Anatomija i fiziologija

živčanog sustava
Doc.dr.sc.Koraljka Bačić Baronica
Specijalist neurolog
Klinička bolnica Sveti Duh
• Živčani sustav upravlja organizmom, prima
informacije iz naše okoline i omogućava prikladno
reagiranje na njih
 GRAĐA
• Živčani sustav :
- živčane stanice-NEURONI
- potporne stanice- GLIJA stanice
- međustanična tvar

• Neuroni su međusobno povezani u mreže

preko svoijih staničnih izdanaka

• Neuroni komuniciraju putem električnih

impulsa (AKCIJSKIH POTENCIJALA)
GRAĐA NEURONA
SOMA - tijelo neurona
DENDRITI- brojni
razgranati nastavci
preko
kojih neuron prima
informacije
AKSON - jedan
nastavak preko kojeg
neuron šalje informacije
drugim neuronima ili
ostalim stanicama
(mišićnim, endokrinim i
sl.). Akson završava
PRESINAPTIČKIM
ZAVRŠETKOM

Skupina aksona čini

 PODJELA
• Središnji živčani sustav – mozak (encephalon) i
leđna moždina (medulla spinalis)
• Periferni živčani sustav – spinalni i moždani živci
(nn.spinales et craniales)
• Autonomni živčani sustav – simpatikus i
parasimpatikus
SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV

• Mozak unutar
lubanje

• Leđna moždina
unutar
kralješničkog
kanala
 PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV

MOŽDANI (KRANIJALNI) ŽIVCI

MOŽDINSKI (SPINALNI) ŽIVCI
PERIFERNI ŽIVCI

- Prenosi osjetne i motorne informacije u i

iz SŽS
- Povezuje SŽS s udovima i organima
- Omogućuje SŽS da prima informacije iz
organizma
 KRANIJALNI ŽIVCI
12 parova
Jezgre u
moždanom
deblu
SPINALNI ŽIVCI

Izlaze kroz foramen intervertebrale

Počinju kao dva korijena – prednji (motorički) i stražnji
(osjetni)
 ŽIVCI

• snopovi aksona obavijeni vezivnom ovojnicom

• 3 vrste:
• MJEŠOVITI - najčešći
• OSJETNI
• MOTORIČKI

• Mogu biti dulji od 1m!

PLEKSUSI I PERIFERNI ŽIVCI
 AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV

• Skup neurona i živaca koji

nije pod kontrolom volje
• Utječe na rad gotovo svih
organa
• Sastoji se od 2 dijela:
• SIMPATIKUS-pobuđuje
• PARASIMPATIKUS-opušta
UČINCI SIMPATIKUSA I PARASIMPATIKUSA
ŽIVČANI SUSTAV
 NEURON GRAĐA I FUNKCIJA

• SOMA neurona sadrži jezgru, ribosome, mitohondrije, endoplazmatsku mrežicu,

lizosome...
• Neuron prima informacije preko DENDRITA – prijenos informacija između
neurona odvija se preko SINAPSE
• Unutar neurona se informacija (impuls) prenosi kao AKCIJSKI POTENCIJAL
membrane neurona
• Nakon primanja impulsa i njegovog prijenosa do kraja aksona, prenosi se na
sljedeći neuron preko druge sinapse
 AKCIJSKI POTENCIJAL

• Na membrani neurona postoji

mali el.naboj – MEMBRANSKI
POTENCIJAL (-70 mV) koji nastaje
zbog razlike u koncentraciji
nabijenih iona izvan i unutar
stanice
• Izvan stanice u mirovanju
prevladavaju pozitivni ioni natrija
pa kažemo da je vanjska strana
membrane nabijena pozitivno, a
unutarnja negativno
 AKCIJSKI POTENCIJAL

• Nakon stimulacije dolazi do otvaranja

kanala u membrani kroz koje pozitivni
nabijeni ioni natrija ulaze u stanicu –
DEPOLARIZACIJA
• Ubrzo se otvaraju i kanali kroz koje
pozitivno nabijeni ioni kalija izlaze iz
stanice pa se ponovno vraća početni
naboj – REPOLARIZACIJA
• Val depolarizacije i repolarizacije koji se
širi po cijelom neuronu naziva se
AKCIJSKI POTENCIJAL
MIJELINIZIRANI I NEMIJELINIZIRANI AKSONI -
PRIJENOS AKCIJSKOG POTENCIJALA
MIJELINIZIRANI BRZI SKOKOVIT
AKSON PRIJENOS

SPORO

NEMIJELINIZIRANI
AKSON
 SINAPSA

• mjesto komunikacije među neuronima

• Sastoji se od presinaptičkog i postsinaptičkog neurona između kojih je
sinaptička pukotina
• Kroz pukotinu putuje neuroprijenosnik (NEUROTRANSMITOR) koji
prenosi informaciju od jednog do drugog neurona
• Najčešči neurotransmiteri: acetilkolin (Ach), noradrenalin (NA),
dopamin (D)
• PRESINAPTIČKI ELEMENT je završetak aksona
• POSTSINAPTIČKI ELEMENT je dendrit drugog neurona
 SINAPSA

akcijski potencijal putuje do presinaptičkog završetka aksona Neurotransmitor se veže za receptor na postsinaptičkom
izlaženje sinaptičkih mjehurića (sadrže neurotransmitor) u neuronu te pomaže stvoriti u njemu akcijski potencijal
sinaptičku pukotinu

Proces se nastavlja prema idućem neuronu

 NEUROTRANSMITERI

Tvari koje prenose signale između

neurona
(raspoloženje, učenje, pamćenje,
motorika)
• EKSCITACIJSKI - pomažu stvoriti
akcijski potencijal u ciljnom
neuronu

• INHIBICIJSKI - smanjuju akcijski

potencijal u ciljnom neuronu)
SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV
 SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV
AFERENTNA/OSJETNA
• MOZAK (Encephalon) i LEĐNA MOŽDINA (medulla
spinalis)
• Živčana vlakna (putovi) koja donose informacije
SŽS-u nazivaju se AFERENTNA ili OSJETNA
• Živčana vlakna (putovi) koja kojima SŽS upravlja
tijelom nazivaju se EFERENTNA ili MOTORIČKA

EFERENTNA/MOTORIČKA
 GRAĐA MOZGA I LEĐNE MOŽDINE
SIVA TVAR

• Siva tvar -tijela neurona

BIJELA
• Bijela tvar - izdanci neurona TVAR
– aksoni obavijeni bijelom
tvari – mijelinom
SIVA TVAR
• U mozgu je siva tvar na
površini, a bijela u dubini
• U leđnoj moždini obrnuto BIJELA
TVAR
 MOŽDANE OVOJNICE
• DURA MATER (tvrda ovojnica) – prianja uz
lubanjske kosti; u njenim podvostručenjima se
nalaze VENSKI SINUSI kojima se odvodi krv iz
mozga
• ARACHNOIDEA MATER (paučinasta ovojnica) –
između nje i pije mater nalazi se
SUBARAHNOIDALNI prostor u kojem je likvor,
arterije mozga i moždani živci)

• PIA MATER (meka ovojnica) – prianja uz

mozak
 LIKVOR
• Mozak pluta u oko 150ml
CEREBROSPINALNOG LIKVORA koji
nastaje u MOŽDANIM KLIJETKAMA
izlazi u subarahnoidalni prostor
mozga i leđne moždine
• Višak likvora odlazi iz
subarahnoidalnog prostora u
venske sinuse dure mater
• Likvor štiti mozak i leđnu moždinu
od udaraca i pomaže izmjenu tvari
između mozga i krvi
MOZAK DIJELOVI

VELIKI MOZAK

MALI MOZAK

MOŽDANO DEBLO
 MOŽDANO DEBLO-TRUNCUS CEREBRI

• Najmanji dio mozga

• centri za održavanje života:

• DIŠNI CENTAR
• VAZOMOTORNI CENTAR
• CENTAR ZA HRANJENJE
SREDNJI MOZAK
MOST
• jezgre moždanih živaca III.-XII.
PRODUŽENA MOŽDINA
 MALI MOZAK-CEREBELLUM
• Dvije hemisfere
• Vermis
• tri pedunkula kojima je
povezan s moždanim deblom i s ostalim dijelovima SŽS-a
 MALI MOZAK
• Prima proprioceptivne impulse iz svih dijelova tijela, motoričke impulse iz
velikog mozga, utišava ih ili pojačava, koordinira i šalje impulse u
supkortikalne jezgre, a od tuda se šalju programi pokreta u moždano deblo i
veliki mozak
• Mali mozak kontrolira i uspostavlja trajanje napetosti svakoga skeletnoga
mišića
• Tako kontrolira motoričke radnje i omogućuje pravilno, meko i svrhovito
izvođenje kretnji

• Najvažnija funkcija malog mozga je koordinacija pokreta i održavanje

ravnoteže tijela u prostoru
VELIKI MOZAK (CEREBRUM)
• Najrazvijeniji dio mozga
• Njegova građa i funkcija čini čovjeka
posebnim među živim bićima
• središnji dio – međumozak
(DIENCEPHALONA) oko kojega se
nalazi krajnji mozak
(TELENCEPHALON)
• Telencephalon je građen od dvije
polutke (HEMISFERE ) povezane
žuljevitim tijelom (CORPUS
CALLOSUM)
 DIENCEPHALON (međumozak)

• Najvažniji
• dijelovi:
• TALAMUS – obavezna stanica za sve osjetne informacije koje
idu prema mozgu

• HIPOTALAMUS –centri za regulaciju temperature, glad i žeđ;

hipotalamus upravlja radom hipofize, a preko nje i
endokrinim sustavom
TELENCEPHALON
• dvije hemisfere
• Režnjevi:
-Frontalni
- Parijetalni
- Temporalni
- Okcipitalni režanj
• Na površini je siva tvar (KORTEKS), a ispod nje
bijela tvar
• U bijelu tvar su uklopljenje nakupine neurona
– BAZALNI GANGLIJI (imaju važnu ulogu u
planiranju i izvođenju pokreta)
• Siva tvar je naborana u vijuge (GIRUSE) i
brazde (SULKUSE)
 REŽNJEVI (LOBUSI) MOZGA

• FRONTALNI (čeoni) – glavni

dijelovi:
• glavno motoričko područje – ti
neuroni upravljaju pokretima čitavog
tijela
• Brokino područje – zaduženo za
izvođenje govora
REŽNJEVI (LOBUSI) MOZGA

• PARIJETALNI (tjemeni) –
• Glavno osjetno područje – neuroni tog područja primaju impulse od osjetnih
receptora i pretvaraju ih u osjet boli, dodira, topline, hladnoće...
• Centar za održavanje pažnje
REŽNJEVI (LOBUSI) MOZGA

• TEMPORALNI (sljepoočni)
• Centar za sluh
• Wernickeovo područje za razumijevanje govora
REŽNJEVI (LOBUSI) MOZGA

• OKCIPITALNI (zatiljni) režanj

• Centar za vid koji prima informacije iz mrežnice i stvara sliku predmeta
 REŽNJEVI (LOBUSI) MOZGA

• INZULA (otočasti režanj) – nalazi

se u dubini brazde između
frontalnog, parijetalnog i
temporalnog režnja; sadrži
centar za njuh
 ASOCIJACIJSKA PODRUČJA KORE
VELIKOG MOZGA
• Osjetne informacije na putu prema kori
mozga se prvo moraju prekopčati u talamusu
• Nakon toga dolaze u primarno područje kore
za taj osjet
• Nakon obrade u primarnom području
informacija o osjetu se šalje u ASOCIJACIJSKA
područja
• područja zadužena za sklapanje potpune slike
o svijetu oko nas na temelju osjetnih
informacija
• Ona spajaju (asociraju) informacije iz raznih
dijelova mozga - kombinacija informacija
• Nalaze se u najviše frontalnom i na granici
parijetalnog, temporalnog i okcipitalnog
režnja
• Zadužena su za pamćenje, razmišljanje i
učenje
LEĐNA MOŽDINA-MEDULLA
SPINALIS
• Zaštićena u kralješničkom kanalu
• Sadrži motoričke neurone koji pokreću mišiće i
osjetne neurone koji primaju impulse od osjetnih
organa

Siva tvar (neuroni) u dubini, a bijela

(aksoni) u dubini
MOTORIKA
GLAVNO MOTORIČKO PODRUČJE

U izvođenje pokreta uključeni su:

•Neuroni glavnog motoričkog područja
BAZALNI GANGLIJI
u frontalnom režnju – upravljaju
izvođenjem pokreta
•Neuroni leđne moždine – izvode
pokret po naredbi neurona glavnog
motoričkog područja
MALI MOZAK
•Bazalni gangliji – pomažu u planiranju
i izvođenju pokreta
•Mali mozak – kontrolira izvođenje
pokreta i omogućava glatko izvođenje NEURONI LEĐNE MOŽDINE
kretnji (kao “servo” uređaj u
automobilu)
 MOTORIČKI SUSTAV

• Gornji motorički neuron (piramidni put)

• Donji motorički neuron
• Ekstrapiramidni sustav
• Motorički sustav malog mozga
• Neuromuskularna spojnica

• Motoričke funkcije čovjeka ovise o pravilnoj usklađenosti

navedenih motoričkih sustava
 VOLJNA MOTORIKA
• Voljna motorika odvija se s pomoću:
• gornjega motoričkog neurona - živčani impulsi iz
motoričkih centara u precentralnoj regiji moždane
kore šire se do kralježnične moždine, odnosno jezgara
moždanih živaca u moždanome deblu, odakle se
prenose na donji motorički neuron

• donji motorički neuron prenosi živčane impulse na

mišiće putem neuromišićne spojnice

• Preciznost voljne motorike temelji se na pravilnom

funkcioniranju nevoljnih motoričkih sustava :
• ekstrapiramidni sustav - regulacija mišićnoga tonusa,
posturalnih refleksa, facilitacija/inhibicija motoričkih
odgovora malog mozga
• mali mozak koji koordinira sve kretnje
GORNJI MOTORIČKI NEURON-PIRAMIDNI PUT

Kortikobulbarni put • Započinje u stanicama motoričke kore

u precentralnoj vijuzi frontalnog
režnja – kapsula interna – preko
pedunkula moždanog debla – križa se
Kortikospinalni put u području piramida – lateralni
kortikospinalni trakt – stanice
prednjih rogova kralježnične moždine
• 50% vlakna završavaju na
intumescenciji cervicalis, 20% u
torakalnom dijelu , 30% u
intumescenciji lumbalis
• Iz motoričke kore u jezgre moždanih
živaca u moždanom deblu-
kortkobulbarni put
 GORNJI MOTORIČKI NEURON-PIRAMIDNI PUT

• Utjecaj na poprečnoprugaste mišiće tijela, zbog križanja vlakana

kortikospinalnog trakta je kontralateralan
• Oštećenje desnog kortikospinalnog puta uzrokuje lijevostrani
motorički ispad i obratno

Penfieldov homunkulus u motoričkoj kori u precentralnom

girusu motoričke kore
Dijelovi tijela s većom motoričkom funkcijom zastupljeni su
većim brojem neurona.
GORNJI MOTORIČKI NEURON-
Ekstrapiramidni sustav
• Bazalni gangliji funkcioniraju kao
kontrolni servo-mehanizam
uspoređujući program kretnje
generirane u moždanoj kori s aktualnim
izvođenjem kretnje
• Osnovna funkcija :
- regulacija i kontrola mišićnog tonusa i
refleksa
- inicijacija kretnji
- kontrola posturalnih refleksa
- odvijanje i kontrola automatskih i
poluautomatskih
Bazalni gangliji i njihove glavne sveze. Prikazan je kretnji
talamokortikalni dio kruga između moždane kore bazalnih
ganglija talamusa i povratne sveze s moždanom korom.
 EKSTRAPIRAMIDNI SUSTAV

• stariji od piramidnog sustava

• Motorička vlakna koja započinju
u bazalnim ganglijima i
dijelovima moždane kore
• Kontrola motorike, tonusa,
posturalnih refleksa
 DONJI MOTORIČKI NEURON

• Donji motorički neuron je završni

motorički sustav
Donji motorički neuron čine:
• motoneuroni u prednjim rogovima
kralježnične moždine
• prednji korjenovi
• periferni živci
• U moždanome deblu jezgre
motoričkih moždanih živaca,
motorički moždani živci do mišića
koje inervira
 DONJI MOTORIČKI NEURON
• Završni motorički sustav – integriranjem vlastite neuralne aktivnosti i
primljenih motoričkih impulsa ostvaruje motorički utjecaj na istostrane
poprečno prugaste mišiće

• Voljni pokreti i automatske radnje

 NEUROMIŠIĆNA SPOJNICA

• Da bi se ostvarila motorička radnja potreban je prijenos živčanog impulsa sa

živčanog vlakna na mišić
• prijenos preko neuromišićne spojnice lučenjem acetilkolina u sinaptičku
pukotinu i njegovom aktivnošću na membrani mišićne stanice, koja omogućuje
kontrakciju mišića
 REFLEKSI

• nevoljne reakcije tijela na vanjske

podražaje, npr. refleks uklanjanja od
opasnosti

• Svak REFLEKSNI LUK ima aferentni dio

(informacija o podražaju dolazi do
SŽS-a) i eferentni dio (SŽS izvodi
radnju kao odgovor na podražaj)
 MIOTATSKI REFLEKSI

• Istezanje mišića
• Funkcija - suprostavljanje naglim
promjenama dužine mišića sa svrhom
prigušenja trzaja pri kontrakciji mišića
• Da bi mišićna aktivnost tekla glatko i bez
trzaja
• Udarac čekićem – registracija u receptoru
mišića – osjetnim vlaknom u stražnji rog
kralježnične moždine – sinapsa – na alfa
motoneuron prednjeg roga – prednji rog –
mišić – kontrakcija – skraćenje mišića

PATELARNI REFLEKS – ekstenzija koljena kao odgovor na

istezanje kvadricepsa
• Oslabljeni miotatski refleksi – oštećenje refleksnog luka – bolesti
mišića, neuromuskulane spojnice

• Pojačani refleksi – oštećenje gornjeg motoneurona – nema inhibicije

• Patološki refleksi-Babinski –oštećenje piramidnog puta

 ISPITIVANJE VOLJNE MOTORIKE

• GMS križani test

• Pozicijsko supinacijski test
• Potiskivanje abduciranih ekstremiteta prema dolje – deltoideus
• Mingazzini, Barre
• Ispitivanje snage pojedinih mišića

• Oštećenje perifernog živca – slabost mišića koje taj živac inervira

• Radikularno ili segmentalno oštećenje – paretični dijelovi mišića koje

inerviraju različiti periferni živci
 POREMEĆAJI VOLJNE MOTORIKE

• Pareza- slabost
• Plegija- oduzetost

• Monopareza/plegija -jedan ud
• Hemipareza/plegija -ruka i noga
• Dipareza/plegija -obje ruke
• Parapareza/plegija –obje noge
• Tetrapareza/plegija -svi udovi
• Hemiparesis cruciata – ukrižena - slabost ruke jedne strane i noge druge
strane tijela – u području križanja piramida
 SLABOST MIŠIĆA

Uzroci:
• oštećenja gornjega motoričkog neurona - centralna kljenut
• oštećenja donjega motoričkoga neurona - periferna kljenut
• bolesti neuromišićne spojnice ili samih mišića (npr. mišićna
distrofija, mijastenija)
 STUPNJEVANJE MOTORIČKE SLABOSTI

• Teška pareza- povlačenje uda po podlozi bez mogućnosti podizanja

• Srednje teška pareza- podizanje uda uz manji opseg kretnje
• Blaga pareza- odizanje uda, puni opseg kretnje uz mogućnost
svladavanja samo submaksimalnog otpora

0 nemogućnost izvođenja kretnje, kljenut ili plegija

1 vidljiva kontrakcija, ali bez kretnje
2 kontrakcija, ali bez svladavanja sile teže
3 svladava silu težu uz nešto smanjen opseg kretnje
4 pun opseg kretnje i održavanje uda uz svladavanje manjeg opterećenja
5 normalna snaga
 REFLEKSNA MOTORIČKA AKTIVNOST – TONUS

Stanje refleksne nesvjesne trajne, djelomične kontrakcija mišića

• Održava zadani tonus, opire se promjeni dužine, sprječava pretjeranu pokretljivost
zglobova, održanje uspravnog držanja tijela, izvođenje koordiniranih kretnji

• Refleksni luk
- Aferentni osjetni dio – sa osjetnih receptora u mišiću (mišićna vretena) ili tetiva (Golgijevi
receptori) koji reagiraju na istezanje mišića – stražnji korijen – motoričke stanice
kralježnične moždine – eferentnim vlaknima do mišića s čijih je receptora potaknut
refleksni odgovor

• Motoričke stanice prednjih rogova stalno izbijaju impulse – odgovorni za normalni tonus
• Motorički centri korteksa, BG, facilitacijski i inhibicijski centri u mezencefalonu i
retikularnoj formaciji moždanog debla, mali mozak – utjecaj na mišićni tonus

• Hipertonus-povišen tonus
• Hipotonus-snižen tonus
 POVIŠEN TONUS- HIPERTONUS
• Spastičnost
-Posljedica gubitka ili oslobađanja normalnog inhibicijskog utjecaja korteksa na
motoričke stanice prednjih rogova
- Fenomen džepnog nožića
- Bilateralna oštećenja – hod poput škara
• Rigor
-Bolesti BG
• Jednakomjerno povišen tonus – olovna cijev
• Zbog tremora – fenomen zupčanika

- Rigiditet decerebracije
• Opistotonus, sve u ekstenziji
- Rigiditet dekortikacije
• Fleksija ruku, ekstenzija nogu

- Tetanija-pojačana podražljivost
- Miotonija-pojačanje tonusa na hladnoći
- kontrakture
 SNIŽEN TONUS-HIPOTONUS

• Hipotonus-stanja smanjenog otpora

pasivnim kretnjama
• nastaje pri oštećenju refleksnog luka i to
motoričkog ili osjetnoga dijela, odnosno
stanica čiji aksoni sudjeluju u refleksnom
luku
• Motoričke stanice prednjih rogova
kralježnične moždine stalno odašilju
impulse te tako održavaju normalan
tonus
Na njihovu aktivnost velik utjecaj imaju
supraspinalni (kortikospinalni i
ekstrapiramidni) impulsi
 OŠTEĆENJE GORNJEG I DONJEG MOTONEURONA

• Oštećenje gornjeg motoneurona

• Pareza
• Pojačani MTR GMN DMN
• Oslabljeni trbušni refleksi SLABOST + +
• Spasticitet
ATROFIJA - +
• Patološki refleksi
• Nema neurogene atrofije , ev atrofija zbog inaktiviteta REFLEKSI POJAČANI OSLABLJENI
Mozak i stanice prednjeg roga leđne moždine FASCKULACIJE - +
TONUS POVIŠEN SNIŽEN
• Oštećenje donjeg motoneurona BABINSKI + -
• Paraliza mišića-motorička slabost mišića odgovara
perifernoj motoričkoj inervaciji
• Arefleksija
• Atonija
• Atrofija
• Fascikulacije

Ganglijske stanice u kralježničnoj moždini, jezgre živaca, prednji korijenovi,motorički živci,, pleksusi, periferni živci
 Oštećenje ekstrapiramidnog motoričkog
sustava
• Rigor sa fenomenom zupčanika
• Tremor u mirovanju
• Bradikineza – hipokineza – akineza
• Hipomimija

centralna (GMN) i
periferna (DMN)
faciopareza
 POREMEĆAJI KOORDINACIJE
• mali mozak centar koordinacije
• Osjetni, vestibularni, proprioceptivni,
vidni sustav
• Poremećaji koordinacije
Inkoordinacija – ataksija
1. Ataksija udova
• 1. dismetrija: hipermetrija/
hipometrija
• 2. intencijski tremor
• 3. poremećaj izvođenja alternih
kretnji:
disdijadohokineza/adijadohoki
neza
2. Trunkalna ataksija-tijela
• Pri kretanju – kinetička
• Pri stajanju – statička ili
posturalna
• Lateropulzija-pada na stranu
• Retropulzija-pada unazad
• Propulzija-pada naprijed
• Titubacija-njiše se
• Astazija-ne može stajati
• Abazija-ne može hodati
OŠTEĆENJA MOTORIČKG SUSTAVA MALOG MOZGA

• Cerebelarna ataksija
• Trunkalna ataksija-trupa
• Ataksija ekstremiteta – udova
• Asinergija
• Disdijadohokineza
• Pozitivan rebound fenomen
• Tremor kinetičkog tipa
• Intencijski tremor
• Disartrija – skandirajući govor
• Nistagmus
 VRSTE POREMEĆAJA HODA

• Spastički hod
- Unilateralno-cirkumdukcija ( nakon MU)
- Hod poput škara – bilateralna oštećenja (MS)
• Spastično-ataktični hod – (MS)
• Hod u parkinsonizmu -sitni koraci, propulzija,pognut, reducirane sukretnje ruku
• Pijetlov hod -pareza ekstenzora stopala, klijenut n peroneusa, radikulopatija L5
• Hod u mišićnoj distrofiji – patkasti hod
• Hod u hiperkinezama -ples Sv. Vida-korea
• Apraksija hoda -poteškoće u započinjanju kretnje (inicijaciji), u podizanju udova s podloge ili ih
podiže, no bez ispružanja
• Hod pri iritaciji lumbosakralnih korijenova -skoliotično držanje i elevacija zdjelice na bolesnoj
strani (antalgičko držanje).
• Hod u konverzivnim poremećajima -bizarno
• Hod u psihotičnim stanjima
 GOVOR

Govor je specifično ljudska sposobnost

komunikacije

Dva govorna centra u mozgu smještena u

dominantnoj hemisferi:
1. motorički centar govora (Broca)
koji se nalazi u stražnjem dijelu treće čeone vijuge i
dijelu operkula prednje centralne vijuge
2. osjetni (Wernickeov centar) govora, smješten u
gornjoj vijugi temporalnog režnja
 ARTIKULACIJA I FONACIJA

• Neuroni motornog područja u frontalnom režnju pokreću mišiće zadužene za govor

• Govor se ostvaruje u 2 faze:
• Artikulacija je proces kojim se struja izdahnuta zraka akcijom čeljusti,
jezika, nepca, usana i grkljana pretvara u glasovni govor

• Fonacija- proces kojim se struja ekspiriranog zraka vibracijom glasnica

pretvara u zvuk

Disfonija - promuklost
Afonija - potpuni gubitak zvučnosti
Dizartrija- isprekidan, skandirajući
 POREMEĆAJI GOVORA

• Ispitivanje govora
• Spontani govor, ponavljanje, prisjećanje, pjevanje, razumjevanje govora, pisanje, čitanje,
crtanje, gestikulacija, računanje
• Oštećenja kortikalnih centara

• Motorička disfazija (Broca)- razumije sve, zna kako bi trebao izgovoriti riječ, ali ne
može govoriti, telegrafski stil
• Senzorna disfazija (Wernickeova) –ne razumije govor drugih osoba, brbljivost
(logoreja), krivo odabire glasove i zamjeni značenja riječi stvara novih kovanica i
ponavlja
 POZORNOST I KONCENTRACIJA

• Pozornost – sposobnost usmjeravanja na specifičan podražaj

• Koncentracija – zadržavanje pozornosti

Agnozija

• Gnostika je sposobnost visoke sinteze percepcije različitih osjetnih asocijativnih

područja
• Agnozija
• Poremećaj složenih osjetnih funkcija u vidu smetnji prepoznavanja podražaja pored
očuvanog osjeta.
• Kortikalno oštećenje ili diskonekcijski sindrom
• Taktilna agnozija (stereoagnozija, astereognozija) – parijetalni režanj (posteriorni i
superiorni lobus), talamička radijacija
• Anozognozija – nemogućnost prepoznavanja motoričkog deficita ekstremiteta – parijetalna
regija nedominantne hemisfere
• Autotopagnozija – nesposobnost pravilne orjentacije o pojedinim dijelovima tijela uz
ponekad gubitak saznanja o vlastitom ekstremitetu ili polovici tijela – talamoparijetalna
radijacija u blizini angularnog girusa nedominantne hemisfere – neglect
Apraksija

• Poremećaj vršenja voljne aktivnosti bez oštećenja motorike, osjeta i koordinacije

• Ideacijska apraksija – senzorna apraksija – poremećaj idejnog plana radnji, rasporeda i

redosljeda kretnji
• Ideomotorna apraksija – zna voljno formulirati radnju ali je ne zna izvršiti – ne može na
zahtjev, ali spontano izvede
• Kinetička apraksija – nemogućnost izvođenja finih pokreta prstima
• Apraksija hoda – gubitak sposobnosti pravilnog korištenja donjih udova u hodu
 NEUROLOŠKI PREGLED

• U neurološkom pregledu razmatra se sljedeće:

• 1. kognitivne funkcije
• 2. moždani živci
• 3. motorički sustav
• 4. koordinacija
• 5. refleksi
• 6. osjetni sustav
• 7. drugi znakovi