ŽIVCI GORNJEG EKSTREMITETA

PLEXUS BRACHIALIS – RAMENI ŽIVČANI SPLET

Plexus brachialis nastaje od prednjih grana poslednja 4 vratna kičmena živca (nervi cervicales) i
prvog grudnog kičmenog živca (nervus thoracicus I). Prednje grane se spajaju i obrazuju stabla –
truncuse.
Prednje grane 5. i 6. vratnog živca obrazuju gornje stablo – truncus superior, prednja grana 7.
vratnog živca se nastavlja kao srednje stablo – truncus medius, a prednje grane 8. vratnog i 1. grudnog
živca obrazuju donje stablo – truncus inferior. Stabla se dalje dijele na prednje i zadnje grane –
divisiones, koje se opet spajaju i obrazuju snopove – fasciculuse.
Od prednjih grana truncus superior i truncus medius nastaje spoljašnji snop – fasciculus lateralis.
Od prednje grane truncus inferior nastaje unutrašnji snop – fasciculus medialis. Od zadnjih grana sva tri
stabla nastaje zadnji snop – fasciculus posterior.
Od ramenog živčanog spleta odvajaju se bočne i završne grane.
Bočne grane se dijele u dvije grupe:
- Prednje:
o Nn. pectorales medialis et lateralis – koji inervišu m. pectoralis major et minor
o N. subclavius za inervaciju m. subclavius
- Zadnje:
o N. thoracicus longus – za m. serratus anterior
o N. thoracodorsalis – m. latissimus dorsi
o N. suprascapularis – m. supraspinatus et m. infraspinatus
o N. dorsalis scapulae – m. rhomboideus i m. levator scapulae
o Nn. subscapulares – m. subscapularis i m. teres major
Završne grane se odvajaju od snopova na sljedeći način:
- Fasciculus lateralis
o N. musculocutaneus
o Radix lateralis n. mediani – spoljašnji korijen nervusa medianusa
- Fasciculus medialis
o Radix medialis n. mediani – unutrašnji korijen n. medianusa
o N. ulnaris
o N. cutaneus brachii medialis
o N. cutaneus antebrachii medialis
- Fasciculus posterior
o N. axillaris
o N. radialis

N. MUSCULOCUTANEUS – MIŠIĆNO KOŽNI ŽIVAC

Put. N. musculocutaneus je mješoviti živac, koji sadrži motorna i senzitivna vlakna. Nastaje od
spoljašnjeg snopa – fasciculus lateralis ramenog živčanog spleta. Nakon odvajanja probija m.
coracobrachialis, i prolazi između mišića prednje grupe nadlakta.
Od bočnih grana ima rami musculares – mišične grane, za inervaciju:
- M. coracobrachialis

1
 - M. biceps brachii
- M. brachialis
Završna grana mu je n. cutaneus antebrachii lateralis – senzitivna grana za inervaciju kože
spoljašnje polovine podlakta

N. MEDIANUS – SREDIŠNJI ŽIVAC

Put. N. medianus je mješoviti živac, sadrži motorna i senzitivna vlakna. Jedna je od završnih
grana plexus brachialis –a. Nastaje iz dva korijena – spoljašnjeg (radix lateralis) i unutrašnjeg (radix
medialis). Ovi korijenovi se odvajaju iz odgovarajućih snopova – fasciculus lateralis i fasciculus medialis.
Pruža se unutrašnjom stranom nadlakta kroz unutrašnji žlijeb – sulcus bicipitalis medialis, zatim
sredinom podlakta, nakon čega ulazi u šaku kroz kanal ručja – canalis carpi.
Bočne grane. U nadlaktu ne daje bočne grane. U podlaktu daje mišićne grane – rami musculares,
koje inervišu sve mišiće prednje lože podlakta osim m. flexor carpi ulnaris i unutrašnja dva snopa m.
flexor digitorum profundus. Osim ovih, daje i jednu senzitivnu granu – ramus palmaris nervi mediani,
koja inerviše kožu spoljašnje polovine dlana.
Završne grane. Nakon ulaska u šaku daje 4-5 završnih grana. Jedna od njih je mišićna i inerviše:
- M. abductor pollicis brevis
- M. flexor pollicis brevis – caput superficiale
- M. opponens pollicis
- Mm. lumbricales I i II
Ostale su senzitivne grane i nazivaju se nn. digitales palmares communes, koji se dijele na po dva
nn. digitales palmares proprii. Inervišu kožu tri i po prsta sa dlanske (palmarne strane), počevši
od palca, zatim prelaze na zadnju (dorzalnu) stranu i inervišu takođe kožu tri i po prsta u visini
srednjih i distalnih falangi.

N. ULNARIS – LAKATNI ŽIVAC

Put. N. ulnaris je mješovit živac, sadrži motorna i senzitivna vlakna. Predstavlja završnu granu
ramenog živčanog spleta i odvaja se od unutrašnjeg snopa – fasciculus medialis. U nadlaktu prolazi
unutrašnjim žlijebom – sulcus bicipitalis medialis. Zatim prelazi na zadnju stranu epicondylus medialis
humeri i prolazi kroz sulcus n. ulnaris. Nakon toga nastavlja unutrašnjom stranom podlakta i u šaku ulazi
kroz svoj posebni kanal – Gijonov kanal, iznad kanala ručja.
Bočne grane. U nadlaktu ne daje bočne grane. U podlaktu daje mišićne grane – rami musculares
koje inervišu dva mišića prednje lože podlakta, m. flexor carpi ulnaris i dva unutrašnja snopa m. flexor
digitorum profundus. Osim njih daje i dvije senzitivne grane
- Ramus palmaris nervi ulnaris – za inervaciju unutrašnje polovine kože dlana
- Ramus dorsalis nervi ulnaris – koja se dijeli na nn. digitales dorsales, za inervaciju unutrašnje
polovine kože nadlana, kao i kože dva i po prsta počevši od malog prsta u nivou proksimalnih
falangi.
Završne grane. Nakon ulaska u šaku dijeli se u dvije završne grane_
- Ramus profundus – duboku, mišičnu granu, koja inerviše mišiće šake:
o M. abductor digiti minimi
o M. flexor digiti minimi brevis
o M. opponens digiti minimi
o M. palmaris brevis

2
 o M. adductor pollicis
o M. flexor pollicis brevis – caput profundum
o Mm. lumbricales III i IV
o Mm. interossei
- Ramus superficialis – površnu, senzitivnu granu, koja se dijeli na nn. digitales palmares
communes, koji se dalje dijele na nn. digitales palmares proprii, koji inervišu kožu jednog i
po prsta sa prednje (palmarne) strane, počevši od malog prsta, kao i kožu jednog i po prsta
sa zadnje (dorzalne) strane u visini srednjih i distalnih falangi.

N. CUTANEUS BRACHII MEDIALIS – UNUTRAŠNJI KOŽNI ŽIVAC NADLAKTA

Jedna od završnih grana ramenog živčanog spleta, koja se odvaja od unutrašnjeg snopa –
fasciculus medialis. Sadrži samo senzitivna vlakna. Prolazi kroz unutrašnji žlijeb u nadlaktu – sulcus
bicipitalis medialis, i inerviše unutrašnju polovinu kože nadlakta

N. CUTANEUS ANTEBRACHII MEDIALIS – UNUTRAŠNJI KOŽNI ŽIVAC PODLAKTA

Jedna od završnih grana ramenog živčanog spleta, koja se odvaja od unutrašnjeg snopa –
fasciculus medialis. Sadrži samo senzitivna vlakna. Prolazi kroz unutrašnji žlijeb u nadlaktu – sulcus
bicipitalis medialis, zatim prolazi unutrašnjom stranom podlakta i inerviše unutrašnju polovinu kože
podlakta.

N. AXILLARIS – PAZUŠNI ŽIVAC

Put. N. axillaris je mješoviti živac i sadrži motorna i senzitivna vlakna. Predstavlja jednu od
završnih grana ramenog živčang spleta i odvaja se od zadnjeg snopa – fasciculus posterior. Napušta
pazušnu jamu kroz foramen quadrilaterum, unutrašnji dio trougla oblih mišića, i prelazi u regio
scapularis.
Bočne grane. Daje jednu mišičnu bočnu granu za m. teres minor, kao i jednu senzitivnu granu –
n. cutaneus brachii lateralis superior – koji inerviše gornju polovinu spoljašnje strane kože nadlakta.
Završne grane. Završne grane su mišične za m. deltoideus.

N. RADIALIS – ŽBIČNI ŽIVAC

Put. N. radialis je mješoviti živac, sadrži motorna i senzitivna vlakna. Jedna je od završnih grana
ramenog živčanog spleta, odvaja se od zadnjeg snopa – fasciculus posterior. Pazušnu jamu napušta kroz
humerotricipitalni zjap i prelazi na zadnju stranu nadlakta. Prolazi kroz svoj žlijeb na facies posterior
humeri – sulcus nervi radialis. Zatim ulazi u spoljašnji žlijeb – sulcus bicipitalis lateralis. Nakon toga ulazi
u podlakat, i u visini prevoja lakta, daje svoje završne grane.
Bočne grane. U nadlaktu daje mišićne grane – rami musculares, za:
- M. triceps brachii
- M. brachioradialis
- M. extensor carpi radialis longus
- M. anconeus
Osim ovih daje i tri senzitivne bočne grane:
- N. cutaneus brachii posterior – za kožu zadnje strane nadlakta
- N. cutaneus antebrachii posterior – za kožu zadnje strane podlakta
- N. cutaneus brachii lateralis inferior – za donju polovinu spoljašnje strane kože nadlakta

3
 Završne grane. Daje dvije završne grane:
- Ramus superficialis – površnu, senzitivnu granu, koja se dijeli na nn. digitales dorsales, za
inervaciju spoljašnje polovine kože nadlana i dva i po prsta počevši od palca u visini
proksimalnih falangi
- Ramus profundus – duboku, mišićnu granu, za mišiće spoljašnje i zadnje lože podlakta:
o M. extensor carpi radialis brevis
o M. supinator
o M. extensor digitorum
o M. extensor digiti minimi
o M. extensor carpi ulnaris
o M. abductor pollicis longus
o M. extensor pollicis brevis
o M. extensor pollicis longus
o M. extensor indicis

ŽIVCI DONJEG EKSTREMITETA

PLEXUS LUMBALIS – SLABINSKI ŽIVČANI SPLET
Slabinski živčani splet nastaje od prenjih grana prva tri slabinska kičmena živca (nervi lumbales
L1-L3), kao i anastomotičnih grana 12. grudnog i 4. slabinskog živca. Daje bočne i završne grane.
Bočne grane su za inervaciju:
- M. psoas major
- M. quadratus lumborum
- M. psoas minor – kada postoji
Završne grane su:
- N. iliohypogastricus
- N. ilioinguinalis
- N. cutaneus femoris lateralis
- N. femoralis
- N. genitofemoralis
- N. obturatorius

N. ILIOHYPOGASTRICUS – BEDRENOHIPOGASTRIČNI ŽIVAC

Put. N. iliohypogastricus je završna grana slabinskog spleta. To je mješoviti živac, sadrži motorna
i senzitivna vlakna. Prolazi između mišića prednje-bočnog trbušnog zida.
Bočne grane. Daje rami musculares – mišićne grane za:
- M. obliquus internus abdominis
- M. transversus abdominis.
Osim njih daje i jednu senzitivnu granu - ramus lateralis, za inervaciju kože spoljašnjeg dijela
sjedalnog predjela – regio glutealis.
Završne grane. Daje jednu senzitivnu završnu granu – ramus anterior, za inervaciju kože dijela
spoljašnjih polnih organa.

4
N. ILIOINGUINALIS – BEDRENOPREPONSKI ŽIVAC
Put. N. ilioinguinalis je završna grana slabinskog spleta. To je mješoviti živac, sadrži motorna i
senzitivna vlakna. Prolazi između mišića prednje-bočnog trbušnog zida, nakon čega ulazi u preponski
kanal – canalis inguinalis, i napušta ga kroz njegov površni otvor.
Bočne grane. Daje rami musculares – mišićne grane za:
- M. obliquus internus abdominis
- M. transversus abdominis.
Završne grane. Daje senzitivne završne grane –
- rami scrotales anteriores – kod muškaraca
- rami labiales anteriores – kod žena
za inervaciju kože spoljašnjih polnih organa kao i dijela kože unutrašnje strane natkoljenice.

N. CUTANEUS FEMORIS LATERALIS – SPOLJAŠNJI KOŽNI ŽIVAC BUTA

Put. N. cutaneus femoris lateralis je završna grana slabinskog spleta. To je senzitivni živac, sadrži
samo senzitivna vlakna. Nakon odvajanja od plexusa lumbalisa prolazi kroz potpreponski zjap – hiatus
subinguinalis, i to kroz njegov spoljašnji dio – mišičnu lakunu – lacuna musculorum, i prelazi u
natkoljenicu. Tu se dijeli na svoje završne grane.
Završne grane. Daje senzitivne završne grane – prednju – koja inerviše kožu spoljašnje strane
buta, i zadnju – za inervaciju dijela sjedalnog predjela – regio glutealis.

N. FEMORALIS – BUTNI ŽIVAC

Put. N. femoralis je najveća završna grana slabinskog živčanog spleta. To je mješoviti živac, sadrži
motorna i senzitivna vlakna. Iz trbušne duplje u natkoljenicu ulazi kroz potpreponski zjap – hiatus
subinguinalis, i to kroz njegov spoljašnji dio – mišičnu lakunu – lacuna musculorum. Zatim ulazi u butni
trougao – trigonum femorale Scarpe, nakon čega se dijeli na buket završnih grana.
Završne grane. Daje mišićne i senzitivne završne grane.
Mišične – rami musculares, inervišu:
- M. iliacus
- M. sartorius
- M. quadriceps femoris
- M. adductor longus (zajedno sa n. obturatorius)
- M. pectineus (zajedno sa n. obturatorius)
Senzitivne grane su:
- Rami cutanei anteriores – prednje kožne grane, za inervaciju kože prednje strane buta do
koljena
- N. saphenus – safenski kožni živac, koji nastavlja put n. femoralis-a kroz butni trougao, zatim
ulazi u kanal privodica buta – canalis adductorius. Probija njegov prednji zid, i postaje
površan u predjelu unutrašnje strane koljena, nastavlja put duž unutrašnje strane
potkoljenice i stopala gdje se završava. Inerviše kožu unutrašnje strane potkoljenice i dijela
unutrašnje ivice stopala, do prvog metatarzofalangealnog zgloba.

N. GENITOFEMORALIS – POLNO-BUTNI ŽIVAC

5
 Put. N. genitofemoralis je završna grana slabinskog živčanog spleta. To je mješoviti živac koji
sadrži motorna i senzitivna vlakna. Prolazi prednjom stranom m. psoas major-a, iznad preponske veze
dijeli se u dvije završne grane.
Završne grane. Daje 2 završne grane:
- Ramus femoralis – butna grana, je senzitivna grana koja inerviše kožu natkoljenice u
predjelu butnog trougla – trigonum femorale Scarpe
- Ramus genitalis – polna grana je mješovita. Ulazi u preponski kanal – canalis inguinalis.
Svojom motornom granom inerviše m. cremaster – kremasterični mišić, a svojom
senzitivnom granom kožu spoljašnjih polnih organa.

N. OBTURATORIUS – ZAPORNI ŽIVAC

Put. N. obturatorius je završna grana slabinskog živčanog spleta. To je mješoviti živac, sastoji se
od motornih i senzitivnih vlakana. Spušta se niz bočni zid male karlice koju napušta kroz zaporni kanal –
canalis obturatorius, i ulazi u natkoljenicu
Završne grane. Po izlasku iz kanala dijeli se u dvije završne grane:
- Ramus anterior – prednju granu, koja je mješovita. Svojim mišićnim granama – rami
musculares inerviše:
o M. obturator externus
o M. pectineus
o M. adductor longus
o M. adductor brevis
o M. gracilis
Svojim senzitivnim granama inerviše dio kože unutrašnje strane natkoljenice.
- Ramus posterior – zadnja grana, je mišična i inerviše m. adductor magnus

PLEXUS SACRALIS – KRSNI ŽIVČANI SPLET

Plexus sacralis nastaje spajanjem slabinsko-krsnog stabla (truncus lumbosacralis – koji nastaje
od prednjih grana 4. i 5. slabinskog kičmenog živca) i prednjih grana prva tri krsna kičmena živca ( nervi
sacrales S1-S3).
Bočne grane ovog spleta su:
- N. gluteus superior – za inervaciju mišića:
o M. gluteus medius
o M. gluteus minimus
o M. tensor fasciae latae
- N. gluteus inferior – za inervaciju m. gluteus maximus
- Mišićne grane za pelvitrohanterične mišiće:
o M. piriformis
o M. gemelus superior
o M. obturator internus
o M. gemelus inferior
o M. quadratus femoris
- N. cutaneus femoris posterior – senzitivni živac, koji inerviše kožu zadnje strane natkoljenice
i sjedalnog predjela.

6
 Završna grana je:
- N. ischiadicus

N. ISCHIADICUS – VELIKI SJEDALNI ŽIVAC

Put. N. ischiadicus je završna grana krsnog živčanog spleta. To je mješoviti živac, sastoji se od
motornih i senzitivnih vlakana. Karlicu napušta kroz veliki sjedalni otvor – foramen ischiadicum majus, i
to prolazi kroz njegov donji dio, ispod piriformnog mišića – foramen infrapiriforme. Ulazi u sjedalni
predio, zatim se spušta zadnjom stranom buta do gornjeg ugla zatkoljene jame – fossa poplitea, gdje se
dijeli u svoje dvije završne grane.
Bočne grane. Prolaskom niz zadnju stranu buta daje bočne motorne grane – rami musculares za:
- M. biceps femoris
- M. semitendinosus
- M. semimembranosus
- M. adductor magnus
Završne grane. Daje dvije mješovite završne grane:
- N. tibialis
- N. fibularis communis

N. TIBIALIS – GOLENJAČNI ŽIVAC

Put. N. tibialis je unutrašnja završna grana velikog sjedalnog živca n. ischiadicus-a. Mješoviti
živac, sadrži senzitivna i motorna vlakna. Odvaja se od n. ischiadicusa u visini gornjeg ugla zatkoljene
jame – fossae popliteae, prolazi zadnjom pa unutrašnjom stranom potkoljenice do unutrašnjeg gležnja –
malleolus medialis, gdje se dijeli na dvije završne grane.
Bočne grane. Daje mišićne i senzitivne grane.
- Rami musculares – za mišiće zadnje strane potkoljenice:
o M. plantaris
o M. triceps surae
o M. popliteus
o M. flexor digitorum longus
o M. tibialis posterior
o M. flexor hallucis longus
- N. cutaneus surae medialis – unutrašnji kožni živac lista, senzitivna grana, inerviše kožu
zadnje strane potkoljenice, unutrašnji dio. Spaja se sa n. cutaneus surae lateralis – koji je
grana n. fibularis communis, i obrazuju n. suralis – lisni živac. N. suralis inerviše kožu zadnje
strane potkoljenice u donjoj trećini i kožu spoljašnje ivice stopala.
- Rami calcanei mediales – unutrašnje petne grane – senzitivne grane, za inervaciju kože pete,
unutrašnje polovine.
Završne grane. Dijeli se na dvije mješovite završne grane:
- N. plantaris lateralis – spoljašnji tabanski živac. Daje dvije završne grane:
o Ramus profundus – duboka, motorna grana. Inerviše:
 M. abductor digiti minimi
 M. flexor digiti minimi brevis
 M. adductor hallucis
 M. flexor hallucis brevis – spoljašnji dio

7
  M. quadratus plantae
 Mm. lumbricales III i IV
 Mm. interossei
o Ramus superficialis – površna, senzitivna grana, daje n. digitalis plantaris communis,
od kojeg se izdvajaju nn. digitales plantares proprii – za inervaciju kože jednog i po
prsta, počevši od malog prsta. Površna grana učestvuje i u inervaciji kože spoljašnje
polovine tabana.
- N. plantaris medialis – unutrašnji tabanski živac. Daje mišićne grane, za:
o M. abductor hallucis
o M. flexor hallucis brevis – unutrašnji dio
o M. flexor digitorum brevis
o Mm. lumbricales I i II
Osim mišićnih daje i senzitivne grane – nn. digitales plantares communes, koji se dijele
na nn. digitales palmares proprii, za inervaciju kože unutrašnje polovine tabana i kožu tri
i po prsta počevši od palca.

N. FIBULARIS COMMUNIS – ZAJEDNIČKI LIŠNJAČNI ŽIVAC

Put. N. fibularis communis je spoljašnja, mješovita, završna grana velikog sjedalnog živca. Od
gornjeg ugla zatkoljene jame – fossae popliteae pruža se niz njen spoljašnji zid, zatim oko colluma
fibulae, nakon čega se dijeli na svoje završne grane.
Bočne grane. Daje senzitivnu granu – n. cutaneus surae lateralis - spoljašnji kožni živac lista,
inerviše kožu prednje, spoljašnje i zadnje strane gornjeg dijela potkoljenice. Spaja se sa n. cutaneus
surae medialis – koji je grana n. tibialis-a, i obrazuju n. suralis – lisni živac. N. suralis inerviše kožu zadnje
strane potkoljenice u donjoj trećini i spoljašnje ivice stopala.
Završne grane. Daje dvije mješovite završne grane:
- N. fibularis superficialis – površna završna grana. Svojim mišićnim granama – rami
musculares inerviše mišiće spoljašnje lože potkoljenice:
o M. peroneus (fibularis) longus
o M. peroneus (fibularis) brevis
Njegove završne grane su senzitivne, inervišu donji dio spoljašnje polovine potkoljenice i
dorsuma stopala:
o N. cutaneus dorsalis medialis
o N. cutaneus dorsalis intermedius
- N. fibularis profundus – duboka završna grana, svojim mišićnim granama inerviše mišiće
prednje lože potkoljenice:
o M. tibialis anterior
o M. extensor digitorum longus
o M. extensor hallucis longus
o M. peroneus (fibularis) tertrius
kao i mišiće dorsuma stopala:
o m. extensor hallucis brevis et
o m. extensor digitorum brevis
a svojom senzitivnom granom kožu dodirnih povšina palca i drugog prsta.

8
PLEXUS CERVICALIS – VRATNI ŽIVČANI SPLET
Plexus cervicalis nastaje od prednjih grana prva 4 vratna kičmena živca (nervi cervicales C1-C4).
Od ovog spleta odvajaju se tri grupe grana:
- Senzitivne grane:
o N. transversus colli – za inervaciju kože ispod i iznad podjezične kosti
o N. auricularis magnus – za inervaciju kože auricule, mastoidnog predjela i regio
parotidea
o N. occipitalis minor – za inervaciju kože potiljka
o Nn. supraclaviculares – za inervaciju kože ispred claviculae, manubrium sterni do
drugog rebra
Ovi živci postaju površni nešto iznad sredine zadnje ivice m. sternocleidomastoideus, i to
mjesto se naziva nervna tačka vrata – punctum nervosum colli
- Motorne grane
o Ansa cervicalis – inerviše sve infrahioidne mišiće i m. geniohyoideus
o N. phrenicus - diaphragma
o Grane za mm. scaleni
o Grane za mm. prevertebrales
- Anastomotične grane
o Jedna grupa grana se pridružuje n. accessorius-u u inervaciji m.
sternocleidomastoideus i m. trapezius
o Druga grupa grana pomoću n. hypoglossus dolazi do m. geniohyoideus i
thyrohyoideus, pri čemu n. hypoglossus samo prenosi vlakna i ne učestvuje u
inervaciji ovih mišića

NN. INTERCOSTALES – MEĐUREBARNI ŽIVCI

Nn. intercostales se odvajaju kao prednje grane grudnih kičmenih živaca (nn. thoracici).
Kičmena moždina je podijeljena na segmente, iz kojih izlazi po jedan par kičmenih živaca – nn.
spinales, koji dobija ime na osnovu segmenta kičmene moždine koji napušta. Nastaju pomoću dva
korijena – radix anterior i radix posterior. Nakon spajanja u jedinstveno stablo izlaze iz kičmenog kanala i
daju grane:
- Ramus meningeus – koja se vraća u kičmeni kanal za inervaciju ovojnica kičmene moždine
- Ramus posterior – za paravertebralnu muskulaturu i kožu u predjelu kičmenog stuba
- Rami communicantes – za ganglione simpatičkog stabla
- Ramus anterior – koje učestvuju u obrazovanju plexus cervicalis, plexus brachialis, plexus
lumbalis, plexus sacralis, dok prednje grane grudnih kičmenih živaca ne učestvuju u
obrazovanju plexusa već se nastavljaju kao nn. intercostales.
Prolaze kroz sulcus costae sa a. et v. intercostalis. Od bočnih grana daju:
- Rami musculares – za inervaciju mišića zida grudnog koša i abdomena:
o Mm. intercostales interni et intimi
o Mm. intercostales externi
o Mm. subcostales
o Mm. levatores costarum
o M. transversus thoracis

9
 o M. seratus posterior superior
o M. seratus posterior inferior
o M. obliquus externus abdominis
o M. obliquus internus abdominis
o M. transversus abdominis
o M. rectus abdominis
o M. pyramidalis
- Ramus cutaneus lateralalis – kožna grana, za kožu zida grudnog koša i abdomena, od koje se
odvajaju rami mammarii laterales za senzitivnu inervaciju dojki.
- Senzitivne grane za pleuru i peritoneum
Završna grana je ramus cutaneus anterior, kožna grana, za kožu zida grudnog koša i abdomena,
od koje se odvajaju rami mammarii mediales za senzitivnu inervaciju dojki.

NN.CRANIALES – MOŽDANI ILI LOBANJSKI ŽIVCI

NN. OLFACTORII – MIRISNI ŽIVCI
Ovo su čulni, senzorni živci, koji počinju u receptorima u sluzokoži nosne duplje. Od njih se
pružaju naviše kroz koštane otvore na rešetkastom listu – lamina cribrosa osis ethmoidalis, i završavaju
se na donjoj strani mirisne glavice – bulbus olfactorius, koja predstavlja dio mirisnog mozga –
rhinencephalon.

N. OPTICUS – OPTIČKI ILI VIDNI ŽIVAC

Optički živac je čulni živac koji predstavlja dio optičkog puta. U zavisnosti od puta kojim prolazi
na njemu razlikujemo 4 dijela:
- Pars intraocularis – dio koji polazi od receptora u mrežnjači oka – retina
- Pars intraorbitalis – nakon što prođe kroz otvor na beonjači – sclera, ulazi u očnu duplju,
kroz koju prolazi sve do njenog vrha koji je predstavljen optičkim kanalom – canalis opticus
- Pars intracanalicularis – dio živca unutar optičkog kanala
- Pars intracranialis – nakon što izađe iz kanala ulazi u srednju lobanjsku jamu, gdje se pruža
unazad i unutra sve do chiasmae opticum – gdje dolazi do djelimičnog ukrštanja vlakana oba
živca
Nakon što napusti očnu jabučicu, optički živac dobija omotače koji odgovaraju ovojnicama
mozga.

N. OCULOMOTORIUS – ŽIVAC POKRETAČ OKA

Put. N. oculomotorius je mješoviti živac, koji sadrži motorna i parasimpatička vlakna. Njegova
jedra nalaze se u srednjem mozgu – mesencephalonu, koji napušta kroz sulcus oculomotorius na
njegovoj ventralnoj strani. Zatim prolazi kroz spoljašnji zid kavernoznog sinusa (sinus cavernosus) i kroz
gornju orbitalnu pukotinu – fissura orbitalis superior ulazi u očnu duplju - orbitu.
Završne grane. Svojim motornim završnim granama inerviše mišiće pokretače očne jabučice:
- M. rectus superior
- M. rectus inferior
- M. rectus medialis

10
 - M. obliquus inferior
Osim njih, inerviše i mišić podizač gornjeg kapka – m. levator palpebae superioris.
Svojim parasimpatičkim granama koje odlaze do ganglion ciliare (koji je pridodat n.
ophtalmicusu) inerviše m. sphincter pupillae i m. ciliaris.

N. TROCHLEARIS – TROHLEARNI ŽIVAC

Trohlearni živac je isključivo motorni živac. Njegovo jedro se nalazi u mesencephalonu. Ovaj
živac izlazi na zadnjoj strani moždanog stabla, na granici između mesencephalona i ponsa, pri čemu se
ukršta. Zatim prolazi kroz spoljašnji zid kavernoznog sinusa (sinus cavernosus), i kroz gornju orbitalnu
pukotinu – fissura orbitalis superior ulazi u očnu duplju. Inerviše jedan od mičića pokretača očne
jabučice m. obliquus superior – gornji kosi mišić.

N. TRIGEMINUS – TROGRANI ILI TRIGEMINALNI ŽIVAC

N. trigeminus je mješoviti živac, koji sadrži motorna i senzitivna vlakna. Njegova jedra se nalaze u
moždanom mostu – ponsu, ali ih ima i u medulli oblongati (produženoj moždini) i mesencephalonu.
Napušta pons na njegovoj ventralnoj strani pomoću dva korijena – radix sensoria (senzitivni korijen) i
radix motoria (motorni korijen). Prelazi preko gornje ivice pars petrosa ossis temporalis i smješta se u
trigeminalnu duplju u blizini vrha pars petrosa, gdje je smješten i njegov ganglion – ganglion trigeminale.
Ovdje daje svoje tri završne grane:
- N. OPTHALMICUS – OFTLAMIČNI ŽIVAC
Put. Isključivo senzitivna grana. Nakon odvajanja od n. trigeminusa prolazi kroz spoljašnji
zid kavernoznog sinusa (sinus cavernosus) i kroz gornju orbitalnu pukotinu – fissura orbitalis
superior ulazi u očnu duplju – orbita. Njemu je pridodat cilijarni ganglion – ganglion ciliare, koji
parasimptaička vlakna dobija od n. oculomotorius-a za inervaciju m. sphincter pupillae i m.
ciliaris.
Bočne grane. Daje samo jednu bočnu granu – ramus tentorii.
Završne grane. Daje 3 završne grane:
- N. lacrimalis – suzni živac – prenosi parasimpatička vlakna porijeklom iz n. facialis-a,
preko ganglion pterygopalatinum (pridodat n. maxillaris-u), za glandula lacrimalis –
suzna žlijezda
- N. frontalis – čeoni živac – od kojeg se odvajaju dvije završne grane
o N. supratrochlearis
o N. supraorbitalis
- N. nasociliaris – nazocilijarni živac
o Bočne grane:
 Ramus communicans cum ganglio ciliare (senzitivna grana za
ganglion)
 Nn. ciliares longi
 N. ethmoidalis posterior
o Završne grane:
 N. ethmoidalis anterior
 N. infratrochlearis

11
 Oftalmični živac inerviše očnu jabučicu, gornji očni kapak, kožu čela, sluzokožu nosne
duplje, frontalnog, etmoidalnog i sfenoidalnog sinusa.
- N. MAXILLARIS – GORNJOVILIČNI ŽIVAC
Put. Isključivo senzitivna grna. Nakon odvajanja od n. trigeminusa prolazi kroz spoljašnji
zid kavernoznog sinusa (sinus cavernosus), srednju lobanjsku jamu napušta kroz foramen
rotundum i ulazi u pterigopalatinsku jamu – fossa pterygopalatina. Tu se nalazi i njemu pridodat
ganglion – ganglion pterygopalatinum. Ovaj ganglion parasimpatička vlakna dobija od n. facialis-
a, a učestvuje u inervaciji suzne, nosnih i nepčanih žlijezda.
Bočne grane. Nakon što napušti lobanju daje više bočnih grana:
- Nn. palatini – nepčani živci – inervacija sluzokože nepca
- Rami alveolares superiores posteriores – za plexus dentalis superior – zubi i desni gornje
vilice
- N. zygomaticus
o N. zygomaticotemporalis – grana koja prenosi parasimpatička vlakna iz ganglion
pterygopalatinum do n. lacrimalis za glandula lacrimalis
o N. zygomaticoorbitalis
Završna grana. Daje jednu završnu granu – n. infraorbitalis. Od njega se odvajaju bočne
grane – ramus alveolaris superior medius et rami alveolares superiores anteriores – za
plexus dentalis superior. Osim toga, infraorbialni živac daje i završne grane:
o Rami palpebrales inferiores
o Rami nasales interni
o Rami nasales externi
o Rami labiales superiores
- N. MANDIBULARIS – DONJOVILIČNI ŽIVAC
Put. Mješovita grana, sadrži motorna i senzitivna vlakna. Nakon odvajanja od n.
trigeminusa ubrzo napušta srednju lobanjsku jamu kroz foramen ovale i ulazi u infratemporalnu
jamu – fossa infratemporalis. Tu se nalazi i jedan od njemu pridodatih gangliona – ganglion
oticum. Ovaj ganglion dobija parasimptaička vlakna od n. glossopharyngeusa za inervaciju
najveće pljuvačne žlijezde – glandula parotidea, do koje vlakna dolaze preko n.
auriculotemporalisa (koji je jedan od završnih grana n. mandibularisa). Osim ovog gangliona, n.
mandibularisu je pridodat i ganglion submandibulare (nekada i ganglion sublinguale) koji dobija
parasimpatička vlakna od n. facialisa za inervaciju podvilične žlijezde – glandula submandibularis
i podjezične žlijezde – glandula sublingualis.
Završne grane. Po ulasku u infratemporalnu jamu daje više završnih grana:
- Motorne grane – za inervaciju:
o M. temporalis
o M. pterygoideus medialis
o M. pterygoideus lateralis
o M. masseter
o M. tensor veli palatini
o M. tensor tympani
- N. alveolaris inferior – mješovita grana, daje n. mylohyoideus za inervaciju m.
mylohyoideus i venter anterior m. digastrici, nakon čega ulazi kroz foramen u canalis

12
 mandibulae. U kanalu daje grane za plexus dentalis inferior, za inervaciju zuba i desni
donje vilice. Dijeli se na dvije završne grane – n. mentalis i n. incisivus
- N. lingualis – senzitivna grana, za inervaciju sluzokože jezika do graničnog žlijeba.
Anastomozuje se sa chordom tympani, granom n. facialisa. Od nje dobija parasimpatička
vlakna koja odnosi do ganglion subamndibulare, a njoj predaje ushodna
gustoreceptorna vlakna iz pečurkastih papila (informacije iz receptora za ukus).
- N. auriculotemporalis – od kojeg se odvajaju rami parotidei za inervaciju parotidne
žlijezde

N. ABDUCENS – ŽIVAC ODVODILAC

N. abducens je motorni živac. Njegovo jedro je smješteno u ponsu (moždanom mostu). Iz ponsa
izlazi kroz sulcus bulbopontinus – na granici između produžene moždine i moždanog mosta. Nakon toga
prolazi kroz šupljinu kavernoznog sinusa i kroz gornju orbitalnu pukotinu ulazi u očnu duplju. Inerviše
jedan od mišića pokretača očne jabučice m. rectus lateralis

N. FACIALIS – ŽIVAC LICA ILI FACIJALNI ŽIVAC

Put. N. facialis je mješoviti živac, koji sadrži motorna, senzitivna i parasimpatička vlakna. Jedra
ovog živca se nalaze u moždanom mostu, koji napušta kroz sulcus bulbopontinus. Nakon toga prolazi
kroz jedno od proširenja subarahnoidalnog prostora – cisternu pontocerebellaris. Zatim kroz porus i
meatus acusticus internus ulazi u pars petrosa ossis temporalis i smješta se u svoj kanal – canalis facialis.
Petrozni dio napušta kroz otvor na donjoj strani ove piramide – foramen stylomastoideum, nakon čega
ulazi u parotidnu regiju. Tu daje svoje završne grane. U prvom dijelu puta parasimpatička i senzitivna
vlakna su izdvojena u poseban živac – n. intermedius, da bi nakon ulaska u canalis facialis, kod prvog
koljena, nastavili kao jedinstven živac.
Bočne grane. Njegove bočne grane se dijele u dvije grupe:
- Intrapetrozne grane:
o N. petrosus major – parasimpatička grana – odlazi za ganglion pterygopalatinum
preko čijih grana dalje odlazi parasimpatička inervacija za glandula lacrimalis
(suzna žlijezda), nepčane i nosne žlijezde
o Chorda tympani – mješovita grana – anastomozuje se sa n. lingualis (grana n.
mandibularis) pri čemu mu predaje parasimpatička vlakna za ganglion
submandibulare (i ganglion sublinguale kada postoji) za inervaciju podvilične i
podjezične pljuvačne žlijezde (glandula submandibularis et sublingualis), a od
njega dobija gustoreceptorna vlakna iz pečurkastih papila.
o N. stapedius – motorna grana – za m. stapedius
- Vanlobanjske grane
o N. auricularis posterior – od kojeg se odvajaju mišićne grane ramus digastricus i
ramus stylohyoideus za inervaciju venter posterior m. digastrici i m.
stylohyoideus.
Završne grane. To su motorne grane i inervišu mimičnu muskulaturu lica:
- Rami temporales
- Rami zygomatici
- Rami buccales
- Ramus marginalis mandibulae

13
 - Ramus colli (platysma)

N. VESTIBULOCOCHLEARIS – TREMNOPUŽNI ŽIVAC

Senzitivni živac, kojeg obrazuju n. vestibularis i n. cochlearis, koji nose informacije iz čula
ravnoteže i čula sluha.

N. GLOSSOPHARYNGEUS – JEZIČNO-ŽDRIJELNI ILI GLOSOFARINGEALNI ŽIVAC

Put. Mješoviti živac, koji se sastoji od motornih, senzitivnih i parasimpatičkih vlakana. Njegova
jedra nalaze se u produženoj moždini koju napušta kroz sulcus posterolateralis i ulazi u jedno od
proširenja subarahnoidalnog prostora – cisternu pontocerebellaris. Tokom svog daljeg puta prelazi
preko tuberculum jugulare na gornjoj strani partes laterales ossis occipitalis, zatim napušta lobanju kroz
foramen jugulare. Nakon toga ulazi u retrostiloidni, pa u prestilodni prostor laterofaringealnog prostora,
nakon čega dolazi do korijena jezika i daje svoje završne grane.
Bočne grane. Daje pet bočnih grana:
- N. tympanicus – sadrži parasimpatička vlakna koja preko ganglion oticum i dalje preko n.
auriculotemporalis odlaze za inervaciju parotidne pljuvačne žlijezde
- Ramus sinus carotici – viscerosenzitivna grana za obaranje krvnog pritiska
- Rami pharyngeales – senzitne grane, odlaze u plexus pharyngealis, za inervaciju
sluzokože ždrijela - pharynx
- Ramus musculi stylopharyngei – motorna grana, za m. stylopharyngeus
- Rami tonsillares – senzitivne grane, inervacija nepčanih krajnika
Završne grane. Kod korijena jezika daje završne grane – rami linguales. Ove grane služe za
senzitivnu inervaciju jezika iza graničnog žlijeba – sulcusa terminalisa. Osim toga sadrže i
gustoreceptorna vlakna iz opšančenih i listastih papila (papillae vallatae et foliatae).

N. VAGUS – ŽIVAC LUTALAC

Put. N. vagus je mješoviti živac koji sadrži motorna, senzitivna i parasimpatička vlakna. Njegova
jedra se nalazi u medulla oblongata (produžena moždina) koju napušta kroz sulcus posterolateralis. Ulazi
u jedno od proširenja subarahnoidalnog prostora – cisternu pontocerebellaris, zatim preko tuberculum
jugulare na gornjoj strani partes laterales ossis occipitalis, da bi napustio lobanju kroz foramen jugulare.
Nakon toga prolazi kroz retrostiloidni dio laterofaringealnog prostora, zatim zajedno sa a. carotis
communis i v. jugularis interna, u zajedničkom omotaču – vagina carotica, prolazi bočnom stranom
vrata. U grudnu duplju ulazi kroz njen otvor – apertura thoracis superior, prolazi kroz gornji
mediastinum, zatim kroz zadnji mediastinum i zajedno sa jednjakom – oesophagus prolazi kroz otvor na
diaphragmi – hiatus oesophageus i ulazi u trbušnu duplju gdje daje svoje završne grane.
Bočne grane. Od bočnih grana daje:
- Ramus meningeus – senzitivna grana
- Ramus auricularis – senzitivna grana
- Ramus communicans cum n. IX – viscerosenzitivna grana - za glomus caroticum – za
refleksno obaranje krvnog pritiska
- Rami pharyngeales – motorne grane (porijeklom iz n. accessorius – ramus internus) za
plexus pharyngealis i inervaciju skoro svih mišića ždrijela i mekog nepca

14
 - N. laryngealis superior – mješovita grana, od nje se odvaja ramus internus koja je
senzitivna za inervaciju sluzokože grkljana i ramus externus koja je motorna za m.
cricothyroideus
- N. laryngealis reccurens – čija je završma grana n. laryngealis inferior, za inervaciju skoro
svih mišića grkljana – larynx, i m. constrictor pharyngis inferior (mišić ždrijela)
- Rami cardiaci cervicales superiores, rami cardiaci cervicales inferiores et rami cardiaci
thoracici- parasimpatičke grane koje ulaze u sastav srčanog živčanog spleta – plexus
cardiacus
- Rami bronchiales – parasimpatičke grane koje ulaze u sastav plućnog živčanog spleta –
plexus pulmonalis
- Rami oesophageales – parasimpatičke grane za jednjak
Završne grane. Od n. vagusa kao završne grane odvajaju se dva stabla:
- Truncus vagalis anterior
o Rami gastrici anteriores
o Rami hepatici
o Rami coeliaci
- Truncus vagalis posterior
o Rami gastrici posteriores
o Rami coeliaci

N. ACCESSORIUS – POMOĆNI ŽIVAC

Isključivo motorni živac. Njegova jedra se nalaze u produženoj moždini i jednom dijelu kičmene
moždine, stoga se on formira od dva korijena:
- Radix spinalis – polazi iz jedara kičmene moždine i ulazi u lobanju kroz foramen magnum
- Radix cranialis – polazi iz jedra produžene moždine iz koje izlazi kros sulcus
posterolateralis
Ova dva korijena se spajaju, pa kao jedinstven živac prolazi kroz pontocerebellarnu
cisternu, zatim preko tuberculum jugulare na gornjoj strani partes laterales ossis occipitalis,
nakon čega napušta lobanju kroz foramen jugulare i ulazi u retrostiloidni dio laterofaringealnog
prostora. Odmah ispod foramen jugulare se dijeli na dvije završne grane:
- Ramus externus – za inervaciju m. sternocleidomastoideus i m. trapezius
- Ramus internus – koja se priključuje n. vagus-u za inervaciju mišića ždrijela, mekog
nepca i grkljana

N. HYPOGLOSSUS – PODJEZIČNI ŽIVAC

Sadrži samo motorna vlakna. Njegovo jedro nalazi se u produženoj moždini, koju napušta kroz
sulcus anterolateralis. Lobanju napušta kroz svoj kanal – canalis n. hypoglossi, u korijenu condylus
occipitalis. Zatim ulazi u retrostiloidni dio laterofaringealnog prostora vrata, zatim pravi luk prema podu
usne duplje. Tamo daje svoje završne grane – rami linguales za inervaciju mišića jezika

15