Mali mozak

- 10% volumena mozga, ali 50% neurona (5 vrsta u 3 sloja) oblikuje vrlo složenu strukturno-
funkcionalnu mrežu  „neuronski stroj“

FUNKCIJE:
 koordiniranje mišićne aktivnosti, reguliranje mišićnog tonusa, održavanje ravnoteže
 omogućuje izvođenje usklađenih, glatkih i svrhovitih pokreta te neizravno nadzire stav i pokrete
tijela, modulirajući izlazne signale glavnih silaznih motoričkih putova
 uspoređuje „nacrt zapovijeđenog pokreta“ s njegovom stvarnom izvedbom i ispravlja moguće
pogreške nastale tijekom izvedbe pokreta  podložan je iskustvenim promjenama pa ima
važnu ulogu u učenju motoričkih umijeća

3 OBILJEŽJA USTROJSTVA:
a) prima preslik nacrta zapovijeđenog pokreta iz premotoričkih (programiranje pokreta) i motoričkih
područja (prenosi signal za pokretanje na izvršne spinalne neurone) moždane kore posredstvom
kolateralnih putova preko nuclei pontis + prima informaciju iz interneurona i propriospinalnih
neurona što integriraju silazne zapovjedne i periferne osjetne signale
b) prima informacije o tekućim pokretima iz perifernih osjetnih receptora („VANJSKI PRESLIK“)
c) šalje projekcijska vlakna u strukture od kojih polaze silazni motorički putovi

KORA MALOGA MOZGA

 svi dijelovi kore imaju jednaku građu, ali se razlikuju po funkcijama, u ovisnosti o aferentnim vlaknima
koja primaju i eferentnima koja šalju (različiti moduli)
 3 zone: vermis (ncl. fastigii), intermedijalna zona (ncl. interpositius) i lateralna zona (ncl. dentatus) -
svaka se dijeli u podzone i prima eferentne projekcije medijalne zone preko različitih jezgara

 3 zasebna funkcionalna područja:

1. vestibulocerebellum: vestibularni organ i vestibularne jezgre  lobus flocculonodularis 
vestibularne jezgre
2. spinocerebellum: vermis + intermedijalna zona
3. cerebrocerebellum: ostatak lateralne hemisfere

 5 vrsta neurona u 3 sloja:

1. lamina molecularis – dendriti Purkinjeovih (dendritičko razgranjenje u okomitoj ravnini na os
folia), na koje djeluju ekscitacijski aksoni vitičastih i usporednih vlakana, i Golgijevih stanica, aksoni
zrnatih stanica (usporedna vlakna) + dvije vrste inhibicijskih interneurona: zvjezdaste stanice
(površinski sloj) i košaraste stanice (duboki sloj)
2. sloj tijela Purkinjeovih stanica – čine ga tijela krupnih Purkinjeovih stanica, na koje djeluju
inhibitorni neuroni košarastih interneurona, poredane u jedna niz (to su jedini eferentni neuroni kore
maloga mozga)  njihovi aksoni ulaze u bijelu tvar i sinaptički završavaju u dubokim jezgrama
maloga mozga (fibrae corticonucleares) ili vestibularnim jezgrama moždanoga debla (fibrae
corticovestibulares)  uspostavljaju inhibicijske sinapse (GABA neurotransmiter)
3. lamina granularis – tijela i aksoni inhibicijskih Golgijevih interneurona te tijela i dendriti
ekscitacijskih zrnatih interneurona (i ima ih više nego svih neurona u kori velikog mozga) – tu
završavaju i aferentna mahovinasta vlakna oko kojih nastaju ROZETE (posebne sinaptičke tvorbe ili
glomerulli cerebellares) sastavljene od 4 elemnta (dendrit zrnatih stanica + akson i dendrit G. stanica
+ lukjovičasto prošireni završetak aferentnog mahovinastog vlakna)

 obilježja neuronskog ustrojstva:

1. jedina eferentna vlakna su Purkinjeove stanice
2. 3 vrste neurona su inhibicijske: košaraste, zvjezdaste i Golgijeve stanice
3. 1 vrsta neurona je ekscitacijska: zrnate stanice
4. u kori – 3 vrste ekscitacijskih askona: aferentna vitičasta, mahovinasta, aksoni zrnatih interneurona
AFERENTNE VEZE MALOGA MOZGA
 aferentna vlakna se dijele u dvije skupine na temelju mikroskopskog izgleda:
1. MAHOVINASTA VLAKNA
 brzo vode akcijske potencijale, odašilju ih velikom učestalošću (uzrokuju akcijski potencijal
Purkinjeovih stanica u f = 50-100 Hz)
 sinaptički završavaju u zrnatom sloju oblikujući rozete (opsežno se razgrana i uspostavlja
sinaptičku vezu s brojnim zrnatim stanicama), a akson svake zrnate stanice (usporedna
vlakna) uspostavlja sinapse s brojnim mahovinastim vlaknima, ali mali broj s jednom
Purkinjeovom stanicom
 uzrokuju manje EPSP pa ih j epotrebno puno više da bi uzrokovala akcijski potencijal
(fenomen jednostavnog šiljka)
 1 mahovinasto vlakno  ekscitacija niza Purkinjeovih stanica (slab učinak pa se puno
vlakana mora aktivirati da bi se pojavio akcijski potencijal)
 1 Purkinjeova stanica  integrira aktivnost brojnih usporednih stanica (do 200 tis.)
 i ishodišni neuroni mahovinastih vlakana i zrnati neuroni odašilju impulse spontano i
velikom učestalošću  50-100 Hz u 1 sek, a mijenja se u ovisnosti o osjetnim podražajima ili
voljnim pokretima
 potencijali su mjerljivi unutar širokog raspona  donose točno stupnjevane informacije o
pokretima, lokalizaciji i obilježjima kožnih podražaja

2. VITIČASTA VLAKNA
 nalaze se se jedinu u stastavu fibrae olivocerebellares
 ulaze izravno u molekularni sloj i podijele se u nekoliko grana koje se poput vitica bršljana
opletu oko dendrita Purkinjeovih stanica te uspostave veliki broj sinapsi (pri čemu jedna
stanica prima vlakna samo jednog neurona donjeg olivarnog sklopa, ali svaki olivarni neuron
može inervirati više stanica, s obzirom da je Purkinjeovih stanica više nego neurona)  jedan
od najmoćnijih ekscitacijskih potencijala u cijelom živčanom sustavu
 nastanak velikog akcijskog potencijala nakon kojeg slijedi visokofrekventni rafal manjih
akcijskih potencijala (fenomen složenog šiljka  posljedica utoka velike količine Ca2+ iona
u Purkinjeovu stanicu)
 sponatana učestalost okidanja: 1-10 Hz u sek te izazivaju samo 1-2 složena šiljka
 potencijali se mijenjaju malo i unutar uskog raspona  obavijesti o pogreškama u izvođenju
pokreta ( princip „sve ili ništa“)

 cerebrocerebellum ima ključnu ulogu u preciznom nadziranju pokreta što zahtijevaju veliku spretnost,
uvježbanost i umijeće, a mali mozak ima ulogu u motoričkom učenju i pamćenju
 kora malog mozga prima: MONOAMINSKE AKSONE iz rafe jezgara (serotoninske) i iz locus
coeruleus (noradrenalinski), što utječu na njezinu aktivnost

 u čovjekov cerebellum ulazi 40x više aferentnih vlakana, nego što iz njega izlazi eferentnih, gdje se
integriraju i obrađuju, a dijelimo ih u 5 skupina:
 tractus vestibulocerebellaris  MAHOVINASTA VLAKNA, ULAZE KROZ pedunculi inferiores i
donose mozgu informacije o položaju i pokretima glave
 primarna (iz vestibularnog organa): centralni nastavci bipolarnih stanica vestibularnog
ganglija  moždano deblo  istostrani nodulus i susjedni dio uvulae
 sekundarna (iz vestibularnih jezgara): aksoni neurona jezgara  bilateralna projekcija u
lobulus flocculonosularis i vermis

 tractus spinocerebellaris i srodni putovi

1) IZRAVNI PUT (kralježnična moždina  mali mozak):
  informacije iz mišićnih vretena, tetivnih vretena i kožnih mehanoreceptora  primarna aferentna
vlakna monosinaptički ekscitiraju većinu spinalnih neurona  vrlo brzo vode akcijske
potencijale pa donose točno vremenski odmjerene informacije o stanju na periferiji
 informacije o razini aktivnosti specifičnih skupina spinalnih interneurona (spinalni refleksi i
spinalnih neuronskih mreža)
1a) dorzalni i ipsilateralan put – iz Clarcove jezgre, nije ukrižen (OSJETNI RECEPTORI)
1b) ventralni i kontralateralan put – iz nekoliko Rexedovih slojeva, ukrižen je (SPINALNI
INTERNEURONI)

DVA IPISLATERALNA i TRI KONTRALATERALNA IZRAVNA SPINOCEREBELLARNA

PUTA: malom mozgu dostavljaju informacije o aktivnosti prije (prethodne pokretu) i nakon
aktivacije (stvarna zbivanja u pokrenutom dijelu tijela) alfa-motoneurona

A. tractus spinocerebellaris dorsalis

 put oblikuju: aksoni neurona iz ncl. thoracicus Clarke (Th1-L2), funkcije:
1. primarna aferentna vlakna iz mišićnih i tetivnih vretena  monosinaptički ekscitiraju
neurone Clarcove jezgre
2. primarna vlakna što ulaze kroz dorzalne korijenove kaudalnije od L2  dorzalne bijele
kolumne  Clarkova jezgra
 prenose (što i odakle): propriocepcijske i eksterocepcijske informacije iz noge i donjeg
dijela trupa
 ulaz: ipsilateralni dorzolateralni funikul kralježnične moždine
 ulaz u mali mozak: donji pedunkuli
B. tractus cuneocerebellaris
 put oblikuju: aksoni neurona iz ncl. cuneatus accesorius (funkcionalno isti )
 ulaz u mali mozak: ipsilateralni donji pedunkul
 prenose (što i odakle): propriocepcijske i eksterocepcijske informacije iz ruku i gornjeg
dijela trupa

C. tractus spinocerebellaris ventralis

 put oblikuju: aksoni neurona smještenih u lateralnom dijelu Rexedovog VII. sloja (zona
intermedia)slabinskih i donjih grudnih spinalnih segmenata
 razina križanja:
1. na razini odgovarajućih segmenata prelaze kroz prednju bijelu komisuru na suprotnu
stranu i uzlaze kroz površni dio kontralateralnog ventrolateralnog funikula te kroz
moždano deblo
2. drugi put nakon ulaska u mali mozak  i taj put prenosi informacije o aktivnosti
spinalnih interneurona (poglavito inhibicijskih) kaudalnih spinalnih segmenata
 ulaz u mali mozak: duž gornjih pedunkula
 prenose (što i odakle): propriocepcijske i eksterocepcijske informacije iz noge i donjeg
dijela trupa
D. tractus spinocerebellaris rostralis
 put oblikuju: aksoni neurona smještenih u lateralnom dijelu Rexedovog VII. sloja (zona
intermedia) vratnog podebljanja kralježnične moždine – intumescientia cervicalis
 ima istu funkciju i tijek kao , ali prenosi informacije o aktivnosti rostralnih spinalnih
segmenata
E. tractus cervicalis centralis
 put oblikuju: aksoni neurona smještenih u lateralnom dijelu Rexedovog VII. sloja (ncl.
cervicalis centralis) gornjih cervikalnih segmenata
 prima informacije iz: vratnih mišića i zglobova, pod snažnim je vestibularnim utjecajem
 osjetne informacije prenosi u: prednji dio prednjeg režnja (o pokretima vrata)

!SVI PUTOVI ZAVRŠAVAJU KAO MAHOVINASTA VLAKNA U SPINOCEREBELLUMU I

IMAJU SNAŽNO SOMATOTOPNO USTROJSTVO!
2) NEIZRAVNI PUT  uzlazni putovi koje opisujemo kao zasebne aferentne sustave maloga mozga jer
mu donose informacije iz susjednih struktura
 tractus reticulocerebellaris – većina jezgara ovoga puta polazi iz 2 retikularne jezgre smještene u
kaudalnom dijelu produljene moždine:
 ncl. funiculi lateralis smještena unutar fasciculus proprius funiculi lateralis i
tractus rubrospinalis od kojih prima aferentne aksone
 ncl. funiculi anterior smještena uz FLM i tractus vestibulospinalis lateralis od kojih
prima aferentne signale
 pristup moždanom deblu: fibrae arcuatae externae ventralis  ventralno od rafe jezgara
 kroz piramidu i ventralno od nje  donji pedunkuli
 pristup malom mozgu: kroz pedunkule i završavaju kao mahovinasta vlakna
 primaju aferentne silazne projekcije iz moždane kore putem tractus corticoreticularis

 tractus corticopontocerebellaris
 skupina ustojenih usporednih neuronskih krugova što počinju i završavaju u moždanoj kori, a s
obzirom da mali mozak nema asocijacijska i komisurna vlakna, svaki djelić kore malog mozga koji
prima neku aferentnu projekciju, djeluje kao zasebna funkcionalna jedinica
 smještaj jezgre: ncl. pontis
 najveća skupina mahovinastih vlakana koja oblikuju srednje pedunkule (19 milijuna
vlakana po jednom kraku)
 odakle primaju projekcije: kortikospinalne projekcije iz cijele moždane kore (najviše iz
MI i SI, ali i iz SMA i SII – polja 5 i 7 te iz asocijacijske vidne kore)  smatra se da je
ovaj put važan kod izvođenje vidom upravljanih pokreta
 ne križa stranu  IPSILATERALAN, ali sve fibrae pontocerebellares odlaze u
kontralateralnu hemisferu maloga mozga (kora mozga jedne strane djeluje na koru
mozga suprotne strane)
 gdje završavaju: u lateralnom dijelu hemisfere maloga mozga pa se naziva
cerebrocelrebellum ili pontocerebellum
 VIDNO PROJEKCIJSKO POLJE MALOGA MOZGA  kaudalni vermis (declivae,
folium, tuber)

 tractus olivocerebellaris
 JEDINO SU OVA VLAKNA VITIČASTA
 ulaz u mali mozak: donji pedunkuli
 polazak i put vlakana: sklop donje olive  križaju stranu  donji pedunkuli  mali
mozak
 topografski ustroj: od medijalno prema lateralno(pojedini dijelovi sklopa donje olive se
projiciraju u definirane uzdužne funkcionalne zone maloga mozga) oblikujući uske
funkcionalne parasagitalne zone kore maloga mozga
 kolaterale ovih puteva završavaju u dubokim jezgrama maloga mozga

TRI VRSTE INTERNEURONA INHIBIRAJU PURKINJEOVE STANICE

1. zvjezdasti neuroni – kratki aksoni koji prave sinapse na okolnim dendritima
Purkinjeovih stanica
2. košarasti neuroni – dugih aksona usmjerenih okomito na usporedna vlakna, a čuperci
njihovih ogranaka poput košarica obavijaju tijela udaljenih Purkinjeovih stanica
 kad snop usporednih vlakana ekscitira niz Purkinjeovih stanica i uz njih smještenih
košarastih interneurona, pobuđeni košarasti neuroni inhibiraju Purkinjeove stanice i
pobočno, odnosno izvan snopa ekscitacije
3. Golgijeve stanice u zrnatom sloju (s dendritima u molekularnom sloju, gdje ih ekscitiraju
usporedna vlakna)  aksoni su im inhibicijski (GABAergički)
 skraćuju trajanje ekscitacije što preko usporednih vlakana pobuđuje Purkinjeove
stanice (aksoni završavaju na dendritima zrnatih stanica unutar sinaptičkih glomerula,
gdje potiskuju ekscitacijski učinak mahovinastih aksona na zrnate interneurone)
EFERENTNE PROJEKCIJE
- jedina aferentna vlakna su aksoni Purkinjeovih stanica
- eferentne projekcije utječu na ona područja iz kojih primaju aferentne projekcije

 fibrae corticovestibulares – manji udio vlakana koja izlaze izravno iz malog mozga i završavaju na
vestibularnim jezgrama

 fibrae corticonucleares – glavnina aksona Purkinjeovih stanica:

A. ncl. fastigii  vermis
B. ncl. interpositus (emboliformis + globosus)  intermedijalno područje
C. ncl. dentatus  lateralne hemisfere

 unutar tih područja su aksoni podijeljeni u uzdužne (parasagitalne) zone i razlikujemo ih po tome
iz kojeg područja donje olive primaju aferentna vlakna, ali i po tome kamo šalju svoje eferentne
aksone

 glavne EFERENTNE projekcije maloga mozga: duboke jezgre  oblikuju gornje krakove maloga
mozga jer su cerebrocerebellum i ncl.dentatus u čovjeka silno razvijeni (ali tu izlaze i eferentne
projekcije spinocerebelluma)
 donji i srednji kraci malog mozga su AFERENTNI

 neuroni dubokih jezgara su spontano aktivni i odašilju akcijske potencijale velikom učestalošću, čak i
kad se uopće ne krećemo, a njihova je aktivnosti uvjet za odašiljanje signala iz malog mozga jer su sve
Purkinjeove stanice inhibicijske

 projekcije vestibulocerebelluma (flokulonodularnog režnja):

a) IZRAVNE (kortikovestibularne)  vestibularne jezgre
b) NEIZRAVNE (kortikonuklearne)  ncl. fastigii  vestibularne jezgre ili retikularna
formacija (može utjecati na spinalne motoneurone i preko vestibulospinalnih i retikulospinalnih
putova, a na očne motoneurone preko FLM snopa)
 neuroni iz ncl. fastigii oblikuju 2 eferentna snopa koja bilateralno povezuju fastigijalnu
jezgru s medijalnom i donjom vestibularnom jezgrom te s medijalnom retikluarnom
formacijom ponsa i medullae oblongatae, a fastigospinalna vlakna čak do spinalne
moždine:
i. UKRIŽENI fasciculus uncinatus – križa stranu u commissura cerebellaris, zavija
oko gornjih pedunkula i s lateralne strane ulazi u vestibularne jezgre
ii. NEUKRIŽENI tractus fastigobulbaris – pristupa vestibularnim jezgrama s
dorzalne strane kroz stijenku IV. moždane komore

 eferentni aksoni iz preostale 3 jezgre oblikuju *gornje pedunkule, koji križaju stranu u kaudalnom dijelu
mezencefalona, pa dio tih vlakana završi u središnjoj sivoj tvari, dubokim slojevima donjih kolikula i
pretektalnom polju te poput plašta obavijaju ncl. ruber
 u njenom kaudalnom magnocelularnom dijelu završavaju aksoni iz ncl. emboliformis i ncl.
globosus
 u rostralnom parvocelularnom dijelu završavaju aksoni iz ncl. dentatus
 većina tih aksona se nastavlja kroz subtalamus do dubokih motoričkih jezgara talamusa
(u zasebnom dijelu  VLc jezgra kaudalno od palidotalamičkog aksona)  tractus
dentatorubrothalamicus koji zasebno utječe na specifična područja telencephalona (MI i
SMA), a bazalni gangliji (MII i asocijacijska prefrontalna moždana kora)
 u ovom sustavu, putovi dva puta križaju stranu:
1. iz lijevog ncl. dentatus  desni talamus  desna motorička kora  nastavlja se te
 2. kao kortikospinalni put križa stranu u decussatio pyramidum dospjevajući ponovno na
lijevu stranu zbog čega lijeva hemisfera maloga mozga djeluje na mišiće lijeve strane
tijela i ozljede se opažaju na istoj strani na kojoj se odvija patološki proces

 *kroz gornje pedunkule izlaze aferentne projekcije i spinocerebeluma (preko ncl. emboliformis i
globosus) i cerebrocelrebeluma (ncl. dentatus), pri čemu oba navedena sustava djeluju na ncl. ruber preko
talamusa te tako djeluju na aktivnost lateralne skupine silaznih putova (aktivnost distalnih skupina mišića)

BOLESTI I OZLJEDE MALOGA MOZGA

1)

FLOKULONODULARNI SINDROM (vestibulocerebellum)

 poremaćaji ravnoteže, ali su uz potporu
mogući normalni pokreti udova (simptom
sličan medulloblastomu
 poremećaji pokreta očiju  spontani
nistagmus

2) SINDROM PREDNJEG REŽNJA (spinocerebellum)

 promjene mišićnog tonusa
 stimulacija smanjuje decerebracijsku rigidnost, a lezija je pogorša (Purkinjeove stanice imaju ključnu
ulogu u nastanku decerebracijske rigidnosti)
 kod ljudi je najizraženija ATAKSIJA HODA (kao kod kroničnih alkoholičara) izražena u donjim
udovima, dok kod gornjeg dijela tijela ostaje nepromijenjena  nesiguran i raskrečen hod
 ozljede vermisa i ncl. fastigii (zbog somatotopne organizacije spinocerebeluma) uzrokuju poremećaje
aksijalnih i proksimalnih mišića trupa = TITUBATIO (podrhtavane) ili HOD PIJANOG MORNARA pa
je kod takvih bolesnika čak i sjedenje teško izvedivo bez dodatne potpore

3) NEOCEREBELARNI SINDROM (cerebrocerebellum)

 kad se majmunu odstrani jedna hemisfera maloga mozga, voljni pokreti na toj strani postaju nesigurni i
neusklađeni  ATAKSIJA (razlaganje ili dekompozicija pokreta):
o dysmetria – pokret se ne zaustavlja na vrije  podbačaj/prebačaj
 o asynergia – razlaganje složenih pokreta
o dysdiachokinesia – smanjena sposobnost izvođenja naglih i izmjeničnih pokreta
o intencijski tremor – podrhtavanje koje se povećava u pokušaja izvođenja složenog pokreta
o ataksija govora – kada neusklađenost pogađa dišne mišiće i mišiće grkljana

CEREBELARNI, AKCIJSKI ILI INTENCIJSKI TREMOR = podrhtvanaj euzrokovano bolešću/ozljedom

cerebelluma, a pojavljuje se samo tijekom izvođenja pokreta (akcijski), a najizraženiji je pri samom kraju
izvođenja pokreta započetog s određenim ciljem ili namjerom

ZASEBNA PODRUČJA KORE MALOGA MOZGA

VESTIBULOCEREBELLUM SPINOCEREBELLUM CEREBROCEREBELLUM

flokulonodularni režan –
filogenetski najstariji dio malog
mozga
nadzire ravnotežu tijekom
glavna
stajanja i kretanja i očne
funkcija
pokrete
IZRAVNA/ PRIMARNA:
vestibularni ganglij bez
prekapčanja u vestibularnim
jezgrama - iz polukružnih
kanalića (promjena položaja
glave) i otolitnih organa
(orijentacija glave u odnosu na
aferentna
silu težu)
vlakna
SEKUNDARNA:
iz vestibularnih jezgara –
informacije iz vidnih struktura
(CGLd, gornji kolikuli,
primarni vidni korteks) preko
ncl. pontis
izravno natrag u vestibularne
jezgre  preko njih nadzire
aksijalne mišiće i sudjeluje u
održavanju ravnoteže
eferentne
projekcij
e jezgra talamusa  primarna motorička kora
specifični FLM snop – veza vestibularnih
djelovi i okulomotoričkih jezgara 
usklađivanje pokreta očiju i
glave (vestibulo-okularni i
optokinetički refleksi, kao i
cervikalni refleksi)
flocculus – glatki pokreti
praćenja gledanog predmeta
pogledom
vermis + intemedijalni dijelovi hemisfera
nadzire i podešava tekuće pokrete (aksijalni i
proksimalni mišići, sadrži potpunu
somatotopnu mapu tijela) na temelju dobivenih
osjetnih informacija
SOMATOSENZIBILNI PUTEVI (manje)
SLUŠNE, VIDNE i VESTIBULARNE
informacije
SOMATOTOPNE PROJEKCIJE IZ
PRIMARNOG KORTEKSA (motoričkog i
somatosenzibilnog) preko ncl. pontis zajedno
s onima iz periferije
- Purkinjeove stanice 
(1) ncl. fastigii
 1a - bilateralne projekcije  RF moždanog
debla  ncl. vestibularis lateralis  silazni
motorički putovi za kralježničku moždinu
 1b - ukrižene uzlazne projekcije  VL
(2) ncl. interpontinus
 (3) nadzor medijalnih i lateralnih silaznih
motoričkih putova i nadzire pokrete udova
tijekom samog odvijanja pokreta
DORZALNI PUT
-odražava osjetne događaje na periferiji, pruža
m.m. podatke o odvijanju pokreta
VENTRALNI PUT
-odražava aktivnost segmentnih spinalnih
interneurona što integriraju periferne osjetne i
središnje silazne zapovjedne putove
intermedijalna zona  ncl. emboliformis i
globosus  gornji pedunkuli ili VL jezgra
talamusa i motorički korteks 
magnocelularni ncl. ruber  nadzor struktura
pontocerebellum – veliki lateralni
dijelovi hemisfera
usklađuje planiranje i započinjanje
pokreta udova, nasziranje brzih pokreta
udova te pokretima koji zahtjevaju
veliku spretnost i umijeće
ncl. pontis (oblikuje srednje krakove
maloga mozga) iz kontralateralne
motoričke, premotoričke,
somatosenzibilne i stražnje tjemene
moždane kore
lat. dio moždane kore  ncl. dentatus
 tractus dentatorubrothalamicus 
gornji pedunkuli  kontralateralna VL
talamusa  motorička i premotorička
moždana kora
* dio završi i u parvocelularnom dijelu
crvene jezgre (NRpc), koja je dio
složenog kruga povratne sprege:
donja olivarna jezgra iste strane 
ukriženi olovocerebelarni put 
mali mozak
Purkinjeove stanice  ncl. dentatus 
tractus dentorubrothalamicus 
povratna informacija u motorička
moždana kora suprotne strane
*cijeli krug cortex-cerebellum-cortex
zatvara tractus corticopontinus što
završava u ncl. pontis
u usklađivanju i regulaciji pokreta
cerebrocerebellum (priprema pokreta
koji obuhvaćaju nekoliko zglobova te
frakcionirano pokretanje prstiju)
djeluje združeno s premotoričkim
moždanim korteksom
 lateralnog sustava (tractus corticospinalis
lateralis i tractus rubrospinalis)
poremećaji ravnoteže – lateralnog dijela  4 vrste
ataksični hod, kompenzatorno poremećaja motorike:
stajanje široko razmaknutih 1. odgoda u započinjanju i dovršavanju
hipotonija – smanjenje mišićnog tonusa, što
nogu pokreta  hipermetrija/hipometrija
se očituje kao smanjeni otpor pasivnom
nistagmus 2. terminalni tremor na kraju pokreta
povijenju ili ispruženju udova
 vestibularne informacije se (nemogućnost dovršavanja pokreta
ozljede
ne mogu iskoristiti za uzrokuje dodatni nevoljni pokret s
bolesti i ozljede intermedijalnog cerebeluma
koordiniranje pokreta tijela, ali suprotnom smjeru)
poremete pokrete udova iste strane jer putovi
se simptomi ne primjećuju dok 3. poremećaj vremenskog usklađivanja
2x križaju stranu
bolesnik leži pokreta s nekoliko zglobova
4. poremećaj prostornog usklađivanja
aktivnosti mišića šake i prstiju