasticne su epiglotis, rozicasta, u obliku zrna
psenice, cuneiforme te sesamoidea.
Stitna je gradjena iz dvije lamine, koje su u sredinjoj liniji spojene tvore kut razlizite velicine, kod
muskaraca izrazeniji pa se zove adamova jabucica. Na gornjoj strani tog kuta smjestena je incizura
superior, odnosno dojnja slabije izrazena inferior. Lamine se pruzeju prema lateralno i straga,
zavrsavajuci prema gore u veci cornu superius i prema dolje u manji inferius, koji se zglobno veze sa
prstenastom hrskavicom. Na lateralnoj str stitne hrskavice nalazi se jedna linije, linea obliqua, koja
predtavlja mjesto hvatista m sternotiroideus, odnosno polazista tirohioideusa, i constricotr faringis
superior.
prstenasta hrskavica je gradjen u obliku prstena pecatnjaka, straga je lamina, sprijeda luk, arcus.
Dojnja povrsina je horizontalno polozena i na nju se nastavljaju hrskavice tracheae, gornja je povrsina
ukoso polozena. Postranicno se nalaze zglobne plohe za povezivanje sa articulacio tiroidea, a straga
na lamini, su zglobne plohe za povezivanje sa vokalnom hrskavicom.
Vokalna je gradjena od baze, koje ima zglobnu polohu za vezanje za prstenastom hrskavicom, i dva
nastavka vokalnu nkoji je usmjeren prema naprijed, i muscularni, prema lateralno. Njezina
anterolateralna strana je sa jednom linijom, linea arcuata podjeljena na dojnju fovea oblonga, za lig
vestibulare, i gornju fovea triangulare za m tiroarytenoideus. I na sam vrs, koji se straga prostire, i cini
apex .. Na tom vrhu ode hrskavice sindezmozom je povezana sljedeca, rozicasta cartilago corniculata.
Ona je ulozena u plicu aryepigloticu, i cini izbocinu tuberculum corniculatum.
Cartilago epiglottica je elasticna hrskavica gradjena u obliku lista, njezin drzak petiouls epiglotidis je
vezan preko lig tiroepigloticum za unutarnji stranu stitne hrskavice, na njoj se nalazi monostvo
udubina, foveole epiglotice.
male sezamske kosti umetnute u prednji dio glanica i vokalnih sveza, te male tritice koje leze u lig
tirohioideum.
Od sveza, vannjske su membrana tirohioidea, lig tirohioidem medianum i lateralia, i lig
cricotracheale.
Od unutarnjih tu je fibroelaticna membrana, conus elasticus, lig vocale, lig cricotiroideum, lig
vestibulare, membrana guadrangularis, lig tiroepiglotucum i lig hioepigloticum, cricoarytenoideum i
cricopharingeum.
Od misica, vanjski jedini inerviran od strane n leringeus superior je m cricotiroideus, anticus koji
napinje glasnice.
Unutarnji su svi inervirani od n laringeus recurens, i oni su m cricoaritenoideus posterior, koji
potpuno otvara vokalni procjep, lateralni zatvara intermembranozni, dok interkartilaginozni ostaje
otvoren, i on je misic saptanja. Zatim m arytenoideus obligus koji jednim dijelom sudjeluje i izgradnji
plice aryepiglotice, i zatvara upotpunosti vokalni procjep, s tim da i zatvara poklopac, epiglotis. M
arytenoideus transversus, je neparan, on pomaze ovom predhodnom. M thyroarytenoideus,
potpomaze u zatvaranju procjepa, i sudjeljuje i izgradnji plice aryepiglotticae, i zadnji je m vokalis,
kojeg nalazimo u sastavu vokalnih nabora, on napinje glasnice.
Grkljan je podijeljen na tri kata. Najpovrsnije lezi, vestibulum , ulaz u sam grkljan. Zapocinje u
podrucju auditus laringis, i proteze se sve do plice vestibularis. Auditus laringis omedjuju, epiglotis,
plica arytenoidea, i plica interkartilaginea.
Drugi kat se proteze sve od plice vastibuli do plice vocales. Ove vokalne imaju intermembranozni i
interkartilaginozni dio.
treci dio se proteze od plice vocales, pa bez neke jasen granice prelazi u dusnik.
Krvna opskrba dolazi od a carotis communis, i subclavia. Vene istoimene, sve idu ili prema v jugularis
interni, ili prema v brahiocephalici. Zivci dolaze od n vagusa, i truncusa simpaticusa.

118.Odnos dusnika, aorte i jednjaka

u podrucju medijastinuma, dusnik aorta i jednjak dolaze u blizak odnos. Cijelim svojim putem, jednjak
se pruza prenjom stranom kraljeznice, u straznjem mediastinumu. Trache se spusta ispred jednjaka,
do okoprlike th4, gdje se ona dijeli na lijevi i desni bronh. Aorta je ispocetka, ne samom izlazistu iz
srca smjestena u srednjem mediastinumu, i penje se prema gore i lijevo, ide malo straga da bi
zaobisla oko lijevog bronha principalisa, preko njega i straga i dosla na lijevu sranu jednjaka.

119.pleura i njezini zatoni.

Pleura predstavlja ovojnicu pluca. Podjeljena je na visceralni list, koji prilijeze uz pluca, prateci svaki
zaton i svaku fisuru pluca. Parijetalni list prijele s unutarnje strane na rebra, i u podrucju hilusa pluca
sastaje se sa visceralnim listom.
izmedju parijetalnog i visceralnog lista, nalaze se neki zatoni, ispunjeni tekucinom, oni omogucuju
sirenje pluca prilikom disanja, cine rezervne zatone.
pleura parijetalis se dijeli, na pleuru costalis, mediastinalis i diafragmatica i plerua pericardiaca oko
osrjca. Izmedju pleure costalis i medisastinaslis, je recessus costomediastinalis. Izmedju pleure
costalis i medisatinalis, u straznje dijelu toraxa je recessus vertebromediastinalis, izmedju pleure
costalis i diafragmatica, je najveci, costodiafragmaticus, koji zadire u kutove u podrucju osita. Sprijeda
pocinje u medioklavikularnoj liniji u razini 7 rebra, na lijevo strani kriza 4,5,6 rebro. Aksilarna linija u
razini 10 rebra, skapularna 11 i paravertebralna 12to rebro. S tim da su pluca malo vise polozena. U
medioklavikularnoj 6to rebro, aksilarna 8, skapularna 10, paravertebralna 11 rebro, i to omogucuje,
daje dodatan rpostor da se pluca uguraju u te zatone prilikom udisaja. Oko 5ml tekucine je izmedju
ova dva lista pleure.

120.Pulmones
Dva su plucna krila, smjestena u podrucju toraxa. Obavijena su izvana pleurom visceralis s kojom
direktno dolaze u kontakt te pleura parijetalis koja je u kontaktu sa unutarnjom stijenok toraxa i tvori
skupa sa visceralnim listom specificne zatone.
dok je desno plucno krilo gradjeno iz tri reznje, gornjeg srednjeg i dojnjeg, lijevo plucno krilo
izgradjuju samo dva reznja gornji i dojnji. Pluca imaju tri strane, facies costalis cini najveci dio pluca,
konveksna je i preko nje pluca dolaze u dodir sa rebrima, te se stvaraju neka utisnuca, impresiones
costales. Medijalno je polozena konkavna facies mediastinalis. Ona je znamenita po tome sto je to
mjesto gdje ulaze velika krvne zile i izlaze , te ulaze bronhi cineci korijen pluca, radix pulmonis. S
druge strane na tom mjestu sastaje se visceralna i parijetalna pleura cineci jednu duplikaturu koja se
od hulisa spuatsa prema dolje, s zove se lig pulmonale, i doseze sve do osita. Svako plucno krilo ima
apex pulmonis, vrh kojim doseze de apertura toracica superior, i tu lezi iza sternoklavikularnog
zgloba. I ima basis pulmonis, koja ujedno predstavlja facies diafragmatica, i konceksna je i s njom
pluca leze ne kupolama osita.
Medijalna strana jos je znamenita po tome sto ima utisnuce koje tvori srce, na lijevom plucnom krilu
puno izrazenije, jer je srce pomaknuto vis ulijevo, upravo zbog toga desno plucno krilo ima 30% vise
volumena. Rub koji odjeljuje facies costalis od mediastinalis sprijeda je ostar i naziva se margo
anterior ili sternalis, straga je tup. U podrucju lijevog plucnog krila, on sprijeda prelazi u inzisura
cardiaca te zavrsava za jednim jezicastim dijelom , lingula pulmonis. Rub koji odjeljuje bazu pluca,
takodjer je dosta ostar i on se prilikom disanja prosiruje u recessus costomediastinalis.
desno plucno krilo, sastavljeno od tri reznja, sadrzi fisuru obliqu, koja polazi odozgo desno straga u
razini treceg kraljeska, prema dolje naprijed lijevo do okoprilike 6 rebra, i dijeli gornji od ,srednjeg i
dojnjeg reznja. I fisura horizontalis koja se pruza u razini 4tog rebra, sa dijeli gornje od srednje reznja.
Na medijalnoj starni desnog reznja osim utisnuca koje stvara srce, nalazimo i utisnuce od prvog rebra
(ublizini apexa), v azygos, jednjak.
Na lijevom jos dodatno utisnuce pravi aorta descenedes i njezin luk, jednim mali dijelom jednjak i isto
prvo rebro.
Podjela trachee zapocinje u razini th4. Ona se tu dijeli na desni i lijevi principalni bronh. Svaki u hilus
pluca ulazi, na desnoj strani iza arterije pulmonalis, a lijevoj ispod nje. Svaki se podijeli na bronhus
lobaris superior i inferior, za gornji i dojnji rezanj, s tim da na desnoj str imamo i bronhus lobaris
medius. Daljna je segmentalna podjela, koja odgovara i na lijevoj i desnoj str, ista je, samo sto na
lijevoj najcesce nedostaje 7mi segment, segmentum basale mediale.
Na desnoj strani se brnohus lobaris superior dijeli u 3 segmenta, segmentum apicale, posterior i
anterior. Zatim se dalje spusta glavni bronh do srednjeg i dojnjeg reznja gdje se podijeli na bronhus
lobars medialis, koji daje bronhus segmentalis lateralis i medialis, i zadnji je bronhus lobars inferior,
koji daje 5 segmenta, basalis medialis, lateralis, anterior, posterior, i apicalis.
Na lijevoj str je isto, samo sto bronhus lobars superior daje bronhus segmentalis apocoposterior za
dva segmenta, i anterior, te jedan dojnji odsjecak koji daje bronhus lingualis inferior i superior. A
bronhus lobaris inferior daje cetiri odsjecka, s tim da bronhus segmentalis basalis medijalis nedostaje.
Nakon ove podjele, ide daljne podjela sve do 1mm promjera, do terminalnih bronhioli, do okoprilike
16te generacije, koji samo sluza šprovodjenu zraka, zatim 17-19 respiracijski bronhioli koji imaju
pokoju alveolu, i na kraju alveolarni hodnici, 20-23 generacije, sa mnostvo alveola. 200 ovakvih
alveola skupa sa respiracijskim bronhiolom cine jednu funkcionalnu jedinicu, acinus.
Krvna opskrba ide putem rr bronhiales, koji s desne strane izlaze iz aorte, a s lijeve i intercostalnih, 3-
4. Vene bronhiales odlaze prema v azygos i hemiazygos.
pluca sudjeljuju u malom plucnom optoku. Taj optok zapocinje sa aa pulmonales, koje nastaju
racvanjem truncusa pulmonalisa malo ispod bifurcatio trachae. Lijeva arterija ide ispred lijevog
bronha, dolazi iznad njega i tako ulazi u hilus lijevog plucnog krila. Desna ide ispred desnog bronha, i
ispred njega, ili ispod ulazi u hilus. Vene pulmonales, dovode krv iz pluca, najcesce cetiri, gornje iz
gornjih i sdrednjeg reznja, dojnje iz dojnjih reznjeva, i ulijevaju se u lijevom atriju.
zivcana vlakna dolaze putem simpatikusa, torakalni segmenti, prekapcaju se u gornjim torakalnim
ganglijima, i dolaze kao postganglionarna do plexusa pulmonalisa koji je u hilusu krila. Parasimpaticka
putem vlakana n vagusa, ali preganglionartna, i prekapcaju se u plexusu pulmonalisu.
postoje i aferentna vlakna, koja odvode podrazaje rastezanja alveola, putem vlakana n vagusa, ili
promjene kemoreceptora glomusa caroticusa, odnosno baroreceptora sinusa caroticusa, putem
glossopharingeusa, ili kemijskih receptora glomusa i sinusa aorticusa putem vagusa. Ti su ogranci i
receptori povezanoi sa reflexnim likom, i pridruzuju im se i aference iz receptora kaslja i iritacija iz
larinxa.

121.Mediastinum
Medijastinum predstavlja sredoprsje. Dijeli se ne gornji i dojnji. U gornjem nalazimo, jednjak, tracheu,
n vagus, v phrenicus, luk aorte sa njegovim granama, a toracica interna, v brachiocephalica, truncus
simpatius i ductus toracicus te timus.
dojnji se jos dijeli na prednji srednji i straznji. Dok se godrnji medijastinum rpoteze od apretura
toracica superior, sve do baze srca, dojnji ide od baze srca pa do osita. Prednji ide od sternuma do
srca, i on sadrzi a toracicu internu, srednji obuhvaca srce sa osrcjem, a ascendes, truncus pulmonalis,
vv pulmonales, utjecanje v azygos, aa i vv pericardiacophrenice, v cava superior.
straznji koji se proteze od srca do kraljeznice, sadrzi jednjak, simpaticki lanac, ductus toracicus, n
vagus, v azygos i hemiazygos, nn splanhici major et minor, aortu descendes.

122.Usna supljina i njezin sadrzaj

Usna supljina cavum oris zapocinje sa vestibulumom, ili prijedvorijem. Koje je smjesteno ispred zubi.
Sprijeda je omedjeno sa usnama koje su preko frenulum labialis superior et inferior povezane za
zubno meso gungivu. Prava usna supljina zapocinje iza zubi. Gore se proteze do tvrdog i mekog nepca
laterano i naprijed su zubi, dolje je jezik, koji zauzima najveci dio usne supljine. On je gradjen iz radixa
i corpusa, te apexa. Radix i corpus dijeli sulcus terminalis liqulae. Prednja strana ispred sulcusa zove
se pars praesulcalis i obuhvaca okusne pupoljke. To su koncaste,papille filiformes, gljivaste, papille
fungiformes, listaste papille foliate, i ogradjene papille vallate. Gljivaste i koncaste su razbacane po
corpusu. Listaste u straznjem rubu, a vallate ispred sulcusa terminalis. Dojnja facies inferior linguae,
je dosta glatka zbog sluznice koja je prekfiva. Sredinom prolazi frenulum koji je veze za unuternji
prednji dio dojnje celjusti. Sadrzi jednu plica sublingularis gdje je unetnuta podjezicna zlijezda. I jos u
sredini caruncula sublingularis, koja predstavlja mjesto gdje se otvaraju ductus submandibularis,
sublingularis major, minores.

Irigacija jezika dolazi od a femoralis, a lingularis. Vene linualis ide ili u v femoralis, a v sublingularis ili
u femoralis ili u jugularis interna. Zivci, misice (vanjski m stiloglossus, palatoglossus, )

123.Ždrijelo i faringealni prostori

Ždrijelo predtsvlja prijelazno podrucje iz usne i nosne supljine, prema trahei odnosno jednjaku.
Proteze se od pars basilaris ossis occipitalis, pa sve do c6. Straga je u odnosu sa lamina
praevertebralis vratne fascije, lateralno se proteze do canalis caroticus, a sprijeda ide sve do lamina
medialis processu pterigoidei. Ono sto je znacajno za zdrijelo jeste da se dijeli u tri dijela. Nasofarinx
koji se proteze sve od fornix faringis pa do mekog nepca. Straga se kod djece cesto nalazi tonsilla
faringis. Postranicno se otvara tuba auditiva, preko pstium pharingeum tubae auditive. Tu se kraj
ostiuma izbocuje tuba cineci torus tubarius. Iduci od torusa, prema dolje i strag pruza se plica
salphingopharingeai, a naprijed salphingopalatina. Iza osticuma je jedan manji zaton, recessus
pharingis.
Drugi dio zdrijela cini orofarinx. Od se proteze od mekog nepca pa do epiglotisa. Preko istmus
faucium komunicira sa usnom supljinom. Tu se izmedju jezika i epiglotisa nalazi jedna udubina,
valecula epiglotica, u kojoj medijalno nalazimo plica glosoepiglotca mediana, te dvije postarnice,
laterales. One cine pokretljivu vezu jezik-grkljan. I samo lateralno omedjene istmus fauciuma, arcus
palatoglossus, i palatopharingeus, koji cine fossu tonsilaris za tonsilu paltinu.
Treci dio je ujeno i najveci dio zdrijela. Proteze se od epiglotisa pa sve do ulaza u jednjak, c6. Tu na
samom ulazu u jednak prelazi preko ostium pharingeooesophageales, koje predstavlja prvo suzenje
jednjaka. 15 cm od zubi. Spijeda gore mu lezi auditus laringis, ulaz u grkljan, i postranicno je on
omedjen sa plica arytenoidea, i s jedne i s druge strane. Lateralno od te plice, n leringeus superior sa
istoimenim krnim zilama cini plicu laringeu, unutar recessusa piriformisa. Bilo sta sto od hrane zapne
tu, izazove podrazljivost nervusa vagusa, reflek kaslja.
Vazno je i navesti misice koji cine vazan dio farinxam, jer su jako povezani sa aktom gutanja. Tu su
kruzni misici, koji suzuju zdrijelo, te uzduzni koji ga skracuju.
Od kruznih tu su m constricotr faringis superior, medius i inferior. Svi irigirani od strane a pharingea
ascendes, a prvi je n IX, drugi n IX i X, treci samo od n X. njihova zadaca je da kontrakcijom suzuju
zdrijelo, s tim da ovaj gornji pravi jedan nabor u straznjem dijelu zdrijela, do kojega se pri aktu
gutanja proteze meko nepce, i tako se zatvori prolaz zraka iz cavum nasi u zdrijelo. Odvoji se
nasofarinx od orofarinxa.
Ostali misici su oni koji skracuju zdrijelo. M stylopharingeus i palatopharingeus. Oni su od n IX
inervirani.

AKT GUTANJA
Akt gutanja odvija se u tri faze. Jedna je oralna faza, kojom se hrana nasom voljom usitnjava u
ustima, i pomocu jezika gura oprema zdrijelnom tjesnacu. Tada dolazi do kontrakcije constriktora
zdrijela, koji tvore pasavantov nabor i m levator i tensor veli palatini koji podizu meko nepce do toga
nabora. Tako se zatvori prijelaz iz nasofarinxa u orofarinx, i onoguci se daljni prijenos hrane prema
jednjaku. Da se ne bi hrana vratila u usta, kontrakcija m palatoglossusa to sprijecava. Zati su tu jos
vazni i suprahioidni misici, koji omogucuju podizanje jezicne kostei prema gore i neprijed, sto
uvijetuje pasivno pomicanje epiglotisa prema ulazu grkljana i zatvaranje ulaz u grkljan. Zatim se
kontrahiraju podizaci zdijela, i oni skracuju zdrijelo, sto omogucuje gurnanje hrane prema jednjaku.
Daljni tok hrane ovisi o peristaltici jednjaka, glatka i poprecnoprugasta muskaulatura jednjaka.
124.zeludac
Predstavlja prosireni ndio probavne cijevi. Nastavlja se na pars abdominalis oesophagi. Pri uspravnom
polozaju pun zeludac spusta se sve do 4 lumbalnog kraljeska, fundus zeluca lezi u razini 12
torakalnog, ili spoja 7 rebra. zeludac je navecim dijelom smjesten u regio epigastriga, i njegov fundus
skupa sa velikom krivinom proteze se u lijevom hipohondriju. Sprijeda je najvecim dijelo prekriven
jetrom, i do njega upotpunosti mozemo doci tek kad pomaknemo jetru prema gore i desno. Jedino
malo podrucje, pilorus, dolazi u kontakt sa prednjom trbusnom stijenkom i to se zove zelucano polje.
Zeludac cini straznju stijenku bursae omentalis. Tako da je straga u odnosu sa lijevim bubregim,
lijevom nadbubreznom zlijezdom, gusteracom, slezenom, a i v slezene.
Izvana anatomski na zelucu mozemo razlikovati, prednju gornju paries anterior, i straznju dojnju
paries posterior. Malu i veliku krivinu. Pocetni dio, ili kariju koja predstavlja ulazno podrucje u
zeludac, tu ulazi ababdominalni dio jednjaka. Zatim fundus ili prosireni dio,koji je smjesten lijevo od
kardije, i pri uspravnom polozaju ispunje zrakom. Corpus ventirculi se pruza odozgo prema dolje i
desno suzuje se i preko antruma pilorusa prelazu u canalis koji zavrsava sa ostium pilorica, i konacno
prelazak u duodenum.
histoloski, zeludac je gradjen iz mukoze, muskularisa i seroze. Mukoza ima cilindricni epitel, laminu
propriu gradjenu od vezivnog tkiva, te laminu muskularis mukoze gradjenu od glatgog misicja.
Submukozu cini gisto vezivno tkivo, sa krvnim i limfnim zilama. Misicni sloj je gradjen od vanjskog
kruznog, koji se pruza od kardije do pilorusa, najizrazeniji u podrucju male i velike krivine, zatim
srednji kruzni, koji se posebno istice u podrucju pilorusa, gdje tvori m sphincter pilori, i treci unutarnji
kosi, koji se pruza u podrucju fundusa i korpusa, dok u ostalim dijelovima nedostje. Tako ta dva dijela
cine saccus digestorius, a pilorus i antrum canalis egestorisu, izvodni kanal. Vanjski je sloj seroza, sloj
veziva sa povrsinski jednoslojnim plocastim mepitelom-mezotelom.
unutar tunice mucose nalazimo veoma vazne zlijezde. Zlijezde kardije ijamu jako velike jamice,
foveole gastrice u koje se izlijeva zlijezdani sekret. One izlucuju alkalnu sluz. Ove korpusne i fundusne,
izlucuju probavne enzime. Te zlijezde gradjene su od nekoliko skupina stanica (hista)..
krva opskrba zeluca dolazi od trodijelne arterije, truncus coeliacus. Ona daje a gastricu sinistru koja
preko plica gastropancreatica dolazi do male krivine zeluca koju opskrbljuje, zatim a splenica, koje ide
iza fundusa daje a gastricu posterior za straznji dio fundusa i daje a gastroomentalis sinistra za veliku
krivinu. Treca grana truncusa je a hepatica communis, koja daje a hepaticu propriu, ova daje a
gastricu dextru za malu korivinu, i a gastroduodenalis, koja daje a gastoomentalis dextra za veliku
krivinu.
Vene su, v gastrica sinistra koja sa v gastirca dextra tvori jednu v coronariu, koja se ulijeva u v porte..
I vene gastoomentales sinistra i dextra idu u v portae.
Limfni cvorovi idu skupa sa arterijama, istoimeni. Svi zavrsavaju u plexus coeliacus, odnosno u
truncus intestinalis koji skuplja limfnu svih probavnih organa.
Parasimpaticka vlakna dolaze putem lijevog, truncus vagalis anterior, i desnog, truncus vagalis
posterior, nervusa vagusa. Prednji daje grane za zeludac i jetru, te za pilorus, straznji za zeludac, i
zavrsava u plexusu coeliacusu. Simpaticka dolaze kao nn splanhici major et minor, u celiacki splet,
prekapcaju se i onda odlaze skupa sa simpatickim vlaknima, u organe trbusne supljine.

125.Nastanak bursae omentalis

Bursa omentalis nastaje u podrucju straznjeg mezogastria. Kada dolazi u vrijeme razvoja probavnih
organa, do okretanja zeluca oko uzduzne osi, on skupa sa svojom velikom krivinom povlaci citav
dorzalni mezogastrij za sobom prema lijevo. Unutar njega nastane osnova za slezenu, koja ce se
naknadi razviti. I osnova za gusteracu, koja ce ispocetka biti intraperitonealno smjestena a kasnije
dolazi do naglog rasta zeluca, i on pritice gusteracu na straznju trbusnu stijenku, gdje ona u konacnici
sraste. Ono sto je znacajno, jeste da prostor iza zeluca, koji je imaginaran, naziva se bursa omentalis.
Sam ulaz, foramen epiploicum, omedjen je kranijalno sa lobus caudatus hepatis, kaudalno sa pars
superior duodeni, straga sa izbocinom koju cini v cava inferior, i sprijeda lig hepatoduodenale.
Prava bursa, sprijeda je omedjena sa straznjom stijenkom zeluca, lig gastrocolicum, lig
gastosplenicum, i omentum minus, straga je to pars lumbalis diafragmatis, lijevi bubreg i
nadbubrezna zlijezda, a i v splenica, gusteraca, i melo ulijevo slezena i lig phrenicosplenicum.
tu postoje neki zatoni, gornji, recessus superior, koji se nalazi u vestibulumu bursae, iza osita i jetra,
te straga ide desno do v cava inferior, lijevo do jednjaka i kardije zeluca. Recessus linealis, ide od lig
gastophrenicum , phrenicosplenicum pa do jetre, i zadnji inferior, u podrucju vekile pregace pa sve
do colona transversuma.

126. Zucni vodovi

Postoje intrahepaticni-unutar jetre, extrahepaticni-van jetre, te vesica biliaris ductus coledochus.
Intrahepaticni zapocinju kao slijepi kapilari, izmedju stijenka hepatocita, ulijevaju se u malo vece
Heringove kanalice, koji zavrsavaju ductus interlobulares biliferi u portalnom prostoru, ovi se
ulijevaju u subsegmentale i segmentale i onda dolazimo do extrahepaticnih. Oni zapocinju sa ductus
hepaticus dextera et sinester koji tvore ductus hepaticus communis. Ovaj zadnji se udruzuje za
vodom iz zucnog mjehura, ductus cysticus, i nastaje ductus coledochus koji prolazi kroz lig
hepatoduodenale. Na straznjoj strani pars descendes duodeni ductus coledochus udruzuje se sa
vodom iz gusterace i tvore jedno prosirenje ampula hepatopankreatica, i izlijevaju se na papila
duodeni major. To izlijevanje regulira oddijev sphincter, koji se nalazi na ampuli kao m sfinkter
ampulae, na ductusu coledochusu i pancreaticusu, kao m sfincter coledochi i pancreatici. Zuc se
nakuplja u zucnom mjehuru, vesici biliairs. Ona se pricira u fossi vesicae biliaris, s unutarnje strane
jetre, u razini 9 rebra, ili 3-4 lumbalnog kraljeska. Gradjena je iz fundusa, corpusa, infudibuluma i
columa od kojeg polazu ductus cysticus. Krvna opskrba dolazi od a cystice koje izlazi ide r dexter a
hepaticae propriae. N phernicus isto daje osjetnu inervaciju, a parasimpaticka vlakna vagusa,
odnosno simpaticka, potjecu iz plexusa coeliacus.

127.Jetra
Sa svojih 1500 grana tezine jetra je najveci organ u covjekovom tijelu. Vazna je u pohrani mesti,
vitamina, kao zlijezda koja izlucuje zucne sokove vazne za probavu, zatim je vazna u ciscenu krvi od
stetnih tvari, jer inakvitiva brojne lijekove, stetne tvari, otrove.
Gradjena je iz veceg desnog i manjeg lijevog reznja. Granicu izmedju ta dva reznja izvana cini lig
falciforme hepatis. Dok je desni smjesten ispod desne kupole osita, i tako u desnoj hipohondrijacnoj
regiji, lijevi se proteze preko prednje strane zeluca, u regio gastrica i regio hipohondriaca sinistra.
Na jetri razlikujemo facies visceralis, konkavna, i facies diafragmatica, konveksna. Ova konveksna je
okrenuta prema diafragmi, i preko nje je jetra srasla sa diafragmom. Ta strana sema peritoneuma, pa
se zove area nuda hepatis, i sadrzi tri specifisna ligamenta koji jetru povezuju za osit. Lijevo je to lig
triangulare sinistrum, desno je lig triangulare dextrum i sprijeda lig falciforme hepatis. Oni skupa cine
lig coronarium. Visceralna strana je specificna po tome sto je preko nje jetra u kontaktu sa ostalim
organima gornje trbusne supljine, koji stvaraju brojna utisnucca, na lijevom reznji jednjak i kardija
zeluca, te mala izbocina tuber omentale koja se izbocuje u omentum minus. Na velikom desnom
reznju, desni bubreg i nadbubrezna zlijezda, flexura coli dextra i pocetni dio duodenuma. Na
visceralnoj strani se mogu vidjeti nekolike specificne strukture. Prije svega to su jos dva dodatna mala
reznja, lobus caudatus straga, i lobus guadratus sprijeda. Sa njihove medijalne str nalazi se fissura
sagitalis sinistra, koji cine fissura ligamenti venosi i fissura ligameni teretis sa istoimenim
ligamentima. Izmedju ova dva manja reznji na visceralnoj strani su portalna vrata, porta hepatis, kroz
koja ulazi a hepatica propria, v poprtae i izlazi ductus hepaticus, odnosno izlaze limfne zile, ulaze zivci.
Udesno od portalnih vrata nalaze se jos dva ureza koja cine fissuru sagitačis dextru, to su fissura v
cavae inferior, u kojoj lezi istoimena vena-straga, i fossa vesicae biliaris u kojoj je umetnut zucni
mjehur, sprijeda. Ova fisura cini funkcionalnu granicu kod jetre, jer ona zapravo predstavlja granicu
na kojoj se v portae odnosno a hepatica propia dijele dajuci svoju desnu odnosno lijuevu granu.
Sama t podjela jetre na reznjeve odgovara podjeli v portae odnosno a hepaticae propriae. Histoloska
gradja jetre, izvana je obavijena glustom fibroznom cahurom, glisonova cahura. U unutrasnjosti,
podjeljena je na klasicne reznjice, koji su visekutnog oblika, i u cijem sredistu lezi v centralis. Okolo
ovis klasicnih reznjica rasporedenji su portalni prostori, sa ogrankom v portae, a hepatice i zucnog
kanala. Okoprilike tri klasicna reznica, skupa sa jednim portalnim prostorom u sredini njih cini
portalni rezanj, drugi vazan orgnizacijski rezanj same jetre. Trecu skupinu cine acinusi, koji
predstavljaju dva susjedna reznja medjusobno povezana sa dva susjedna portalna prostora, i tu su
vazna raspodjelne vene i arterije. Svaki klasicni rezanj gradjen je od jetrenih sinusoida, u kojima se
ulijeva krv iz vene portae i a hepatice, i od jetrenih ploca hepatocita, koji su sa dissovim prostorom
odjeljeni od sinusoida, a vazni su u ’˝ciscenju’ krvi od stetnih sastojaka, i Itove stanice koje pohranjuju
mast i vitamin A.
krvna opskrba dolazi putem ogranka trodijelne arterije iz aorte, a to je a hepatica propria. Ona ulazi
na jetrena vrata, grana se na desnu i lijevu granu, moze dadti i srednju za lobus caudatus. Ali daje
granu a cysticu, za zucni mjehur. Vene nastaju unutar jetre, jedna lijeva, jedna desna te srednja koja
kupi krv u podrucju ova dva vec spomenuta mala reznja, i sve tri se udruzuju u podrucju fissure v cave
inferior i ulijevaju u v cavu infarior. Limfa ide povrsno i duboko. Povrsno u podrucju area nuda preko
nody parasternales i phrenici, ili na facies visceralis preko nody hepatici. Duboko unutar jetre, skuplja
se lifma koja tojece prema hepaticnim cvorovima u jetrenim vratima ili lig hepatoduodenale.
Osjetna inervacija jetre dolazi od n phrenicus, samo mali do facies diafragmatica, parasimpaticka od n
vagusa, tocnije od desnog koji tvori truncus vagalis posterior, i simpaticka kao nn splanhici major et
minor, koji se prvo unutar plexusa coeliacusa, prekopcaju pa kao plexus hapeticus dolaze do jetre.

128.Gusteraca
Rijec je o organu koji ima endokrinu i egzokrinu finkciju. Smjestena je u gornjem dijelu trbusne
supljine, sekundarno retroperitonealno. Cini jedan dojnji dio straznje stijenke burse omentalis i tako
dolazi u kontakt sa straznjom stijenkom zeluca. Sprijeda je osim zeluca, u dojnjem dijelu i u odnosu sa
mesocolon transversum koji prelazi preko glva ei tijela gusteraece. Straga kriza kraljeznicu i aortu, te
iza nje ide v splenica, koje ide s lijeva na desno i u podrucju iza glave gusterace ulijeva se u v portae.
Iza glave gusterace nastaje v porte, tuda prolazi ductus coledochuus, i takodjer a hepatica
coommunis dijeli se na a gastroduodenalis i hepaticu propriju koja preko lig hepatouodenale odlazei
prema jetrenim vratima. Gusteracina glava lezi u konkavitetu duodenuma, od L1-L3, tako je u odnosu
sa svim dijelovima dvanesnika, a pars ascendes, prelaki preko njezinog jednog dijela tijela. Tijelo joj se
prozete u razini L1-L2. Preko repa koji se nalazi jedini intraperitonelano, u lig phrenicosplenisum, u
vezi je sa slezenom. Glava gusterace cini straznji zid vesrtibuluma a tijelo prave bursae omentalis.
Preko njezinog gornjeg pola rijela prelazi a splenica, koja ide prema slezeni.
Gusteraca je gradjena od glave, caput pancreatis, corpus pancreatsi te repa cauda pancreatis.
Izmedju glave u tijela nalazi se jedna urez, incisura pancreatica, korz koji prolaze lijevo a mesenterica
superior desno vena mesenterica superior. Iza ove dvije tvorbe, je jedan nastavak processus
uncinatus, koji isto pripada gusteraci.
Gustraca krvknu opskrbu dobiva preko a mesenterice superior koja daje a pancreaticoduodenale
inferior, te truncusa coeliacusa, jedna njegova grana tj a gastoduodenalis daje a
pancreaticoduodenale superior. A splenice na svom putu do slezene da a pancreaticu superior,
inferior te a cauda pancreatis. Vene sve prate arterije i idu prema v portae. Limfa ojece preko nodx
pancreatici superiores u nody coeliaci, nody pancreatici infeirores i nody mesenterici superiores, i
nody pancreaticoduodenales prema nody mesenterici superiores i nody coeliaci. Moze i prema nody
hepatici. Gusteraca ima endokrinu finkciju, izlucuje glukagon, inzulin somatostatin i pankreatcini
polipaptid-langerhansovi otocici, te egzokrinu, razne enzime za probavu.

129 Rectum i anus

Rctum predstavlja zavrsni dio probavne cijevi. Nastavlja se na colon sigmoideum u razini 3eg
sakralnog kraljeska. Straga je u odnosu sa os sacrum, trticnom kosti i m levator ani, sprijeda kod zene
sa vaginom, tu je onaj daglasov prostor, kod muskarca sa prostato, sjemenskim mjehuricima i
ampulom sjemenovoda, i tu je exavacio rectovesicalis. Postranicno je povezan za stijenku male
zdjelice.
Rectum ne predstavlja pravu ravni cijev kako mu sam naziv kaze. On je specifican po svoja dva zavoja,
jedan je u podrucju gdje je nalslon jen na os sacrum, drugi u podrucju gdje prelazi ispred centrum
perineum, i izlazi ipod pelvicne diafragme. Unutrasnjost je specificna po naborima, plicae
transverasles, dvije su n a lijevoj strani i jedna medijalno, srednja, plica transvera madiana,
kolraushov nabor. Ispod ovih nabora rectum se priliko punjena izmetom prosiruje u ampulu recti.
Prijelaz iz rectima u canalis analis predstvalja linea anorectalis. Ispod nje se dalje proteze canalis
analis, koji prolazi kroz diafragmu pelvis, i iza medjice se otvara sa ostium ani externi. Unutrasnjost
ovoga kanala je prozeta brojnim uzduznim naborima, columne anales, izmedju kojih leze sinusi
anales. Sinusi su sa valve anales na distalnop kraju omedjeni. U podrucju ostium ani externi nalazi se
ma sfinktern ani externi, koji je gradjen od poprecno prugastog misicnog vlakna, i voljno inerviran od
strane n pudendus, njime upravljamo voljno.
Irigacija rectuma dolazi, do plica transversa mediana dolazi a rectalis superior od a mesenterica
inferior, dijeli se na lijevu i desnu granu i opskbljuje dio rectume koji lezi intraperitonealno. Druga je a
rectalis mediana od a iliana interna, ona opskrbljuje dio do pelvicne diafragme, i treca a rectalis
inferior, koja je od a pudenda interna, ona zavrsni dio. V rectalis superior ide u v mesentericu inf, a v
rectalis media i inferior u v iliacu internu.
Zivcana opskrba, n pudendus odjetno i vanjski sfinkter, a plexus pelvicus dio koji je ispod
peritoneuma, extraperitonealno, a onaj pocetni dio, opskrbno podrucje a rectalis superior je plexus
mesentericus inferior, od plexus coeliacus. Limfa otjece iz gornjeg pocetnog dijela prema nody
sacrales, iz srdnjeg prema nody iliaci interni, a dojnji prema nody inguinales superficiales.

130.Gradja bubrega
Bubrezi su parni organi, smjesteni primarno retroperitonealno, postranicno od kraljeznice. Protezu se
u razini 12 do 4 lumbalnog kraljeska, i kriza ih 12 rebro u podrucju proximalne trecine. Straga oba
bubrega leze na m psoas major, guadratus lumborum, pars lumbalis diafragmatis te trigonum
lombocostale. Sprijeda je njihov odnos drugaciji. Desni bubreg u odnosu je sa pars descendes
duodeni, sa desnim jetrenim reznjem, sa mesokolon i colon transversum te gore sa desnom
nadbubreznom zelijezdom. Medijalno sa v cava inferior, koja se moze umetnuti izmedju desnog
bubrega i nadbubzerne zlijezde. Lijevi je u odnosu sa lijevom nadbubreznom zlijezdom, sa
mecokolom transversum, sa slezenom, i jednim dijelom repom gusterace i a i v splenica. Trokut kojeg
omedjuju a i v splenica , rep gusterace i slezena je presvucen peritoneumom i tu sa naslanja zeludac.
Na bubregu anatomski razlikujemo sljedeci, polus superior i inferior. Gornji i djonji pol. Zatim prednju
stranu konvaksnu, facies anterior, i straznju plosnatu, facies posterior. Zatim medijaloni rub, koji je
konkavan i na njemu se nalazi hilus, i lateralni konveksan koji lezi na m guadratus lumborum.
U hilusu bubrega ulaze ventralno v renalis, iza nje arterija renalis, i najdorzalnije mokracovod izlazi.
Malo dublje u hilusu smjesten je sinus renalis, koji je ispunjem masnim tkivom.
Bubreg je gradjen iz kore i srzi. Kora je par milimetara debeo sloj, koji je izvana obavijen fibroznom
kapsulom. Srz je gradjena iz 9-12 piramida, ciji su vrhovi papile renales usmjereni prema pelvis
renalis, a baze prema kori. Izmedju piramida kora salje pregrade, columne renales, i na takav nacin
nastaju bubrezni reznici, koje cini piramida sa okolnim obrubom kore. Unutar kore nalaze se
bubrezna tjelesca, malfigijevo tjeleste, koje je gradjeno iz bowmanove cahure, ona ima parijetalni i
visceralni list, glomerula, dovodne i odvodve arteriole. Glomerul predstavlja splet kapilara koje tvori
dovodna arteriola, i od kojega odlazi odvodna. Taj pol bubreznog tjelesca zove se zilni, i na suprot
njemu nalazi se mokracni, gdje zapocinjuodvodne cijevi. Proximalni zavijeni kanalici, zapocinju
zavijenim dijelom, prelaze i ravni dio, na njig se nastavlja prijelazni dio, i onda distalni zavijeni kanalici
koji zapocinju ravnim dijelom a zavrsavaju zavijenim ulijevajuci se tako u sabirne cijevi. Ovi ravni
dijelovi skupa sa prijelaznim cine henleovu petlju koja se proteze kroz srz, dok su zavijeni dijelovi
smjesteni uokolo bubreznog tijelesca u kori. Sabirne se cijevi dalje ulijevaju u sve vece dok ne dodju u
papile renales, koje na sebi imaju otvore, cribrosa, one zavrsavaju u manjim vrcevima, calices
minores, koje se ulijevaju u vece calices majores, i u konacnici u pelvis renalis, koja najdorzalnije
napusta u obliku mokracovoda bubrezni hilus.

131.Odvodni mokracni sustav

Odvodni mokracni sustav cine mokracovod, mokracni mjehur i mokracna cijev. Mokracovod se
nastavlja na pelvis renalis, i napusta hilus bubrega. Razlikujemo njegov abdominalni dio i pelvicni dio.
Prvi se proteze od bubreznog pelvisa, pa sve do linea terminalis unutar zdjelice. Na svom putu lezi na
m psoas major, i kriza a iliacae, koje mu daju opskrbu, i krizaju ga takodjer a testicularis sive ovarica,
koje mu isto daju opskrbu. Desni kriza i radix mezenteri, a lijevi sigmoidno crijevo.
Pelvicni dio je kraci, proteze se od linea terminalis pa do mokracnog mjehura. U tom podrucju on
kriza a ductus deferentis sive utarina koje mu isto daju opskrbu. Utjece u mokracni mjehur, ukoso,
odstraga prema naprijed, i tako stvara plicu uretericu, i ulijeva se preko ostium uretericus u mokracni
mjehur.
A renalis, a testicularis, a ductus deferentis, a ovarica, a uterina, a iliace, daju mi krvnu opskrbu. Vene
prate arterije. Limfa preko limbalnih cvorova u trunci lumbales, zivci simpaticki preko nn splancici,
parasimpaticka preko plexusa renalisa, testicularisa, ovaricusa..
Mokracni mjehur predstavlja prosireni dio mokracnih odvodnih putova. Rijeci je o jednom supljem
organu, koje je izvana gradjen od apexa, corpusa, fundusa i cervixa, od kojeg polazi urahus,
obliterirana a umbilicalis. Iznutra histoloski gradjen je od tunice mucoze koju cini prijelaazni epitel,
zatim tela submukoza koja nije prisutna samo u jednom straznjem dijelu mjehura, a to je mjesto koje
se naziva trigonum vesicae. Rijec je o jednom trokutastom podrucju koje se proteze od mjesta
utjecanja mokracovoda do mjesta gdje zapocinje mokracna cijev. To je podrucje glatke stijenke, zbog
nedostatka tele submukoze. Kranijalno je omedjeni sa plica interureterica, koja spaja ulazne otvore
mokracovoda. Mokracovod, kako utjece ukoso, tvori jednu izbocinu, plica ureterica. Srednjim dijelom
trigonuma izdize se uvula vesicae, koja prema dolje, prema mokrajcnoj cijevi prelazi u crista vesicae.
Dva su vazna misica unutar tunice muscularis. To su m detrusor vesicae, koji omogucuje praznjenje
mjehura i m trigoni vesicae. Ovaj je prvi gradjen iz tri sloja, unutarnji uzduzni, srednji kruzni, i vanjski
uzduzni. M trigoni vesicae cine povrsni i duboki sloj. Misicna vlakna sa samom izlazu mokracne cijevi
se nakupljaju cineci tu m sfinkter uretre internus, koji nije pod nasom vlastitom voljom.
Krvna opskrba dolazi od strane a vesicalis superior, koja je grana a iliaca interna, vesicalis inferior isto
od a iliaca interna. Zatim a uterina kod zena, odnosno a pudenda interna, rectalis media isto mogu
dati ogranke. Vene tvore plexus vesicae urinarie i izlijevaju se u v iliacu internu. A sto se tice limfe,
ona ide u truncus limbalis.
Zivcana opskrba dolazi putem plexus vesicae urinariae. Taj plexus cine parasimpaticka vlakna iz
segmenata s2-s4 kao nn splanhici pelvici, i simpaticka iz segmenata th12-l2, kao nn splanhici
lumbales. Simpatikus inervira sfinktere vesicae, i sprijecava praznjenje, a dretusor inervira
parasimpatikus, i potice praznjenje.
Mokracna cijev kod zene duga je nekih 3-5 cm. Proteze se od baze mokracnog mjehura, tu zapocinje
sa istium uretre internum, i proteze se sve do vestibuluma vaginae, gdje zavrsava sa ostium uretre
externum. Povezana je za prednji zid vaginae. Preko septum uretrovaginalis. Iznutra je cini sluznica,
koja ima brojne nabore, lacune u koje se otvaraju zlijezde mokracne cijevi. Na straznjoj stijenci se
nalazi crista uretralis koja predstavlja nastavak na uvula vesicae. Irigaciju i inervaciju dobiva istu kao i
mokracni mjehur.

132.Prostata
Rijec je o jednoj od spolnih zlijezda kod muskarca. Smjestena je izmedju dna mokracnog mjehura i
urogenitalne membrane. Nejzina baza usmjerena je prema mokracnom mjehuru, a apex naprijed i
dolje. Ima dva reznja, desni i lijevi, koji su sprijeda povezani preko suzenja, isthmus, a straga preko
lobus medius. Iznutra ju cine 30-50 zlijezda koje se preko 15-30tak izvodnih kanala otvaraju u pars
prostatica uretre, to je dio mokracne cijevi koji prostata obavija. Cini do 30% ejakulata. Izlucuje
spermin, spermidin, prostagladin.. spermin daje specifican miris.
Arterijska opskrba ide a rectalis media i vesicalis inferior. Vene tvore plexus venosus koji se ulijeva u
iliacu internu. Limfa otjece prema nody iliaci, truncus lumbalis. Zivcana opskrba preko plexusa
hipogastricusa inferiora

133.Urethra masculina
Predstavlja mokracnu cijev muskarca koja ovisno o stanju penisa moze biti duga 15-20cm. Proteze se
sve od ilzaza iz mokracnog mjehura, pa do glans penisa. Ima cetiri funkcionalna dijela. Pocetni dio je
smjesten unutar mokracnog mjehura, to je ujedno i pars intramularis. Tu zapocinje mokracna cijev sa
ostium urethre internum, i tu je smjesten unutarnji sfinkter (lisosfinkter) koji je gradjen od glatke
muskulatrue i nije voljno inerviran. Drugi dio se zove pars prostatica jer se proteze korz prostati. Tu
se na straznjem dijelu uretre moze uociti nabor, coliculuc uretralis, koji prema gore prelazi u uvula
vesicae, prema dolje u crista uratrelis. Na ovom izbocenju nalaze se otvori ductusa ejakulatoriusa,
kojeg skupa tvore sjemenovod i ductus excretorius, iz sjemenski mjehurica. Postranicno od uzdignuca
je sinus uretralis, u koji se otvaraju izvodni kanli prostate. Treci dio je pars membranacea, tim dijelo
mokracna cijev muskarca prolazi kropz urogenitalni diafragmu, i tu je vanjski sfinkter (rabdosfinkter),
kojeg cine poprecnoprugasta misicna vlakna, i njime mozemo voljno upravljati. Zas+dnji najveci dio je
pars spongioza. Tim dijelo se mokracna cijev proteze kroz spongiozno tijelop penisa. Zapocinje sa
prosirenjem ampula uretre, i u podrucju prije ostium externum , sa jos jednim prosirenjem fossa
navicularis. U ovaj dio uretre otvaraju se brojne litterove sluzne zlijezde, koje podmazuju stijenku i
pripremaju je za dolazak sperme.

134. Utherus
Maternica predstavlja jedan jako vazan spolni organ kod zene u kojem se razvija plod. Smjestena je u
podrucju male zdjelice, izmedju mokracnog mjehura i ractuma. Dorzoventralno je spljostena i
prednja strana facies anterior u odnosu joj je sa vesicom urinariom, a straznja facies posterior u
odnosu je sa rectumom. Rub koji odjeljuje ove dvije strane orijentiran je lateralno, i od njega polazi
jedna velika sveza, lig latum uteri, koja popuit plasta se veze u podrucju stijenke male zdjelice, te
odjeljuje straznji prostor exavacio rectouterina od exavacio vesicouterina.
maternica je gradjena izvana od corpusa, na kojeg se prema distalno nastavlja jedno suzenje istmus, i
zavrsava sa vratom, cervix uteri. Na korpusu se osobiot nakon rodjena uocava jedna izbocina koja cini
fundus uteri. Od fundusa polazi lig ovarii proprium prema extremitas uterina ovarii, kroz njega prolazi
ogranak a uterine za jajnik. A drugi je lig teres uteri koji ide kroz preponski kanal. Korpus uteri je
kruskolika oblika. U gornjem dijelu, malo ispod fundusa postranicno ulazi jajovod, preko svoga
suzenja isthmus tibae uterine, pars intramularis. Vrat je specifican po tome sto su gornje dvije trevine
izvan vagine, pars supravaginalis uteri, a dojnja je un utar vagine umetnuta, pars vaginalis. Za razliku
od preostalog cilindricnog epitela, kod pars vaginalis uteri, nalazimo plocasti kao i u vagini. Taj dio
skupa sa vagino tvori svod rodnice, koji se dijeli na straznji, prednji i dva lateralna. Kod zene koja nije
rodila, vrat je okrugla oblika, da bi kasnije nakon rodjena bio rascijeplje u obliku, labium.
Maternica je na vise nacina ucvrscena za okolne strukture male zdjelice. Sprijeda se pruza lig
pubouterinum, koji polazi od cervixa i veze se malo na mokracni mjehur te dijelom na os pubis.
Straga je prisutan ligg rectouterinum, koji ide na rectum o os sacrum. Lateralno je prije svega lig
cardinale, koji ide na laterlnu stijenku male zdjelice. Osim ovi sveza, vazan je i li teretis uteri, lkoji
polazi od fundusa, i ide kroz ingvinalni kanal da bi se hvatao na mons veneris i velike usne. S druge
strane on drzi maternicu u anteflexiji. I zatim veliki, lig latum uteri, koji predstavlja udvostrucenje
potrbusnice, koje ide od straznje strane mokracnog mjehura prkeko fundusa maternice pa sve do
prednje stijenke rectuma, i tako nastaju dva prostora, sprijeda je to exavatio vesicouterina, i straga
exavatio rectouterina koji predstavlja najdublju tocku kod zena trbusne supljine, daglasov prostor. Od
lig latum, fundusa prema jajniku ide i lig ovarii proprium, i lig suspensorium ovarii.
S obzirom da je gradjena poput kruske, na njoj nalazimo fundus, od kojega polaze rogovi, cornua
uteri i u tom podrucju ulaze jajovodi. Corpus se prema dolje suzava i prelazi u cervix. Ima tri stijenke,
endometrij koji je gradjen iz cilindricnog epitela, a u podrucju pars vaginalis uteri, vrata maternice je
plocasti epitel, kao i u rodnici.
Krvna opskrba dolazi od a uterine, koja je ogranak iliace interne. Ona dolazi u podrucje lig latum uteri
tu ulazi u lig cardinale i dolazi do ruba maternice gdje se zavorito dijeli na ogranke za maternicu, i
daje r ovaricus i tubarius. zatim venksa krv ide preko plexus venosus uteri, koji vodi prema v uterina
prema v iliaca interna. Limfa otjece preko nekoliko skupina limfnih cvorova. Nody lumbales, oko
aorte, nody subaortici ispod racvista aorte, nody iliaci communes, uz istoimene krvne zile, nody iliaci
interni et externi, nody inguinales, svi u konacnici zavrsavaju u truncucu lumbalisu. Inervacija dolazi
putem pelvicnog spleta, simpaticka od nn splanhisi lumbales, i parasimpaticka od nn splanhici pelvini.

135.Testis i epididimis
Testisi su muske spolne zlijezde. Rijec je o parnim zlijezdama koje su smjestene u mosnjana, u
podrucju dorzolateralno od penisa. Prilikom samog spustanja testisa u mosnje, dolazi to povlacenja
svih trbusnih stijenka. Tako fascia abdominali superficialis u podrucju trbusne stijenke odgovara
fascia spermatica externa, ispod nje lezi fascia cremasterica i m cremaster, oni potjecu od m oblugus
internus i transversus abdominis, treca po redu je fascia spermatica interna i ona odg fasciji
transversi u podrucju trbusne supljine. Peritoneum iz stijenke trbusne supljine prelazi u proccesus
vaginalis testis, koji ima parijetalni i visceralni list. Ovaj drugi je u uskom odnosu sa testisom i
epididimisom, a drugi je malo udaljeniji. Skupa omedjuju rpstor ispunjen testisnom tekucinom. Testis
je jajolikog oblika, lateralno spljosten. Na njemu anatomski razlikujemo facies lateralis et medialis,
margo anterior et posterior polus superior et inferior. Na gornjem polu testisa lezi passjemenik,
epididimis, odnosno njegova glava, dok se trup epididimisa proteze straznjim rubom testisa. I preko
repa prelazi u ductus deferens. Na gonjem dijelu testisa nalazi se ostatak mulerova kanala, apendix
testis, a na epididimisu ostatak wolfova kanala.
Testis je izvana obavijen gustom vezivnom ovojnicom, tunica albuginea, koje u podrucju straznjeg
ruba testisa salje jedan zadebljani sloj, mediastinum. Od mediastinuma se prema unutrasnjosti
testisa pruzaju pregrade, septule testis. Izmedju tih pregrada nalaze se sjemenski kanalici testisa,
ductuli seminiferi contorti, oni sadrze zametni epitel, i tu dolazi do sazrijevanja i stvaranja sperme. Od
tih kanalica polaze ravni, tubuli seminiferi recti, koji u podrucju medijastinuma tvore rete testis,
mrezu kanalica. Od rete testis odlaze ductuli epididimis, koji zavrsavaju u glavi pasjemenika. Krvnu
opskrbu preko preponskog kanala donosi a testicularis iz aorte, a ductus deferentis, i a cremasterica
od a epigastrica inferior. Venska krv odlazi preko plexus pampiniformis, u v testicularis. Limfa preko
lumbalnih i inguinales. A zivcana opskrba preko plexusa coeliacua, dolazi plexus testiculairs.
Epididimis ili pasjemenik smjesten je na dorzalno strani testisa. Ima caput, corpus i caudu na koji se
nastavlja sjemenovod. Glava lezi ne gornjem polu testisa, a trup se proteze preko straznjeg ruba
testisa. U njega dolatze ductuli eferentes iz rete testis, i zavrsavaju u podrucju glave epididimisa
ulijevajuci se u ductus epididimis. U njemu se skuplja sperma, i prema potrebi izlucuje. Kanal se
proteze cijelim tijelom epididimisa, i dug je oko 6m, zavijena je toka, ne njega se u podrucju repa
nastavlja sjemenovod. Krvna opskrba dolazi od a testicularis, venska krv odlazi preko plexus
pampiniformis, i limfa preko lumbalnih cvorova. Zivcana opskrba dolazi iz plexus hipogastricus i
aorticus, a osjetna za bol, prema th 11-12 kao i za testis.

136 Vagina i vanjsko spolovilo zene, Vagina predstavlja nastavak na vrat maternice. Smjestena se iza
urethre feminine, odnosno ispres rectuma. Oko 1/3 cervixa uteri ulazi unutar vaginu, i tu sa
stijenkom vagine tvori fornix vagine, koji se dijeli na straznji, ujedno najdublju tocku (receptaculum
seminis) prednji i dva lateralna. Ona na svojoj prednjoj stijenci ima mnostvo plicae corrugate, koje
cine rezevne zatone, tijeko poroda. Irigacija dolazi od a vaginalis, a urethra. Zatim a vesicalis inferior, i
rectalis media. Te moze i a iliaca interna.

Vanjsko spolovilo zene, gradjeno je iz mons veneris, koji je smjesten ispod i ispred simfize, prekriveno
kozom i stidnim dlacicama, labila majores, prekrivene takodjer dlacicama, straga se spajaju u
comissura postorior, sprijeda u anterior. Omedjuju labia minores, koje su bez dlacica, i jako glatke
sluznice. Male usnice kod zena omedjuju vestibulum vagine, u kojem straga lezi fossa navicularis,
onda prema naprije se otvara ostium vaginae externum, i ostium urethrae externum. Ispired lezi
frenulum clitoridis, kojeg prizaju labia minora, i povezan je sa clitorisom, erektilnim tijelom zene.
Malo dublje, ispod misica, ishiocavernosusa i bulbospongiosusa leze erektilna tijela zeen. To su
clitoris, sa crura, koji odg corpus cavernosus muskarca, to su corpus clitoridis i glans clitoridis. I drugo
tijelo je bulbus vestibuli koji odg corpus spongiosus kod muskarca. Irigacija dolazi od a pudenda
interna, vena pudenda interna, i zivci, n pudendus internus, n ilioinguinalis, n cutaneus femoris
posterior te plexus pelvicus.
TOPOGRAFIJE I REGIJE

137.Morfologija i topografija jajnika i jajovoda

Jajnici su parne zenske spolne zlijezde, duguljasta oblika, koje leze u ovaricnoj udubini male zdjelice.
Ima dvije strane facies medialis, ili interstinalis koja gleda prema organima male zdjelice, te facies
lateralis koje je okrenuta prema ovaricnoj udubini. Dva kraja extremitas tubaria koji je okrenut prema
tubi utherini, i u doticaju je sa njom tijekom ovulacije. S tog kraja polazi lig suspensorium ovarii kroz
koji dolazi a ovarica koja dolazi od aorte, vena ovarica koja odlazi sa desne strane direkno u v cava
inferior a s lijeve u bubreznu venu, te limfne zile. Drugi pol je extremitas utherina koji je preko lig
ovarii proprium vezan za fundus maternice. Korz taj ligament do jajnika dolazi jedna grana a utherine,
a to je ramus ovaricus. Jajnik ima i dva ruba margo liber i margo mesoovaricu. Ovaj drugi je spojem sa
mesoovarium za trbusnu stijenku i na njemu nalazimo hilus kroz koji dolaze krvne zile i zivci, te limfne
zile do jajnika.
Krvna opskrba ide preko direktne grane aorte abdominalis, a ovarica, te jedna manja grana a
utherine-ramus ovaricus. Tako i vene, koje oko jajnika tvore plexus ovaricus,jednim dijelom v ovarica
ide-desna direktno u v cava inferior lijeva ide u lijevu bubreznu venu. A s druge strane idu preko vena
maternice u ilijacne vene. Limfne zile sve idu u aortalne cvorove, a zivci dolaze od celijacnih ganglija,
preko plexus rectalis, renalis i mesentericus superior, aferentno prema lumbalnim segmentima.
Jajnik lezi u fossi ovarici, koja je smjestena u maloj zdjelici izmedju vanjskih i unutarnjih ilijacnih
krvnih zila. Ta fossa lezi u podrucju velikog ischijadicnog otovra, na unutarnjem obturatornom misicu,
dolje ide sve do spina ossis ischii, a gore do obliterirane a umbilicalis. Iza ove fosse prolaze ureter i a
utherina, a ispod vasa obturatoria i n obturatorius.
Jajovod-tuba utherina- 10-15 cm dugacka je cijev, koja s jedne strane zavrsava kao ostium
abdominale tube utherine, a s druge kao isthmus utherinum tubae. Jednim dijelo tuba se otvara u
trbusnu supljinu, i taj dio je ljevkasto prossiren cineci infidibulum tube utherine, i na tom
infudibulumu nalazimo male izdanke poput resica koje se zovu fimbrae tube utherine, jedna je
najveca i naziva se fimbra ovarica. Sljedeca stuktura koja se nadovezuje na infidibulum je ampula
tube utherine, to je jedno prosirnje koje je iznutra bogato mnostvom resica, cija je zadaca prijenos
jajne stanice do maternice, zatim se na ampulu nastavlja isthmus, jedno malo suzenje i u konacnici
zavrsava kao pars utherina tube utherine u podrucju maternice. Taj dio je najuzi dio tube i on ne
posjeduje resice u svojoj unutrasnjosti. U maloj zejdelici tuba je polozena tako da isthmicni dio koji
ulazi u maternicu lezi horizontalno, a onda u lateralno dijelu zdjelice tuba zavija naglo prema gore, pa
onda prema dolje, tako da u konacnici infudibulum tube odgovara slobodnom rubu jajnika-margo
libare ovarii.

138.topografija tankog i debelog crijeva

Tanko crijevo, jejunum i ileum, leze u sredisnjem dijelu trbusne supljine, okruzeni vijugama debelog
crijeva. Iduci s dena na lijevo, tu ij okruzuje cekum, koji je smjesten u fossa iliaca dextra, na njega se
nastavlja colon ascendes, i desna trbusna supljina, zatim granica prema kranijalno je colon i
mesocolon transversum, lijevo je to colon descendes i lijeva trbusna supljina, i naravno prema dolje s
lijeva strane je to colon sigmoideum koji prelazeci u rectum ide prema podrucju male zdjelice. Cak
vijuge tankog crijeva mogu jednim dijelom zavrsiti u podrucju male zdjelice. Jejunum i ileum su
intraperitonealno smjesteni, i za straznju stijenku su pricvrsceni sa mezenterijem u uzem smislu rijeci,
koji ide ukoso, od flexura duodenojejunalis, odozgo lijevo, prema dolje desno do ileocekalnog
podrucja. Sprijeda su vijuge prekrivene masnim tkivom kojeg tvori velika trbusna pregaca omentum
majus, i tako odjeljene od prednje trbusne stijenke. Vijuge jejunula leze u gornjem lijevom kutu, po
pravilu, a ileuma u dojnjem desnom.
Debelo crijevo je gradjeno on nekolika specifica dijela. Njegov pocetni dio se nastavlja na ileum,
zavrsni dio tankog crijevai predstavlja cekum, slijepo crijevo. Cekum je smjesten u podrucju fossa
iliaca dextra, i tu lezi na m iliopsoas. Ako je upotpunosti slobodan, onda ga od toga misica dijeli
peritoneum, ako je prirastao za straznji zid onda ih dijeli samo jedan sloj veziva. Medijalno je u
odnosu sa ileumom, lateralno sa lateralnom trbusnom stijenkom, a sprijeda sa omentumom
majusom, ili ako on nedostaje ona sa prednjom trbusnom stijenkom. Po pravilu lezi u desnoj ilijacnoj
jami, i njegov polozaj mozemo odrediti preko Mc-burneijeve tocke. Ali moze se u nekim slucajevima
naci visoko, ispod jetre iznad pupka, ispod slezene, a ako colon ascendes i descendes nisu srasli, onda
je i cekum pokretan-cekum mobile.
Colon ascendes lezi na desnoj strani trbusne supljine. S obzirom na to da se nastavlja na cekum,
proteze se od desne ilijacne jame, okomito prema kranijalno do ispod jetre. Sprijeda je ili u odnosu sa
prednjom trbusnom supljinom, ili s omentumom majusom, straga lezi na m iliacus i guadratus
lumborum, te ga kriza 12 interkostalni zivac, n ilioingvinalis i iliohypogastricus. Lateralno lateralna
trbusna stijenka od koje je dijeli desna parakolicna brazda, sulcus paracolicus dexter, i medijalno su
vijuge tankog crijeva.
Flexura coli dextra je desna vijuga, koja lezi ispod jetre u desnom hipohondriju, i u tom podrucju
uzlazno debelo crijevo prelazi u poprecno. Straga je u odnosu sa dojnjim dijelom bubrega, a lateralno
su tu dojnji dio jetre, rebreni luk.
Colon transversum je poprecni dio debelog crijeva. On se proteze od desnog pa sve do lijevog
hipohondrija i blago ja zavijen sa konveksitetom prema gore. Najniza tocka lezi mu u razini pupka, ili
malo niza od pupka. Sprijeda mu lezi omentum majus i prednji trbusni zid, gore je to jetra, zucni
mjehur, pocetni dio duodenuma, zeludac i slezena, straga su to silazni i dojnji dio dvanesnika,
gusteraca,a ispod njega vijuge tankog crijeva.
Colon descendes je po polozaju jako slican colonu ascendesu, samo je malo duzi od njega. Proteze se
duz lijeve strane trbusne supljine. Sprijeda mu se nalazi velika trbusna pregaca i prednji trbusni zid,
medijalno su to vijuge tankog crvija, lateralno lateralni trbusni zid, i lateralna parakolicna brazda koja
ih dijeli, a straga lezi na m iliacus i guadratus lumborum. I sjeku ga straga isti zivci kao i uzlazno
debelo crijevo.
Colon sigmoideum nastavlja se na silazni dio debelog crijeva. Granica izmedju ova dva dijela nije bas
tako jasna. Skeletotopski sigmoidno crijevo zapocinje u razini ilijacnog grebena i zavrsava u razini
treceg krstacnog kraljeska unutar zdjelice. Podijeljen je na trbusni dio i zdjelicni dio.
Trbusni dio lezi na m iilopsoas, straga ka krizaju, ureter, a i v iliaca communis, a spermatica kod
muskarca i a ovarica kod zena (sve lijeve). Zdjelicni je dio straga u odnosu sa kraljeznicom, odnosno
krstacna kost ili rectum ako se malo vise pustio dolje, s prijeda je kod muskaraca mokracni mjehur ili
vijuge tankog crijeva, a kod zena maternica i lig latum uteri.
Rectum nastavlja se u razini 3 sakralnog kraljecka na sigmoidno crijevo. Podijeljen je na zdjelicni dio,
pars pelvina, i na analni dio, pars analis koji je smjesten ispod m levator ani. U pocetnom djelu,
zdjelicni dio je presvucen peritoneumom, i sprijeda cini rectouterinu udubinu kod zena i
rectovesikalnu kod muskaraca. Dojnji dio zdjelicnog rectuma je izvan peritoneuma, pa je u
drugacijem odnosu sa okolnim organima. Kod muskarca u odnosu je sa bazom mokracnog mjehura,
prostatom i sjemenskim mjehuricima, i od njih odjeljen samo jednim slojem veziva-septum
recotvesicale. Kod zena je taj odnos malo drugaciji, posto je taj dio rectuma u odnosu sa vaginom,
onda ih odjeljuje septum rectovaginale. Straga je rectum u odnosu sa dva do tri dojnja krstacna
kraljeska te kokcigealnom kosti, i u tom podrucju prolaze, medijalne sakralne krvne zile, a i v rectalis
superior, a postranicno sa svake strane rectuma m piriformis, idu tuda ogranci a iliaca inetrna, 3-5
sakralni i kokcigealni zivci, deblo simpatikusa, i pelvicni simpaticki splet, a rectalis media, i konacno
gornji dio m levator ani.
Analni dio rectuma (zapravo je anus), zapocinje u podrucju gornjeg dijela m levator ani. Kod
muskaraca u odnosu sa prostato, bulbusom penisa i membranoznim dijelom urethre. Izmedju njih
lezi trigonum rectourethrale, koji sadzri uretralne zlijezde, m sfinkter ani externus te dijelove
urogenitalne membrane m transversus perinei i m bulbocavernosus. Kod zena je ovaj dio , anus, u
odnosu sa vaginom, koja se razilazi do njega pa nastaje trigonum rectovaginale, koji sadrzi vanjski
sfinkter anusa, i sadrzi m transversus perinei superficialis i bulbocavernosus.

139.Topografija duodenuma
Duodenum predstavlja pocetni prosireni dio tankog crijeva. Gradjen je iz pars superior, descendes,
inferior-horizontalis, te pars ascendes. Ova cetiri dijela su oblikovana poput potkove sa
konveksitetom prema nadesno protezuci se od prvog lumbalnog pa sve do treceg lumbalnog
kraljeska.
Pocetni dio, pars superior duodeni, u svom pocetnom dijelu je smjesten intraperitonealno. On lezi u
razini trupa prvog lumbalnog kraljeska, i proteze se s lijeva nadesno, prateci zakrivljenost toga
kraljeska, sve do flexura duodeni superior kada prelazi u duodenum descendes. On je sprijeda u
odnosu sa jedtrom, tocnije lobus guadratus i zucnim mjehurom, a straga sa glavom gusterace, te
malo navise sa strukturama koje leze unutar lig hepatoduodenale, a to su ductus coledochus, v
portae i a hepatica propria.
Pars descendes se spusta od trupa 1 lumbalnog karljeska pa sve do 3 lumbalnog. Straga kriza
medijalni dio bubrega i pelvis renalis-hilus renalis, te malo medijalnije se proteze v cava inferior.
Sprijeda je u odnosu sa jetrom u poprecnim debelim crijevom, a medijalno je glava gusterace, koja
lezi u konveksitetu duodenuma. Tu jos prolazi i ductus coledochus.
Pars inferior duodeni se pruza duz trupa treceg lumbalnog kraljeska. On je kao i ovaj predhodni
retroperitonealno smjesten, sto znaci da je spijeda presvucen potrbusnicom-peritoneumom. Sprijeda
ovaj dio duodenuma prije nego ce preci u duodenum ascedens krizaju a i v mesenterica superior,
vena desno, arterija lijevo. I sazada su aorta desno i v cava inferior lijevo.
Iduci prema nalijevo, od l3-l2, duodenum inferior prelazi u ascendes, koji je u desnom dijelu-
pocetnom presvucen peritoneumom, ali u zavrsnom dijelu, nije. Na razini izmedju prvog i drugog
lumbalnog kraljeska on prelazi u flexuru duodenojejunalis, na koju se dalje nstavljaju vijuge
jejunuma-tankog crijeva.

140, duodenalni recessusi

Postoje cetiri duodenalna recessusa.
Prvi je recessus duodenalis superior, koji se nalazi desno od flexura duodenojejunalis. Ovaj recessus
se uspinje prema lijevo i gore sve do jedne izbocine-plica duodenalis superior. Proteze se od straznje
trbusne stijenke, pa sve do radix mesocolica. U njemu mozemo naci v mesentericu inferior.
Drugi je recessus duodenalis inferior, koji je smjesten ispod predhodnog, kaudalno i lijevo od flexura
duodenojejunalis. Proteze se od plica duodenalis inferior pa sve do trbusne stijenke.
Treci je recessus paraduodenalis, koji lezi iza jedne brazde, plica duodenalis, koja zapravo spaja gore
dva spomenuta recesuusa. Ovaj recessus nije nista drugo nego nesto slicno zilnoj brazdi kroz koju
prolazi v mesenterica inferior prema v linealis.
I zadnji je recessus retroduodenalis, koji lezi iza pars ascendes duodeni.

140.Recessus mesentericoparietale , intersigmoideus, et sulci paracolici.

Prvi nalazimo u podrucju kaudalno od flexura duodenojejunalis. Imedju hvatista mezenterija i

aortalnog ispupcenja. Jos se zove i waldeyerow prostor.

Drugi je smjesten u prodrucju fossa iliaca sinistra, gdje colon sigmoideus doseze najvisu kranijalnu
tocku, tu se moze pronaci ureter sinester, jer ga ovaj mesocolon kriza.

I zadnji zlijebovi nalaze se lateralno od uzlaznog i silaznog dijela debelog crijeva. A tvore ih haustre
debelog crijeva sa okolnom trbusnom stijenkom.

141.Retroperitonealni prostor
Retroperitonealni prostor predstavlja podrucje iza peritoneuma, koje se proteze gore do ostia-
dijafragme, sprijeda je omedjeno peritoneumom, i tako odjeljeno od unutarnjih organa koje nalazimo
u peritonealnoj supljini, to su organi parobavnog sustava, straga su granica misici straznje trbusne
supljine te kraljeznica a dolje prelazi u podrucje male zdjelice, gdje su smjesteni organi male zdjelice,
koji nisu u doticaju sa peritoneumom i samim time su ectraperitonealno. Ono sto nalazimo
retroperitonealno su djelovi mokracnog sustava, bubrezi i njihovi odvodni organi, ureter, mokracni
mjehur itd. zatim truncus simpaticus dexter et sinester, lijevi lezi lijevo od aorte, a desni ize v cavae
inferior. Zatim tu nalazimo dvije velike krvne zile, v cava inferior i aorta. Aorta je smjestena na lijevoj
strani, v cava infeior na desnoj. Prema kaudalno se spustaju usporedno, do L4, gdje se aorta dijeli na
dvije aa iliace communes, a v cava inferior u tom podrucju malo distalnije i iza aorte nastaje
spajanjem dvije vv iliace comunes. Polozene su tako da je lijeva v iliaca smjestena medijalno od svoje
istoimene aretirje i samim time kriza desnu ilijacnu arteriju. Prema gore se aorta i v cava inferior
pomalo udaljuju, tako da u gornjem podrucju, grane v cave inferior leze ispred grana aorte.
Aorta dolazi iz toraxa preko hiatusa aorticua koji se nalazi u razini th12 ili L1. Straga je u odnosu sa
kraljeznicom, tu je krizaju lijeve lumbalne vene, lijevo sa lijevim truncusom simpaticusom i m psoas
major, desno sa v cava inferior, a sprijeda je krizaju, v splenica, v renalis sinistra,plexus coeliacus,
mesocolon transversum, gusteraca, pars inferior duodeni, radix mesenteri i potrbusnica u kaudalnom
dijelu. Ona tu daje neke parne i neparne grane, truncus coeliacus, a mesenterica inferior i superior su
neparne grane kojd ulaze u mezenterij i opskrbljuju unutarnje probavne organe. Parne grane su aa
phrenicae inferiores, za osit, one jos daju i a suprarenalis superior za nadbubreznu zlijezdu. Zatim a
suprarenalis media je grana aorte, i a renalis je grana aorte(koja izlazi u razini 2 ili 1 slabinskog
kraljeska), i ona daje a suprarenalis inferior. A testicularis kod muskarca, one izlaze gotovo vantralno.
Spustaju se prema dolje i lateralno, desna kriza ureter i v cavu inferior, i dolazi do ingvunalnog kana
gdje skupa sa funiculus spermaticusom dolazi u mosnje. Kod zena aorta daje aa ovaricae, koje imaju
isti put kao i testicularne, samo sto u podrucju zdjelice ove ovarice ulaze u lig suspensorium ovarii
tako dolaze do jajnika i tu daju jednu granu za extremitas tubaria ovarii, jednu za ampulu tube
utherine i trecu za maternicu koja anastomozira sa maternicnim krvnim zilama. Aorta jos daje i 4
lumbalne, ove desne idu iza v cava inferior i one opskrbljuju ledjne misice i kraljeznicnu mozdinu.
V cava inferior nastaje malo distalnije od L4, spajanjem dvije vv iliace communes. Penje se desno od
aorte, i u gornjem dijelu dolazi na desnu stranu kraljeznice. Ona je straga u odnosu sa medijalnim
djelom m psoasa majora, i truncusa simpaticusa dextera, te je krizaju desne grane aorte, a to su, aa
lumbales, a phrenica inferior, a renalis dextra, a suorarenalis media, medijalno sa aortom, lateralno s
nadbubreznom zlijezdom i bubregom te se moze i ugurati izmedju njjih. Sprijeda je krizaju, odozdo,
potrbusnica, radix mezenteri, pasr inferior duodeni, glava gusterace, lig hepatoduodenale i sve sto
ide u njemu, a testicularis sive ovarica.
Ona ima neke parne grane a to su, a lumbales se uidruzuju u podrucju rebrenih nastavaka i tvoje a
lumbalis ascendes koja se lijeva ulijeva u v hemiazygos desna u venu azygos. One preko medijalnog
lumbalnog otvora dolaze u torax i tamo se hemiazygos ulijeva u azygos, da bi u konacnici dospjele u v
cava inferior. V cava inferior dobiva krv iz v renalis, ova lijeva je duza i jaca jer ona prima krv iz v
suprarenalis i v testicularis sive ovarica sinistra. I ona kriza sprijeda aortu. Sljedece grane jesu v
testicularis sive ovarica, lijeve idu u lijevu bubreznu venu, desne direktno u v cava inferior. Desna
nadbubrezna vena ide direknto u v cava inferior lijeva ide u lijevu bubreznu venu. I zadnje neparne 2-
3 vv hepartice koje se u podrucju gdje vena cava inferior pravi fisuru na gornjem djelu jetre ulijevaju
u nju.

142.Primarni i secundarni retoperitoneum

Primarni retoperitoneum predstavlja mjesto gdje je tijekom razvoja nalijepljen samo jedan sloj
parijetalnog peritoneuma. Nalazi se u podrucju lateralne i prednje trbusne stijenke, u podrucju
straznje stijenke vestibuluma burse omentalis.. secundarni predstavlja mjesti gdje su naljepljena dva
sloja peritoneuma, imamo trokutasto podrucje, koje omedjuje radix mezenteri, colon ascendes, i
transverzum,(desna strana trbusne stijenke) te cetverokutasto omedjeno sa sredisnjom linijom,
mezocolon transverzum colon sigmoideum i descendes. Te na podrucju gusterace, straznja stijenka
prave supljine bursae omentalis.

143.Peritonealni zatoni
Postoji posebna skupina peritonealnih zatona u podrucju burse omentalis.943

144.Subfrenicni prostori

Postoje zatoni izmedju desnog jetrenog reznja i diafragme. To je recessus subpfrenicus dex, proteze
se od lig falciforme hepatis pa do lig triangulare dex. Drugi je recessus subphrenicus sin koji seze od
lig falciforme hepatis pa do lig triangulare sin.
Postoje jos dva u podrucju ispod i iza jetre. Recessus subhepaticus dexter, koji se proteze iza jetre,
tocnije izmedju jetre njezine visceralne plohe i desnog bubrega, dolje do flexura coli dextra lijevo do
pars descendes duodeni, a gore straga ide u recessus suprahapeticus posterior, koji doseze do lig
triangulare dexter, i koji je preko foramen epiploicum u vezi sa burzom omentalis. Drugi je recessus
subhepaticus sinester, koji se proteze izmedju omkentuma majuse i zeluca pa sve do lijevog jetrenog
reznja.

146.Topografija bubrega
Bubrtezi su parni organi smjesteni retroperitonealno, u podrucju fosse lumbalis,Njegova straznja
proximalna trecina krizana je od strane dvanaestog rebra. straznja strana, facies posterior, u odnosu
je sa m psoas major, m guadratus lumborum te pars lumbalis diaphragmatis i trigonum
lumbocostale-boschdalekov trokut. Na gornjem polu mu lezi badbubrezna zlijezda, a prednja strana
kod desnog i lijevog bubrega u razlicitim je odnosima sa okolnim strukturana. Desni bubreg, njegov
desni hilus u odnosu je sa pars descendes duodeni, dojnji dio je u odnosu sa mesocolnon
transversum , tocnije flexura coli dextra, a ostatak je presvucen sa peritoneumom i na njega nalijeze
lobus guadratus hepatis. Tu je mogu pristup, podizanjem jetre.
lijevi je gore u odnosu sa lijevom nadbubreznom zlijezdom, lijevo u odnosu sa slezenom, a dolje u
odnosu sa mesocolnon transversum i u tom trokutu koji tvore ove tvorbe mogu je pristup, taj trokut
cini jedan dio straznjeg zida burse i na njega se naslanja zeludac.
147.Prostori i lože vrata
U podrucju vrata postoji 10 prostora odnosno loza, koje su sve medjusobno povezane, i komuniciraju,
a svaka je specifina na svoj nacin. Tvoje il listovi vratne fascije.
Spatium submandibulare je loza vrata, koja je smjestena u podrucju izmedju mandibule i m
mylohioideusa. Tvoji je lamina superficijalis vratne fascije. Sadrzi gl submandibularis, nody
submandibulares,ogranke a lingualis i a femoralis, parasimpaticka vlakna, i ogranke corde timpani
Saptium submentale lezi izmedju dojnje celjusti i jezicne kosti i tu nalazimo nody submentales.
Spatium suprasternale, koje je smjestena iznad sternuma, sprijeda omedjena pov listom vratne
fascije straga drugim listom. Ona sadrzi angulus juguli koji predstavlja vezi izmedju dvije v jugularis
interne.
Spatium sternocleidomastoidea, u podrucju istoimenog misica. tvori je pov list vratne fascije, sadrzi
ovaj misic istoimenu venu i aretriju, n accesorius, rr sternocleiodmastoidei iz plexusa cervicalisa i
simpaticki splet.
Spatium praetracheale lezi iza drugog lista vratne fascije i prati dusnik u mediastinum. Sadrzi isthnus
gl thiroidee, venski splet ove zlijezde simpaticke spletove i truncus brachiocephalicus.
Vagina carotica je jedna posebna ovojnica zilnozivcanog spleta koju tvori srednji list vratne fascije a
lezi lateralno od vratnih organa. Sadrzi a carotis communis, v jugularis interna, n vagus, radix superior
plexusa cervicalisa i simpaticki spletovi.
Spatium lateropharingeum je loza vrata smjestena lateralno od zdrijela. Prema gore seze do fosse
infratemporalis, prema dolje sve do u mediastinum i prema medijalno granici sa retrofagealnim
prostorom i od njega je odjeljen sa septum sagittale. Tu nalazimo strukture vagine carotice.
Saptium retropharingeum je loza vrata smjestena iza zdrijela. Lezi izmedju straznje stijenke zdrijela-
lamina intercarotica i lamina prevertebralis. Ona seze kranijalno od baze lubanje i prema dolje prelazi
u retroesofagealnu lozu. Lateralno je sa septum sagittale odjeljena od laterofaringealne loze. Sadrzi a
pharingea ascendes, vv pharingeae, nody retropharingeales, simpaticka vlakna.
Spatium retroesophageum predstavlja nastavak na predhodnu lozu, prati jednjak u mediastinum i
smjestena je iza njega. Tu nalazimo rr aesophageales od a pharingeae ascendes, vv pharingeae i vv
oesophageae.0
Spatium praevrtebrale je loza smjestena izmedju dubokog lista vratne fascije i kraljeznice. Sadrzi sve
strukture plexusa cervicalisa.

Fossa infratemporalis
predstavlja jednu vaznu regiju, koja se pruza sprijeda do tuber maxilae, straga do ramus mandibulae,
medijalno lamina lateralis processus pterigodiei, lateralno je to grana mandibule, i gore velika krila
klinaste kosti. U njoj nalazimo, ganglion oticum, ogranke a maxilaris, mm pterigoidei, plexus
pterigoideus.. komunicira preko fisura orbitalis inferior sa orbitom, foramen ovale sa fossa crani
media, foramen spinosum, i foramen pterigomaxilaris sa fossa pterigopalatina.
Fossa pterigopalatina smjestena je izmedju maxile i processus pterigoidei, straga omedjena
pterigoidnim nastavcima, sprijeda trup maxile, gore trup klinaste kosti, medijalno lamina
perpedicularis ossis palatini.. tu je smjesten ganglion pterigopalatinum. Ona komunicira preko
foramen rotundum, canalis pterigoidei-basis crani externa, fisura orbitalis inferior, foramen
sphenopalatinum, canalis palatinus major, fisura pterigomaxilaris.
148.Regio infraclaviculare

To je regija smjestena ispod clavikule. Kranijalno joj omedjene cini klavikula, medijalno strenu, dolje
prijelaz u regio mamaria bez ostre granice, i letarlno m deltoideus. Pov se tu nalazi ispod koze fascia
pectoralis te nn cutanei. U tom podrucju ispod clavikule lezi fossa infraclavikularis, koja odgovara
trigonum deltoidoclaviopectorale. Tu lezi v cephalica koja se iza fascie ulijeva u v axillars, nn
pectorales te rr pectorales a thoracoacromialis koji se granaju medju misicima. Dublje je polozena a
axillars i v, te plexus brachialis.

149.Regio axillaris i spatium axilare

Regio axillaris lezi u podrucju ispod pazuha. Sprijeda se proteze sve do slobodnog ruba m pec major,
straga je to nabor kojeg tvori latisimus dorsi i teres majos, lateralno humerus, sa m biceps brachii i m
coracobrachialis, i medijalno stijenka prsnog kosa na kojoj se mogu opipati zubci serratus anteriora.
Razlikuje se od spatium axillare, koja je dublje polozena.

Spatium axillare lezu dublje. Naprijed se proteze do fascia pectoralis i m pectoralis major, straga i
gore do m subscapularis, a dolje do m teres major i m latissimus dorsi. Lateralno do humerusa i do
caput longum m bicipitis brachi, te m coracobrachialis. Medijalno m serratus anterior. Ova regija
preko medijalnog pazusnog otvora komunicira sa regio scapularis, preko lateralno sa spatium
deltoidea, preko zivaca sa podrucjem nadlaktice. Tu imamo medijalni otvor koji omedjuju caput
longum m tricipitis brachii, m teres major i m teres minor. Tu prolazi a i v circumflexa scapulae.
Lateralni je otvor cetverokutas, omedjuju ga humerus, caput longum m tricipitis brachii m teres
major i minor. Tu ide n axillaris, te a i v circumflea humeri posterior.

150.Rego cubiti

Predstavlja regiu u podrucju lakta. Dijeli se na prednju i straznju. Regio cibitali anterior lezi izmedju
trbuha m biceps brachii, medijalno povrinski flexori podlaktice, lateralno brahioradijalni misici. Tu se
nalazi jedna jako bogata krvozilna struktura. Od vena, dolazi v cefalica i v basilica,te varijabilna v
antebrachii mediana. Ove dvije prve tvore v mediana cubiti. Od arterija, a brachialis, koja dolazi iz
sulcus bicipitalis medilais, daje prvo a radialis,koja ulazi u fossa cubitalis, i ide na radialnu stranu
podlaktice, tamo odma daje a reccurens za tece articulare genu. Zadnje dvije grane a brachialis koje
izlaze u podrucju fossa cubitalis su a ulnaris i interossea communis. Ova prva daje recurentnu granu i
ide na ulnarnu stranu, a druga daje prednju i straznju interossealnu. Od zivaca najvazniji je n
medianus,koji dolazi iz sulcus bicipitalis meidalis, i n radialis, koji dolazi iz sulsu bicipitalis lateralis. Te
n cutanesu antebrachi lateralis ia nterior. U ovom podrucju nastaje rete artikulare genu, kojeg tvoje
recukentne grane a interossee posterior, a radialis ia ulnaris. te a collateralis ulnairs suoperior,
inferior. Collateralis radialis, i collateralis medialis.

Regio cubitalis posterior tu se moze pronaci n ulnaris, unutar sulcun n ulnaris, iza medijalnog
epikondila humerusa, i a interoossea recurens.
151.Regio deltoidea

To je regija koju nalazimo u podrucju deltoidnog misica. granice su joj granice misica, klavikula, spina
scapule te akormion. Tu nalazimo vazan spatium ubdeltoideum, smjesten izmedju deltoidnog misica i
ramenog zgloba. Tu leze dvije burse, subacromialis i aubdeltoidea. Koje medjusobno komuniciraju, i
omogucuju klizanje misica po ramenom zglobu. Povrsno se nalazi grana n axillarisa, to je n cutaneus
humeri lateralis superioris. Za kozu u podrucju m deltoideusa. Malo dublje leziu a cicumflexa humeri
posterior koja anastomozira sa isoimenom prednjom granim, i s njom n axillais, a skupa dolaze u ovu
regiju iz redio axillaris preko lateralnog pazusnog otvora, cetverkoutasog.

152.Regio scapularis

Ova regija je omedjena rubovima skapule. Lezi na facies posterior scapule, i sadrzi povrsinsku i
dubinsku skupini misica. povrsno leze m trapezius, m deltoideus, m teres major i m latissimus dorsi.
Dubinski su polozeni m supraspinasut, teres minor, infraspinatus i subscapularis. Od zivcanih stuktura
tu nalazimo mozdani zivac, n accesorius, te n dorsalis scapulae, te n saprascapularis. Od krvnih zila a
transversa colli, a suprascapularis koja anastomozira sa s circumflexa scapulae.

153.Canalis carpi i gyonov kanal

Kanala kroz koje prolaze tetive extenzora podlaktice. Kroz prvi idu tetive m extenzor policis brevis i m
adductor polisic longus, kroz drugi idu dva brachioradijalna misica, extenzor carpi radialis brevis et
longus. Kroz treci ide m extenzor policis longus. Kroz cetvrti ide m entenzor indicis i m extenzor
diggitorum communis, kroz peti tetive m , kroz s tetiva m extenzor digiti minimi i kroz sesti tetiva m
extenzor carpi ulnaris. gyonov kanal je kanal na medijalnoj strani, kroz koji ide n ulnaris iz podrucja
redio antebrachii anterior u podrucje planta manus, i s njim a ulnaris. (lateralnop od gyonovog
kanala smjesten je kanal kroz kojeg ide 9 tetiva, i to m flexor digitorum superficialis et profundus te m
m flexor carpi radialis, i s njima n medianus)

154.Trigonum femorale et canalis femoralis

U podrucju regio femoris anterior ispod preponskog kanala i ligamenta lezi trigonum femorale.
Medijalno je omedjen adductor longusom, lateralno m sartorius. Ovdije je povrsinski ispod koze
smjesteno 6-12 regionalnih limfnih cvorova a to su superolateralna i superomedijalna skupina koje
cine tractus horizontalis i inferimedijalna,inferolateralna i intermedijalna koje cine tractus verticalis.
Tu se nalazi i jedna struktura slicna zvijezdi, tzv venska zvdijezda koju cine vene koje se ulijevaju u
venu saphenu magnu, to su v pudenda externa, v epigastrica superficialis, i c circumflexa iliaca
profunda. Ove dvije zadnje su povezane preko trbusnih vena sa v cava superior, sto omogucuje
kolateralni optok. Od krvnih zila tu nalazimo dubinski, od med prema lat, v femoralis, a femoralis i n
femoralis (VAN). Tu se povrsinski jos nalaze nn cutanei fomoris lateralis, r femoralis n genitofemralis,
n cutaneus n obturatori….

156.Canalis adductorius

Cini vazan kanal u podrucju aduktora natkoljenice. Nalazi se u medijalnom djelu natkoljenice, a cine
ga vlakna m addcutor magnus i longus, koji pruzaju jednu vezivnu opnu prema m vastus medialis, tj
septum intermusculare vastoadducotirum, koja ujedno cini sam ulaz u adducotrni kanal. Kroz ovaj
kanal prolaze v i a femoralis, iduci prrma fossa poplitea, te unj ulazi n saphenus od n femoralis, koji
ne doseze do fossa poplieta, nego nastavlja svoj put medijalno stranom natkoljenice, prema
potkoljenici.

157. Fossa poplitea

Nalazi se u podrucju dorzalnog dijela zgloba koljna. Dno joj cini facies poplitea femoris. Omedjena je
sa caput mediale et laterale m gastrocnemi, te gore biceps femoris i semimembranosus i
semitendinosus. Sadrzi v saphena parva, koja prvo ide povrsinski i izmedju dvije glave gastrocnemiusa
ponire u fossa poplitea, da bi iduci kroz canalis adductorius dospjela do trigonum femoralis, i tu
dobila naziv v femoralis, tu se u nju ulijeva v saphena magna. Tu dolazi i grana n ischiadicusa n tibialis
koji nastavlja njegov smijer, dok n peroneus communis, ide prema lateralno do glave fibulae. Tu
dolazi i a poplitea skupa, koja svojim ograncima dijeli ovu fossu na tri kata. Prvi je u razini kondila
femura, tu daje aa superiores laterales et mediales genu, drugi je u razini zgloba koljena di daje a
media genu, za zglob, i treacu je u razini kondila tibiae di daje a inferiores laterales et mediales.

157 Fossa retromandibularis

Po svome smjestaju, ova regija bi trebala pripadati podrucju vrata, ali zbog toga sto sadrzi facijalni
zivac i parotidnu zlijezdu koje su vazne ze samo podrucje lica, ona se ubraja u regije lica. Omedjena
su, gore meatus acusticus externus, dolje su to venter posterior m digastirci i m stylohyoideus,
naprijed je to grana mandible a straga se pruza sve do mastoidnog nastavka i misica.
ovdije kao najvazniju strukturu nalazimo glandulu parotis, kroz koju prolazi n facijalis cineci tako pes
anserinus major. Ispod straznjeg trbuha m digastricusa lezi s carotiss externa i tu daje svoje krajnje
grane, a temporalis superficijalis, i a maxilaris. Kad se otpili ramus mandibulae, dobije se bolji uvid u
ovo podrucje, i mogu se vidjeti ogranci n massetericus i vasa masseterica koji iznutra dolaze na
vanjsku stranu mandibule do m masseter.

158 Fossa temporalis

Ona ne predstavlja jamu u pravom smislu rijeci. Rijec je jednom spljosteno prostoru, smjestenom u
podrucju temporalne kosti. Gore se proteze do linee temporales superiores a dolje doseze sve do
infratemporalne udubine. Lateralno omedjenje je fascija temporalnog misica i zigomaticni luk.
Povrsinski se mogu naci ogranci a temporalis superficijalis i n aurikulotemporalis, a ispod
temporalnog misica su ogranci vasa temporalis profunda, i n temporalis profundus.

159.Fossa submandibulairis
Predstavlja jedno trokutasto podrucje koje je smjesteno ispod mandibule. Dno joj cine mm
milohioidei, a bazu trup mandibule, a dvije strane prednji trbusi m digastricusa. Vrh trokuta okrenut
je prema jezicnoj kosti. Ispod koze lezi platizma, akada nju pomaknemo dodjemo do povrsnog lista
vratne fascije, lamina superficijalis, u cujoj duplikaturi lezi submandibularna zlijezda. Iznda ove
zlijezde prolazi v facijalis, a ispod nje, ili kroz nju a facijalis. Su unutarnje strane mandibule prolazi n
malohioideus, i skupa s njim a i v mentalis. Kada pomaknemo podjezicnu zlijezdu skroz, onda ispod
nje mozemo doci do n lingualisa, i na njemu jedanm mali cvoric koji predstavlja ganglion
submandibulare. ovim putem niti corde timpani daju parasimpaticku podjezicnoj i podceljusnoj
zlijezdi. Duboko u ovoj regiji, ispod m stylopharingeusa, i styloglossusa lezi i n glossopharingeus.
160 Regio pectoralis i dojka

Regio pectoralis predstavlja regiju u podrucju prednje prsne stijenke. Potkozno je smjestena fascia
pectoralis ispod koje leze mm pectoralis majoris. Ispod pectoralnih misica lezi intercostalni misici i
rebra, a najdublje polozena je pleura peritoneum, i fascia endotoracica. Na povrsini ove regije
osobito izražene kod zena su smjestene mlijecne zlizde. Leze najcesce od 2-3 pa ssve do 6 rebra, od
parasternalne do medijalne axilarne linije. Podjeljene su sa sulcus mamaris, a na povrsini uocavamo
papilla mamaris, koja na sebi ima 15tak otvora mlijecnih zlijezda. Papila je okruzena sa jednim
zatamljnenim djelom koji se naziva kolobar bradavice, areola mamaris, na kojoj se otvaraju apokrine
zlijezde, glandulae areolares. Zlijedza krvozilni opskrbu dobiva od a toracica interna, intercostalne,
toracica lateralis.. vene idu prema v jugularis interna. Limfa otjece preko ti plexusa. Intramamarno je
plexus areolaris, unutar tijela plexus subareolaris, na povrsini supramammaris. Limfa ide pomocu tri
puta. Aksilarni vodi lateralnim rubopm m pectoralis majora prema nody pectorales, i onda preko njih
do nody apicales. Parasternalni put ide preko nody parasternales u trucni limfatici, na desnoj strani je
to ductus limf dexter, na lijevoj ductus toracicus. I treci puta intramuskularno, preko nody apicales ili
suprasternales.

161. Fossa ischioanalis

Ovu jamu nalazimo u podrucju rectuma i anusa. Omedjenja joj cine misici, medijalno m levator ani i
sphinter ani externus, lateralno m obturatorius internus. Ispod je fascia diafragmatis urogenitalis
superior, sa m transversus perinei profundus, i sfinkter aretre externus. Tu nalazimo masno tkivo,
koje je vazno za sirenje zdijelice prilikom poroda.
PERIFERNO I CENTRALNO ŽIVČEVLJE I AUTONOMMNI ŽIVČANI SUSTAV

162. Nervus ulnaris

Izlazi iz fasciculusa medialisa, tj od ogranka C7. Ide medialno od a brachialis, kroz sulcus bucupitalis
medialis. U distalnom dijelu nadlaktide zaobilazi na tsraznju stranu, te tamo kroz sulcun n ulnaris
dospijeva na podlakticu. Tu ide ispod m flexor carpi ulnarus, kroz gyonovu lozu dospjeva ne plantarnu
stranu sake. Daje micisne grane za m flexor carpi ulnaris, te za trecu i cetvrtu tetivu m flexor
digitorum profundus. Inerfira sa svojim r plantaris i r dorsalis mali prst te medijalnu stranu 4 prsta.
Daje r superficialis, i profundus za misice hipotenara, za mm interossei, lumbricales 3 i 4, adductor
pollicis, captu profundum m flexoris policis. Kljenut ulnarisa daje izgled sake pandze.

163.Nervus radialis

Izlazi iz straznjeg,fasciculus posterior. Tj ogranci C8-TH1. On u podrucju nadlaktice zaokrece straga, i

tamo kroz sulcis nervi ulnaris, sa a profunda brachi daje ogranke za misice extenzore u nadlaktici.
Spusta se distalno ta prelazi na prednji stranu nadlaktice, kroz sulcus bicipitalis lateralis i ulazi u fossa
cubiti. Zatim u podrucju podlaktice zaokrece prema lateralno, daje duboku i povrsinsku granu. To su
dvije terminalne grane. Ova duboka probija m supintor, i inervira misice brahioradiojelna skupine,
povrsinska grana nastavlja put sa a radialid i preko tabatiere anatomicum dospijeva na dorzalnu
stranu sake. Daje osjetno straznja strana nadlaktice, lateralna strana nadlaktice ispod m deltoideus,
straznja strana podlaktice, te dorzalna strana 3 i pol prsta radijalno. Motoricki misice straznje skupina
nadlaktice, brachioradialne misice, te straznja skupina podlaktice. Kljenut radijalisa daje izgled visece
sake.

164.Nervus musculocutaneus

Izlazi iz fasciculus lateralis, c5-c6. Probija m coracobracialis da bi dospiao i regio brachi lateralis, u
podrucju regio cubitalis anterior probija ispod koze te zavrsava kao n cutaneus antebrachii lateralis.
Inervira misice prednje skupine nadlaktice.

165.Nervus medianus

Nastaje od dva korijen, radix lateralis iz lateralno fascikula, i radix medijalis izt medijalnog. On putuje
kroz sulcus bicipitalis medialis, ulazi sa a brachialis u fossa poplitea, daje tu rr muscularis za misice
prednje skupine podlaktice. Spusta se prema dlanu, te kroz karpalni kanal sa tetivama dva velika
flexora prstiju dospijeva na dlan. Osjetno inervira tri i pol prsta sa plantarne strena radijalno, i daje
misicne grane za misice tenara, i 1 2 lumbrikalni. Kljenut medijnusa daje izgled sake u obiku zakletve.

166.Nervus axillaris

Izlazi iz straznjeg fascicula c5-th1. Zajedno sa a circumflexa humeri posterior prolazi koze lateralni
pazusni otvor i tamo daje misicne grane za m deltoideus i m teres minor, te osjetnu granu, n
cutaneus brachii superioris lateralis.

167. N ischiadicus

Jeste najveci zivac plexusa sacralisa, i covjekovog tijela. Izlazi i male zdjelise u podrucju foramen
infrapiriforme, ispod m infrapiriformis. Tu daje grane za m triceps coxae, m quadratus femoris.
Prolazi straznjom stranom natkoljenice, skupa sa m cutaneus femoris lateralis. Ovisno o tome da li je
podjela visoka ili niska, na straznjoj str natkoljenice, medju misicima flexorima u zglobu koljena, on
daje dvije terminalne grane, n tibialis koji nastavlja njegov smijer te ulazi u fossa poplitea. I n
peroneus communis koji zaokrece prema lateralno i daje superficialnu granu i duboku u podrucju oko
glave fibule. Povrsinska grana osjetno inervira dorsum pedisa, i motoricki m peroneus longus i
musculus peroneus brevi. Duboka grana osjetno inervira samo lateralni polovicu palca, i medijalnu
polovicu drugog prsta, na dorsumu pedisa. Jos daje n cutaneus surae lateralis za lat stranu koze
potkoljenice. I ramus communicans peroneus za povezivanje sa granom m tibijalis i nastaje suralis.

Druga grana je nervus tibialis nervi ischiadici. Daje motoricke grane za misice straznje strane
natkoljenice, za micice stopala kao n plantaris medijalis i lateralis, to su njegove dvije terminalne
grane. Dorzalna strana misica potkoljenice. Daje n cutaneus surae medijalis koji se spaja sa ramus
communicans peroneus od n peroneusa i nastaje n suralis. Opskrbljuju kozu u podrucju lista i dolje
do iznad tendo calcanei, te daje osjetnu granu za lateralnu stranu stopala sve do malog prsta. I
zavrsne grane su za misice, n plantaris medijalis, misice palca, 1,2 lumbrikalni, flexor hallucis brevis,
abductor hallucis, flexor digitorum brevis. N plantaris lateralis, on daje grane za misice malog prsta, 3
i 4 lumbrikalni, interossealne. Kozno medijalna grana inervira 3 ipol prsta od medijalno, a lateralna
ostatak. Samo u podrucju plante pedisa. Autonomno podrucje koza tabana i pete.

168. Nervus opturatorius

Grana je plexusa lumbalisa. Prolazi kroz obturatorni kanal kojeg tvore membrana obturatoria te
sulcus obturatorius u podrucju zdjelice. Dolazi na medijalnu stranu medju mm adductori. Tu daje
jednu prednju granu koja ide ispred m adductor brevisa, i ona daje kutanu granu za meijalni dio koze
natkoljenice. I daje straznju granu koja ide iza spomenutog misica, i ona daje micicne grane za
njihovu inervacijju. I senzibilno zglob kuka. Autonomno podrucje koza medijalnog dijela natkoljenice.

169.N femoralis

Zivac plexusa lumbalisa. On ide po m iliopsoas, ispod lig inguinale, kroz lacuna musculorum i dolazi u
trigonum femorale, prox dio natkoljenice. Tu daje jednu kutanu granu za prednji dio natkoljenice, i
lezi naj lateralnije, do njega je prvo a pa vena femoralis. Daje misicne grane za iliopsoas, quadruceps,
pectineus, sartorius. Njegova zadnja grana je n saphenus, koji prolazi kroz adductorni kanal, i ide
medijanlon stranom natkoljenice u podrucju daje rr infrapatellares za kozu u podrucju zgloba koljena,
i osjetnu granu za kozu u podrucju medijalnog i prednjeg dijela potkoljenice sve do palca.
Autonomno je podrucje koza prednje strane natkoljenice, n femoralis, i koza medijalnog dijela tibije,
n saphenus.

170. Plexus lumbalis

Nastaje spajanjem jedne ventralne grane th12, svih grana prva tri lumbalna ogranka i jedan dio l4.
Predstavlja slabinski splet. Nastaje od ogranaka th12 do l4. Daje sljedece grane, n iliohypograsitcus,
osjetno inervira trbusne misice sa rami musculares, i daje r cutaneus lateralis za kozu oko kuka, i
ramus cutaneus anterior za kozu preponskog pregiba. Zatim n ilioingquinalis, koji daje misicne grane
ramu musculares za misice trbusne prese, izlazi kroz anulus ing superficialis, i daje nn scrotales
anteriores i labiales za muske i zenske spolne genitalije. N genitofemoralis koji probija m psoas major,
i daje r femoralis za kozu u huatus saphenus, ova grana ide lateralno do a femoralis kroz lacuna
vasorum,te daje r genitalis za vanjske genitalije, i m cremaster. Ova grana putuje dorzalno od
funiculusa sprematicusa kroz preponaski kanal. Jedna osjetna grana, n cutaneus femoris lateralis, i
zadnja najvaznija grana n femoralis, ide kroz lacuna musculorum sa m iliopsoas, i daje grane za m
iliopsoas, m gvadriceps femoris m gvadratus lumborum i m pectineus, zatim rr cutanei anteriores
prema prednja strana natkoljenice-koza, zavrsava kao n saphenus, koji inervira osjetno medijalni dio
zgloba koljena sa svojim ogrankom rr infrapatellaris, medijalni dio potkoljenice i prednji dio
potkoljence, eventualno medijalni rub stopala do palca sa ogrankom rr cutanei cruris medijalis, i jos n
obturatorius, koji daje prednju granu za kozu u podrucju medijalnog dijela natkoljenice koji ide ispred
m addcutor brevis i daje rr musculares za adductor brevis, longus gracilir i pectineus, i straznju za
misice adductor magnus i obturatorius externus te jednu granu r articularis za zglob kuka.

171. Plexus sacralis

Nastaje spajanjem truncusa lumbosacralisa koji je predstavlja spojnisu izmedju lumbalnog i sacralnog
spleta izmedju segmenata l4-l5 i jos plus tri prva sakralna segmenta.
Nastaje iz segmenata L4-S3. Daje direknto n gluteus superior, za m gluteus max, n gluteus inferior za
m gluteus medius i min, misicne grane za misice zdjelice, te kutana grana za straznji dio natkoljenice.
Najveca njegova grana je n ischiadicus. Prolazi kroz foramen infrapiriforme, ispod m piriformis, ide
straznjom stranom natkoljenice, dijeli se na m tibialis koji nastavlja njegov smijer i peroneus
communis koji zaokrece lateralno, prema glavi fibule. On daje grane za inervaciju lateralne strane
koze potkoljenice, misice straznje strane natkoljenice, misice potkoljenice on inervira. Peroneus
communis daje r superficialis i profundus. Prvi je za peronealne misice, drug za perdnju skupinu
extenzora. Tibialis se na planti pedis dijeli na m plantaris lateralis i medijalis.

P.S Postoje neke dorsalne grane, prva tri lumbalna segmenta, njihove dorsalne grane daju nn clunium
superiores za kozu straznjice u podrucju ispod crista iliaca. A dorsalne grane prva tri sakralna
segmenta daju nn clunioum medi, za kozu ispod ovih girnjih. Nn clunium inferiores izlaze iz n
cutaneus femoris posterior koji je grana plexusa sacralisa.

172. Plexus cervicalis

Predstavlja vratni splet. Nastaje od segmenata ledje mozdine c1-c4. Daje kozne i misicne grane.
Kozne su n occipitalis minor, za occipitalno podrucje, n auricularis magnus koji se dijeli na prednju i
straznju stranu za podrucje koze oko uske, daje n transversus colli za kozu ventralnog i lateralnog
dijela vrata. I nn supraclaviculares za kozu u podrucju iznad claviculae. Misicne grane su radix inferior
koji se spaja sa n hypoglossus i tvore ansa n hypoglossy, i radix superior takodjer, ramus trapezius za
m trapezius, r sternocleidomastoideus, za istoimeni misic, i n phrenicus kao najvaznija misicna grana,
prolazi ikroz prednji skalenski otvor, i ide izmadju a subclavia i vena subclavia. Dospijeva na medijalnu
stranu a toracica interna te ide izmedju pleura mediastinalis i pericarda, daje za njihovu inervaciju, i
zavrsava na ositu, kojeg motoricki inervira. Desni je povezan sa v cana superior i desna predklijetka,
lijevi sa lijeva predklijetka.

173.Plexus brachialis

Predstavlja rucni splet. Nastaje spajanjem ventrlnih ogranaka spinalnih segmenata medule spinalis
koji izalze u podrucju C5-TH1. Ti segmenti se ujedinjuju, i tvore truncuse. Truncus superior od seg C5-
C6, truncus medius C7 , i truncus inferior C8-TH1. Svako to deblo daje jednu dorzalni i jednu
ventralnu granu, tako nastaju fasciculusi.
Fasciculus lateralis koji nastaje ujedinjenjem prednje grane gornjeg i srednjeg truncusa, fasciculus
medialis od ventralne grane dojnjeg truncusa i fasciculus lateralis od svih dorzalnih grana sva ti
truncusa. Iz fasciculusa izlaze zivci. Ovi fasciculusi predstavljaju pars infraclavikularis.

Postoji i pars supraclavikul

aris koji daje ventralne grane (nn pectorales med et lat, et n subclavius) te dorzalne grane (n
suprascapularis, toracicus longus, dorsalis scapulae (za m levator scapulae i romboidei),
subscapularis, toracodorsalis-za latissiumus dorsi)

Fasciculuc lateralis daje n musculocutaneus i daje radix lateralis n mediani.

Fasciculus medialis daje n ulnaris, daje radix medialis n mediani,, daje n cutaneus antebrachii
medialis i brachii medialis.

Fasciculus posterior daje n axillaris i n radialis.

174. Prvi mozdani zivac

Nervus ophtalmicus, njusni zivac. On kao i drugi mozdani zivac n opticus nema jezgru, nego
predstavlja dio njusnoga puta. Zapocinje u podrucju fossa crani anterior, na lamina cribrosa ossis
ethmoidalis, kao bulbus olfactori. Njusne niti, fila olfactoria se ujedinjuju tvoreci taj bulbus, od njega
se nastavlja tractus koji lezi u sulcus olfactorius. Dijeli se na striae olfactoriae laterales i medialea
tvoreci trigonum olfactorium. Ovaj zivac je u sluzbi njusnog puta.

175.Drugi mozdani zivac je n opticus

176.N oculomotorius

Treci mozdani zivac, cije jezgre leze u podrucju mesencephalona. Ima motoricka vlakna koja potjecu
iz nuc originis ili oculomotori, za misice pokretace oka, ima i parasimpaticka vlakna koja potjecu iz
westphal-edingerove jezgre, za parasimpaticku inervaciju suzne zlijezde, m cilliaris i m sphinter
pupillae. Kada dodje u orbitu, kroz fissura orbitalis superior, dijeli se na r superior za m levator
palpebrae m rectus superior. I r inferior za m rectus medijalis i inferior, i m obliqus inferior. I
parasimpaticka vlakna za ganglion cilliare. Izlazi u fossa interpeduncularis.

177.Cetvrti mozdani zivac

N trochlearis on nosi iskljucivo motoricka vlakna, za m obliquus superior misic pokretac oka. Jedini
koji izlazi dorzalno iz mozdanog debla, jezgra mu je smjestena u mesencephalonu. Ulazi u orbitu kroz
fissura orbitalis superior.

Sesti mozdani zivac je n abducens. Isto iskljucivo motoricka vlakna nosi, ose, za misic oka, m rectus
lateralis. Izlazi kao prvi u horizontalnom nizu zivaca izmedju ponda i medulle oblongate, i prolazi kroz
fissura orbitalis superior da bi usao u orbitu.

178.Peti mozdani zivac

N trigeminus. On je jedan mjesoviti zivac, ima cetiri jezgre razbacane po tegmentumu srednjeg mozga
i mozdanog debla. On izlazi u podrucju lateralnog dijela ponsa, probijajuci pedunculli cerebelli medii.
U podrucju vrha piramide petroznog dijela temporalne kosti, u impressio trigeminalis je umetnut
njegov ganglij. od toga ganglija polaze tri terminalne grane n trigeminusa. N ophtalmicus u orbitu
preko fissura orbitalis superior, daje n lacrimalis, frontalis i nasociliaris, ovaj posljedni salje osjetne
grane koje samo prolaze kroz cilijarni ganglij.

179. Sedmi mozdani zivac

N facialis, taj zivac samostalno ga gledajuci, ima samo motoricka vlakna, i to pve, za inervaciju
mimicnih misica.

180. Osmi modzani zivac ili n vestibulocochlearis

181. Deveti mozdani zivac ili n glossopharingeus

182. Deseti mozdani zivac ili n vagus

183. Jedanaesti mozdani zivac ili n accesorius

184. Dvanaesti mozdani zivac ili n hypoglossus

185. Ganglion pterygopalatinum

U fossa pterygopalatina. Pripada maxillarnom zivcu, n maxillaris. Do njega dolaze parasimpaticka

vlakna kao radix parasimpaticqa, od n facijalisa, odnosno n intermediusa, kao n petrosus major.
Simpaticka dolaze kao radix simpatica, od unutarnjeg karotidnog spleta, kao n petrosus profundus.
Simpaticki i parasimpaticki ztivac, skupa dolaze kao n canalis pterigoidei, korz canalis pterigoideus.
Senzibilna vlakna dolaze kao nn pterigopalatini. Postganglionarna parasimpaticka vlakna izlaze iz
ganglija za inervaciju suzne zlijezde, zlijezda nosne sluznice i nepcane. Ta se vlakna pridodaju
ograncima maxillarong zivca. Rr nasales popsteriores superiores laterales i medijales, za sluznicu
nosne supljine, rr orbitale za orbitu, rr nasales posteriores inferiores, n nasopalatinus, za nepce, ide
kroz foramen incizivum, i nn palatini minores za nepce.

186.Ganglion oticum

Smjesten je u fossa infratemporalis. ganglij je n mandibularisa. Ovaj ganglij dobiva parasimpaticka

vlakna, koja potjecu od n glossopharingeusa, preko corda timpani, tocnije n petrosus minor.
Simpaticka dobiva preko simpatickog spmeta oko a meningea media. Iz njega izlaze rr comunicans
cum n auriculotemporalis (grana mandibularisa), i putem njega odlaze do parotidne zlijezde. Prvo ih n
auriculotemporalis preda n facijalisu, kao rr communicantes cum nervi faciali, a onda ideu za zlijezdu.
Anastomozira i sa corda timpani.

188. Ganglion submandibulare

Mandibularni ganglij. parasimpaticka vlakna dolaze od strane n facialisa, preko cordae timpani, koja
je povezana sa n lingularis, granom n mandibularisa. Uz n ligularis, lezi ovaj ganglij. od toga zivca
odlaze vlakna do ganglija. Kao rr glandulares idu do dubmandibularne zlijezde, jedan se dio vraca u n
lingulis, i odatle do sublingularne zlijeze. Nekad moze postojatai poseban sublingvalni ganlgij.

187.Ganglion ciliare

Jeste ganglij n oculomotoriusa, treceg mozdanog zivca. Smjesten je u orbiti na lateralnoj strani n
opticusa. Ganlgij dobiva parasimpaticka vlakna od n oculomotoriusa, i to preko radix oculomotoria, i
kroz njega prolaze senzibilna vlakna od n nasociliarisa, koji je grana n ophtalmicusa. Simpaticka
postganglionarna vlakna dolaze putem unutarnjeg carotidnog spleta, i to os ciliospinalnog dijela
ledjne mozdine. U konacnisi, sva vlakna kao nn ciliares breves odlaze do ocne jabucice. Simpatikus
daje inervaciju za m dilataor pupille (midriaza-prosirenjezjenice), parasimpatikus za n sphincter
pupillae (mioza.suzenje zjenice), te za m cilliaris(akomodacija-deakomodacija).

189.Ganglion stellatum

Cervicothoracicum . to je donji vratni simpaticki ganglij. nalazi se izmedju processu transversus 7

vratnog kraljeska i rebra. preko rr interganglionares vezan je za gornji i dojnji simpaticki ganglij.
dobiva rr communikantes od 7 i 8 kranijalnog zivca, i prvog torakalnog. Daje ogranke za a thyroideu
inferior, i vertebralis. Kroz njega prolaze preganglionarna vlakna, za inervacikju m dilatator pupille,
koja prvo zavrse u g cervicale supeirus, a tek onda u konacnici u m dillatator pupille dolaze
postganglionarna vlakna. Daje i nn cardiaci inferiores, za plexus cardiacus, inervaciju srca.
190.Truncus syphaticus

Rijec je o 2 simpaticka debla koja leze sa lijeve i desne strane kraljeznice. Gradjena je od 22-23
simpaticka ganglija, koja su preko rr interganglionares medjusobno vezani, a onda se jos dodatno
preko rr transverzi vezu sa onim ganglijima iz suprotnog truncusa. U ovim ganglijima odvija se
prekapcanje simpatickih vlakana koji dolaze iz lateralnih kolunmni sive tvaris medule spinalis. Ta
simpaticka vlakna dolaze putem radix ventralis, prednjim korijenom spinalnog zivca, mijelizirana su,
preganglionarna vlakna, koje se u podrucju ganlgija prekapcaju, i dalje odlaze kao postaganglionarna
vlakna, bilo putem spinalnih zivaca ili kao plexusi uz krvne zile. Dimpaticka vlakna izlaze u torakalnom
i lumbalnom dijelu medile spinalis. Osim sto se prekapcanje moze odvijati u podtucju ganhlija
truncusa sympaticusa, potoje i simpaticki gangliji u podrucju glave, 4 su ganlgija, g cervicale superisu,
medius inferius ili stellatum, te postoje paravertebralni ganliji, u podrucju organa, kao sto je npr
ganglion coeliacum u podrcju aortae abdominalis, gdje se odvija prekapcanje simpatickih vlakana za
inervaciju organa trbusne supljine.

191.Ganglion coeliacum

Rijec je o jednom simpaticko gangliju, koji je smjetsn retroperitonealno uz aortu. Parni je ganglij, koji
slupa sa neparnim ganglion mesentericus superior, i parnim ganglija aorticorenale sudjeluje u tvorbi
plexusa coeliacusa. Simpaticka vlakna u ovaj plexus dolaze kao nn splanhici majores (th6-th9), samo
prolaze kroz simpaticke ganglije, i kao nn splanhici minores (th10-th11). Prolaze kroz meidjalni
lumbalni otvor, skupa sa desne str v azygos, sa lijeve v hemiazygos. Pritupaju na ganglije prekapcaju
se i kao prekopcana odlaze do organa. Parasimpaticka dolaze putam desnog n vagusa, truncus vagalis
posterior, i oni samo prolaze kroz ganglija coeliaca. U konacnici, ovaj plexus daje : plexus renalis,
suprarenalis, testicularis, ovaricus te uretericus. I neparne, plexus gastricus, splenicus, hepaticus,
pancreaticus i mesentericus superior. Za sve organe peritonealnse supljine, te pocetni dio mokracnog
sustava.

192.Nervi sphlancic

Rijec je o parasimpatickim zivcima, n splanhicus major koji izalzi od segmenata TH6-TH9, kao i n
splanhicus minor TH10-TH11. Prolaze kroz medijalni lumbalni otvor skupa sa vena azygos i
hemiazygos. Oni nose preganglionarna mijelizirana vlakna, i u podrucju ganglion coeliacum se
prekapcaju, a odatle odlaze do organa gornje i dojnje trbusne supljine, kojima predaju simpaticka
vlakna. Postoje jos i nn splanhici lumbales, koji nose simpaticka vlakna za inervaciju mokracnog
mjehura, te nn splanhici pelvini, koji pedstavljaju parasimpaticke zivce, iz segmenata S2-S4.

193.Mokracni mjehur

Inerviran parasimpaticki i simpaticki. Simpaticka inervacija dolazi od segmenata TH11-TH12, kao nn

splanhici lumbales preko plexus vesicalis, parasimpaticka S2-S4, kao nn splanhici pelvici, zivci nose
visceromotoricka vlakna, simpatikus inervira sfinktere mokracnog mjehurta (m trigonum vesicae i m
sphincter urethrae internus), parasimpatikus dilatatore (m detrusor vesicae)
Ova parasimpaticka vlakna dolaze u plexus hipogastricus inferior, tu se vlakna na ganglia pelvina
prekapcaju a onda odlaze u organe male zdjelice. Simpaticka dolaze kao nn splanhici lumbales, iz
gornjeg hipogastricnog plexusa preko veze, n hipogastricus. Dojnji hipogastricni splet daje spletove za
organe male zdjelice te vanjske spolne.
194.Limfa i krovozilje

195 Limfa dojke. Postoje tri plexusa, plexus areolaris-intramamarno, plexus subareolaris-u tijelu
zlijezde, i plexus submamarius-ne mm pectoreles maroj i minor.
Limfna drenaza odvija se preko tri odvodna puta. To su prije svega axilarni odvodni put, lifma njime
ide lateralnom stranom mm pectorales, u nody pectorales, a iz njih prema nody apicales na vrsku
axile. U konacnici tu su ukljuceni i limfni putovi u a axilaris-iz nadlaktice, te uz a subscapularis-iz
gornjeg dijela ledja te axilarni dio mammae. Od nody apicales odlaze dva truncusa, desni zavrsava u
desnom venskom kutu izmedju v jugularis inetrna dextra i v subclavia dextra, a lijevi zavrsava u
ductusu toracicusu, koji ide prema lijevom venskom kutu.
drugi odvnodni put je parasternalni, to su limfni cvorovi uz a toracicu inetrnu. Nody parasternales,
odakle limfa ide prema nody apicales, tu se ukljucuju i nody supraclaviculares.
treci odvodni put je intramuskularno. Izmedju m pectoralis major i minor, ili kroz njih prema nody
apicales i nody supraclaviculares. S tim da iznad nody intercostales postoji veza sa nody mediastinales
posteriores i iznad nody parasteranles sa nody mediastinales anteriores.

196. Limfa jetre

Pvrsno ide sa area nuda hepatis, prema nody phrenici et parasternales. Sa facies visceralis hepatis ide
prema nody hepatici, pa u konacnici nody coeliaci. Ovi potonji tvore truncus intestinalis.

197. Limfa zeluca

U podrucju male krivine odlazi limfa peko nody gastrici sinistri i dextri, velike krivine nody
gastoomentales sinistri et dextri u podrucju pilorusa nody pilorici, i sva limfa utjece prema nody
coeliaci, koji tvore truncus intestinalis.

198. Limfa glave i vrata. Limfa glave i vrata moze se podeijliti na limfne cvorove glave te regionalne
cvorove u podrucju vrata.
medju limfnim cvoroima glave, vazniji su nody

199. Limfa pluca

U podrucju hilusa pluca nalaze se nody bronchiales. Limfa odlazi iz njih u n trecheobronchiales u
podrucju gornjeg i dojnjeg dijela bifurkacije trahee. Zatim nody tracheales detri et sinistri. U
prednjem dijelu iza sternuma leze nody parasternales, koji se ulijevaju u medijastineles
anteriores(jetra osrcje timus i srce.), a oni zavrsavaju u desnom venskom kutu… u straznjem dijelu
medijastinuma leze nody mediastinales posteriores. Primaju limfu iz tracheales, tracheobronchiales.
Oni se ulijevaju u ductus toracicus.

200 Limfa noge

Otijece epifacijalno, povrsno i duboko subfacijalno. Povrsno putem v saphena magna, ka n inguinales
superficiales, pa prema profundi. Duboko putam vasa tibialia anteriora et posteriora. Ka nody tibialis
anterior, i poplitey. Pa onda ka inguinales profindi, i u konacnici, prema preaortalnim, paraaortalnim i
retroaortalnim limfnim cvorovima.

201 Limfa ruke

 Otjece povrsno i dubokim putem. Povrsno najcesce prate v basilicu, rijetko cephalicu. Odlaze prema
n cubitales i nody supratrochleares. Onda uz v basilicu prema nody axillares superficiales. Pa u
profundi. Duboki idu uz duboke krvne zile, ka nody cubitales profundi, pa u nody axillares profundi.
Axillarni limfni cvorovi su, nody axillarea pactorales, u podrucju pectoralnih misica, nody axilares
subscapulares straznja strana –ledja. Nody axillares brachiales, cijela ruka, nody thoracoepigastrici i
interpectorales. Dubolki su nody axillares centrales, koji se ulijevaju u apikcales. Ove odvodne limfne
zile se ujedinjuju u truncus subclavius koji se na desnoj stranu ulijeva u ductus lim dexter, na lijevoj u
ductus toracicus.

202 Limfa pluca

203. Truncus coeliacus

Jedna od tri neparne visceralne grane aortae abdominalis. Odvaja se iz aorte u razinni 1 lumbalnog
kraljeska. Daje grane za irigaciju zeluca, jednog dijela gusterace, jetre slezene, jedan dio duodenuma.
To su, a gastrica sinistra, za malu krivinu zeluca, a splenica, za slezenu, s tim da ona daje i na svom
putu grane za zeludac, i za gusteracu. Ide preko margo superior pancreatis, i daje a dorsalis
gastici,takodjer daje i a gadtoomentalis sinistra za veliku krivinu zeluca. daje i grane za gusteracu, kao
sto su a dorzalis pancreatis, a a cauda pancreatis. I pancreatis magna. A druge strane daje a hepatica
communis, koja daje a hepatica ptopria za jetru, te a gastoduodenalis, iz koje izlazi a gastoomentalis
dextra za veliku krivinu zeluca, i a pancreaticoduodenale superior za duodenum i glavu gusterace.

204. Truncus brachiocephalicus

Izlazi iz aortnog luka najvetralnije. Iza njega izlazi a carotis communis sinistra, i najdorzalnije v
subclavia sinistra. Ide prema gore i desno da bi se u podrucju iza desnog sternoclavikularnog zglopba
podijelio na v subclavia dextra za desni ud, i c carotic communis dextra za desni dio glave i vrata.
205.Arteria mesentercia inferior

Se odvaja od aorta obdominalis u razini L3. Daje grane za irigaciju silaznog crijeva (a colica sinistra),
sigmoidnos (aa sigmoidee) i rectum (a rectalis superior).

206. A messenterica inferior

Ide iz aorte i razini L2, ali ventralno, lateralno izlaze renalne arterije. Ide korz incizura pancreatica,
ispred processus uncinatus pancreatis. Lijevo od vene. Dolazi u radix mezenteri, i daje a jejunales i
ileales. Zadnja grana je a ileocolica, koja putuje prema cekumu, tamo daje a cekalis anterior i
posterior, te a colica dextra sa r inferior i r superior. Ona daje i a colica media, za colon transversum.

207. A iliaca interna

Nastaje od a iliaca communis, koja se lijeva id esna u razini L4 odvajaju od aorta abdominalis. To su
terminalne grane aorte za opskrbu dojnjih udova. Dok je vanjska ilijacna vazna za dojnje udove,
unutarnja je za podrucje zdjelice, i organa male zdjelice. Daje 5 grana. A iliolumbalis, za misice i jedna
spinalna grana za medulu spinalis. Aa sacrales laterales isto daju spinales za sakralni kanal, a
obturatoria, koja sa istoimenim zivcem, iz plexusa lumbalisa, putuje kroz canalis obutratorius, dolazi
medju skupinu adductora, daje prednju i straznju granu za ove misice, i daje granu za zglob kuka, koja
kroz lig capitis femoris ulazi, i daje granu koja iza simfize anastomozira sa granom a epig inferior. Daje
a glutea superior, kroz foramen suprapiriforme za m gluteus medius i minimus, i a glutea ionferior za
m gluteus maximus, ona daje comunikantu granu koja ide s n ischiadicua.

208. A iliaca externa

Odlazi od a iliaca communis, dolazi do ispod lig inguinale, kroz lacuna vasorum , i kad prodje lig zove
se a femoralis. Prije toga daje a epigastica inbferior, koja se spaja sa a epigastica superior, a toracice
interne. Daje i a circumlexa iliaca profunda. A femoralis, ide kroz trigonum femorale, tu daje a
profundu femoris, koja zaokrece na straznju stranu natkoljenice, prolazi korz adductorni kanal, i kada
dodje do fossa poplitea dobiva naziv a poplitea.

209.A femoralis

Ona je nastavak a iliaca externa ispod inguinalnog kanala. Lezi izmedju n femoralis, koji joj je sa desne
strane, i v femoralis, koja joj je sa lijeve strane. Kada tu daje a profunda femoris, koja zaokrece na
straznju stranu natkoljenice. Ona se dalje grana dajuci grane za femur, za misice natkoljenice, zglob
kuka, daje a circumflexa femoris lateralis i meidjalis.

A femoralis daje grane (a pudenda externa) za vanjkse spolne organe muskarca i zene, a circumflexa
iliaca superficialis, i epigastica superficialis, prolazi korz adductorni kanal, dolazi u fossa poplitea, i
tamo dobiva naziv a poplitea.

210. A poplitea

Ona daje terminalne grane a tibialis anterior i posterior i a peronea. Prva putuje medju misicima
extenziormia podkoljenice. Dolazi na dorsum pedisa, i zavrsava kao a dorsalis pedis. Daje ogranke za
te misice, i recurente grane za rete articulare genu. I za maleolus. Straznja ide straznjom stranom.
Zavrsava kao a plantaris medijalis, sliabija grana, i a plantaris lateralis jaca. Peronea ide lateralnom
stranom, krajnja je grana a poplitea.

Ova dorsalis pedis, zavrsava dajuci a metatarsalea dorsales pedis, i digitales dorsales pedis, iplantaris
profundus koja ide na plantu pedis i spaja se sa granama tibialis posterior.

A plantaris meidjalis je slaba, a lateralis gradis arcus plantaris profundus i daje za prste.

211. Aretrija axillaris

Predstavlja nastavak a subclavia. Pocetni dio joj lezi u dubini regio infraclavicularis, ispod misica
ventralne strane strupa. Tu je ispod klavikule smjestena fossa infraclavikularis koja odgovara
morenheimovoj jami, odnm trigonum deltoideopectorale. Najveci dio ove arterije proteze se duz
regio axillaris, odnosno spatioum axillare. Lezi dorzalno od v axillaris. Oko nje se nalaze zivcane
strukture plexusa brachialisa, koje tvore, tzv omotac oko zilnih struktura. To su fasciculus posterior
koji dolazi iza arterije, i izmedju arterije i vene. Fasciculus lateralis, lateralno od arterije. Zatim n
medianus koji nastaje iz dva korijena, lateralnog i medijalnog fascicula, ide lateralno od arterije. N
ulnaris koji je grana medialisa, lezi iza arterije i pokriven je s njom.

212.Krvne zile podlaktice

Dvije velike krvne zile podlaktice jesu arterija radialis i ulnaris. obje izlaze iz arterije brachialis, koja
najprije daje arteriju radiali, zaokrece prema lateralno, i nesto nize u podrucju fossa cubitalis, a
ulnaris i interosseu communis. A radialis ide lateralnom stranom podlaktice, uz radisu. Daje jednu
rekurentnu gran u za rete articulare cubiti. Daje a nitriciu za radisu, te za misice brachiradialna
skupina. Daje a carpalis palmaris i dorzalis, za rete carpale palmare i dorzale. Ovaj rete carpale
dorsale daje aa metacarpale dorsale, za prste. Samo za 1 izlazi direktno. Ramus palmaris superficialis
koji se spaja sa krajnjim ogrankom a ulnaris i nastaje arcus palmaris superficialis. A njezin krajnji
okrajak spala se sa r palmaris profundus a ulnaris, i nastaje dubopki luk.

A ulnaris odvaja se od a brachialis nesto distalnije. Ona ide medijalnom stranom podlaktice. Daje
rekurentnu granu za rete articulare cubiti. I hranidbene grane za ulnu. Daje obsrbu opkolnim
misicima. R carpalis dorsalis i r carpalis palmaris, kao i a radialis. Na dlanu daje r palmaris
profundus,koji s a radialis tvori duboku luk, te njezin krajnji ogranak sa r palmaris superficialis a
radialis tvori povrsinski luk koji daje aa digitales communes, a one se dijele na propriae. Onaj arcus
palmaris profundus je povezan sa superficialis preko svojih grana, a metacarpales palmares.

213.Vanjska karoticna arterija

Odvaja se od a carotis communis u razini 4 vratnog kraljeska. Ona daje grane za opskrbu vrata i
vanjskog dijela glave. Ventralne grane su a thyroidea superior, a lingualis i a facialis. Prva daje
opskrbu za misice jezicne kosti, sternocleidoma, stitnu zlijezdu, druga daje za jezik,misice jezika,
podjezicnu zlijezdu.. a facialis daje grane za podrucje lica, usnica, zavrsava kao a angularis koja
anastomozira sa dorsalis nasi, i to je veza vanjske i unutarnje karotide.

Jedina medijalna grana jste a pharingea ascendes, za zdrijelo.

Dorzalne grane su a sternocleidomastoideus, pccipitalis, auricularis posterior (koja daje a

sternocleido, r occipitalis, r auricularis).
Vanjska karotida zavrsava kao a maxilaris i a temporalis superficialis. Ova prva ide uz ramus
mandibule, daje grane za zvacne misice, vanjski zvukovod, cavum nasi preko a sphenopalatina, za
donji celjust i pripadajuce zubno meso. Druga daje grane za podrucje temporelne kosti, zigomatice,
parotidnu zlijezdu..

214.Duodenum

S obzirom na njegovu blisku povezanost sa gusteracom ima jako slicnu vaskularizaciju. Arterijska krv
dolazi jednim dijelom iz truncusa coeliacusa, putem a hepatica propria, koja daje a gastoduodenale,
odnosno a pancreaticoduodenale superor. Druga grana dolazi iz a messenterica superior. Venska krv
odlazi putam vmesenterica superior u v portae, a preko nje u jetru.

215. Vena azygos i hemiazygos

Jesu vene koje nastaju u retoperitonealnom podrucju, iz aorte, od v lumbales ascendes. Prolaze kroz
medijalni lumbalni otvor, v azygos sa desne , hemyazygos sa lijeve strane kraljeznice. Prva se pruze
desno od aorte i ductusa toracicusa. Prima krv iz strazn jih intercostalnih denih vena, ulijeva se u v
cava superior, da bi prije toga u razini TH7-TH10 preuzela krv iz v hemiazygos. Druga lezi sa lijeve
strane aorte. Prima krv iz dojnih 9-11 i subcostalne, i ulijeva se u v azygos, s tim da cesto moze
postojati i v hemiazygos accesoria, koja se penje dalje prema kranijalno, skuplja krv iz 4-8
interkostalne i ulijeva se u v brachioceplalica sinistra.

216.Vena jugularis interna

Ona je velika vena glave i vrata. Skuplja krv iz irigacijskog podrucja a carotic interne. Tj sinusi dure
mater se ulijevaju u nu. Iz lubanje izlazi kroz foramen jugulare i tu je prosirena u bulbus superior vene
jugularis, malo distalnije bulbus inferior. Prima krv od vena vrata i glave. Spusta se kroz trigonum
karoticum, lateralno od carotis communis, da bi se iza sternoclavikularnog zgloba skupa sa vena
subclavis spojila tvoreci tzv venski kut, v brachicephalica.

217.Vena jugularis externa

Je kozna vena glave. Ona lezi iza m sternocleidomastoideusa. Ispod platizme. Spusta se prema
distalno, te se ulijeva u v jugularis interna, v subclavia, ili v brachiocephalica. Prima krv iz v occipitalis,
v auricularis posterior

218. Vena portae

je velika vena trbusne supljine. Skuplja krv iz neparnih organa trbusne supljine te ju odvodi do jetre,
gdje se svi sastovji te krvi neutraliziraju, da bi u konacnici preko v hepatice zavrsila u v cana inferior.
Prima krv iz v gastrica sinistar i sedtra koje tvoje anastomozom jednu v coronariu, zatim v
messenterica superior, i v splenica, koja jos uzima v messenterica inferior.

219. Anastomoze gornje i dojnje suplje vene

Poznate su kao kavokavalne anastomoze. Odvijaju se preko nekoliko skupiona vena, a prate arterijske
anastomoze. U podrucju prednje trbusne stijenke anastoosmoziraju v epigastica inf sa superior.
Gornja potjece o v toracica inter,a koja vodi u konacnici prema v cava superior, dojnja potjece od v
iliava interna, koja vodi prema v cava inferior. Anastomoza moze ici i preko lateralnih vena. Npr v
axillaris, koja daje v toracica lateralis, koja anastomozia bilo sa v epigastica superficialis (v femoralis)
ili sa v circumflexa iliaca profunda koja potjece od iliace.

220. VelikI limfovodi

Sva limfa iz podrucja tijela u konacnici zavrsava u dva velika limfovoda. Limfa iz dojnjieg dijela tijal,
dojnjih udova, trbusne supljine, lijeve strane gornjeg dijela tijela, lijeve strane glave i vrata, lijeve
ruke, u konacnici zavrsava u ductus toracicus. On zapocinje u podrucju hiatusa aorticua, iz cysterne
chyli, se oblikuje. Pruza se prema kranijalno desno od aorte toracice. Kada dosegne gormje prsne
kraljeske dolazi na lijevu stranu, krizajuci aortu sazada, da bi se u konacnici ulio u lijevi venski kut,
anulus venosus sinester, kojeg tovre, v jugularis sinistra, i v subclavia sinistra.

Drugi veliki limfovod, jeste ductus limfaticus dexter. On prikuplja limfu iz gornjeg kvadranta. Tj. Desna
ruka, i desna strana prsa, glave u vrata. Ulijeva se u desni vesnki kut.