ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA CNS-A II

CEREBELLUM I DINECEPHALON

DOC. DR SC. ELDAN KAPUR

CEREBRUM
Volumen od 750 ccm do 2100 ccm
Sadri gotovo 98% nervnog tkiva u
ljudskom tijelu
Prosjena teina oko 1.4 kg

Cerebrum
Cerebellum
Diencephalon
Mesencephalon
Pons
Medulla oblongata

 Cerebellum

Drugi najvei dio mozga

Koordinira motornu aktivnost
2 hemisfere i centralni dio - vermis
Pokriven cerebelarnim korteksom

Cerebellum
Lociran dorzalno od ponsa i medullae oblongatae, a
ispod okcipitalnih renjeva velikog mozga
Sa modanim stablom gradi etvrtu modanu komoru
Sa mostom i produenom modinom gradi angulus
pontocerebellaris u kojem se nalazi osam kranijalnih
ivaca i odreene krvne ile najee mjesto
patolokih procesa u stranjoj lubanjskoj jami
Smjeten u stranjoj lubanjskoj jami
ini 11% modane mase

Anatomija cerebelluma
Dvije bilateralno simetrine hemisfere povezano
medijalno neparnim dijelom zvanim vermis ili crv
malog mozga
Povrina pomou brazdi (sulci cerebelli) podjeljena na
transverzalne vijuge oznaene kao foliae cerebelli
Svaka
hemisfera
podjeljena
na
tri
renja:
flokulonodularni, prednji i stranji
Graa siva masa (cortex et nuclei cerebelli) i bijela
masa (aferentni i eferentni putevi koji prolaze kroz
pedunkule)
Pedunculli cerebellares ga povezuje sa susjednim
dijelovima CNS-a (donji sa produenom modinom,
srednji sa mostom i gornji sa srednjim mozgom)

Mali mozak (cerebellum) je glavni koordinator miine aktivnosti, a igra i veoma vanu
ulogu u procesima motornog uenja. On usklauje kontrakcije pojedinih miia unutar i
izmeu odgovarajuih miinih grupa modulirajui njihove reakcije, tako to regulie i
gradira miini tonus. Osim toga, cerebellum uestvuje i u odravanju ravnotee, te na
nesvjesnom nivou obrauje senzibilne informacije vezane za trenutnu motornu aktivnost.
Uz gore pobrojano, najnovija istraivanja ukazuju na mogunost da mali mozak uestvuje
i u nekim kognitivnim funkcijama. Smjeten je u stranjoj lubanjskoj jami ispod
potiljanih renjeva velikog mozga, a iza modanog stabla sa ijim je sastavnim
dijelovima povezan pomou tri para svojih krakova (pedunculi cerebellare superiores,
medii et inferiores). Kod odraslog ovjeka teina mu varira od 130 150 grama.

Mali mozak se, na osnovu nekoliko kriterija

dijeli na tri razliita naina:
Longitudinalno posmatran, mali mozak ima
jedan mediosagitalni dio (vermis cerebelli) i
dvije simetrine polovine (haemispheria
cerebelli).

Transverzalno posmatran, cerebellum se

sastoji od tri renja. Svaki od njih ine
odgovarajui dijelovi vermisa i hemisfera.

3
1

Lobus flocculonodularis je najmanji reanj

malog mozga. On je filogenetski najstarija
cerebelarna struktura, pa se jo naziva i
4
archicerebellum. Posjeduje reciprone veze
sa vestibularnim jedrima zbog ega se naziva i
vestibulocerebellum. Glavna funkcija ovog
dijela malog mozga jeste odravanje ravnotee
1. mali mozak 2. srednji mozak
i poloaja tijela, zahvaljujui prije svega uticaju
3. modani most 4. produena modina
na aksijalnu muskulaturu.
Lobus anterior zauzima dio gornje strane malog mozga. Lobus anterior je
filogenetski mlai dio malog mozga, pa se jo naziva i paleocerebellum.
Prima eksteroceptivne i proprioceptivne informacije iz kimene modine zbog
ega se naziva i spinocerebellum. Ukljuen je u regulisanje miinog tonusa.

Lobus posterior je najvei reanj malog mozga. On obuhvata cijelu donju i

dvije treine gornje strane malog mozga. Lobus posterior je filogenetski
najmlai dio malog mozga, pa se jo naziva i neocerebellum. Prima
aferentna vlakna iz cerebralnog korteksa preko relejnih jedara u bazilarnom
dijelu ponsa zbog ega se naziva i pontocerebellum (u anglosaksonskoj
literaturi zovu ga cerebrocerebellum). Vaan je kod planiranja i
programiranja pokreta tijela i udova, naroito pokreta ake.

Cerebellum - Lobusi

Diencephalon

Diencephalon

THALAMUS

EPITHALAMUS

METATHALAMUS

SUBTHALAMUS

HYPOTHALAMUS

Diencephalon
Integrira senzorne informacije i
motorne komande
Thalamus, epithalamus,
metathalamus, subthalamus i
hypothalamus

Pinealna lijezda
Hipofiza

Diencephalon
Meumozak je dio mozga koji lei iznad mezencefalona, a izmeu obje hemisfere velikog
mozga. Njegovu centralnu upljinu ini trea modana komora. Sastoji se od: talamusa,
hipotalamusa, subtalamusa, epitalamusa i metatalamusa.

4
3

Talamus (1) je najvea struktura

meumozga. Ovalnog je oblika. Desni i
lijevi talamus omeuju treu modanu
komoru. Ima brojne funkcije u osjetnom i
motornom sistemu.
Hipotalamus (2) je dio meumozga koji
lei ispod talamusa. Gradi pod tree
komore. Povezan je morfoloki i
funkcionalno sa hipofizom (3), pomou
peteljke ili infundibuluma (4). Ima
znaajnu ulogu u endokrinom sistemu, a
u njemu su i mnogobrojni centri vezani
za regulaciju apetita, sitosti, ei,
termoregulaciju itd.
Subtalamus se nalazi ispod talamusa,
a
lateralno
od
hipotalamusa.
Predstavlja,
morfoloki
produetak
srednjeg mozga.

Thalamus
Parna, ovalna struktura sa
dva kraja i etiri zida
Sadri 5 skupina jedara
anteriornu, lateralnu,
medijalnu, intralaminarnu
i retikularnu
Jedra su povezana sa
modanim korteksom

1
Epitalamus predstavlja stranji dio
meumozga. Gradi stranji zid tree
komore. Njemu je pridodata i mala
lijezda nazvana epifiza.

3
2

Epifiza (glandula pinealis) je mala

lijezda koja po obliku podsjea na
iarku bora, po emu je i dobila ime (lat.
pinus bor). Opisana je u poglavlju o
endokrinim lijezdama.
Metalamus ine dva izboenja nazvana
koljenasta tijela (medijalno i lateralno).
Ova izboenja se nalaze lateralno od
srednjeg mozga. U metatalamusu se
nalaze strukture vezane za vidni i sluni
sistem.

1. Epitalamus
2. Epifiza
3. Metatalamus

Strukture Hypothalamusa
(Lei ispod thalamusa)
Mamilarna tijela
Infundibulum

Tuberalna area

Ogranien naprijed sa chiasma opticum, lateralno sa

tractus optici, a straga sa corpora mammillaria

Funkcije hypothalamusa
1.
2.
3.

4.

Kontrolira autonomne funkcije

Koordinira aktivnost nervnog i endokrinog sistema
Secernira hormone:
antidiuretski hormon (ADH) - nucleus supraopticus
oxytocin (OT) - nucleus paraventricularis

Uestvuje u emocionlnim i bihejvioralnim odgovorima:

Centar za hranjenje (glad)
Centar za uzimanje vode (e)
5. Koordinira voljne i autonomne funkcije
6. Regulira tjelesnu temperaturu:
preoptika area
7. Kontrolira circadijane ritmove (ciklus dan-no):

nucleus suprachiasmaticus

Hipotalamika jedra

lijezde sa unutranjim luenjem

Glandulae endocrinae
Endokrine lijezde stvaraju sloena
hemijska jedinjenja, hormone, koje
direktno ubacuju u krv, jer nemaju
izvodne kanale. U endokrine lijezde
spadaju:
hipofiza,
epifiza
ili
pinealna lijezda, titna lijezda,
paratireoidne
lijezde
i
nadbubrene lijezde.
Osim gore navedenih organa,
postoje elije koje stvaraju hormone,
a ine manje komponenete drugih
organa ili organskih sistema. To su
Langerhansova ostrvca u guterai,
pojedine elijske grupe u sastavu
probavnog sistema, te folikularne i
lutealne elije u jajniku i intersticijske
elije u testisu.

Hipofiza (hypophysis s. glandula pituitaria) predstavlja glavnu endokrinu lijezdu

koja je nadreena gotovo svim ostalim endokrinim lijezdama. Lei u turskom sedlu
na gornjoj strani trupa sfenoidalne kosti. Ima veoma vane odnose sa kavernoznim
sinusima, unutranjim karotidnim arterijama, modanim ivcima (III, IV, V1 i VI) te
vidnim ivcima i njihovim krianjem. Zato patoloki procesi na hipofizi, prvenstveno
tumori mogu biti praeni brojnim simptomima, zbog zahvatanja susjednih struktura.
Mada je teka svega 0,5 grama, ona je od izuzetnog funkcionalnog znaaja. Hipofiza
ima dva osnovna dijela: glandularni i neurogeni. Glandularni dio se zove
adenohipofiza, a neurogeni je poznat pod nazivom neurohipofiza.

Hipofiza je funkcionalno povezana sa hipotalamusom sa kojim ini tzv.

hipotalamo-hipofiznu osovinu. U hipotalamusu se lui vei broj hormona koji
reguliraju (stimuliui ili inhibiui) aktivnost adenohipofize, a osim toga u
njegovim jedrima se stvaraju i dva hormona neurohipofize. Hipotalamus i
adenohipofiza su povezani krvotokom (tzv. portalni krvotok), dok su
hipotalamus i neurohipofiza povezani nervnim putevima koji prolaze kroz
peteljku hipofize ili infundibulum.

Neurohipofiza ili stranji reanj

hipofize obuhvata: infundibulum i
pars nervosa ili lobus nervosus.
Neurohipofiza ne lui sama hormone,
ve ih dobija iz hipotalamusa, putem
hipotalamo-hipofiznog snopa koji
prolazi kroz infundibulum.

Prvi hormon je antidiuretski hormon

koji pospjeuje reabsorbciju vode iz
bubrega i u veim koliinama
uvjetuje suavanje krvnih sudova.
Drugi hormon je oksitocin koji
pospjeuje
kontrakcije materice
prilikom poroaja, a nakon poroaja
djeluje na dojku pospjeujui
izbacivanje mlijeka.

Adenohipofiza lui vei broj hormona, i to:

Somatotropni hormon ili hormon rast

Tireotropni hormon koji upravlja radom titne lijezde

Adrenokrtikotropni hormon koji upravlja radom kore nadbubrene

lijezde

Prolaktin, koji uvjetuje razvoj dojki za vrijeme trudnoe i njihovu

pripremu za luenje mlijeka po roenju djeteta

Gonadotropni ili spolni hormoni (luteinizirajui i folikulostimulirajui

hormon), koji upravljaju funkcijom polnih lijezda (testisa i ovarija) te
utiu na reproduktivne karakteristike mukaraca i ena

Poremeaj luenja pojedinih hormona adenohipofize uzrokuje razliite simptome,

kako pojedinih organa ili lijezda na koje hormon djeluje, tako i cijelog organizma.
U sluaju pojaanog luenja hormona rasta u vrijeme puberteta nastaje gigantizam
(prikazan na lijevoj strani slajda), a nakon puberteta pretjerano luenje ovog
hormona uvjetuje akromegaliju (rastu nos, ui, brada, ake i stopala desna slika
na slajdu).

epifiza

Epifiza (glandula pinealis) je mala

lijezda koja po obliku podsjea na iarku
bora, po emu je i dobila ime ( lat. pinus
bor). Pinealna lijezda je ukljuena u
cikline ritmove organizma ovjeka i
ivotinja i lui hormon melatonin. Postoje
dva osnovna ciklina ritma u aktivnosti
organizma: cirkadijalni, koji iznosi priblino
24 sata i cirkumanualni koji predstavlja
period od jedne godine i u vezi je sa
sezonskim aktivnostima i ponaanjem
ivotinje uvjetovanih smjenom godinjih
doba. Oba ritma zavise od prisustva
svijetlosti u okolini. Funkcija melatonina u
ljudskom organizmu nije sasvim jasna. Kod
ivotinja on regulie koliinu i distribucija
melanina u koi, a ima i ulogu u svjetlosno
uvjetovanim reproduktivnim ciklusima kod
ptica i sisara.

Kod viih ivotinja i ovjeka melatonin utie na energetski metabolizam, termoregulaciju,

unoenje hrane i funkcije gastrintestinalnog trakta, te na funkcije jetre i bubrega. Ima
supresivno djelovanje na luenje gonadotropina, pa tumori epifize koji unitavaju njen
parenhim uzrokuju pubertax praecox (prijevremeni pubertet).

titna lijezda (glandula thyreoidea) lei na prednjoj strani vrata priljubljena

uz dunik i grkljan. Njeni boni dijelovi su jae razvijeni i oznaeni su kao desni
i lijevi reanj (lobus dexter i sinister), a spaja ih srednji sueni dio lijezde
nazvan isthmus glandulae thyreoideae. Istmus lei na prednjoj strani dunika
u visini II i III trahealne hrskavice. Renjevi se sprijeda i lateralno naslanjaju na
podjezine miie, a svojom medijalnom povrinom su u odnosu sa grkljanom i
dunikom i vie straga sa jednjakom.

Tireoidnoj lijzdi se opisuju dva omotaa: vanjski,

fascijalni i unutranji, fibrozni (capsula
fibrosa).Capsula fibrosa alje pregrade koje
ljezdani parenhim dijele na renjie. Renjii se
sastoje od mjehuria ili folikula. Svaki folikul je
ispunjen koloidom u kome se deponuju hormoni ove
lijezde, tiroksin i trijod-tironin. Oba hormona
sadre jod i imaju veoma vanu ulogu u brojnim
metabolikim procesima u organizmu. Treba
napomenuti da je titna lijezda jedan od organa koji
je najbolje obskrbljen krvnim sudovima.
Na desnoj strani slajda fotografije prikazuju neke od
simptoma koji se javljaju usljed poremeene funkcije titne
lijezde. Gornja fotoografija pokazuje izbaene one jabuice
kod pacijentice sa poveanim luenjem hormona titne
lijezde.
Donja fotografija pokazuje sliku guavosti, koja moe biti
asocirana sa smanjenim, uveanim ili normalnim luenjem
hormona titnjae. Na naim prostorima jedan od najeih
uzroka guavosti bio je nedostatak joda u vodi ili kuhinskoj
soli, to onemoguava stvaranje tireoidnih hormona.

Paratireoidne lijezde (glandulae parathyreoideae). ovjek najee ima 4

paratireoidne lijezde. Razlikujemo dvije gornje (glandulae parathyreoideae
superiores) i dvije donje paratireoidne lijezde (glandulae parathyreoideae
inferiores). Veliina im priblino odgovara zrnu penice, to je i razlog da su
otkrivene tek 1850. godine. Smjetene su iza renjeva titne lijezde, u
meuprostoru izmeu njene fibrozne ahure i fascijalnog omotaa. Njihov poloaj
nije simetrian , a i odnos sa reenjevima titne lijezde je prilino promjenljiv.
Paratireoidne lijezde lue parat-hormon, koji utie na metabolizam kalcija,
fosfora i magnezija.

Nadbubrene lijezde (glandulae suprarenales) su parne endokrine lijezde, koje

lee u retroperitonealnom prostoru, na gornjem polu odgovarajueg bubrega.
Desna ima oblik trostrane piramide, dok je lijeva polumjeseastog oblika. Na
nadbubrenim lijezdama opisuju se prednja, stranja i bubrena strana. Prednja
strana desne lijezde pokrivena je desnim renjem jetre, a lijeve repom guterae.
Na ovoj strani se nalazi hilus glandulae suprarenalis, kroz koji izlazi nadbubrena
vena koja odvodi hormone ove lijezde u opti krvotok. Stranja strana lijezde
poiva na slabinskom dijelu dijafragme, a bubrena je usaena na gornjem polu
odogovarajueg bubrega.

Nadbubrena lijezda je izgraena iz kore i

sri.
Kora se nalazi na povrini i ine je: zona
glomerulosa koja lui mineralokrotikoidne
horomone (reguliraju metabolizam minerala,
prvenstveno natrija i kalija), zona fasciculata
koja lui glukortikoidne hormone (reguliraju
metabolizam ugljenih hidrata) i zona
reticularis (lui muke spolne hormone).
Sr je u unutranjosti lijezde. Lui adrenalin
i noradrenalin.

The Cerebral Cortex

Gyri of neural cortex:
increase surface area (number of
cortical neurons)
Insula (island) of cortex:
lies medial to lateral sulcus
Longitudinal fissure:
separates cerebral hemispheres
Lobes:
divisions of hemispheres
Central sulcus divides:
anterior frontal lobe from posterior parietal lobe
Lateral sulcus divides:
frontal lobe from temporal lobe
Parieto-occipital sulcus divides:
parietal lobe from occipital lobe

Figure 1412b

3 Functional Principles - Cerebrum

1. Each cerebral hemisphere receives sensory
information from, and sends motor
commands to, the opposite side of body
2. The 2 hemispheres have different functions
although their structures are alike
3. Correspondence between a specific function
and a specific region of cerebral cortex is not
precise

White Matter of the Cerebrum

Myelinated fibers (axons)

3 Types of Axons in Cerebrum

Association Fibers
Connections within 1
hemisphere:
arcuate fibers:
are short fibers
connect 1 gyrus to another

longitudinal fasciculi:
are longer bundles
connect frontal lobe to other lobes
in same hemisphere

Figure 1413

Commissural Fibers

Bands of fibers connecting 2 hemispheres:

corpus callosum
anterior commissure

Projection Fibers

Pass through diencephalon

Link cerebral cortex with:

diencephalon, brain stem, cerebellum,

and spinal cord

Internal capsule:
all ascending and descending projection
fibers

The Basal Nuclei

Also called cerebral nuclei

Are masses of gray matter
Are embedded in white matter of
cerebrum
Direct subconscious activities

Figure 1414b, c

Motor and Sensory Areas of the Cortex

Central sulcus separates motor and sensory
areas

Motor Areas
Precentral gyrus of frontal lobe:
directs voluntary movements
Primary motor cortex:
is the surface of precentral gyrus
Pyramidal cells:
are neurons of primary motor cortex

Figure 1415a

Sensory Areas

Postcentral gyrus of parietal lobe:

receives somatic sensory information (touch,
pressure, pain, vibration, taste, and temperature)

Primary sensory cortex:

surface of postcentral gyrus

Visual cortex:

information from sight receptors

Auditory cortex:
information from sound receptors

Olfactory cortex:
information from odor receptors

Gustatory cortex:
information from taste receptors

General Interpretive Area

Also called Wernickes area
Present in only 1 hemisphere
Receives information from all sensory
association areas
Coordinates access to complex visual
and auditory memories

Other Integrative Areas

Speech center:
is associated with general interpretive
area
coordinates all vocalization functions

Prefrontal cortex of frontal lobe:

integrates information from sensory
association areas
performs abstract intellectual activities
(e.g., predicting consequences of actions)

Interpretive Areas of Cortex

Prefrontal lobotomy procedure:
prevents associations re: consequences of actions

Figure 1415b

Brodmanns Areas
Patterns of cellular organization in cerebral
cortex

Figure 1415c

Hemispheric Lateralization

Functional
differences between
left and right
hemispheres

Figure 1416

Hemispheric Lateralization
Each cerebral hemisphere
Performs certain functions
Not performed by the opposite hemisphere
In most people, left brain (dominant
hemisphere) controls:
reading, writing, and math
decision-making
speech and language

Right cerebral hemisphere relates to:

senses (touch, smell, sight, taste, feel)
recognition (faces, voice inflections)