Univerzitet Banja Luka

Medicinski fakultet
Katedra za anatomiju

SEMINARSKI RAD
Ždrijelo i grkljan
(Pharynx, Larynx)

Mentor: prof.dr Goran Spasojević

April 2020.godine Banja Luka
Student: Pašić Šejla

SADRŽAJ

1.UVOD 1
2.ŽDRIJELNA DUPLJA (CAVITAS PHARYNGIS) 2
2.1 Pars nasalis 2
2.2 Pars oralis 3
2.3 Pars laryngea 3
2.4 Sastav ždrijela 4
3.GRKLJAN (LARYNX) 7
3.1 Hrskavice grkljana 7
3.2 Spojevi grkljanskih hrskavica 9
3.3 Mišići grkljana 10
3.4 Fibroelastična opna grkljana 11
3.5 Sluzokoža grkljana 11
3.6 Sudovi I živci grkljana 13
4.ZAKLJUČAK 14
5.LITERATURA 15
 1.UVOD

Ždrijelo (lat.pharynx) je mišićno-sluzokožni organ oblika presječene cijevi. Pripada

priboru za varenje i priboru za disanje. Predstavlja ,,aerodigestivnu raskrsnicu'' jer se u
srednjem dijelu šupljine ždrijela ukrštaju put za varenje i put za disanje. Pruža se ispred prvih
šest vratnih pršljenova (polazi od baze lobanje do tijela šestog vratnog pršljena i donje ivice
krikoidne hrskavice grkljana – prema tome gornji dio ždrijela smješten je u glavi, a donji u
vratu) i komunicira sa nosnom dupljom, usnom dupljom i grkljanom.
Opisujemo tri zida ždrijela : zadnji, i dva bočna ( desni i lijevi), dvije prednje ivice – desna i
lijeva, dva kraja – gornji i donji, dva bočna ugla – desni i lijevi.

Zadnji zid odgovara stranama prvih 6

vratnih pršljenova, od kojih je odvojen
retrofaringealnim prostorom i pretki-
čmenim mišićima pokrivenim laminom
prevertebralis vratne fascije.

Bočni zidovi ždrijela svojim gornjim

dijelom odgovaraju laterofaringealnom
prostoru i njegovom sadržaju koji
sačinjavaju: a.carotis interna,v.jugularis
interna i četiri posljednja moždana
živca: n.glossopharyngeus, n.vagus,
n.accessorius i n.hypoglossus. Donji dio
pripada vrata i udnosu je sa velikim
krvnim sudovima vrata i sa vagusom
(omotani vaginom caroticom).

Zadnji bočni uglovi predstavljaju spoj

zadnjeg s odgovarajućim bočnim zidom
ždrijela. Od spoljašnje površine polaze
po dvije fascijalne opne: septum
longitudinale (uzdužna pregrada) i
fascia stylopharingea (stilofaringealna
fascija). Ždrijelo
 Prednje ivice omogućavaju pripoj ždrijela na skeletu baze lobanje (lamina medialis
pterygoidnih nastavaka sfenoidalne kosti, raphe pterygomandibularis,milohioidna linija,
korijen jezika), hioidnoj kosti i hrskavicama grkljana(krikoidna hrskavica).
Gornji kraj odgovara pripojnoj liniji na lobanjskoj bazi.Donji kraj produžuje se naniže u
jednjak.

2.Cavitas pharyngis-ždrijelna duplja

Ždrijelna duplja je olučasta šupljina , obložena sluzokožom ždrijela. Opisujemo tri sprata
ždrijelne duplje: nosni (pars nasalis), usni (pars oralis), i grkljanski (pars laryngea).
2.1 Pars nasalis – nalazi se iza nosne duplje, granica mu je označena desnom i lijevom
haonom, preko kojih se nosna duplja otvara u šupljinu ždrijela. Donja granica prema usnom
dijelu označena je mekim nepcem (uslijed kontrakcije mišića dolazi u neposredan dodir sa
Passavantovim sluzokožnim ispupčenjem koje obrazuje m.constrictor pharyngis superior ,
zbog toga se pri gutanju odvaja nosni od usnog dijela ždrijela).
Na epifarinksu (pars nasalis) razlikujemo : gornji zid (fornix pharyngis), zadnji zid, desni i
lijevi zid. Fornix pharyngis odgovara pars basillaris okcipitalne kosti,donjoj strani tijela
sfenoidalne kosti. Na njemu se nalazi ždrijelni krajnik (tonsilla pharyngea) – iščežava oko 25-
e godine života. Tonsilla pharyngea izbrazdana je uzdužnim žlijebovima- fossulae tonsillares i
preko njih se ulazi u cryptae tonsilares. Zadnji zid odgovara prednjem luku atlasa i gornjem
dijelu tijela aksisa. Bočni zidovi pokazuju slj.tvorevine :

1. Ždrijelni otvor slušne tube (ostium pharyngeum tubae auditive) – predstavlja prednji
unutrašnji otvor tube auditive. Ostium pharyngeum tube auditive ima tri ivice :
prednju (slabo izražena), zadnju (torus tubarius) i donju (predstavljena je sluzokožnim
ispupčenjem levatora- torus levatorius ) .
2. Ždrijelni špag (recessus pharyngeus) je usko sluzokožno udubljenje na bočnoom zidu
epifarinksa.
3. Trubni krajnik (tonsila tubaria) – limfoidno tkivo u sluzokoži bočnog zida epifarinksa
grupisano oko ždrijelnog otvora slušne tube.

Waldeyerov limfatični prsten čine trubni krajnici zajedno sa ždrijelnim, jezičnim, i nepčanim
krajnicima.

Spratovi ždrijelne duplje Waldeyerov limfni prsten

 2.2 Pars oralis (bukofarinks, orofarinks) je srednji dio ždrijela, otvoren je prema nosnoj
duplji pomoću isthmusa fauciuma ( ždrijelno suženje). Ovdje se ukršta put za disanje i put za
varenje. Ovaj dio je ograničen naprijed sa isthmus facium, gore mekim nepcem i
Passavantovim ispupčenjem, a dole horizontalnom ravni koja prolazi kroz gornju ivicu
uzdignutog epiglotisa grkljana. Pars oralis ima tri zida : zadnji (vidljiv pri otvorenim ustima,
odgovara tijelu 2. i 3. vratnog pršljena) i bočne zidove koji produžuju naniže recessus
pharyngeus.

2.3 Pars laryngea(laringofarinks, hipofarinks), leži iza grkljana, gornja granica prolazi
kroz gornju ivicu uzdignutog epiglotisa, a donja granica odgovara ulaznom otvoru u jednjak.
Na njemu razlikujemo četiri zida:
1. prednji zid (odgovara zadnjoj strani grkljana, u gornjem dijelu je otvoren i predstavljen
otvorom grkljana – aditus laryngis preko koga komuniciraju ždrijelna i grkljanska duplja,
donji dio prednjeg zida obrazuju zadnje strane obje aritenoidne hrskavice i lamina cartilaginis
cricoideae. Ove hrskavice su pokrivene mišićima grkljana i sluzokožom ždrijela i obrazuju
grkljansko ispupčenje ždrijela – prominentia laryngea pharyngis. Pri mirovanju sveden je na
suku pukotinu, a proširuje se pri gutanju.)
2. zadnji zid ( odgovara tijelima 4, 5. I 6. vratnog pršljena,a oni su pokriveni
pretkičmenim mišićima)
3.bočni zidovi (duž spoja bočnog sa prednjim zidom nalazi se kruškasti špag-recessus
piriformis, a smješten je spolja i ispod od aditus laryngis. On nastaje uvlačenjem sluzokože
hipofarinksa u prostor između zadnjeg dijela tiroidne hrskavice i odgovarajuće aritenoidne
hrskavice grkljana. Niz reccesus piriformis slivaju se progutane tečnosti, kao i pljuvačka.)

Ždrijelo – presjek sa zadnje strane

2.4 Sastav ždrijela

Zidove ždrijela grade četiri sloja, a to su idući od ždrijelne duplje upolje:

1.Tunica mucosa
Sastavljena iz epitela i krzna, epitel je različit na svodu ždrijela i na bočnim zidovima
je višeslojan, cilindričan sa trepljama, a na zadnjem zidu epifarinksa, u usnom i grkljanskom
dijelu – pločasto slojevit. Krzno sadrži limfne čvoriće i mješovite ždrijelne žlijezde –
gl.pharyngeae.
2.Tunica fibrosa
Nalazi se između sluzokože i mišićnog sloja, a sastoji se iz vezivnih snopova i velikog
broja elastičnih vlakana . U gornjem dijelu ždrijela iznad gornje ivice m.constrictor pharyngis
superior fibrozni sloj je razvijeniji. Ovaj mišić svojom gornjom ivicom ne dospijeva do baze
lobanje, pa se ispod nje spaja sa površinskim fascijalnim slojem i obrazuje sa njim
faringobazilarnu fasciju. Ova fascija pričvršćuje čitavo ždrijelo za donju stranu baze lobanje.
Na zadnjem zidu ždrijela, fibrozni sloj je zadebljan i obrazuje ždrijelnu pregradu (raphe
pharyngis) i ona služi za pripoj mišića konstriktora ždrijela.
3.Mišićni sloj – Tunica muscularis pharyngis
Sačinjavaju ga parni poprečnoprugasti mišići koji se dijele na : mišiće konstriktore
ždrijela i mišiće podizače ždrijela.

Mišići konstriktori ždrijela :

1.m.constrictor pharyngis superior
2.m.constrictor pharyngis medius
3.m.constrictor pharyngis inferior

Mišići konstriktori su tanki, široki

i obuhvataju bočne zidove ždrijela. Oni
čine površinski sloj muskulature ždrijela.
Konstriktori ždrijela pokrivaju djelimično
jedan drugi.Sva tri konstriktora ždrijela
pripajaju se duž ždrijelne pregrade (raphe
pharyngis) i ona razdvaja desne od lijevih
mišića. Od ove pregrade, mišićna vlakna
pružaju se polukružno unaprijed i
završavaju pripojne linije prednje ivice
ždrijela: M.constrictor superior na na
zadnjoj ivice laminae medialis processus
pterygoidei, zatim se pripaja na raphe
pterygomandibularis, na zadnjem dijelu Mišići konstriktori ždrijela
lineae mylohyoidae mandibulae i na ivici
korjena jezika. M.constrictor pharyngis medius – na hioidnoj kosti. M.constrictor pharyngis
inferior – na tiroidnoj i krikoidnoj hrskavici grkljana. Gornji i srednji konstriktor je inervisan
od strane plexusa pharyngeusa, a donji konstriktor je inervisan od strane n.laryngeusa
inferiora (bočna grana n.vagusa). Svojim dejstvom sužavaju sve prečnike ždrijelne šupljine, a
gornji konstriktor ždrijela svojom kontrakcijom prouzrokuje na zadnjem zidu ždrijela
Passavatovo sluzokožno ispupčenje koje pri gutanju dodiruje zadnju ivicu uzdignutog mekog
nepca i zajedno sa njim obrazuje mišićno-sluzokožnu pregradu između usnog i nosnog dijela
ždrijela. Ova pregrada ne dozvoljava prelazak zalogaja ili tečnosti iz bukofarinksa u
epifarinks i nosnu duplju. Srednji i donji konstriktor potiskuju zalogaj naniže prema jednjaku,
a djeluju i kao podizači grkljana pri gutanju i govoru.
1. M.constrictor pharyngis superior dijeli se na pterigofaringealni dio (pripaja se duž
zadnje ivice lamine medialis processus pterygoidei), bukofaringealni dio( pripaja se duž
zadnje ivice raphe pterygomandibularis), milofaringealni dio (pripaja se na zadnjem kraju
lineae mylohioideae mandibulae), glosofaringealni dio (pripaja se prednjim krajem do zadnjeg
dijela ivice jezika i na njegovom fibroznom skeletu)

2. M.constrictor pharyngis medius ima oblik trougla. Njegova gornja vlakna pokrivaju
donji dio m.constrictora pharyngisa superiora. S obzirom na prednje pripoje dijeli se na :
hondrofaringealni dio (pripaja se na malom rogu hioidne kosti), ceratofaringealni dio(pripaja
se na velikom rogu hioidne kosti).

3.M.constrictor pharyngis inferior ima oblik trapeza, donja ivica mu skoro

horizontalna za razliku od gornje koja je okrenuta koso i naniže, i ispod donje se uvlači
n.laryngeus inferior. Preko spoljašnje strane prolazi r.externus (n.laryngeus superior). Mišić se
naprijed pripaja na hrskavicama grkljanja i to podijeljen: Tirofaringealni dio (pripaja se na
zadnjoj usni lineae obliquae tiroidne hrskavice grkljanje), i krikofaringealni dio, pripaja se na
zadnjem dijelu luka krikoidne hrskavice (arcus cartilaginis cricoideae).

Mišići podizači ždrijela :

1.Palatofaringealni mišić (m.palatofaryngeus)
2.Stilofaringealni mišić (m.stylopharyngeus)

Mišići ždrijela – pogled na zadnju stranu ždrijela

 Mišići podizači čine duboki sloj muskulature ždrijela.
M.palatopharyngeus pruža se od mekog nepca do ždrijela.Njegov donji dio pripaja se na
fibroznom sloju ždrijela i na raphe pharyngis. Inerviše ga plexus pharyngeus , djeluje kao
podizač ždrijela. U sastav ovog mišića ulazi i m.salpingopharyngeus. To je mali snopić koji se
pruža od hrskavice slušne tube i pruža se prema ždrijelu i ulazi u sastav palatofaringealnog
mišića.

M.stylopharingeus pruža se od stiloidnog nastavka naniže i unutra do bočnog zida ždrijela i

hrskavica grkljana. Zajedno sa stiloidnim nastavkom obrazuje stiloidnu prečagu. Ulazi u
muskulaturu ždrijela kroz pukotinu između gornjeg i srednjeg konstriktora ždrijela. Dole se
pripaja na fibroznom sloju bočnog zida ždrijela, od nepčanog krajnika i na bočnoj ivici
epiglotične hrskavice. Inerviše ga ramus m.stylopharingei n.glossopharyngeusa. Svojom
kontrakcijom podiže ždrijelo i grkljan prilikom gutanja.

4.Tunica adventitia – fascijalni sloj – obmotava površinsku stranu mišićnog sloja ždrijela.
Iznad gornje ivice mišića gornjeg konstriktora je čvrsto srastao uz fibrozni sloj ždrijela s
kojim obrazuje faringobazilarnu fasciju.

Sudovi i živci
Arterije ždrijela potiču od a.carotis externae, a donji dio vaskularizuje i a.subclavia.
Nosni dio ždrijela snabdijevaju krvlju manje bočne grane a.maxillaris koji se izdvajaju iz
njenog završnog pterigopalatinskog dijela ili potiču iz njene završne grane (a.sphenopalatina).
Usni i grkljanski dio ždrijela vaskularizuju a.pharyngea ascendens (bočna grana a.carotis
externae), a.palatina ascendens (bočna grana a.facialis), i bočne grane a.thyroideae inferior –
(potiče iz a.subclaviae)

Vene ždrijela su pritoke unutrašnje jugularne vene.

Limfni sudovi izlivaju se u nodi lymphatici retropharyngeales i u limfne žlijezde duž

unutrašnje jugularne vene.

Živci ždrijela – motorni živci dolaze iz plexusa pharyngeusa u čijoj izgradnji učestvuju
n.glossopharyngeus, n.vagus i grane vranog simpatikusa. Senzitivni živci dolaze isto iz
ždrijelnog spleta.
 3.GRKLJAN (LARYNX)
Grkljan je početni dio donjih puteva za disanje i pruža se od ždrijela do dušnika. Služi i
kao organ za stvaranje glasa. Nlazi se u središnjem dijelu prednjeg predjela vrata, ispod
podjezične kosti, iznad dušnika, ispred ždrijela, i između desnog i lijevog režnja tiroidne
žlijezde. Pruža se od gornje ivice 4.do donje ivice 6.vratnog pršljena. U svom srednjem
prednja strana grkljana prouzrokuje ispupčenje – Adamovu jabučicu (prominentia laryngea)
koja je izraženija kod muškaraca i prestavlja jednu od sekundarnih seksualnih karakteristika
muškog pola. Prednja strana prekrivena je tankim pothioidnim mišićima, a zadnja strana gradi
prednji zid ždrijela.Sastav grkljana čine:
1.Hrskavice grkljana
2.Spojevi grkljanskih hrskavica
3.Mišići grkljana
4.Fibroelastična opna grkljana
5.Sluzokoža
6.Sudovi i živci grkljana

3.1 Hrskavice grkljana (Cartilagines laryngis)

U grkljanu se nalazi 16 hrskavica (6 parnih i 4 neparne). Dijele se na velike, male,
stalne, nestalne. Najznačajnije su:

 Tiroidna hrskavica – najveća hrskavica

grkljana, sastoji se iz dvije ploče (lamina
dextra et sinistra)Ove dvije ploče
zaklapaju tup ugao, a vrh ugla je veći kod
žena i djece (ploče prourokuju Adamovu
jabučicu).Tiroidna hrskavica ima
spoljašnju i unutrašnju stranu(odgovara
šupljini grkljana) i gornju, donju i zadnju
ivicu. Na spoljašnjoj strani vidi se kosa
linija (linea obliqua). Pruža se od gornjeg
ugla odgovarajuće ploče do sredine donje
ivice ploče.Na kosoj liniji pripajaju se
sternotiroidni, tirohioidni mišić, i pars
thyropharingea donjeg konstriktora
ždrijela Gornja ivica je usječena u
srednjem dijelu (incisura thyroidea
superior), Zadnja ivica je zadebljana i
Krikoidna i tiroidna hrskavica grkljana
produžava se u gornji rog (corna
superior), odnosno donji rog(corna
inferior).
 Krikoidna ili prstenasta hrskavica (cartilago cricoidea) – nalazi se ispod tiroidne i
aritenoidnih hrskavica. Sastoji se iz luka i ploče. Luk(arcus cartilaginis
cricoideae.Spoljašnja površina mu je konveksa, unutrašnja konkavna, spoljašnja se
zglobljava sa donjim rogom tiroidne hrskavice. Ploča krikoidne hrskavice (lamina
cartilaginis cricoideae) učestvuje u izgradnji zadnjeg zida grkljana. Zadnja strana
ploče pokazuje greben, desno i lijevo od njega pripaja se m.cricoarytenoideus
posterior). Gornja ivica zglobljava se sa bazom aritenoidne hrskavice
 Kapačna/ epiglotična hrskavica (cartilago epiglottica) je neparna hrskavica. Gornji dio
gradi podlogu epiglottisa koji zatvara aditus laryngis(otvor grkljana). Donji kraj
(petiolus epiglottidis) pričvrćen je za unutrašnju stranu ugla tiroidne žlijezde pomoću
lig.thyroepiglotticum.
 Zdjelasta/aritenoidna hrskavica (cartilago arytenoidea) je parna i najmanja hrskavica
grkljana.Zglobljava se sa pločom krikoidne hrskavice i gradi zadnji zid grkljana.Ima
oblik piramide sa sljedećim dijelovima: baza (basis cartilaginis arytenoideade) – na
njenom zadnjem dijelu se nalazi ploča za krikoidnu hrskavicu, i od baze se odvaja
glasni nastavak (processus vocalis) i mišićni (processus muscularis) Na vokalni se
pričvršćuje lig.vocale i m.vocalis. Na mišićnom se pričvršćuje m.cricoarytenoideus
posterior et lateralis, vrh (apex cartilaginis arytenoideae)- na njemu je usađena
kupasta hrskavica, prednje-spoljašnja strana (na njoj se uočava brežuljak –
colliculus i na njemu se pripaja lig.vestibulare), unutrašnja strana (okrenuta prema
unutrašnjoj strani aritenoidne hrskavice), zadnja strana (na njoj se pripaja
m.arytenoideus transversus)
 Klinasta hrskavica (cartilago cuneiformis) se nalazi ispred vrha aritenoidne hrskavice.

Hrskavice grkljana
3.2 Spojevi grkljanskih hrskavica

Razlikuju se međusobni spojevi grkljanskih hrskavica (zglobovi i vlaknaste veze) i

spojevi grkljanskih hrskavica sa susjednim organima.

Zglobovi:

 Krikotiroidni zglob (articulatio cricothyroidea)- spaja zadnji kraj luka krikoidne

hrskavice sa donjim rogom tiroidne hrskavice.Zglobne površine su ravne i okruglasta,
a povezane zglobnom čahurom i kratkim zglobnim vezama. Pokreti: dovode do
primicanja ili odmicanja prednjih dijelova krikoidne i tirodine hrskavice. Pokreti
primicanja dovode do zatezanja glasnih žica, a pokreti odmicanja prouzrokuju
otpuštanje glasnih žica.
 Krikoaritenoidni zglob (art.cricoarytenoidea) spaja ploču krikoidne hrskavice sa
bazom aritenoidne hrskavice. Pokreti: kliženje(aritenoidne hrskavice klize preko
zglobnih površina krikoidne hrskavice) i obrtanje (aritenodine hrskavice se rotiraju
oko svoje vertikalne osovine) .

Vlaknaste veze:

 Tiroepiglotična veza (lig.thyroepiglotticum) –spaja peteljku kapka s unutrašnjom

stranom ugla tiroidne hrskavice.
 Krikotiroidna veza (lig.cricothyroideum) – spaja gornju ivicu luka krikoidne hrskavice
sa donjom ivicom tiroidne hrskavice.
 Termna ili vestibularna veza ( lig.vestibulare) – razapeta između brežuljka aritenoidne
hrskavice i zadnje strane ugla tiroidne hrskavice. Preko ove veze prebacuje se
sluzokoža grkljana i obrazuje vestibularnu žicu – plica vestibularis.
 Glasna ili vokalna veza (lig.vocale) – pripaja se na zadnjoj strani ugla tiroidne
hrskavice, a zadnjim krajem na vokalnom nastavku aritenoidne hrskavice. Predstavlja
sadržaj glasne žice.

Spojevi grkljanskih hrskavica sa susjednim organima:

 Glosoepiglotična veza (lig.glossoepiglotticum)- spaja prednju stranu gornjeg dijela

epiglotične hrskavice sa podsluzokožnim slojem jezika.Sastoji se iz tri kratka snopića
preko kojih se prebacuje sluzokoža jezika obrazujući plicu glossoepigloticu medianu
et lateralis,v.Korijen jezika)
 Tirohioidna opna (membrana thyrohioidea) –povezuje tiroidnu hrskavicu sa hioidnom
kosti(pripaja se na gornjoj ivici tijela i donjoj strani velikih rogova hioidne kosti). Na
bočnom dijelu tirohioidne opne nalazi se otvor kroz koji ulaze u grkljan a.laryngea
superior et r.internus n.laryngeusa superiora.
  Hioepiglotična veza (lig.hyoepiglotticum) – povezuje tijelo hioidne kosti sa prednom
stranom epiglotične hrskavice
 Krikotrahealna veza (lig.cricotracheale) – spaja donju ivicu krikoidne hrskavice sa
prvom hrskavicom dušnika.

3.3 Mišići grkljana

Mišići grkljana djeluju na glase žice koje

mogu da zatežu, primiču i odmiču, zatim djeluju
na ulazni otvor grkljana koga zatvaraju ili
otvaraju:

a) zatezači glasnih žica:

m.vocalis- predstavlja donji dio tiroariteno- idnog

mićića. Pripaja se na donjoj polovini zadnje
strane ugla tiroidne hrskavice, a pozadi na
processus vocalisi uplitkoj jamici na
prednjespoljašnjoj strani aritenoidne hrskavice. Mišići grkljana
On je direktni zatezač glasne žice i povećava
njenu debljinu.

m.cricothyroideus- leži na prednjoj strani

grkljana, pripaja se dole na spoljašnjoj polovini
luka krikoidne hrskavice, a gore na donjoj ivici
tiroidne hrskavice. On je indirektni zatezač
glasne žice, primiče prednje dijelove krikoidne i
aritenoidne hrskavice i tako dolazi do zatezanja.

b) primicači glasnih žica:

m.cricoarytenoideus lateralis – pripaja se dole

na zadnjem luku krikoidne hrskavice, a gore na
spoljašnjoj strani processusa muscularisa
aritenoidne hrskavice. Obrće aritenoidnu hrskavicu unutra, glasne žice se primiču jedna
drugoj i sižava se međuglasnička pukotina(rima glottidis)

m.arytenoideus obliquus – pripaja se dole na mišičnom nastavku aritenoidne hrskavice, a gore

na vrhu suprotne aritenoidne hrskavice, prema tome vlakna desnog i lijevog se ukrštaju
međusobno. Djeluju kao primicači i sužavaju međuglasničku pukotinu pri govoru ili pjevanju.

m.arytenoideus transversus- jedini neparni mišić, pripaja se na spoljašnjoj i zadnjoj strani

obje aritenoidne hrskavice. Dejstvo kao kod prethodnog.

m.thyroarytenoideus- najdeblji mišić grkljana, ima spoljašnja i unutrašnja vlakna. Npred se

pripaja na donjoj polovini zadnje strane ugla tiroidne hrskavice, pozadi se pripaja spoljašnjim
vlaknima na prednjespoljašnjoj strani aritenoidne hrskavice i bočnoj strani epiglotične
hrskavice, a unutrašnjim vlaknom pripaja se na donjoj trećini prednjespoljašnje strane
aritenoidne hrskavice. Spoljašnja mišićna vlakna predstavljaju m.thyroepiglotticus, a
unutrašnja sačinjavaju m.vocalis. Spoljašnja vlakna obrću aritenoidnu hrskavicu i njen
vokalni nastavak ka unutra.

c) odmicač glasne žice – m.cricoarytenoideus posterior (postikus). Pokriva donji dio

zadnje strane grkljana.Pripaja se dole na zadnjoj strani ploče krikoidne hrskavice, a gore na
processus muscularis eritenoidne hrskavice. On je jedini respiratorni mišić grkljana, povlači
processus muscularis unutra a obrće aritenoidnu hrskavicu i njen vokalni nastavak ka upolje, i
tako odmiče glasnu žicu a širi međuglasničku pukotinu pri dubokom disanju.

d) otvarač ulaznog otvora grkljana – m.thyroepiglotticus – predstavlja dio

tiroaritenoidnog mišića. Proširuje ulazni otvor grkljana i djeluje kao otvarač grkljana.

e) zatvarač ulaznog otvora grkljana – m.aryepiglotticus – pruža se od vrha aritenoidne

hrskavice do bočne ivice epiglotične hrskavice. U sastav ovog mišića ulaze vlakna
m.arytenoideusa obliquusa. Povlači grkljanski kapak naniže i unazad i tako zatvara ulazni
otvor grkljana.

3.4 Fibroelastična opna grkljana – Membrana fibroelastica laryngis

Predstavlja podsluzokožu i umetnuta je između grkljanskih hrskavica i sluzokože,

obrazuje pojedine vlaknaste vze – lig.vestibulare, lig vocale. Dijeli se na tri dijela:

 Gornji dio(membrana quadrangularis).

Ima oblik nepravilnog četverougla i
oblaže unutrašnje površine tiroidne,
epiglotične i aritenoidnih hrskavica.
Gornja ivica obrazuje parni sluzokožni
ariepiglotični nabor, a donja ivica
vestibularnu vezu – lig.vestibulare.
 Srednji dio odgovara granicama srednjeg
sprata grkljanske duplje i pruža se od
vestibularne do vokalne veze.
 Donji dio (conus elasticus) pripada
donjem spratu grkljana i pruža se od
lig.vocale do donje ivice krikoidne hrskavice, odnosno do ulaznog otvora u dušnik.
Zadebljanje gornje ivice obrazuje lig.vocale. Srednji dio conusa elasticusa predstavlja
lig.cricothyroideum.

3.5 Sluzokoža – Tunica mucosa

Oblaže fibroelastičnu opnu grkljana, kod otulaznog otvora naviše se nastavlja

sluzokožom korijena jezika, a dole sluzokožom dušnika. Na glasnim žicama i na ulaznom
otvoru grkljana epitel je pločast, slojevit i bjeličaste boje, i to se lako uočava pri kliničkom
pregledu grkljanske duplje-laringoskopija. U sluzokoži se nalaze grkljanske žlijezde, nema ih
u glasnoj žici. Sluzokoža ograničava grkljansku duplju (cavitas laryngis). Na sagitalnom
presjeku ima oblik pješčanog sata i dijeli se na tri sprata: gornji sprat (vestibulum
laryngis),srednji sprat(ventriculus laryngis), donji sprat (cavitas infraglotiica).

a) Gornji sprat – pruža se od ulaznog otvora

grkljana do tremne žice(plicae vestibularis)
Ulazni otvor (aiditus laryngis) predstavlja
komunikaciju između grkljanske duplje i
laringofarinksa. Ograničen je napred i gore
kapkom ili epiglotisom, bočno arieplogičnim
naborima, a pozadi i dole interaritenoidnim
urezom. Epiglotis je pokretan pod dejstvom
mišića koji utiču na ulazni otvor grkljana
(m.thyroepiglotticus, m.aryepiglotticus).
Ariepiglotični nabor(plica aryepiglottica)
Spratovi grkljanske duplje
nastaje prebacivanjem sluzokože preko gornje
ivice membrane quadrangularis.U zadnjem
dijelu ariepiglotičnih nabora nalaze se parne elastične hrskavice : cartilago corniculata
i one prouzrokuju : klinastu i kupastu kvržicu (tuberculum cuneiforme et
corniculatum). Interaritenoidni urez nalazi se između pomenutih kvržica i vrhova
aritenoidnih hrskavica.

b) Srednji sprat – pruža se od tremnih žica do glasnih žica, između ovih nabora
nalazi se špag – grkljanska komora(ventriculus laryngis). Tremna žica(plica
vestibularis), nazvana je još i lažnom glasnom žicom, i uzdiže je lig.vestibulare.
Unutrašnje ivice ove žice obrazuju tremnu pukotinu (rima vestibuli) i preko nje
komuniciraju gornji i srednji sprat grkljanske duplje. Ona sadrži grkljanske žlijezde
koje vlaže glasne žice. Glasna žica (plica vocalis) je parni nabor sluzokože grkljana,
leži ispod plicae vestibularis. Plica vocalis nastaje prebacivnjem sluzokože preko
glasne veze(lig.vocale). Ove žice imaju oblik trostrane prizme čije su unutrašnje ivice
slobodne i okrenute jedna prema drugoj te svojim treperenjem stvaraju glas i
ograničavaju međuglasničku pukotinu (rima glottidis). Preko ove pukotine
komuniciraju srednji i donji sprat grkljana. Međuglasnička pukotina zajedno sa obje
glasne žice predstavlja organ za stvaranje glasa – glotis (glottis). Pri disanju glasne
žice su odmaknute jedna od druge, a rima glottidis je proširena. Pri govoru glasne žice
su primaknute jedna drugoj dok je rima glottidis sužena. Ispod sluzokože glasne žice
nalaze se lig.vocale, processus vocalis, i
m.vocalis. S obzirom na sadržaj plica
glottidis dijeli sena međuopnasti dio i
međuhrskavičavi dio.

Glotis i glasne žice

 c) Donji sprat – pruža se od glasnih žica do ulaska u dušnik.

6.Sudovi i živci

Arterije - a.larynges superior, r.cricothyroideus (bočne grane a.thyroideae superior ),

a.larynges inferior (bočna grana a.thyroideae inferior).

Vene – pritoke v.thyroideae superior et inferior

Limfni sudovi – imaju praktičnu važnost jer predstavljaju puteve kojima se širi rak
grkljana.Limfni sudovi podijeljeni su glotissom na dva predjela : gornji ( limfni sudoviovog
predjela se ulivaju u bočnu grupu dubokih limfnih žlijezda vrata duž unutrašnje jugularne
vene) i donji (djelimično se prekidaju u predgrkljanskim limfnim žlijezdama, a zatim odlaze u
predtrahealne žijezde i u žlijezde duž unutrašnje jugularne vene, a djelimično odvode limfu
direktno u paratrahealne žlijezde.

Živci- bočne grane n.vagusa: n.laryngeus superior (inerviše m.crycothyroideus i

sluzokožu grkljana), n.laryngeus inferior ( inerviše cjelokupnu muskulaturu grkljana, osim
m.crycothyroideusa)
 4.ZAKLJUČAK

Ždrijelo je važan organ u našem tijelu koji se istodobno nalazi u sastavu dvaju
vitalnih organskih sustava - disajnog i probavnog. Tri su njegove osnovne zadaće: štiti donje
disajne puteve, sudjeluje u procesu gutanja i u artikulaciji govora. S obzirom na smještaj, prvo
je na udaru vanjskih uticaja i stoga je prva obrambena linija od prodora mikroorganizama u
tijelo.Grkljan je isto važan organ čije je liječenje u domeni otorinolaringologije. Njegova
najvažnija uloga je zaštita donjih disajnih puteva (dušnika i pluća) od ulaska hrane i sekreta
nosa i ždrijela tokom gutanja. Grkljan je važan dio disajnog puta i ključan je u održavanju
adekvatnog kalibra na prijelazu iz gornjih u donje disajne puteve.Glasovna funkcija je
filogenetski najmlađa i sastoji se od korištenja zračne struje ekspirija za proizvodnju
osnovnog tona harmoničnim titranjem glasnica. Iz svih ovih različitih funkcija ova dva organa
zaključujemo da imaju bitnu ulogu u našem životu, jer pomoću njih imamo sposobnost da
nesmetano obavljamo važne životne funkcije.
 5.LITERATURA

Jovanović V.Slavoljub, Anatomija čoveka – Glava i vrat,Savremena administracija

Beograd 2006