NERVNI SISTEM

Nervni sistem, systema nervosum upravlja

zbivanjima u tijelu obavljajući:
-osjetnu i osjetilnu djelatnost
-motoričku djelatnost
-analizu primljenih podražaja i obavijesti
-pohranjivanje obavijesti ili pamćenje
Podjela živčanog sustava:
Morfološka: - središnji (pars centralis systematis
nervosi)
- periferni (pars peripherica
systematis nervosi)
Funkcionalna: - tjelesni (somatski ili voljni)
- autonomni (vegetativni)
Centralni nervni sistem
-mozak
-kičmena moždina
Izgrađuju ga živčane stanice (siva tvar)
i mijelinizirana živčana vlakna (bijela
tvar).
Stanice:
- nervne stanice (neuroni) i potporne
stanice (neuroglija)
Kičmena moždina, medulla
spinalis
-zaštićena u gornje dvije trećine
kičmenog kanala
-prihvaća se za kičmeni kanal
zupčastim svezama, ligamenta
denticulata
-oblaže je pia mater, arachnoidea
mater i dura mater
- između nježne i paučinaste ovojnice
– liquor cerebrospinalis
-završava na razini 2. slabinskog
kralješka
-intumescentia cervicalis,
intumescentia lumbosacralis
(zadebljanja kralježnične moždine od
kojih odlaze živci za ruke i noge) -
conus medullaris – završno suženje
Siva tvar, substantia grisea

- nakupina živčanih stanica

oblik slova H ili leptira
prednji (široki) rogovi (cornu anterius) sadrže motoričke stanice
stražnji (uži) rogovi (cornu posterius) sadrže osjetne stanice
rogovi su povezani prednjom i stražnjom spojnicom (commissura
anterior et posterior)
nervne stanice tvore središta ili centre, čiji nastavci odlaze u mozak ili
oblikuju korjenove moždinskih živaca za vrat, trup i udove
- između prednjeg i stražnjeg roga nalazi se lateralni rog (cornu
laterale) koja tvore autonomna središta za pražnjenje crijeva, središta
mokraćnih i spolnih organa
Bijela tvar, substantia alba
- sumijelinizirana nervnavlakna, tj. izdanci
stanica kore mozga i sive tvari kičmene
moždine
- izdanci stanica kore mozga tvore silazne
odvodne putove
- izdanci stanica sive tvari kralježnične moždine
tvore uzlazne dovodne putove
- funiculus anterior, lateralis et posterior – tri
vrpce bijele tvari na svakoj strani kralježnične
moždine
Nervni korijeni
- odsječci kralježnice, segmenta: 7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih,
5 križnih i 3 trtična
- iz njih izlazi 31 korijen moždinskih živaca (8 vratnih, 12 grudnih, 5
slabinskih, 5 križnih i 1 trtični
- kroz međukralježnjačke otvore izlaze živčani korijeni koje oblikuju
dva snopa: odvodni motorički prednji korijen (radix anterior) i
dovodni osjetni stražnji korijen (radix posterior)
- prednji korijen – motorička vlakna živčanih stanica smještenih u
kralježničnoj moždini
- stražnji korijen - osjetna vlakna stanica smještenih u moždinskim
živčanim čvorovima (spinalni gangliji, ganglia spinalia)
- cauda equina, konjski rep – snop završnih dijelova živčanih
korijena
Mozak, encephalon
- primozak s malim mozgom, srednji mozak, veliki mozak s međumozgom
- razvojno gledano:
- primozak (rhombencephalon) – produžena moždina
(myelencephalon)
- most i mali mozak (metencephalon)
- srednji mozak (mesencephalon)
- prednji mozak (prosencephalon) – međumozak (diencephalon)
- veliki mozak (telencephalon)
- njušni mozak (rhinencephalon)
Moždano deblo,
truncus encephali
- produžena moždina,
most, srednji mozak
Produžena moždina,
medulla oblongata
-nastavlja se na
kičmenu moždinu
-centralni kanal se
proširuje u rombičnu
jamu, fossa
rhomboidea
- siva tvar – jezgre
moždanih živaca
(IX,X,XI,XII); dišno
središte, središte
hranjenja, povraćanja,
-bijela tvar – uzlazni i silazni putevi
iz kičmene moždine u više dijelove
CNS i obrnuto
-fissura mediana anterior dijeli
produženu moždinu na lijevu i
desnu stranu
- formatio reticularis – mrežasta
tvorba – skupina nervnih stanica i
puteva koji povezuju motoričke i
osjetne sisteme moždine, malog
mozga i prednjeg mozga
g
a
Most, pons
t
-spaja produženu moždinu i srednji
a
mozak
- tvore ga poprečna vlakna,
osnovična brazda (sulcus basilaris)
i nuclei pontis
- jezgre V,VI,VII,VIII kranijalnog
Mali mozak,
cerebellum
-dvije polutke,
hemispherii
-crv, vermis
-cortex i corpus
medullare
- Tri pukotine na
polutkama: prva (fissura
prima), vodoravna
(fissura horizontalis),
stražnja (fissura
posterolateralis)
Srednji mozak
- povezuje most s
međumozgom
- bazni dio,pokriv i krov
između kojih je vodovod
(aqueductus)
- bazni (osnovični) dio
obuhvaća moždane krakove
(pedunculi cerebri) – snopovi
živčanih vlakana iz kore
mozga
- pokriv – sadrži jasno i
nejasno ograničene jezgre
(crna, crvena i jezgre živaca
pokretača oka)
- krov, tectum –
četverokvržna krovna ploča
(gornji i donji par kvržica)
Prednji mozak
- Veliki mozak (cerebrum) i
međumozak(diencephalon)
Međumozak
-brežuljak, podbrežje,nadbrežje i
sredobrežje
Brežuljak, thalamus
- siva masa nervnih stanica
- središte pokretanja i osjeta
-prijenosna postaja za osjetne
poruke na putu prema kori
mozga
Podbrežje, hypothalamus
- ispod thalamusa, središnje
mjesto za osjetne poruke
- reagira preko autonomnog
nervnog sistema, hipofize i
Veliki mozak,
cerebrum
- dvije polutke, hemispherii
odijeljene pukotinom
sulcus
fissurom longitudinalis centralis
- žuljevito tijelo corpus
callosum na dnu pukotine
povezuje polutke
- svaka polutka ima četiri
režnja:
- čeoni režanj (lobus
frontalis)
- sljepoočni režanj
fossa
(l. temporalis) lateralis
- tjemeni režanj (l.
parietalis)
- zatiljni režanj (l.
-sulcus centralis, brazda
koja odjeljuje čeoni od
tjemenog režnja
-fossa lateralis, jama koja
odjeljuje čeoni i tjemeni od
sljepoočnog režnja
-lobus insularis, otočni
režanji u jami
- siva tvar (moždana kora) i
bijela tvar
Moždana kora,cortex Penfieldov homunculus
cerebri
-nakupina tijela nervnih
stanica raspoređenih u 6
slojeva (Brodmannova polja)
-moždana središta ili centri –
područja odgovorana za
određene pokrete ili osjete,
smještena na suprotnoj strani
od strane tijela u kojoj djeluju
-dio kore ispred sulcusa
centralisa upravlja motorikom,
a dio iza upravlja osjetima
-moždane vijuge (gyri), brazde
(sulci)
- gyrus praecentralis - vijuga
ispred sulcusa centralisa -
primarna motorička središta
 sulcus
centralis

- sekundarna središta
upravljaju s po nekoliko
primarnih središta
1
- gyrus postcentralis – 2
primarna osjetna
središta
- sljepoočni režanj – 3 4
slušna središta
-zatiljni režanj - vidna
središta, sekundarna
spoznajna središta
1 – g. praecentralis – motoričko središte
- njušni dio mozga,
2 – g. postcentralis – osjetno središte
rhinencephalon – na
osnovici mozga 3 – slušno središte
4 – vidno središte
Bijela
moždana tvar
-nervna vlakna:
prijenosna,
združujuća i
spojna
-prijenosna –
aferentna i
eferentna
-združujuća –
spajaju dijelove
kore iste polutke
-spojna –
povezuju lijevu i
desnu polutku
- bazalne jezgre
(nuclei basales) –
nakupine sive
tvari u dubini
Obrubni (limbički) sistem
- vanjski luk – pojasna vijuga
(gyrus cinguli)
- unutarnji luk – hippocampus
-svod (fornix)
- odgovoran za samoodržanje i
unutarnje porive
Putevi središnjeg živčanog sustava
- osjetilni (senzorički), osjetni (senzibilni) i pokretački (motorički )
- osjetilni vode od osjetila (oko, uho, nos) do središnjeg živčanog sustava
- tractus opticus – vidni put
- tractus acusticus – slušni put
- tractus vestibularis – statički put
- tractus olfactorius – njušni put
- tractus gustatorius – okusni put
- osjetni – vode podražaje primljene receptorima do moždanih središta
- pokretački – započinju u kori mozga i završavaju na efektorima -
mišićima, upravljaju djelovanjem mišića i organa
- svjesni (voljni, piramidni, tractus corticospinalis) i nesvjesni
(ekstrapiramidni) motorički putovi
Moždane klijetke (ventriculi
cerebri)
-4 šupljine ispunjene
cerebrospinalnom tekućinom
-ventriculus lateralis – 1 u svakoj
moždanoj polutci, spojene
otvorom s 3. klijetkom)
- ventriculus tertius – 3. klijetka
okružena talamusom i
hipotalamusom
- ventriculus quartus – 4. klijetka,
oblikuju je produžena moždina,
most i mali mozak
Moždane ovojnice,
meninges
- štite središnji živčani sustav i
izlazišta živaca
- tvrda (dura mater)
- paučinasta (arachnoidea
mater)
- nježna (pia mater)
- falx cerebri – duplikatura dure
u središnjoj ravnini između
dvije polutke
- tentorium cerebelli –
duplikatura dure između
velikog i malog mozga
- pia mater u moždanim
klijetkama tvori plexus
choroideus koji izlučuju