II.

SEMESTAR

PREGLED OSNOVNIH
ALGEBARSKIH
STRUKTURA
Marijana Arbuni

UVOD
Algebra je jedna od osnovnih grana matematike. Ona se bavi algebarskim
operacijama, tj. prouvanjem algebarskih struktura. Pritom priroda samih
elemenata skupa na kojemu se izvode spomenute algebarske operacije nije od
primarne vanosti. Primarni je cilj prouavanje samih algebarskih operacija.

DEFINICIJA 1.1.:
Postoje dvije vrste algebarskih operacija:
1. unutarnja mnoenja:
Neka je

neki neprazan skup. Svako preslikavanje

u :S S S

nazivamo unutarnjim mnoenjem ili binarnom operacijom na

S .

( x , y ) S S u ( x , y ) x y ili xy S Dakle, binarna operacija je raun koji

ukljuuje dvije ulazne vrijednosti (ureeni par) iz Kartezijevog
produkta nekog skupa sa samim sobom i preslikava ih u jednu
vrijednost. Dobivena vrijednost mora pripadati tom istom skupu (npr.
zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje realnih brojeva).
Ovu operaciju moemo oznaiti na vie naina:

x+ y , xy , x y
2. vanjska mnoenja:
Neka je

neprazan skup i

preslikavanje

v : S S

neki drugi neprazan skup. Svako

nazivamo vanjskim mnoenjem na S

elementima iz (npr. mnoenje vektora skalarom).

Kartezijev produkt ovih dvaju skupova je:

S= { ( , x )| , x S } Dakle, vanjsko mnoenje je sljedee

preslikavanje:

( , x ) S v ( , x ) x

DEFINICIJA 1.2.:
Neka je

neki neprazan skup. Algebarska struktura na

je skup

zajedno sa barem jednim unutarnjim i/ili barem jednim vanjskim mnoenjem koja
zadovoljavaju skup aksioma mnoenja.
Najvaniji predstavnici algebarskih struktura su:
1.
2.
3.
4.

grupe: 1 unutarnje mnoenje

prsteni i polja: 2 unutarnja mnoenja
vektorski prostori: 1 unutarnje i 1 vanjsko mnoenje
algebre: 2 unutarnja i jedno vanjsko mnoenje

DEFINICIJA 1.3.:
S S . Neka je

Relacija na skupu S je svaki podskup Kartezijevog produkta

S S

S . Ako je ureeni par

relacija na

(a , b) , kaemo da je a u

ab .

relaciji sa b i piemo

Posebna svojstva relacija su:

1. refleksivnost:

( a S)(a a)

(npr. relacija =,

a=a )

( a , b S)(a b b a) (npr. relacija =,

2. simetrinost:

a=b b=a

)
3. antisimetrinost:

( a , b S)(a b ib a a=b)

(npr. relacija ,

a b ib a a=b )
4. tranzitivnost:

( a , b , c S)( a b i b c a c)

(npr. relacija ,

a<b i b< c a<c )

Ako neka relacija ima svojstva pod 1., 2. i 4., kaemo da je
ekvivalencije na
Neka je

i oznaavamo je s

relacija

relacija ekvivalencije na

i neka je

a S . Klasu

ekvivalencije elementa a po relaciji ~ u oznaci [a] definiramo sa:

[ a ] ={ x S : x a }
[a] .

Oito je da je

TEOREM 1.1.:
Neka su

proizvoljni elementi iz

S . Tada je

[ a ] [ b ] = ili

[ a ] =[ b] .

DOKAZ:
Neka su

a,bS.

Ako je

[ a ] [b] tada c S takav da je c [ a ] [ b] .

Neka je sada

x [a] . Iz toga proizlazi da je

x a . Kako je

c [ a ] [ b ] c [ a ] c a . Po svojstvu simetrinosti vrijedi da

tranzitivnosti slijedi da je
Kako je

x c

budui da je

c [b] , to povlai da je

tranzitivnosti slijedi da je
Slino se pokae da je

c a a c . Iz

x ai a c .

c b . Budui da je

x c

x [ b] . Dakle

x b , to znai da je

c b , iz

[ a ] [b] .

[ b ] [a] , to u konanici znai da je [a]=[b] .

Dakle, relacija ekvivalencije na nekom skupu odreuje particiju tog skupa na

disjunktne klase ekvivalencije (klase koje nemaju zajednikih elemenata).

DEFINICIJA 1.4.:
Skup svih klasa ekvivalencije skupa

S/

oznaavamo sa

q: SS/

po relaciji ekvivalencije

i nazivamo kvocijentni skup skupa S po ~. Preslikavanje

definiramo sa

q ( a )=[a ] naziva se kvocijentno preslikavanje. To

preslikavanje je surjektivno (za svaki lan iz kodomene postoji neki lan u

domeni koji se preslikava u njega).
Primjer iz svakodnevnog ivota: Neka je

skup svih automobila, a relacija

ekvivalencije neka bude definirana s jednake je boje kao i. Tada klasa

ekvivalencije [a] moe biti skup svih zelenih automobila, a

S/

skup svih boja.

PRIMJER 1.1.:
Neka je

S=Z

m N . Definirajmo relaciju

na skupu cijelih brojeva

Z . Za

a,bZ

(kongruencija modulo m)

definiramo

b m( ab ) , tj . k Z t . d . je ab=km

Ovu relaciju moemo zapisati i kao:

a b (mod m)
To znai da je razlika dvaju cijelih brojeva
brojem m, tj. da cijeli brojevi

a,b

a,b

djeljiva sa danim prirodnim

daju jednaki ostatak pri dijeljenju s m.

Ispitajmo svojstva ove relacije kako bi se uvjerili da je ona uistinu relacija

ekvivalencije:
1. REFLEKSIVNOST:

( a Z)(a

a)

aa=0 m ,

jer je

m( aa) .

tj.

2. SIMETRINOST:

(a , b Z)(a
takav da je
da je i

bb

a) Ako je

b m( ab) , tada

ab=km . Ovo moemo zapisati i kao

k Z , vrijedi da je

mba , pa je

k Z

ba=km . Budui
a .

3. TRANZITIVNOST:

(a , b , c Z)(a

m(bc) , tada

bib

ca

k , l Z

c) Ako su

takvi da je

ab=km

c m(ab)

bc=lm .

( ab ) + ( bc )=km+lm=( k +l ) m=ac Iz ovoga proizlazi da je a

c .

Kovecijentni skup ove relacije je:

Z /

={ [ 0 ] , [ 1 ] , , [ m1 ] }

Npr.

Z /

= {[0 ] , [ 1 ] }

[ 0 ] je skup svih elemenata cijelih brojeva koji daju ostatk 0 pri djeljenju s 2, dok
je

[ 1 ] skup svih cijelih brojeva koji daju ostatk jedan pri dijeljenju sa dva.

Budui da relacija ekvivalencije odreuje particiju skupa na disjunktne skupove,

treba vrijediti da je unija ovih dvaju kvocijentnih skupova ckup cijelih brojeva.

Z =[ 0 ] [ 1 ] ={ ,4,2,0,2,4, } { ,3,1,0,1,3, }

OSNOVNE ALGEBARSKE STRUKTURE

DEFINICIJA 1. 5.:
Neka je
skupu

G
G

neprazni skup. Binarna operacija (ili unutarnje mnoenje) na

je svako preslikavanje

svakom ureenom paru

c= (a , b) G

:G G G . Dakle, binarna operacija

( a , b ) G G

pridruuje tono jedan element

koji nazivamo rezultatom binarne operacije na paru

(a , b) .

DEFINICIJA 1. 6.:
Binarnom operacijom

na nepraznom skupu

zadana je algebarska

struktura koju nazivamo grupoidom. Dakle, grupoid je ureeni par

se sastoji od nepraznog skupa

i binarne operacije

(G ,)

koji

PRIMJER 1. 2.:
1. Neka je

G=N , Z , Q , R , C

( a , b )=a+b

i neka je binarna operacija definirana kao

standardno zbrajanje. Svi ovi skupovi su uz ovu binarnu

operaciju grupoidi:

N ,+

Z ,+

Q ,+
, jer je zbroj dvaju brojeva iz nekog skupa

R ,+

C ,+

takoer iz tog istog skupa.

2. Slino, spomenuti skupovi su grupoidi i uz binarnu operaciju standardnog
mnoenja

( a , b )=a b . Meutim,

N ,+

su razliiti grupoidi jer su na

njima definirane razliite operacije.

3. Neka je

bilo koji skup i

u S). Na skupu

SS

F ( S )= { f f :S S } S S

promatramo binarnu operaciju

( f , g )=g f danu sa

( g f )( x )=g ( f ( x ) ) , x S

( SS , )

je grupoid.

(sva preslikavanja iz S

NAPOMENA: Rezultat binarne operacije na paru

(a , b)

obino piemo

a+b ,a b , a b , ab
a u apstraktnim razmatranjima obino indentificiramo

( a , b ) a b ab

DEFINICIJA 1. 7.:
Neka je

( G , )

grupoid i

a , b S . Ako je

ab=ba

onda kaemo da

komutiraju. Nadalje, ako vrijedi

ab=ba , a ,b G
onda kaemo da je operacija komutativna, tj. da je

( G , )

komutativan ili

Abelov grupoid (komutativnost je dodatno svojstvo).

PRIMJER 1. 3.:

Grupoidi

N ,+

C ,+

Grupoid

( SS , )

uz standardno zbrajanje i mnoenje su komutativni grupoidi.

nije komutativan.

DEFINICIJA 1.8.:
Neka je

( G , )

grupoid i

A G . Kaemo da je skup

a,b A

grupoid s obzirom

a b A . Jo

na operaciju

nasljeenu iz G ako za sve

kaemo da je

zatvoren s obzirom na tu operaciju, odnosno da je

podgrupoid od

( G , ) .

PRIMJER 1. 4.:

vrijedi

( A , )

Kako je

Z ,+

grupoid i

obzirom na operaciju

N ,+

N Z , tada
nasljeenu iz

moemo smatrati grupoidom s

Z , tj. podgrupoidom od

Z ,+
.

DEFINICIJA 1. 9.:
Polugrupa je grupoid

( G , )

kod kojega je operacija

asocijativna, tj.

vrijedi:

( a , ( b , c ) )=a ( b c )=( a b ) c= ( ( a , b ) , c ) , a , b , c G
ab ( c )=a ( bc ) =abc
NAPOMENA: U polugrupi ima smisla pojam potencije. Definiramo:
n

a1 a , a2 aa , an +1=an a , am an=am +n , ( am ) =am n

PRIMJER 1. 5. :

Grupoidi

N ,+

C ,+

(uz standardno mnoenje i zbrajanje) su (komutativne)

polugrupe. Grupoid

( SS , )

je nekomutativna polugrupa. Taj je grupoid

asocijativan jer vrijedi:

h ( g f )=( h g ) f =h g f

DEFINICIJA 1. 10.:
Monoid je polugrupa

( G , )

u kojoj postoji element

eG

takav da vrijedi

ea=ae=a , a G
Element

nazivamo jedinica ili neutralni element ili jedinini element.

Ako je binarna operacija dodatno i komutativna onda govorimo o komutativnom

monoidu.
Za neku algebarsku strukturu mogu postojati samo lijeve, tj. desne jedinice.

NAPOMENA: svaki monoid ima tono jedan jedinini element.

DOKAZ: Pretpostavimo da postoje 2 jedinina elementa

e 1 i e2

. Budui

da su oba jedinini elementi, vrijedi:

e 1 a=a e 1=a , a G
e 2 a=a e2=a , a G
Stavimo u prvu jednadbu da je

a=e 2 , i u drugu da je

a=e 1 . Iz toga e

e 1=e 2 .

proizai da je

PRIMJER 1.6.:
N ,+

U polugrupi

( N , )

nema neutralnog elementa (jer nula nije ukljuena), dok je u

to broj 1, pa je

( N , )

(komutativni) monoid. Skup cijelih, racionalnih,

realnih i kompleksnih brojeva s operacijom standardnog zbrajanja i mnoenja su

komutativni monoidi s neutralnim elementom 0 za zbrajanje i 1 za mnoenje.

( SS , )

Polugrupa
definirano s

ima neutralni element i to je preslikavanje

e ( x )=x , x S

e: SS ,

(identino preslikavanje ili identiteta) . Ta

polugrupa je (nekomutativni) monoid.

( e f ) ( x )=e ( f ( x ) )=f ( x )

( f e ) ( x )=f ( e ( x ) )=f ( x )

DEFINICIJA 1.11.:
Grupa je monoid

( G , )

kod kojeg za svaki

a G

postoji jedinstven

a1 G

sa svojstvom

a a1=a1 a=e
Element

nazivamo inverzom od

a . Grupa

Abelova grupa ako dodatno vrijedi da je

( G , )

je komutativna ili

ab=ba a , b G .

NAPOMENA: inverzni element od

1

( a1 ) =a

i vrijedi da je

( a1 )

DOKAZ:
1

u grupi

je jedinstven za svaki

a G

.
je inverz od

a1

pa imamo

a1 ( a1 ) =( a1 ) a1=e No, takoer je:

a1 a=a a1=e

PRIMJER 1.7.:
1.

Z ,+

je komutativna grupa. Neutralni element je

inverz od

jer je

0 , dok je

a+ (a ) =0 . Standardno oduzimanje je zbrajanje sa

suprotnim elementom.
2.

( R }, ) R

a1=

1
a

je komutativna grupa. Neutralni element je 1, dok je

inverz od

a , jer vrijedi da je

3. Nekomutativni monoid

( SS , )

a a1=1 .

nije grupa. U tom monoidu invertibilna su

samo ona preslikavanja koja su bijekcije. Jedino za bijekciju postoji

inverzno preslikavanje za koje vrijedi

f f 1=f 1 f =e
Neka je

B ( S ) ={f S S f je bijekcija } S Tada je

komponiranja nasljeenu iz

SS

B ( S)

s obzirom na operaciju

(nekomutativna) grupa. Tu grupu

nazivamo grupom permutacija od S.

4. Skup

Z m ={ 0,1, , m1 } , m N

+m
Zm , .

Npr. za

a+ m b

m=6

uz zbajanje

= ostatak pri dijeljenju

imamo

mod m

a+b

sa

je Abelova grupa

m .

Z 6 ={ 0,1,2,3,4,5 } . Neutralni element je 0.

Npr. suprotni element od 2 je 4 jer njihov zbroj podijeljen sa 6 daje 0 kao

ostatak.

5. Skup

}={ 1, ,m1 } , m N

Z =Z m

grupa ako i samo ako je

uz mnoenje

mod m

je Abelova

prost. Inae je komutativni monoid. Neutralni

element je 1.

NAPOMENA: Apstraktnu grupu

( G , )

binarnu operaciju mnoenje.

nazivamo multiplikativnom grupom, a

nazivamo recipronim elementom, a

G ,+

neutralni element jedinicom. Ako grupu zadamo kao

onda je nazivamo

aditivna grupa i podrazumijevamo da je Abelova. Neutralni element aditivne

grupe nazivamo nula (i oznaavamo sa 0), a inverzni element od
oznaavmo sa

i nazivamo suprotnim elementom.

PROPOZICIJA 1.1.:
Neka je

( G , )

grupa. Tada moemo definirati

1. invertiranje produkta:

( ab )1=b1 a1
DOKAZ:
Kako je

( ab )1 inverz od ab , vrijedi:

( ab ) ( ab )1 =( ab )1 ( ab )=e
U drugu ruku je:

( ab ) ( b1 a1 ) =a ( b b1) a1=a a1=e

( b1 a1 ) ( ab ) ==b1 b=e
pa je
1

b a =( ab )

zbog jedinstvenosti inverza.

2. pravilo skraivanja:

ac=bc a=b

ca=cb a=b

DOKAZ I. TVRDNJE:
: Neka je

a=b . Kada pomnoimo sve sa

dobivamo:

ac=bc .

ac=bc . Ako postoji

: Neka je

( ac ) c1= ( bc ) c1
NAPOMENA: Ako je

a G

elementa

ae=be

, mnoimo njime. Tada dobivamo:

a=b

prirodan broj onda se u grupi

(G ,)

definira potencija

sa

an a a
an ( a1 )

a0 e

PROPOZICIJA 1.2.1.:
U svakoj grupi vrijede sljedea pravila potenciranja za sve
m

1.

a a =a a =a

2.

( a m ) =a mn

a G

m ,n Z .

m+n

Specijalo vrijedi:
1

an =( an )

3. Ako je grupa komutativna, onda za sve

a , b G

vrijedi

( ab )n =an bn
Za nekomutativne grupe ovo ne vrijedi. Npr.

( ab )2= ( ab ) ( ab ) =abab Kako je ab=ba , imamo:

( ab ) ( ab )=a ( ba ) b=a ( ab ) b=aabb=a2 b2

NAPOMENA: Potencija

na a+ +a . Potenciji
Potenciji

a0 =e

u multiplikativnoj grupi odgovara u aditivnoj

an

odgovara u aditivnoj

(n ) a n (a )=( na ) .

u multiplikativnoj grupi odgovara u aditivnoj

0 a 0 .

Podebljana nula je neutralni element u aditivnoj grupi, dok je nepodebljana nula

element skupa cijelih brojeva.

PROPOZICIJA 1.2.2.:
Prethodna propozicija za aditivnu grupu glasi:
1.

ma+na= ( m+ n ) a

2.

m ( na )=( mn ) a

3.

n ( a+b )=na+ nb (ako je grupa

komutativna)

DEFINICIJA 1. 12.:
( G , )

Ako je grupa

konana, tj. ako skup G ima konano mnogo elemenata,

onda broj elemenata od

nazivamo red grupe i oznaavamo sa

|G| .

Prema redu grupe dijelimo na konane i beskonane.

DEFINICIJA 1.13.:
Neka je

H G

grupa i neka je

podgrupa grupe

G . Piemo

neprazan podskup. Kaemo da je

ako je grupa s obzirom na binarnu operaciju nasljeenu iz

H G , onda piemo

H G . Ako je

ima dvije trivijalne podgrupe: jedininu podgrupu

H <G . Svaka grupa

{ e } i podgrupu G .

PROPOZICIJA 1. 3.
Neka je
1.

grupa i

neprazan podskup od

je podgrupa od

da je

G .

onda i samo onda ako za sve

a,bH

a b1 H .

2. Presjek dviju ili vie podgrupa od

je opet podgrupa od

DOKAZ 1. TVRDNJE:
Ova tvrdnja se dokazuje u dva smjera.

Ako je

H G , onda

a,bH

vrijedi da je

a b1 H .

G .

vrijedi

HG

Neka je

a , b H . Budui da je

i neka su

b1 H , to znai da je zbog grupoidnosti i

je

a,bH

Ako

Treba pokazati da je
1. Neka je

aH

grupa, tj. podgrupa od

G . Dakle,

ujedno i element grupe

HG .
G .

b=a . Tada vrijedi

i neka je

grupa, ima inverz, pa

a b1 H .

a b H , onda je

vrijedi da je

a a1=e H

jer je

ima neutralni element.

2. Asocijativnost je nasljeena iz G.

3.

ima i inverz

a1

koji je isto element od

H .

NAPOMENA: Svojstvo 1. iz propozicije 1.3. za aditivne grupe glasi:

Neka je

G ,+

a,bH

grupa.

vrijedi da je

NAPOMENA: Neka je

vrijedi da je

Ako takav

je podrupa od

onda i samo onda ako za sve

ab H .

( G , )

grupa i

a G ,

a e . Ako za neki prirodni broj

a =e , onda najmanji takav

ne postoji kaemo da je element

nazivamo red elementa a.

beskonanog reda.

TEOREM 1.2. - LAGRANGE:

Neka je

HG

i neka je grupa

konana.

|H| (broj elemenata) je djeljitelj od |G| .

2. Za svaki a G , red od a je djeljitelj od |G| .
1. Red podgrupe

( G , )

Neka je

H G . Tada na skupu

komutativna grupa i neka je

moemo definirati relaciju

stavaljajui za

a , b G

a b a b1 H
Relacija

je relacija ekvivalencije:

1. REFLEKSIVNOST: Neka je
je

a G . Kako je

a a =e H , zakljuujemo da

a a .

2. SIMETRINOST: Neka su

a b1 H . Budui da je

a , b G
H

i neka je

a b . Iz toga proizlazi da je

grupa, postoji inverzni element koji je

H , tj. vrijedi:

takoer iz
1

( a b1 ) =( b1 ) a1=b a1 b a
3. TRANZITIVNOST: Neka su

a b1 H

a,b,cG

b c1 H . Budui da je

i neka je

a b

b c , dakle

grupa, zatovrena je na

operaciju mnoenja pa je

( a b1 ) ( b c1 )

Zbog komutativnosti grupe

G , pa tako i podgrupe

imamo:

a ( b b1) c 1=ae c1=a c 1

Neka je za

a G

sa

[ a ] = { x Gx a }
oznaena klasa ekvivalencije generirana sa

a . Tada je

[ a ] =aH={ ay y H }
Dakle, ako je
s

b [ a ] b a b a1= y H . Kada prethodnu jednakost pomnoimo

a , dobijemo sljedee

( b a1 ) a= ya=ay=b ( a1 a )=b

b=ay aH .

To znai da je

G /

Kvocijentni skup

oznaavamo sa

G / H= {aH a H }
Ovaj skup je kvocijentna grupa gupe G po podgrupi H.
Uz kvocijentnu grupu

G / H

prirodno povezujemo preslikavanje

p: G G / H
definirano sa

p ( a )=[ a ] =aH
koje zovemo prirodna projekcija grupe

na kvocijentnu grupu

G/ H .

PRIMJER 1.8.:
Neka je

G ,+

Z ,+ ,

a , b m Z

m N

H=m Z= { mkk Z } Z . Tada je

vrijedi da je

ab m Z . Pokaimo da je

mZ

m Z Z , tj.

zaista podgrupa od

Z .
Ako su

a=mk 1 i

a , b m Z , onda je

b=mk 2 . Sada je

ab=a+ (b )=mk 1+ ( m k 2 )=m ( k 1k 2 ) mZ m Z Z

Kvocijentna grupa je

Z / m Z={ [ k ] k Z }= {k + m Zk Z }

HOMOMORFIZMI I IZOMORFIZMI GRUPA

DEFINICIJA 1.14.:
Neka su

( G ,G )

( H , H )

grupe. Preslikavanje

grupa ako je ispunjeno:

f ( aG b )=f ( a ) H f ( b ) , a , b G

f :G H

je homomorfizam

PRIMJER 1.9.:

( G ,G )

1. Neka su

( H , H )

f :G H

preslikavanje

grupe i neka je

e 2 jedinica u

H . Tada je

dano sa:

f ( a )=e 2 homomorfizam. Takav

naziva se trivijalni ili nul-

homomorfizam.
2. Neka je

( H , )

G H . Tada je inkluzija

grupa i neka je

i:G H

dana sa

i ( a )=a , a G homomorfizam. Ovo preslikavanje nam zapravo govori da

G

je svaki element podskupa

3. Neka je

R ,+
( G ,G )=

R
( ,)
i
( H , H )=

f ( x )=e x , x R Tada je
f ( x + y )=e

x+ y

ujedno element skupa

H .

f : R R dano sa

homomorfizam, jer je

=e e =f ( x ) f ( y ) , x , y R

PROPOZICIJA 1.4.:
Ako je

f :G H

1. Ako je
Neka je

homomorfizam grupa onda vrijedi:

e 1 jedinica u
a G . Ona je

f ( e1 )=e2

G , onda je

jedinica u

f ( a ) H . Sada vrijedi:

e 2 f ( a )=f ( a )=f ( a e 1 ) Budui da je

homomorfizam, imamo:

f ( e1 ) f ( a )=e2 f ( a ) f ( e 1) =e 2
2.

( f ( a ) )1=f ( a1 )
Neka je

a G . Iz 1. slijedi da je

e 2=f ( e1 ) .

e 2=f ( e1 ) =f ( a a1 )=f ( a ) f ( a1 ) Sada imamo sljedee

( f ( a ) )1=( f ( a ) )1 e 2=( f ( a ) )1 f ( a ) f ( a1 )=e 2 f ( a1 )=f ( a1 )

PROPOZICIJA 1.5.:
f :G H

Neka je

homomorfizam grupa.

1. Skup

J ( f )=Ker ( f ) { a G: f ( a )=e } je podgrupa gupe

G . Jezgra e biti podgrupa ako i

Pokaimo da je jezgra podgrupa od

i naziva se jezgrom

f .

homomorfizma

samo ako

a , b J ( f )

vrijedi da je

a b1 J ( f ) . Budui da su i

H .

iz jezgre, moraju se preslikati u neutralni element grupe

f ( a )=e 2
f ( b )=e 2
1

f ( a b1 )=f ( a ) f ( b1 )=f ( a ) ( f ( b ) ) =e2 e1

2 =e2
Iz ovoga proizlazi da je jezgra podgrupa od
2. Slika homomorfizma

G .

S ( f ) = ( f ) { y H : ( a G ) y =f ( a ) } je podgrupa grupe
Pokaimo da je slika podgrupa od
mora biti iz

G . Neka su

H .

x , y S . Tada i

xy

S .

x S ( f ) ( a G ) ( f ( a ) =x )
y S ( f ) ( b G ) ( f ( b )= y )
Dakle
1

x y 1=f ( a ) ( f ( b ) ) =f ( a ) f ( b1 )
Budui da je
proizlazi da je

homomorfizam, konano imamo

f ( a b1 )

iz ega nam

x y 1 S ( f ) , to znai da je slika uistinu podgrupa od

G .

DEFINICIJA 1.15.:
f :G H

Neka je

homomorfizam grupa.

Ako je homomorfizam

surjekcija, onda ga nazivamo epimorfizmom.

Ako je homomorfizam

injekcija, onda ga nazivamo monomorfizmom.

Ako je homomorfizam

bijekcij, onda ga nazivamo izomorfizmom

grupa. U tom sluaju kaemo da je grupa

piemo

izomorfna grupi

jer

G H .

Homomorfizam

: G G

G .

naziva se endomorfizam grupe

Bijektivni endomorfizam naziva se automorfizmom.

NAPOMENA: Monomorfizam

f :G H

nazivamo jo i ulaganje

je

G S ( f ) H

PROPOZICIJA 1.6.:
F :G H

Neka je

homomorfizam grupa.

1.

je epimorfizam grupa ako i samo ako je

2.

je monomorfizam grupa ako i samo ako je

NAPOMENA: Da bi pokazali da je

f :G H

S ( f ) =H .
J ( f )= { e G }

izomorfizam grupa treba pokazati da

je
1.

2.

J ( f ) {e G }

3.

homomorfizam

S ( f ) =H

surjekcija, tj.

PROPOZICIJA 1. 7.:
1. Ako su
je i

f :G H

g f :G K

2. Ako ej

f :G H

grupa.

KOROLAR 1.1.:

g :H K

homomorfizmi (izomorfizmi) grupa, onda

homomorfizam (izomorfizam) grupa.

izomorfizam grupa, onda je i

f 1 : H G

izomorfizam

Relacija

izomorfnosti meu grupama je relacija ekvivalencije.

Pokaimo to.
1.

HH

2.

H G G H

3.

G H

jer postoji izomorfizam

jer postoji izomorfizam

H K G K

NAPOMENA: Dvije grupe

izomorfizam

i: H H ,

f : H G

f :G H

jer iz

i ( x )=x
f

:HG .

f : H K g f :G K .

su izomorfne ako postoji barem jedan

f : G H . Grupe koje su meusobno izomorfne ne razlikujemo, tj.

smatramo da su jednake.

PRIMJER 1.10.:
1. Neka je

( H , )

grupa i neka je

G H . Tada je inkluzija
i: H H

monomorfizam. Posebno, identiteta

i:G H

je izomorfizam (injekcija i

surjekcija).
2. Za svaki
3. Neka je

m N , skup ...

R ,+
( G ,G )=

( H , H )=( R , )

f ( x )=e x , x R Tada je

f : R R

dano sa

monomorfizam jer je

J ( f )= { 0 }
f

nije epimorfizam jer je

+=( 0, ) R
S ( f )=R

Ako suzimo kodomenu, tj. ako uzmemo da je

+ ,

R
,
( H , H )=

epimorfizam, tj. izomorfizam. Inverzno preslikavanje

postaje

+ R
f 1 : R , dano je sa

+
f 1 ( x )=ln x , x R
To preslikavanje je takoer izomorfizam grupa

+ ,

R ,+
.

PRSTEN. POLJE.
DEFINICIJA 1.16.:
P

( P ,+ , ) koja se sastoji od nepraznog skupa

Ureenu trojku

i dvije binarne

operacije nazivamo prstenom ako je ispunjeno:

1.

P ,+

2.

( P , )

je Abelova grupa.
je polugrupa

3. distributivnost:

( a+b ) c=ac +bc ( desna distributivnost )

a ( b+ c ) =ab+ ac ( lijeva distributivnost )

Prsten je komutativan ako dodatno vrijedi da je

ab=ba , a ,b P

( P ,+ , ) je prsten s jedinicom ako postoji element 1P P

takav da je

1P a=a 1P =a , a P
0P

NAPOMENA: S

oznaavamo neutralni element grupe

oznaavamo inverzni (suprotni) element od

jedinicom

P= { 0P }

1P =0 P , tada je

Dogovorno je

jae od

P ,+
,as

P ,+
. Ako je u prstenu s

trivijalni prsten.

+ . Npr. imamo

ab+ ac ( ab )+(ac ) , a ne

a ( b+ c ) d .

PRIMJER 1.11.:
1. Skupovi

P=Z , Q , R ,C

su uz standardno zbrajanje i mnoenje prstenovi, i

to komutativni prstenovi s jedinicom.

2. ....
3. Neka je

bilo koji neprazni skup i

F=RS ={ f f : S R } (sve realne funkcije definirane na

S ). Onda je uz

operacije

( f + g )( x ) f ( x )+ g ( x ) i ( f g )( x )=f ( x ) g ( x )

komutativni prsten s

jedinicom, gdje je jedinica konstantna funkcija

e : S R , dana sa

e ( x )=1, x S . Nula u ovom prstenu je konstantna funkcija

dana sa
skupu S.
4. Neka je

n :S R

n ( x )=0 . Ovaj prsten nazivamo prstenom realnih funkcija na

P

skup svih polinoma u jednoj varijabli

koeficijentima. Onda je

s realnim

uz standardno zbrajanje i mnoenje polinoma

prsten s jedinicom, tzv. prsten polinoma.

PROPOZICIJA 1.8.:
U svakom prstenu

vrijedi:

1.

0 a=a 0=0

2.

a (b )=(a ) b=ab

3.

(a ) (b )=ab

KOROLAR 1.2.:
Ako je

prsten s jedinicom i ima barem dva elementa, onda je

0 1 .

DEFINICIJA 1.17.:
Za element

aP

desna) ako postoji

prstena s jedinicom kaemo da je invertibilan s lijeva (s

bP

takav da je

ba=1 ( ab=1 ) . Za element koji je

invertibilan i slijeva i zdesna kaemo da je invertibilan.

DEFINICIJA 1.18.:
Komutativni prsten s jedinicom

u kojem je skup

F =F {0 grupa s

obzirom na mnoenje nazivamo polje. Dakle, u polju svaki element

multiplikativni inverz.

PRIMJER 1.12.:

ima

1. Skupovi racionalnih, realnih i kompleksnih brojeva su uz standardno

zbrajanje i mnoenje polja.
2. Skup cijelih brojeva uz standardno mnoenje i dijeljenje nije polje jer
elementi razliiti od

nemaju multiplikativni inverz.

3. ...

DEFINICIJA 1.19.:
Za

kaemo da je potprsten prstena ako je i

operacije nasljeene iz
potprsten

prsten s obzirom na

P . Svaki prsten ima dva trivijalna potprstena:

{ 0 } i potprsten P .