TRAUMATOLOGIJA

Prof. dr.med.sci. Haris Tanovi

PRIJELOM je potpuni prekid
kontinuiteta kosti koji najee
nastaje djelovanjem vanjske
sile na kost.

PRIJELOM
Spontan ( patoloki )
Traumatski

Otovren i
Zatovreni

Kompletan i
Inkonpletan (green-sticks)

Na vrstu prijeloma utiu
Mehanizam ozlijede
Smjer djelovanja sile
Vlak miia, tetiva i ligamenata
Veliina sile koja djeluje na kost

Ovisno o vrsti djelovanja sile
Prelom moe biti:
Izravnan (na mjestu djelovanja)
Neizravan (lom na udaljenom
mjestu)
Viestruki

OVISNO O VRSTI SILE
Prijelom uslijed savijanja
Plijelom uslijed udara (suprakondilarni
prelom humerusa)
Prijelom uslijed otrgnua
Torziski, odnosno rotaciski prijelom
Kompresijki prijelom
Kominucijski prijelom
Impresijski prijelom
Strijelni prijelom
Epifizeolize (zlijede epifizeoliznih pukotina)
PODJEL PORIJELOMA PREMA
POMAKU ULOMKA
1. Dislocatio ad axim (po osovini)
2. Dislocatio ad latus
3. Dislokatio ad longitudinem
dislocatio cum contractione
dislocatio cum distractione
4. Dislocatio ad peripheriam
(rotaciski pomak)


SIMPTOMI
(SIGURNI ZNACI)

DEFORMITET
ABNORMALNA POKRETLJIVOST
KREPITACIJA
SIMPTOMI
(VJEROVATNI ZNACI)

BOL NA MJESTU PRELOMA
HEMATOM U OKOLINI PRELOMA
POREMEAJ FUNKCIJE
IZLIJEV KRVI U ZGLOBNU
UPLJINU
METODE PRETRAGE
1. ANAMNEZA
2. INSPEKCIJA
3. PALPACIJA
4. MJERENJE (MENZURACIJA)
5. OPI PREGLED PACIJENTA
6. Rtg snimak
OZLIJEDE KOJE PRATE
PRELOME
Miii, ligamenti, zglobna aura
Veliki krvni sudovi (potpuno ili
djelimino)
Nerni trunkusi
Tetive

PROCES CIJELJENJA I SRASTANJA
PRELOMLJENE KOSTI (HISTOLOKI)

PRIMARNO
ANGIOGENO ILI IZRAVNO
OKOTAVANJE

SEKUNDARNO
DEZMOGENO OKOTAVANJE
(VEZIVO PA KALUS)
HONDROGENO
(HRSKAVICA PA OSIFIKACIJA)
PROCES CIJELJENJA I SRASTANJA
PRELOMLJENE KOSTI

PERIOSTALNI KALUS
ENDOSTALNI KALUS
PARAOSTALI KALUS (METAPLAZIJOM
KOSTI)
VRIJEME CIJELJENJA
KOSTI
IZNOSI 3-14 SEDMICA OVISI O:
DOBI
VRSTI KOSTI
SPOLU
NAINU PREHRANE
POPRATNIM BOLESTIMA
OPE KOMPLIKACIJE
CJELJENJA KOSTIJU
1. MASNA EMBOLIJA
2. PLUNA TROMBOZA
3. HIPOSTATSKA PNEUMONIJA
4. DEKUBITUSI
5. SRANE I VASKULARNE
SMETNJE
6. PROMJENE U HORMONSKOJ I
VITAMINSKOJ RAVNOTEI
LOKALNE KOMPLIKACIJE
CIJELJENJA PRELOMA
1. PRIMARNI I SEKUNDARNI
OSTEOMIJELITIS
2. PRIMARNE ILI SEK. OZLIJEDE IVACA ILI
KRVNIH SUDOVA
3. SEKUNDARNA ARTROZA
4. CALLUS LUXURIANS
5. FRACTURA MALE SANATA
6. PSEUDOARTROZA
7. REFRAKTURA
8. VOLKMANOVA KONTRAKTURA
9. OSIFIKACIJSKI MIOZITIS


FRACTURA MALE SANATA
ZNAI LOE SRATANJE KOSTI SA
ANATOMSKIM DEFORMITETOM I
NEPOVOLJNIM FUNKCIONALNOM
POLOAJU
NAJEA JE JE SA
LONGITUDINALNIM POREMEAJINA
KOSTI
LIJEENJE DO 3 CM I 15 STEPENI
NIJE POTREBNO A PREKO TIH
MJERA JE OPERATIVNO
PRODUENO SRASTANJE
AKO KOST NE SRASTE NI
PREKO ETIRI NEDELJE TADA
U OBZIR DOLAZI REOPERACIJA
SA OSTEOSINTEZOM
KONTRAKTURE POSLIJE
PRELOMA
NASTAJU ZBOG DUGOTRAJNE
IMOBILIZACIJE KOJA
UZROKUJE STRUKTURNE I
PROGRESIVNE PROMJENE U
MIIIMA I VEZIVNOM TKIVU
ANKYLOSIS
POD ANKILOZOM
PODRAZUMJEVAMO UKOENJE
ZGLOBA KOJE NASTAJE RADI
SRATENJA ZGLOBNIH PLOHA.
MOE BITI TRAUMATKA ILI
PATOLOKA
PREVENCIJA JE PRAVILNA
IMOBILIZACIJA
PSEUDOARTHROSIS
POD PSEUDOARTROZOM
PODRAZUMJEVAMO PRIJELOM
KOJI NE ZARASTA U ROKU OD
OSAM MJESECI I VIE KAO I
RIJETKU POJAVU STVARANJA
LANOG ZGLOBA

PSEUDOARTHROSIS
UZROCI
LOKALNI (PRELOM SA DEFEKTOM
KOSTI, OZLIJEDE IVACA ILI KRVIH
SUDOVA, INTERPOZICIJA MIIA,
JAKO RAZMAKVUTI ULOMCI,
INFEKCIJA, NEDOVOLJAN
IMOBILIZACIJA.
OPI (HIPOPROTEINEMIJA,
DIABETES MELLITUS,
AVITAMINOZA)


PSEUDOARTHROSIS
KONTAKTNA (KADA ULOMCI
KOSTI SE DODIRUJU ALI ZBOG
POMANJKANJA KALUSA NISU
SRASLI
DEFEKTNA (KADA SU KOTANI
ULOMCI UDALJENI JEDAN OD
DRUGOG)
PSEUDOARTHROSIS
DIJELE SE NA
NEINFICIRANE
JEDNOM PRIJE INFICIRANE
INFICIRANE
PSEUDOARTHROSIS
S OBZIROM NA AKTIVNOS
KOTANOG TKIVA
RAZLIKUJEMO:
HIPERTROFINI BIOLOKI
REAKTIVAN TIP
HIPERTOFINI AVITALNI TIP
(UTVRUJE SE SCINTIGRAFIJOM)

LIJEENJE PRIJELOMA
PRVA MEDICINSKA POMO I
TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA


DEFINITIVNO ZBRINJAVANJE
PRVA MEDICINSKA POMO I
TRANSPORTNA IMOBILIZACIJA

NAJVANIJE JE NAMJESTITI
UDLAGU NA LICU MJESTA I
SPRIJEITI POKRETANJE
FRAGMENATA
ZABRANJENA JE BILO KAKVA
REPOZICIJA
PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA
IMOBILIZACIJA
OSNOVNI PRINCIPI

1. IMOBILIZIRATI DVA SUSJEDNA ZGLOBA
2. UDLAGA NE SMIJE BITI LABAVO
PRIVRENA
3. UDLAGA SE MORA PRVO OMOTATI
VATOM I ZAVOJEM
4. PROJE POSTAVLJANJA UDLAGE SKIDA
SE ODJEA I OBUA
5. RANA SE STERILNO PREVIJA
PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA
IMOBILIZACIJA
KRAMEROVA UDLAGA

1. KOD PRIJELOMA NADLAKTICE
2. KOD PREJELOMA PODLAKTICE
3. KOD PRELOMA RADIUSA
(FRACTURA RADII LOCO TIPICO)
4. KOD PRELOMA FEMURA
5. KOD PRELOMA POTKOLJENICE


PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA
IMOBILIZACIJA
POVREDE VRATA

1. SCHANZOV OKOVRATNIK

ZAVOJ I VATA
POLIESTER (OBLOGA OD SPUVE)
POLIETILEN (OBLOGA OD SPUVE)

PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA
IMOBILIZACIJA
2. THOMASOVA UDLAGA

ZA PRIVREMENU EKSTENZIJU
(HUMERUS, FEMUR,
POTKOLJENICA)
PRVA MEDICINSKA POMO I TRANSPORTNA
IMOBILIZACIJA
4. DIETRIHOVA UDLAGA
SASTOJI SE OD SISTEMA
DAICA
5. PNEUMATINE UDLAGE
SASTOJE SE OD JASTUIA
NA NADUVAVANJE
6. PRIRUNA SREDSTVA

OSNOVE LIJEENJA
PRIJELOMA
1. SPASAVANJE IVOTA NA PRVOM MJESTU
2. TEMELJAN KOMPLETAN PREGLED PACIJENTA
3. ISKLJUITI TUPU TRAMU TORAXA ILI
ABDOMENA
4. BEZ OBZIRA NA POTREBU HITNE IMOBILIZACIJE
BITNIJE JE PREDUZETI SVE MEJRE INTENZIVNE
TERAPIJE.
5. OTVORENI PRELOMI SU POTENCIJALNO
KONTAMINIRANE RANE
6. NE RADITI REPOZICIJU BEZ ADEKVATNE ANTI
OK TERAPIJE
7. PRIJE REPOZICIJE RADI SE RTG SNIMAK U DVIJE
PROJEKCIJE NAJMANJE

OSNOVE LIJEENJA
PRIJELOMA
8. PRIJE REPOZICIJE EVIDENTIRATI EVENTUALNE
NEUROCIRKULATORNE ISPADE
9. REPOZICIJOM STAVLJA SE DISTALI NA
PROKSIMALNI FRAGMENT
10. PRVO RETENCIJA ULOMAKA A POSLIJE
FUNKCIJA
11. KONTROLA 48-72 SATA
12. RTG KONTROLA 3. I 7. DAN
13. PRVO KOST, ATRTERIJE, VENE, NERVE, TETIVE,
MEKA TKIVA, KOA.
14. TO SE RANIJE PRISTUPI DEFINITIVNOM
ZBRINJAVANJU KOMPLIKACIJE S MANJE

DEFINITIVNO
ZBRINJAVANJE

MOE BITI

1. KONZERVATIVNO
2. OPERATIVNO
KONZERVATIVNO LIJEENJE
TO JE LIJEENJE BEZ
OPERATIVNOG ZAHVATA POMOU:
REPOZICIJE (PRAKTINO IDEALNA
REPOZICIJA JE NEMOGUA)
RETENCIJE
IMOBILIZACIJE (POMOU
SEDRENOG ZAVOJA I TO PRVO
LONGETE TE NAKON POVLAENJA
EDEMA CIRKULATORNI GIPS)
PREDNOST KONZERVATIVNE
METODE


NEMA MOGUNOSTI INFEKCIJE
NE REMETI SE CIRKULACIJA
NEDOSTATCI
KONZERVATIVNE
IMOBILIZACIJE


IMOBILIZACIJA DUGO TRAJE
NIJE MOGUE POSTII
IDEALNU REPOZICIJU
EKSTENZIJA
Pod ekstenzijom
podrazumjevamo konzervativno
lijeenje prijeloma kojim se
savladava kontraktibilnost,
odnosno kontrakcija
muskulature, i time sprijeava
pomak ulomka.
EKSTENZIJA

ZBRINJAVAJU SE FRAKTURE
DUGIH KOSTIJU

EKSTENZIJA MOE BITI
1. PRIVREMENA
2. TRAJNA
EKSTENZIJA

MOE SE VRITI IZRAVNO KROZ
OTEENU KOST ILI
POSREDNO KROZ KOST PREKO
SUSJEDNOG ZGLOBA

NAKON OVOG POSTUPKA DOLAZI
GIPSANA IMOBILIZACIJA
EKTENZIJA
NIZRAVNA EKSTENZIJA SE
RADI PREKO KOE ILI PREKO
ZGLOBOVA,
MOE SE URADITI
LEUKOPLASTIMA, FLASTERINA
ILI PREKO SISTEMA POVOJA
EKTENZIJA
IZRAVNA SE IZVODI
UVOENJEM KIRSCHNEROVE
ICE ILI STEIMENOVOG AVLA,
DIREKTNO U KOST I TO
DISTALNO OD MJESTA
PRELOMA
EKTENZIJA

NA AVAO SE PRIVRSTI
POTKOVICA PREKO KOJE SE
IZVODI TRAKCIJA
EKSTREMITETA
EKSTENZIJA
TIPINA MJESTA ZA
EKSTENZIUJU SU:
1. KALKANEUS
2. TUBEROZITAS TIBIE
3. KONDILI FEMURA
4. OLEKTRANON
5. CRUTCHFIELDOVA
EKSTENZIJA

OPTEREENJE

NATKOLJENICA 1/10
POTKOLJENICA 1/13
EKSTENZIJA
KOMBINACIJA IZRAVNE I
NEIZRAVNE EKSTENZIJE
UPOTREBOM WEBEROVOG
APARATA ZA EKSTENZIJU.
DIREKTNA EKSTENZIJA SE VRI
PREKO AVLA NA POVRJEENOJ
NOZI A INDIREKTNA POMOU
FLASTERA NA ZDRAVOJ NOZI.
INDIKACIJA KOD DJECE

DEFINITIVNA VANJSKA
IMOBILIZACIJA

VRI SE POMOU SEDRENOG
ZAVOJA

CILJ JOJ JE DA DRI
EKTREMITET U ODREENOM
POLOAJU DO POTPUNOG
ZALJEENJA PRELOMA
NAELA VANJSKE SEDRENE
IMOBILIZACIJE

1. OBAVEZNO OBUHVATA DVA
SUSJEDNA ZGLOBA
2. NE SMIJE SE MJENJATI SVE DOK
SE NE STVORI DOVOLJNO
FIBROZNOG KALUSA
3. SEDRENA UDLAGA SE NE
SKRAUJE

OSNOVNA PRAVILA
STAVLJANJA SEDRENE
IMOBILIZACIJE


1. LONGETA MORA BITI DOBRO PRILJUBLJENA UZ
NOGU
2. GIPS NE SMIJE PRITISKATI MJESTA KOJA IMAJU
NEUROVASKULARNE ELEMENTE NEPOSREDNO
ISPOD KOE
3. SEDRENE TRAKE SE STAVLJAJU BRZO I BEZ
PRITEZANJA
4. TRAKE ZAVOJA SE NE SMIJU PRITISKATI DA SE
NE BI NAPRAVILA UDUBLJENJA KOJA MOGU
NAULJATI SA UNUTRANJE STRANE
5. PRSI I RUKE I NOGE OBAVEZNO OSTAJU
SLOBODNI
KOMPLIKACI IZAZVANE
SEDRENIM ZAVOJEM


1. ISHEMIJA OKRAJINA
(NAJOZBILJNIJA
KOMPLIKACIJA)
2. LOKALNI PRITISAK NA KOU

VRSTE SEDRENE
IMOBILIZACIJE

1. SADRENA LONGETA
2. CIRKULARNI SEDRENI ZAVOJ
3. SARMIENTOV FUNKCIONALNI
SEDRENI ZAVOJ PROKSIMALNI I
DISTALNI DIO SU VEZANI
METALNIM IPKAMA TAKO DA JE
ZGLOB POKETAN
PREMA LOKALIZACIJI
SEDRENI ZAVOJ IMAMO
CIRKULARNI POLAKTINI ZAVOJ
(LOCO TIPICO I KARPALNIH I
METAKARPALNIH ZGLOBOVA)
CIRKULARNI POODLAKTINI ZAVOJ
(PODLAKTICA I LAKAT)
TORAKOBRAHIJALNI SEDRENI
ZAVOJ (HUMERUS I PODRUJE
RAMENOG ZGLOBA)
VISEI SEDRENI ZAVOJ (KOD LOMA
HUMERUSA ISPOD HVATITA M.
PECTORALIS MAIUS)
PREMA LOKALIZACIJI
SEDRENI ZAVOJ IMAMO
CIRKULARNI POTKOLJENINI ZAVOJ (
LOMOVI U PREDJELU SKONOG ZGLOBA)
CIRKULARNI NATKOLJENINI ZAVOJ
(LOMOVI POTKOLJENICE)
ZDJELINI SEDRENI ZAVOJ KOD
PRELOMA FEMURA U PREDJELU KOLJENA
SEDRENO KORITO SLUI ZA
IMOBILIZACIJU ZDJELICE I KRALJNICE
SEDRENI STEZNIK ILI KORZET KOD
PRELOMA KRALJENICE U TORAKO
LUMBALNOM PREDJELU BEZ OTEENJA
MODINE
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA


KRVAVIM ZBRINJAVANJEM
PRELOMA SE POSTIE BRZO
IZLJEENJE I DOBAR
FUNKCIONALNI REZULTAT
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA
OSTEOSINTEZA MOE BITI
STABILNA I NESTABILNA
STABILNA SE POSTIE POMOU
PLOICA VIJAKA (SILE VLAKA
POTPUNO ELIMINISANE)
NESTABILNE (SITUACIONA)
POMOU AVLA, KIRNEROVA IVA
I (NEOPHODNA JE DODATNA
MOBILIZACIJA SEDRENIM
ZAVOJEM)
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA
CILJ OPERACIJSKOG
LIJEENJA JE
OMOGUAVANJE CIJELJENJA
PRELOMA USPOSTAVLJANJEM
NORMALNIH ANATOMSKIH
ODNOSA TE POTOM I FUNKCIJE
EKSTREMITETA
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA
DVA OSNOVAN NAELA
OSTEOSINTEZE SU
1. INTERFRAGMENTALNA
KOMPRESIJA ULOMKA (POMOU
VIJAKA I PLOICA, ZUGGURTUNG
I SERKLAA)
2. NAVOENJE SE PRIMJENJUJE
KOD LOMOVA DUGIH CJEVASTIH
KOSTIJU (INTRAMEDULARNI
AVAO, PLOICE OD 130 STEPENI)
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA (INDIKACIJE)
1. OTVORENE FRAKTURE KOJE SE MORAJU
PREVESTI U ZATVORENE
2. ZATVORENE FRAKTURE DUGIH KOSTIJU KOD
KOJIH JAINA VLAKA NE DOZVOLJAVA
REPOZICIJU
3. INTRAARTIKULARNI PRIJELOMI KOJI
ZAHTIJEVAJU ANATOMSKU REPOZICIJU
4. PRELOMI DISTALNOG ILI PROKSIMALNOG
DIJELA DUGIH KOSTIJU KOD KOJIH SE TEKO
MOE URADITI REPOZICIJA
5. PRIJELOM SA ZNACIMA OTEENJA
NEUROVASKULARNIH ELEMENATA
6. DRUGI PRIJELOMI KOD KOJIH SE NE MOE
POSTII DOBRA REPOZICIJA I FIKSACIJA
FRAGMENATA
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA

PREDNOSTI OTEOSINTEZE
1. DOBRA ANATOMSKA REPOZICIJA I
FIKSACIJA FRAGMENATA KOSTI
2. NEMA DUGE IMOBILIZACIJE I
EKSTENZIJE
3. MOGUA JE RANA FIZIKALNA
TERAPIJA
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA

NEDOSTATCI OSTEOSINTEZE SU
1. OPASNOST OD LOKALNE INFEKCIJE I
OSTEOMIJELITISA
2. MOGUNOST NASTANKA NEKROZE
IZNAD PRIJELOMA
3. OPASNOST OD OTEENJA
MAGISTRALNIH KRVNIH SUDOVA
4. KAO POSLJEDICA INFEKCIJE ILI
SLABIJE VASKULARIZACIJE DOLAZI
SPORIJE ZARASTANJE ILI
PSEUDOARTOROZA
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA
NAELA UNUTRANJE FIKSACIJE

1. POTREBNO JE POSTII
ANATOMSKU REPOZICIJU
ULOMKA
2. POTREBNO JE OSIGURATI TRAJNU
ADAPTACIJU FRAGMENATA
3. NE ZAHTIJEVA PRIMJENU
VANJSKOG SEDRENOG ZAVOJA
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA
METODE OPERACIJSKOG LIJEENJA SU

1. OSTEOSINTEZA POMOU SPONGIOZNIG VIJAKA
2. OSTEOSINTEZA POMOU KOTIKALNIH VIJAKA
3. METODA OBUHVATNE VEZE
4. OSTEOSINTEZA AO-PLOAMA I VIJCIMA (RAVNE
PLOE, SPECIJALNE PLOE, KUTNE PLOE)
5. INTRAMEDULARNA OSTEOSINTEZA (NEKADA U
KOMBINACIJI SA DRUGIM SREDSTVIMA) A MOE
SE STAVITI OTVORENOM ILI ZATVORENOM
METODOM
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA
METODE OPERACIJSKOG LIJEENJA SU

6. UVOENJE ICE U MEDULARNI KANAL JE SAMO
ADAPTACIJSKA METODA IZAHTIJEVA DODATNO
CIRKULARNI SEDRENI GIPS
7. CERCLAGE CIRKULARNO OVIJANJE
FRAGMENATA KOSTI JE ADAPTACIJSKA
METODA DANAS RIJETKA
8. VANJSKI FIKSATOR (STEINMANN) SE
UPOTREBLJAVA KOD INFICIRANIH I OTVORENIH
PRIJELOMA SA VELIKIM OTEENJIMA TKIVA
9. REKONSTRUKCIJA SA ZGLOBNIM
IMPLANTATIMA (KOD KOMINUCIJSKIP PRELOMA
ZGLOBA)
OPERACIJSKO LIJEENJE
PRIJELOMA
ALLGOWEROVA PODJELA OTVORENIH
LOMOVA

1. STUPANJ KOA TEENA IZNUTRA
PREMA VANI
2. STUPANJ VANJSKA SILA UZROK
OTEENJA KOE I TKIVA IMAMO
KONTUZIJU
3. STUPANJ OTEENJE MEKIH TKIVA JE
TAKVO DA NEDOSTAJE DIO KOE I
MEKIH TKIVA A POSTOJI OTEENJE I
NEUROVASKULARNIH ELEMENATA
POSTOPERATIVNA
FIZIKALNA REHABILITACIJA

1. AKTIVNE VJEBE
2. PASIVNE VJEBE
3. IZOMETRIKE VJEBE
4. KOORDINACIJSKE VJEBE
5. MASAA

POSTOPERATIVNA
FIZIKALNA REHABILITACIJA
6. PRIMJENA TOPLINE
7. KRIOTERAPIJA
8. KUPKE
9. HELIOTERAPIJA (KOD
RAHITISA)
10. ELEKTROTERAPIJA
11. TERAPIJA KRATKIM VALOM
(PREKO PARAFINA)

FUNKCIONALNO LIJEENJE
PRIJELOMA JE LIJEENJE
KADA IMAMO POKRETE IZMEU
FRAGMENATA I TO NEKI
SMATRAJU STIMULACIJOM
ZARASTANJA (KLAVIKULA)
PRELOMI U PODRUJU
RAMENOG OBRUA


1. PRELOM KLAVIKULE
2. PRELOM SKAPULE
3. PRELOM PROKSIMALNOG DIJELA HUMERUSA
4. FRAKTURA ANATOMSKOG ILI HIRUKOG VRATA
HUMERUSA
5. FRAKTURA TUBERKULUM MAIUSA
6. FRAKTURA TUBERKULUM INUSA
7. FRAKTURA HIRUKOG VRATA HUMERUSA SA
FRAKTUROM TUBERKULUM MAIUSA ILI MINUSA
8. FRAKTURA HIRUKOG VRATA HUMERUSA SA
FRAKTUROM OBA TUBERKULUMA



PRELOM KLJUNE KOSTI

PRELOM LOPATICE
PRELOM HUMERUSA
(PROKSIMALNI DIO)
NASTAJU PADOM NA ISPRUENU RUKU
OBINO SU KOMINUCISKI
ADUCIJSKI TIP UGAO OTVOREN PREMA
UNUTRA
ABDUCIJSKI TIP UGAO OTVOREN PREMA
VANI
AO PODJELA NA
1. EKSTRAARTIKULARNI SA JEDNIM
ULOMKOM
2. EKSTRAARTIKULARNI SA DVA ILI TRI
ULOMKA
3. INTRAARTIKULARNI
PRELOM HUMERUSA
(SREDNJI DIO)



RIJEDAK I OBINO NIJE
KOMPLIKOVAN
PRELOM HUMERUSA
(DISTALNI DIO)

SUPRAKONDILARNI PRELOM
1. EKSTENZIJSKI (PRELOM
DISTALNOG FRAGMENTA
PREMA STRAGA)
2. FLEKCIJSKI DISTALNI
FRAGMENT POMAKNUT
NAPRIJED
PRELOMI HUMERUSA U
LAKTU
1. FRAKTURA CONDYLI
LATERALIS HUMERI
2. FRAKTURA CONDYLI
MEDIJALIS HUMERI
3. FRACTURA CAPITULI HUMERI
4. FRACTURA TROCHLEAE
HUMERI
5. FRACTURA INTRACONDILICA
PRIJELOMI U
PODRUJU LAKTA


1. FRACTURA OLECRANI
2. FRACTURA PROCESUS
CORONOIDEI ULNAE
3. FRACTURA CAPITULI RADII
PRELOMI PODLAKTICE

1. FRACTURAE ULNAE ET RADII
2. FRACTURA E ULNAE
3. MONTEGGIA PRELOM (FRAKTURA
ULNE I IAENJE GLAVICE
RADIUSA)
4. FRAKTURA DIAPHISEOS RADII
5. FRACTURA RADII IN ZONA TYPICA
PRIJELOMI U
PODRUJU AKE


1. PRIJELOMI ZAPEA
2. PRIJELOMI METAKARPALNIH
KOSTIJU
3. PRELOMI FALAGI
1. PRELOMI ZAPEA

PRIJELOM NAVIKULARNE KOSTI

LOMOVI OSTALIH KOSTIJU
IZUZETNO RIJETKI I BEZ
ZNAAJA

2. PRIJELOMI METAKARPALNIH KOSTIJU

POSEBNO JE ROLANDOVA Y FRAKTURA
METAKARPALNE KOSTI PALCA

3. PRELOMI FALAGI RIJETKO KOMPLICIRANI

TERAPIJA KONZERVATIVNA

FRACTURAE PELVIS
(PRIJELOMI RUBA
ZDJELICE)


1. FRACTURA OSSIS ILEI
2. ABRIS FRACTURA GORNJIH
DIJELOVA OSSIS ILEI
3. FRACTURA OSSIS PUBIS
4. FRACTURA OSSIS ISHEII
5. FRACTURA OSISS SACRI
6. FRACTURA OSISS COCCYGIS


2. VIESTRANI PRELOMI
PRSTENA ZDJELICE

3. CENTRALNA LUKSACIJA
FEMURA
FRACURAE VRATA
FEMURA


1. FRACTURA COLLI FEMORIS
a) MEDIJALNA (UGOENA VASKULARIZACIJA)
b) LATERALNA FRAKTURA (OBINO BEZ
KOMPLIKACIJA)

PODJELA PO PAUWELSU

TIP I UGAO MANJI OD 30
TIP II UGAO DO 50
TIP II KUT OD 70 ODGOVARA ABDUCIJSKOM
PRELOMU
LIJEENJE

KONZERVATIVNO
OPERATIVNO
OPERATIVNO PARCIJALNA
PROTEZA
OPERATIVNO TOTALNA
PROTEZA KUKA
FRAKTURA GORNJEG
DIJELA BEDRENE KOSTI


FRACTURA PERITROHANTERICA
FEMORIS (ZAHVAA OBA
TROHANTERA)
FRACTURA SUBTROHANTERICA
FEMORIS


FRAKTURA GORNJEG DIJELA
BEDRENE KOSTI (KOMPLIKOVANA
ILI JEDNOSTAVNA)

FRACTURA PARTIS DISTALIS
FEMORIS (JE LI ZAHVAEN ZGLOB
ILI NIJE)
PRIJELOMI U
PODRUJU KOLJENA
1. PRIJELOM DISTALNOG DIJELA FEMURA
2. SUPRAKONDILARNI PRIJELOM FENURA
3. INTERKONDILARNI PRIJELOM FEMURA
4. IZOLIRANI PRIJELOM LATERALNOG ILI
MEDIJALNOG KONDILA FEMURA
5. PRIJELOM PATELE
6. PRIJELOM PROKSIMALNOG DIJELA TIBIJE
7. PRIJELOM OBA KONDILA TIBIJE
8. PRIJELOM LATERALNOG ILI MEDIJALNOG
KONDILA TIBIJE
9. PRIJELOM PROKSIMALNOG DIJELA FIBULE
KOMBINIRAN SA PRIJELOMOM FEMURA ILI
TIBIJE
PRIJELOM POTKOLJENICE
(FRACTURAE CRURIS)

1. PRIJELOM PROKSIMALNE TREINE
(MONOKONDILARNE,
BIKONDILARNE I
INTERKONDILARNE)
2. PRIJELOM SREDNJE TREINE
(RIJEDAK)
3. PRIJELOM DISTALNE TREINE
(PILON FRAKTURA TIBIJE) OBINO
UDRUENA SA FIBULOM

FRACTURAE
MALLEOLARUM

1. FRACTURA MALLEOLI MEDIALIS
(TIBIE)
2. FRACTURA MALLEOLI LATERALIS
(FIBULE)
3. FRACTURA MALLEOLI POSTERIOR
(TIBIE)
4. FRACTURA BIMALLEOLARIS
5. FRACTURA TIMALLEOLARIS
PRIJELOMI U
PODRUJU STOPALA


1. PRIJELOMI TARZALNIH
KOSTIJU (Fractura talii,
Fractura calcanei su najbitnije)
2. PRIJELOMI METATARZALNIH
KOSTIJU
3. PRIJELOMI PRSTIJU
OZLIJEDE ZGLOBOVA


1. KONTUZIJ (CONTUSIO)
2. UGANUE (DISTORSIO) RASTEGNUE
3. ISAENJA (LUXATIO) NAZIV
IAENJA ZGLOBA SE DAJE PREMA
PERIFERNOJ KOSTI
SUBLUXATIO DJELIMINO IZAENJE
LUXATIO INVERTA STARO ISAENJE
KOJE NIJE REPONIRANO NA VRIJEME


HVALA