biologija mi stvara stres

BIOLOGIJA – REGULACIJA

 ŽIVČANI SUSTAV
- služi za primanje, prijenos, obradu i pohranu brojnih podražaja iz tijela i okoline
- pamti pohranjene informacije i njima se služi po potrebi u bilo koje vrijeme
- kod mnogih organizama razvija svijest, emocije, inteligenciju a kod čovjeka i razum
- zajedno sa hormonskim sustavom koordinira svim životnim radnjama u organizmu
- zajedničkim radom organizam djeluje kao organizirana i jedinstvena cjelina i zato se ta dva
sustava nazivaju kontrolnim sustavima
- ž.s. čini tkivo koje je raspoređeno po cijelome tijelu kao složene isprepletena mreža
- građeno je od 2 vrste stanica – glija stanice (odgovorne za potporu, zaštitu, ishranu i
održanje živčanog sustava) i neuroni
 NEURON
- osnovna građevna i funkcionalna jedinica ž.s.
- iz tijela (some) se pruža već broj citoplazmatskih nastavaka – dendrita i po jedno duže
živčano vlakno – akson / neurit
- dendriti su obično dobro razgranati
- aksoni prenose podražaje iz tijela živčane stanice drugim živčanim stanicama ili izvršnom
organu, mogu biti vrlo dugački i obavijeni su mijelinskom ovojnicom
- na završetku aksona su završne nožice koje su zadužene za oslobađanje prijenosnika
podražaja – neurotransmitera
- mjesto između završnih nožica jedne živčane stanice i dendrita druge ž.s. ili površine
izvršnog organa ili žlijezde je sinapsa, preko nje se živčani podražaji (impuls) prenosi samo
u jednom smjeru
 NASTAJANJE, PROVOĐENJE I PRENOŠENJE Ž. IMPULSA
- ž.s. ima svojstva podražljivosti i provodljivosti
- podražaj može biti ograničen na mjesto na kojem je djelovao ili se proširiti membranom
kroz cijeli neuron
- membranski potencijal – ž.stanice nose na svojim membranama električni naboj koji je s
vanjske strane pozitivan, a s unutarnje negativan
- on u mirovanju nastaje kao posljedica različite propusnosti membrane za pojedine ione
- neuron se može podražiti mehaničkim podražajima električnom strujom, kemijskim
tvarima, podraživanjem osjetnog receptora koji je pridružen osjetnom neuronu
- u mirovanju živ. Membrana je dobro propusna za kalijeve ione, a slabo za natrijeve
- nakon podraživanja, propusnost membrane neurona se mijenja i ona postaje vrlo propusna
za natrijeve iona
- kako je natrijevih iona mnogo više izvan neurona nego u njemu, oni brzo ulaze u neuron i
na taj način smanjuju razliku u naboju koja postoji s obje strane neuronske membrane
- kad u stanicu uđe dovoljno natrijevih iona, ona iznutra postaje pozitivna, a izvana negativna
ta promjena električnog naboja se naziva depolarizacija
- ubrzo nakon se ioni natrija izbacuju u izvanstanični prostor, tim se procesom stanični naboj
ponovno vraća u stanje kakvo je bilo u mirovanju i to nazivamo repolarizacija
- nagla promjena membranskog potencijala nazivamo akcijski potencijal, to je zapravo
električni impuls koji se vrlo brzo širi od mjesta gdje je nastao po cjeloukupnoj membrani
ž.s.

str. 1
biologija mi stvara stres
- prijenos akcijskog potencijala s neurona na neuron omogućava komunikaciju među
neuronima
- proces se ne zbiva izravno jer se neuroni koji tvore sinapsu ne dodiruju nego između
završnih nožica jednog neurona i dendrita drugog neurona postoji vrlo uzak prostor –
sinaptička pukotina
- prijenos se zbiva posredno pomoću neurotransmitera
- neuroprijenosnici su kemijske tvari koje se neprestano sintetiziraju u tijelu neurona te se
pohranjuju u vezikulama (mjehurićima) završnih nožica
- kada akcijski potencijal, nastao podraživanjem presinaptičkog neurona, dospije do
sinaptičkih završnih nožica, mjehurići s neuroprijenosnikom dolaze do membrane i naglo
oslobađaju neuroprijenosnik iz mjehurića u sinaptičku pukotinu
- oslobođeni neuroprijenosnik difundira u pukotinu i dolazi do sljedećeg postsinaptičkog
neurona na kojem se nalaze receptori za taj neuroprijenosnik
- vezivanjem neurop. Na receptore mijenja se propusnost membrane postsinaptičkog
neurona na način da membrana postaje propusna za ione natrija pri čemu se stvara akcijski
potencijal koji se širi dalje i aktivira sljedeće neurone u nizu
- iz neurona se oslobađa enzim za njegovu brzu razgradnju
 ŽIVCI

- snopovi živčanih vlakana obavijenih ovojnicom od vezivnog tkiva koji prenose živčani
signal čine živac
- mogu bit različite duljine, debljine i funkcije – 3 vrste
- OSJETILNI (SENZORNI) Ž IVCI: provode obavijesti iz osjetnih organa do središnjeg živč.
Sustava gdje stječu sve obavijesti iz različitih dijelova tijela, razmješteni su na površinskim i
u dubljim dijelovima tijela
- POKRETAČKI (MOTORNI) Ž IVCI: provode podražaj do izvršnog organa i stavljaju ga u
djelovanje
- MJEŠ OVITI Ž IVCI: živci u kojima su pomiješana osjetilna i pokretačka živčana vlakna
- živci se prema periferiji razgranjuju na manje ogranke i na kraju samo pojedina živčana
vlakna pristupaju pojedinim mišićnim vlaknima

str. 2
biologija mi stvara stres
- GANGLIJI: kod beskralježnjaka predstavljaju glavno središte za koordinaciju tj. Obavljaju
funkciju središnjeg živčanog sustava, a kod kralježnjaka manje ili veće nakupine živčanih
stanica u perifernom živčanom sustavu

 ŽIVČANI SUSTAV ŽIVOTINJA

- živ.sustav je regulator i kontrolor svih procesa u organizmu
- homeostaza: održavanje stalnih i optimalnih životnih uvjeta
- spužve
 nisu pronađene živčane stanice
 svaka stanica obavlja gotovo sve životne radnje potrebne za život i zato se nije
razvio sustav višeg stupnja razvoja za kontroliranje ž.funkcija
 svaka njena stanica je osjetljiva na podražaje iz okoline, ali nema prenošenja i
komunikacije među njima
- žarnjaci
 jednostavan splet živčanih stanica koje su međusobno povezane poput mreže,
mrežasti (difuzni tip) raspored živčanog tkiva
 posljedica je difuzno prenošenje podražaja u svim smjerovima od početno
podraženog mjesta
- plošnjaci
 pojava dvobočne simetrije
 razvoj glave (cefalizacija) na prednjem dijelu tijela
 cefalizacija tijela dovela je do pojave koncentriranosti živč. Sustava u području glave
što je omogućilo bolje snalaženje u prostoru i kretanju
 vrpčasti (jednostavam) živčani sustav
 sastoji se od ganglija u području glave i živčanih vrpci koje se protežu duž tijela
- koncentriranjem živčanog tkiva dolazi do centralizacije živčanog sustava, centraliziran
živčani sustav omogućuje organizmima brz i koordiniran odgovor na promjene u okolini
- oblići
 velika masa ganglija u prednjem dijelu tijela tvori živčani prsten koji okružuje
ždrijelo
 od tog prstena pružaju se živčane vrpce prema prednjem i stražnjem dijelu tijela
- mekušci
 vrpčasti ž.s. , ali je u većine složeniji, najrazvijeniji kod glavonožaca
 gangliji se nalaze u njihovoj glavi i čine mozak
 čine ga 4 para međusobno povezanih ganglija koji su živčanim vrpcama povezani sa
svim dijelovima tijela
- kolutićavci
 ljestvičav ž.s.
- člankonošci
 ž.s im se potpuno sjedinio u uzdužnome i poprečnom pravcu
 sastoji se od mozga smještenog unutar glave i živčanih vrpci međusobno povezanih
s ganglijima u ostalim dijelovima tijela
 u mozgu su im razvijena asocijativna središta
- bodljikaši
 okoždrijelni živčani prsten iz kojeg se do periferije tijela pružaju zrakasto
raspoređeni živci
str. 3
biologija mi stvara stres
- žiroglavci
 nemaju mozsk isto ko bodljikaši
 ž.s se sastoji od živčane vrpce smještene na leđnoj strani tijela

- kod svitkoglavaca i plaštenjaka ž.s se sastoji od leđnog cjevastog konopa koji se proteže duž
tijela iznad svitka
- nemaju mozak
- evoluciju kralježnjaka obilježava postupni razvoj živčanog sustava koji je tekao paralelno sa
sve jače izraženim razvojem glave; mozga
- ž.s svih kralježnjaka se sastoji od mozga i leđne moždine koji čine središnji živčani sustav te
živaca i ganglija koji čine periferni ž.s
- kralježnjaci
 mozak najsloženije građe (prednji, međumozak, sredni, stražnji, primozak –
produžena moždina i mali mozak)
 u sebi ima sustav klijetki ispunjenih tekućinom likvorom, a obavijen je moždanim
ovojnicama koje ga štite i odvajaju od koštanih dijelova
 ribe imaju jednu moždanu ovojnicu, vodozemci, gmazovi i ptice dvije, a sisavci tri
 SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV
- mozak je najveći visokorazvijeni dio središnjeg sustava i obuhvaća veliki mozak, mali
mozak i mozgovno deblo

- veliki mozak zauzima najveći dio lubanjske šupljine

 podijeljen je na 2 uzdužne polovine / hemisfere (lijevu i desnu)
 površina mu nije glatka i sastoji se od brojnih vijuga i udubina
 moždana kora je naborana i time je omogućeno da se na manjem prostoru rasporedi
veći broj neurona i poveća njegova funkcionalnost
- mozak je obavijen s tri ovojnice koje štite mekane dijelove mozgovine
1. vanjska tvrda ovojnica, prirasla za unutarnju stranu kostiju lubanje
2. je ispod nje pripojena paučinasta ovojnica
3. je ispod paučinaste i priljubljena je uz površinu mozga, meka je i sadrži krvne žile
- između paučinaste i meke ovojnice tanki je prostor ispunjen moždanom tekućinom –
likvorom, stvara se u mozgu, ispunjava prostor među ovojnicama i šuplje prostore u
mozgu te ulazi u kralježnički kanal

str. 4
biologija mi stvara stres

- mozgovina velikog mozga sastavljena je od dvaju osnovnih slojeva: vanjskog (sivog) – kore
i unutarnjeg (bijelog) – srži
- sivu tvar čine tijela neurona i glija-stanica, a bijelu mijelinizirana vlakna aksona i neuroglija
- ispod uzdužne pukotine i moždanog debla nalazi se međumozak (nakupina živčanih
stanica/ganglija građenih od sive tvari)
- međumozak sadrži dvije glavne moždane strukture: talamus i hipotalamus
- talamus: bitan za povezivanje info što dolaze iz nižih regija mozga s moždanom korom
- hipotalamus: leži ispod talamusa, autonomno središte koji upravlja funkcijama koje su
bitne za život – izmjena tvari, ravnoteža prometa soli i vode u tijelu, održavanje stalne
tjelesne temperature, spavanje, rad žlijezde hipofize
- kora velikog mozga podijeljena je na pojedine režnjeve (čeoni, tjemeni, sljepoočni i zatiljni)
- mali mozak je smješten u stražnjem dijelu lubanje
 građen od sive i bijele tvari
 kora mu je izbrazdana, ali paralelnim vijugama i udubinama
 s velikim mozgom je povezan živčanim vlaknima, a s periferijom produženom
moždinom
 ima značajnu ulogu u održavanju ravnoteže, koordinaciji mišićnih kretnji, kontroli
mišićnog tonusa i brojnih refleksnih radnji
 služi poput prekidača za impulse koji idu iz mozga u tijelu
 život bez njega je moguć ali su sve mišićne reakcije nekontrolirano snažne
- moždano deblo povezuje mozak s kralježničnom moždinom, obuhvaća srednji mozak,
most i produženu moždinu
- srednji je povezan stražnjim krajem na most i mali mozak, a s prijeda se nadovezuje na
međumozak
- most (pons) se nalazi na prijelazu iz velikog i malog mozga u produženu moždinu
- most i srednji mz sadrže bitna središta autonomnog ž.sustava i mozgovne putove koji tuda
prolaze
- produžena moždina smještena je ispod velikog i ispred malog mozga
 sastoji se od živčanih vlakana i živčanih središta

str. 5
biologija mi stvara stres
 u njoj se križaju ž.vlakna koja ulaze iz jedne polovine tijela u drugu polovinu mozga
što je razlog da svaka polovina mozga upravlja suprotnom stranom tijela
 jedna vrsta vlakna u produženoj moždini provodi podražaje iz tijela u mozak, a
druga iz mozga u leđnu moždinu
 tako se omogućuje povezanost između mozga i leđne moždine
 uloga produžene moždine je regulacija životnih funkcija ( disanje, krvni tlak,
peristaltika crijeva, rad srca…) , čvor života
 oštećenjem nje nastupa smrt
 za razliku od mozga bijela tvar joj je vanjska, a siva unutarnja
- leđna kralježnična moždina smještena je u kralježnici u kralježničkom kanalu
 debela je ko palac, a duga 43 cm
 vanjski dio bijela tvar, a unutarnji siva
 kroz sredinu sive tvari prolazi središnji kanal ispunjen moždano-kralježničkom
tekućinom (cerebrospinalni likvor) koji povezuje leđnu moždinu sve do šupljih
komora unutar velikog mozga ispunjenih tekućinom (likvorom)
 uloga: prenošenje podražaja iz periferije tijela u središnji ž.sustav i obrnuto te
sudjelovanje u refleksnim radnjama
- refleks je neobična brza, nesvjesna, motorička i automatska reakcija organizma na
primljeni podražaj, usmjereni su na zaštitu organizma i u tim reakcijama ne sudjeluje kora
velikog mozga
- put od ž.podražaja preko leđne moždine do organa ili žlijezde koji reagira kretnjom ili
lučenjem zove se refleksni luk (ima 5 osnovnih sastavnica)
 receptor – osjetno tjelešce specifično za prepoznavanje određenog podražaja koji
zatim pretvara u ž.impuls
 osjetilni neuron – prenosi nastali ž.impuls do leđne moždine
 sinapsa – prenosi signal između osjetilnog i motoričkog neurona
 motorički neuron – prenosi signale iz sinapse do organa
 organ – npr. mišić ili žlijezda koji reagiraju

- kad se ubodemo receptori za bol registriraju doticanje bodlje kaktusa, osjetnim se

neuronima podražaj refleksnim lukom prenosi u leđnu moždinu gdje se odmah preko
sinapsi živčani impuls prenosi s osjetnih na motoričke neurone
str. 6
biologija mi stvara stres
- motorička ž.vlakna vežu se završnim nožicama na mišićna vlakna da bi svojom
kontrakcijom izazvali odmicanje ruke od kaktusa i tako spriječili moguće oštećenje tkiva
- to je živčano – mišićna veza koja dovodi do kontrakcije cijelog mišića
- neki su refleksi prirođeni (gutanje, kašljanje, kihanje..)
 AUTONOMNI (NEOVISNI) ŽIVČANI SUSTAV
- autonomni ž.s dio je ž.s koji se razliku od voljnog djeluje neovisno o našoj volji i uglavnom
nadzire funkciju većine unutarnjih organa, samostalni upravlja organima
- čine ga ž.vlakna dvaju sustava koji uz izuzetke djeluju na ciljne organe suprotno
(simpatikus i parasimpatikus)
- simpatikus u pravilu povećava sposobnost organizma za napor, priprema organizam za
pojačani rad i za opasnost, a parasimpatikus će djelovat suprotno

SIMPATIKUS PARASIMPATIKUS

Širi zjenice Sužava zjenice

Smanjuje izlučivanje
Potiče izlučivanje sline
sline

Ubrzava rad srca Usporava rad srca

Ubrzava disanje Usporava disanje

Usporava pražnjenje
Potiče pražnjenje želudca
želudca

Usporava rad crijeva Ubrzava rad crijeva

Potiče rad nadbubrežne Potiče pražnjenje

žlijezde mokraćnog mjehura
Koči pražnjenje
Stimulira erekciju
mokraćnog mjehura
Stimulira orgazam i
stezanje mišića vagine

 BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA

- epilepsija (padavica) – često u djetinjstvu, povremeni napadi grčenja tijela, gubitak svijesti,
pjena na ustima, posljedica je ozljede moždanog tkiva, može biti nasljedna, osobu s
napadom staviti u bočni ležeći položaj
- potres mozga
- moždani udar – ako mozak ne dobiva dovoljno kisika i glukoze, posljedice mogu biti
paraliza organa ili dijela tijela
- tumor – nakupina abnormalnih stanica koje se nekontrolirano dijele, oštećuje živčano tkivo
- multipla skleroza – kronična bolest, nepoznat uzrok i nepredvidljivog tijeka, kod odraslih,
napada bijelu masu središnjeg ž.s
- meningitis – upala moždanih ovojnica, gnojni i virusni, prenosnik krpelj

str. 7
biologija mi stvara stres
- bjesnoća – upala mozga i leđne moždine
- dječja paraliza/poliomijelitis – bolest ž.s uzrokovana virusom
 OSJETI I OSJETILA
- osjetljivost je proces kojim organizam trajno uspostavlja sebi prikladnu ravnotežu
- osjetilo – udružene osjetne stanice
- osjetilo vida u čovjeka se sastoji od oka, vidnog živca i središta za vis u mozgu
- vrste osjetila: vid, miris, okus, njuh, dodir, ravnoteža, toplo – hladno, bol, položaj i kretanje
tijela
- osjeti iz unutrašnjosti tijela: glad, žeđ, mučnina
 OSJETILA ZA PRIMANJE SVJETLOSNIH PODRAŽAJA
- za primanje svjetlosnih podražaja mnoge životinje i čovjek imaju fotoreceptore
- mogu biti različite građe i uloge, neki mogu razlikovati svijetlo i tamu, raspoznati kretanje
predmeta ili stvoriti oštru i potpunu sliku predmeta
- virnjaci, zvjezdače, meduze i oblići – jednostavne oči (ocele) , razlikuju svjetlost, ali ne vide
sliku predmeta, nakupine fotoreceptora
- gujavice, kopljače – osjetne vidne stanice po cijelom tijelu i omogućuju im razlikovanje
intenziteta svjetlosti
- člankonošci – složene oči, građene su od mnoštva malih očiju koji jedan od drugog odijeljeni
pigmentnim stanicama tako da svaki djeluje samostalno i prima mali dio slike, a svi zajedno
proizvedu sliku predmeta, oči imaju širok kut gledanja te mogu opaziti brze kretnje
- mekušci – mjehuraste oči, na vrhovima ticala
- glavonošci – savršenije oko, smješteno u dubini glave
- kralježnjaci – oči u očnim šupljinama, glavni dio oka očna jabučica i vidni živac

- bjeloočnica – obavija očnu jabučicu, neprozirna, svjetlost na prolazi kroz nju

- s prednje strane oka prelazi u rožnicu , imaju zaštitnu ulogu
str. 8
biologija mi stvara stres
- žilnica – ispod bjeloočnice, bogata kapilarama
- mrežnica – sadrži vidne stanice koje primaju svjetlosni podražaj, ima najvažniju ulogu
(štapići i čunjići)-> fotoreceptori
- čunjićima gledamo danju i njima raspoznajemo boje, a štapići služe za raspoznavanje
predmeta pri slabijem svijetlu
- mjesto na mrežnici gdje su štapići i čunjići najgušće raspoređeni nazivamo žuta pjega
(najosjetljivija na svjetlosne zrake)
- mjsto gdje se nakupljaju ž.vlakna vidnog živca nema vidnih stanica i to se zove slijepa pjega
- s prednje strane se nastavlja u šarenicu koja ima pigment melanin o kojem ovisi boja očiju
- između rožnice i šarenice je prostor ispunjen očnom vodicom
- u središnjem dijelu šarenice je okrugli otvor, zjenica
- glatki mišići šarenice svojim stezanjem i opuštanjem refleksno mijenjaju veličinu zjenice i
tako povećavaju ili smanjuju prolaz zraka svjetlosti u oko – pupilarni refleks odnosno
prilagodba oka na svjetlo i tamu
- iza zjenice i šarenice je prozirna i elastična leća koja je učvršćena tankim mišićnim vlaknima
cilijarnoga mišića
- on omogućuje prilagodbu oka pri gledanju na blizinu i daljinu
- unutrašnjost očne jabučice ispunjena je prozirnom i želatinoznom tvari staklovinom
- pomoćni dijelovi oka štite oko od prašine, bakterija i prejake svjetlosti
- to su gornji i donji kapci (vjeđe), trepavice, obrve, suzne žlijezde, suzno – nosni kanal i
mišići pokretači oka koji pokreću očnu jabučicu prema promatranome prostoru
- gotovo svi kralježnjaci osim ljudi i primata imaju treći kapak, migavicu
- suzne žlijezde koje imaju svi kopneni kralježnjaci neprestano stvaraju suze
- zrake svjetlosti koje se odbijaju od osvijetljena predmeta prolaze kroz prozirne dijelove
oka: rožnicu, leću i staklovinu
- ti su dijelovi gušći od zraka, stoga se u njima svjetlost lomi
- oči su razmaknute nekoliko centimetara stoga svakim okom vidimo nešto drukčiju sliku
 OSJETILO SLUHA
- temelji se na prijenosu titraja izazvanih zvučnim valovima te na pretvorbi i provođenju tih
titraja u živčane impulse do mozga
- osjetilo sluha najbolje je razvijeno kod vrsta koje i same imaju sposobnost proizvodnje
glasova: kukaca i kralježnjaka
- jednostavno organi sluha u kukaca su timpalni organi (osjetila kojim se glasaju)
- udubine u kutikuli prekrivene opnom ili bubnjićem
- zbog kontakta sa zvučnim valovima opne titraju, a titranje primaju osjetne stanice koje
nastali podražaj dalje prenose u moždana središta
- osjetilo kralježnjaka čine uho, slušni živac i središte za sluh u velikom mozgu
- ribe i vodozemci imaju unutarnje uho, a titraji zvuka se prenose izravno preko bubnjića koji
se nalazi na površini glave
- srednje uho je povezano s usnom šupljinom preko Eustahijeve cijevi, a ona služi kako bi
izjednačila tlak srednjeg uha s atmosferskim tlakom
- cijev je zatvorena ali se otvara pri gutanju, zijevanju i kihanju

str. 9
biologija mi stvara stres

- vanjsko uho čine uška i zvukovod

- uška je građena od hrskavice te dobro usmjerava zvukove u zvukovod
- zvukovod je obložen kožom u kjoj su osim dlaka i žlijezda lojnica, žlijezde koje izlučuju ušnu
smolu (zaštita od kukaca)
- srednje uho se nalazi između bubnjića i unutarnjeg uha, smješten je u šupljini sljepoočne
kosti i ispunjeno je zrakom
- zrak dolazi u srdnje uho iz ždrijela kroz Eustahijevu cijev
- na bubnjić se nastavljaju 3 slušne koščice: čekić, nakovanj i stremen kojima se zvučni valovi
prenose s bubnjića na ovalni prozorčić pužnice
- unutarnje uho se nalazi u najtvrđem dijelu sljepoočne kosti
- sastoji se od pužnice, ušnih vrećica i polukružnih kanalića bitnih za održavanje ravnoteže
- u pužnici se nalaze slušne stanice tj. Receptori za sluh
- slušne stanice s membranom tvore Cortijev organ
- iz slušnih stanica Cortijeva organa izlaze ž.vlakna koja se udružuju u slušni živac
- zbog složene građe unutarnje uho je nazvano i labirint
- kad zatitra npr. žica gitare svojim titranjem uzrokuje titranje zraka, kad zvučni valovi stignu
do uha, hvata ih uška te prenosi kroz zvukovod do bubnjića
- titranje bubnjića se prenosi na slušne koščice, titranjem koščice pojačavaju zvuk koji
postaje i do 20 puta jači od izvornog zvuka pri ulasku u uho
- titranje se i dalje prenosi na ovalni prozorčić koji zatitra te u unutarnjemu uhu pokreće
tekućinu

str. 10
biologija mi stvara stres
- titraj tekućine podražuje slušne stanice koje zvučni podražaj pretvaraju u električne
impulse
- impulsi putuju slušnim živcem u središte za sluh u velikom mozgu
- eholokacija – mogućnost da se čuje ultrazvuk visokih frekvencija, šišmiš, dupin, kit, služi za
snalaženje u okolini te pronalazak plijena u različitim staništima
 OSJETILA ZA RAVNOTEŽU
- kod beskralježnjaka osjetila za ravnotežu i orjentaciju čine tekućinom ispunjeni mjehurići,
statociste (puž – stopalo, meduza – klobuk, rak – baza ticala)
- u njima su kristali kalcijeva karbonata ili sulfata – statoliti
- statoliti prenose pritisak na osjetilne neurone čiji se dendriti prema pokretanju životinje
okreću u smjeru sile teže
- polukružni kanali za ravnotežu u uhu su ispunjeni perilimfom
- osjetilni neuroni za ravnotežu smješteni su u ampulama
- gibanjem tijela dolazi do gibanja sluzave tekućine i statolita što uzrokuje podražaj
ravnotežnih stanica
- jacobsonov organ – glavni organ za osjet mirisa u zmija i u guštera, nalazi se u kosti vomer
(između nosa i usta)
 MEHANIČKA OSJETILA
- to su osjetne stanice koje mogu biti podražene dodirom, tlakom, vibracijama, zvukom
- uglavnom se nalaze raspoređeni po cijeloj površini tijela, ali mogu biti koncentrirani na
pojedinim dijelovima tijela npr. na ticalu kukaca
- u beskralježnjaka za osjet dodira služe osjetne stanice sa slobodnim dlačicama
- žarnica sadrži jedan smotani bodežić i otvor
- mehanoreceptori se najčešće nalaze u organima tijela koji su u izravnoj vezi s vanjskom
okolinom npr. u koži, kljunu ptica
- najbrojniji su na području tvrdog nepca, folikula dlake, njuške itd.
- zahvaljujući njima npr. osjećamo razlike kad obuvamo i izuvamo cipele
- pripada tu i bočna pruga, prima podražaje nastale od strujanja vode,osjet snage i smjera
strujanja vode te njeno približavanje čvrstim predmetima
 OSJETILA TOPLINE I BOLI
- termoreceptori su slobodni živčani završetci koji zamjećuju promjenu temperature tj. Toplo
i hladno, nalaze se neposredno ispod kože
- za hladno su smješteni blizu površine kože, a za toplo dublje u koži
- stalno odašilju električne potencijale do termoregulatornih središta u hipotalamusu, bilo da
je riječ o općemu osjetu okolne temperature bilo o promjeni temperature kože
- temperaturna osjetljivost je bitna za hladnokrvne životinje
- osjet bola omogućuju noiroreceptori, blizu površine kože
 POREMEĆAJI I BOLESTI OSJETILNOG SUSTAVA
- miopija / kratkovidnost – zamućeni udaljeniji predmeti
- hiperopija / dalekovidnost – zamućeni bliži predmeti
- astigmatizam – zamućen vid zbog stvaranja slike na 2 mjesta
- slabovidnost – nemogućnost prepoznavanja predmeta bez naočala
- sljepoća – potpuni gubitak vida
- daltonizam – poremećaj prepoznavanja boja
- upala oka / konjuktivitis – oko inficirano
- upala srednjeg uha – može izazvati puknuće bubnjića
str. 11
biologija mi stvara stres
- gluhoća

str. 12