BIOLOŠKE OSNOVE

DOŽIVLJAVANJA I PONAŠANJA
Pripreme za maturu iz psihologije
Sveučilište u Zadru
Marijana Arbunić
 SADRŽAJ
01 02 03
BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA ŽIVČANI SUSTAV PODJELA ŽIVČANOG SUSTAVA
Čime se bavi i zašto nam je Građa i funkcija živčanih stanica; Periferni i središnji živčani
važna? prijenos živčanih impulsa sustav

04 05 06
SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV MOZGOVNA KORA ENDOKRINI SUSTAV
Kralježnička moždina i mozak Funkcionalna podjela i Sustav žlijezda s unutrašnjim
mozgovne polutke izlučivanjem
 BIOLOŠKA
01 PSIHOLOGIJA
Čime se bavi i zašto nam je u
psihologiji važno izučavanje
živčanog i endokrinog sustava?
 ŠTO JE BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA I ZAŠTO NAM JE VAŽNA?
PSIHIČKI PROCESI I
PONAŠANJA

GRAĐA I FUNKCIJA ŽIVČANOG I

ENDOKRINOG SUSTAVA
ŽIVČANI SUSTAV
Građa živčane stanice, vrste
neurona i prijenos živčanih
impulsa
02
 ŽIVČANA STANICA - NEURON
● prijenos poruka živčanim
impulsima – podražljivost
(iritabilnost)
● neuroni se mogu
razlikovati po svom
izgledu i veličini
● neuron se sastoji od:
i. staničnog tijela: grade
sivu masu (tvar)
živčanog sustava
ii. izdanaka: grade bijelu Slika 1. 1. Različite vrste neurona
masu (tvar) živčanog
sustava
Slika 1. 2. Siva
i bijela tvar
 GRAĐA NEURONA

Slika 2. Građa živčane stanice

 ŽIVCI I SINAPSE
• aksoni grade živčana vlakna od kojih se sastoje živci
• na kraju aksona nalaze se završne ili sinaptičke kvržice (čvorići)
• spoj dvaju neurona naziva se sinapsa, a razmak između njih sinaptička
pukotina

Slika 3. Živčana vlakna u živcu Slika 4. Sinapsa

 MIJELINSKA OVOJNICA
● mijelinska ovojnica građena je od stanica koje omogućavaju brže
prenošenje živčanih impulsa
● prekinuta je Ranvierovim prstenovima

Slika 5. Mijelinizirani i nemijelinizirani neuron

 FUNKCIONALNA PODJELA NEURONA
MOTORNI (EFERENTNI)
SENZORNI NEURONI
02 povezuju mozak i
(OSJETNI/AFERENTNI) kralježničku moždinu
NEURONI s izvršnim organima -

prenose informacije od 01 efektorima

osjetila (receptora)
prema mozgu i INTERNEURONI
kralježničkoj moždini 03 nalaze se između
dvaju neurona
 GLIJA STANICE
• pružaju potporu
neuronima – drže ih
zajedno
• omogućuju izmjenu
hranjivih i štetnih tvari
• popunjavaju mjesto
oštećenja
• grade mijelinsku
ovojnicu

Slika 6. Glija stanice

PRENOŠENJE PORUKA KROZ
ŽIVČANI SUSTAV
• prijenos poruka odvija se kemijskim
putem
• vezivanje neurotransmitera
(neuroprijenosnika) za njihove
receptore
• acetilkolin
• noradrenalin
• dopamin
• serotonin
• GABA
• endorfini
• prijenos poruka po načelu sve ili ništa
Aksoni i dendriti

Endorfini

Senzornim neuronima

Sinapsa
PODJELA ŽIVČANOG
SUSTAVA
Središnji i periferni živčani
sustav, somatski i vegetativni
živčani sustav, simpatikus i
parasimpatikus
03
 PODJELA S OBZIROM NA SMJEŠTAJ
● središnji (centralni) živčani sustav:
• uključuje mozak i kralježničku
moždinu
• zaštita koštanim oklopom –
kralježnicom i lubanjom
• cerebrospinalna tekućina (likvor)
● periferni živčani sustav:
• senzorni (aferentni) živci
• motorički (eferentni) živci
• mješoviti živci
Slika 7. Središnji i periferni ŽS Slika 8. Likvor
Slika 9. Senzorni i motorički neuroni koji grade senzorne i motoričke živce
 FUNKCIONALNA PODJELA PŽS-a
● somatski (tjelesni) živčani sustav:
• prijenos impulsa iz osjetila do SŽS-a (senzorni živci)
• prijenos impulsa iz SŽS-a do skeletnih mišića (motorički živci)
• kontrolira voljne pokrete, ali i neke nevoljne pokrete
(održavanje ravnoteže i tonusa/napetosti mišića)

● autonomni (vegetativni) živčani sustav:

• u vezi je s unutarnjim organima i žlijezdama
• regulira procese važne za održavanje života
• senzorni i motorički živci
 RAZLIKE IZMEĐU SOMATSKOG I AUTONOMNOG ŽS-a
SOMATSKI ŽIVČANI SUSTAV AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV
odnosi organizam – okolina odnosi unutar organizma
rad glatkih mišića i srčanog
rad poprečno-prugastih mišića
mišića
pod voljnom kontrolom nije pod voljnom kontrolom

upravlja svjesnim funkcijama upravlja nesvjesnim funkcijama

utječe na rad lokomotornog
utječe na rad unutarnjih organa
sustava
 PODJELA AUTONOMNOG ŽIVČANOG
SUSTAVA
● simpatički živčani sustav:
• situacije koje zahtjevaju dodatnu energiju i spremnost na akciju
• aktivira se pri jakim emocijama
• ubrzava rad srca i disanje, povećava krvni tlak i usporava probavu

● parasimpatički živčani sustav:

• omogućava stvaranje zaliha energije
• aktivira se u opuštenom stanju
• usporava rad srca i disanje, snižava krvni tlak i pospješuje probavu
 SHEMATSKI PRIKAZ PODJELE ŽS-a
živčani sustav

središnji periferni

kralježnička
mozak somatski autonomni
moždina

simpatički parasimpatički
 * tablica *

Somatskim živčanim sustavom

 SREDIŠNJI
04 ŽIVČANI SUSTAV
Kralježnička moždina, moždano
deblo, mali mozak, limbički
sustav i mozgovna kora
 KRALJEŽNIČKA MOŽDINA
● provodna funkcija -
omogućava komunikaciju
između mozga i pojedinih
dijelova tijela
● ozljede kralježničke moždine

Slika 10. Siva i bijela tvar KM-e Slika 11. Dijelovi KM-e i područja tijela za koja su zaduženi
 REFLEKSNI LUK

Slika 11. Shematski prikaz refleksnog luka

 MOŽDANO DEBLO I MALI MOZAK
Moždano deblo (stari mozak) Mali mozak
upravlja reakcijama koje su nužne za sudjeluje u koordinaciji pokreta i
preživljavanje; retikularna formacija održavanju ravnoteže

Slika 12. Moždano deblo Slika 13. Mali mozak

 LIMBIČKI SUSTAV

● dijelovi limbičkog sustava

imaju važnu ulogu u
doživljavanju emocija
● hipokampus - pamćenje
● ponašanja kojima se
zadovoljavaju osnovni motivi
● područja nagrade

Slika 15. Limbički sustav

 TALAMUS I HIPOTALAMUS
Talamus Hipotalamus
prima informacije iz osjetila i utjecaj živčanog na endokrini
sudjeluje u raspodjeli pažnje sustav posredstvom hipofize

Slika 16. Talamus Slika 17. Hipotalamus

 MOZGOVNA KORA (KORTEKS/NOVI MOZAK/
KORA VELIKOG MOZGA)
● najsloženiji psihički procesi
● nervna prelazi u psihonervnu aktivnost
● bijela tvar s unutrašnje strane,
siva tvar s vanjske
● vijuge i brazde

Slika 18. Vijuge i brazde kore velikog mozga

 X

Senzorni živac, kralježnička moždina i motorički živac.

 05
MOZGOVNA KORA
Režnjevi i hemisfere kore velikog mozga
te njena senzorna, motorna i
asocijativna područja
 REŽNJEVI VELIKOG MOZGA
tjemeni režanj
čeoni režanj
središnja
pukotina
bočna
pukotina

zatiljni režanj

sljepoočni režanj
 SENZORNA PODRUČJA KORTEKSA
● vidno područje: Gdje?
• zatiljni režanj: stvaranje
slike predmeta
• donji dio sljepoočnog
režnja: prepoznavanje
• stražnji dio tjemenog
režnja: percepcija
položaja Što?

Slika 19. Vidna područja

 SENZORNA PODRUČJA KORTEKSA
● slušno područje:
• gornji dio sljepoočnog
režnja
● područje tjelesnih osjeta
● područje za razumijevanje i
produkciju govora Slika 19. Slušno područje

Slika 21. Područje za produkciju i razumijevanje

Slika 20. Područje tjelesnih osjeta govora
MOTORNA PODRUČJA KORTEKSA

Slika 22. Motorna područja korteksa

 ASOCIJATIVNA PODRUČJA KORTEKSA
● u čeonom režnju programira se i
kontrolira cjelokupno ponašanje
● planiranje, donošenje odluka,
pamćenje, mišljenje, učenje,
procjenjivanje i inteligentno
ponašanje – suradnja moždanih
područja
● granica tjemenog, zatiljnog i
sljepoočnog režnja integrira Slika 23. Asocijativna područja u čeonom
informacije iz senzornih područja i režnju i na granici tjemenog, sljepooočnog i
važna je u orijentaciji u prostoru zatiljnog režnja
MOZGOVNE POLUTKE (HEMISFERE)

Slika 24. Specijalizacija polutki, istina ili mit?

 ISTRAŽIVANJA NA EPILEPTIČARIMA
● lijeva polutka - desna strana tijela; desna polutka - lijeva strana tijela
● lijeva polutka - govor; desna polutka - zahvaćanje prostornih odnosa

Slika 25. Projekcija vidnog polja Slika 26. Eksperiment za ispitivanje „podijeljenog mozga”
 X

U zatiljnom režnju

X
ENDOKRINI
SUSTAV
Hipofiza, štitnjača,
nadbubrežne žlijezde,
gušterača i spolne žlijezde 06
 ENDOKRINI SUSTAV

● hormoni
● hipofiza
• tireotropini
• adrenokortikotropini
• gonadotropini
• hormon rasta: patuljasti rast i
gigantizam

Slika 27. Endokrini sustav

 NADBUBREŽNE
ŽLIJEZDE
kora: kortikosteroidi
srž: adrenalin i
noradrenalin

ŠTITNJAČA
tiroksin; kretenizam

GUŠTERAČA
inzulin i glukagon
 SPOLNE ŽLIJEZDE

● jajnici (ovariji):
estrogen i
progesteron
● testisi: testosteron
● razvoj primarnih i
sekundarnih spolnih
obilježja

Slika 28. Sekundarne spolne karakteristike

 KORISNI MATERIJALI
Ken Hub – learning human anatomy
https://www.kenhub.com/en/dashboard
3D brain
https://www.brainfacts.org/3d- Netter’s anatomy
brain#intro=true https://www.netterimages.com/
HVALA NA PAŽNJI!
Imate li pitanja?

Marijana Arbunić
marijana510@gmail.com

CREDITS: This presentation template was

created by Slidesgo, including icons by
Flaticon, and infographics & images by
Freepik
Please keep this slide for attribution