HIGIJENA I SANITACIJA U PROIZVODNJI HRANE

HIGIJENA JE ZNANSTVENA DISCIPLINA KOJA PROUAVA KAKO OUVATI ZDRAVLJE I SPRIJEITI BOLEST DOBIVANJE KVALITETNIH I ODRIVIH PROIZVODA MOE BITI JEDINO AKO PROVODIMO HIGIJENSKE I SANITARNE MJERE U KOMPLETNOM PROCESU PROIZVODNJE HRANE JEDNOM RIJEI REENO HIGIJENA ZNAI BITI ZDRAV SANITACIJA U SVOJOJ BITI RIJEI ZNAI UKLANJANJE MIKROORGANIZAMA SA PRIBORA I POVRINA NA KOJIMA SE PROIZVODI HRANA TO ZNAI ODRAVANJE SVIH POVRINA I MATERIJALA U STANJU KOJE JE SLOBODNO OD PATOGENIH ORGANIZAMA.

VRSTE HIGIJENE
INDIVIDUALNA ILI OSOBNA HIGIJENA HIGIJENA DOJENADI ILI MALE DJECE KOLSKA HIGIJENA HIGIJENA RADA SOCIJALNA HIGIJENA MENTALNA HIGIJENA

HIGIJENA ZDRAVLJA HIGIJENA HRANE I PREHRANE HIGIJENA OKOLINE HIGIJENA ZRAKA HIGIJENA VODE I OTPADNIH VODA HIGIJENA ZEMLJITA KOMUNALNA HIGIJENA

OSOBNA HIGIJENA U PROCESU PROIZVODNJE HRANE

HIGIJENA ZDRAVLJA SVAKOG RADNIKA IMA ZA CILJ DA SE RACIONALNO I ADEKVATNO KORISTE ODREDBE ZDRAVSTVENE ZATITE A U FUNKCIJI POVEANJA ZDRAVSTVENOG I PRODUKTIVNOG STANJA POJEDINCA. SVAKO POJEDINO RADNO MJESTO ZAHTJEVA DA RADNIK BUDE U TAKOVOM ZDRAVSTVENOM STANJU DA MOE ZADOVOLJITI POSTAVLJENE RADNE UVJETE. RADNIK NE SMIJE UGROAVATI PROCES PROIZVODNJE AKO IMA EVENTUALNOG UZRONIKA BOLESTI (SALMONELA ILI SLIANI UZRONIK BOLESTI) KOJI PRENESEN U MANIPULACIJI SA PROIZVODOM KOJI E KONZUMIRATI OSTALI POTROAI MOE IZAZVATI BOLEST KOD OSTALOG STANOVNITVA.

ZAGAIVANJE PREHRAMBENIH PROIZVODA LJUDSKIM FAKTOROM

ovjek nositelj bolesti
Nosi i otputa patogene mikroorganizme bez simptoma bolesti

Stalni ili rezistentni M O (Staphylococcus epidermidis, Bacilus subtilisi druge)

Prolazni ili tranzitni M O (bilo koja vrsta saprofitskih ali i patogenih bakterija)

DOMINANTNI IZVORI ZAGAIVANJA

HRANE
NOSITELJI LJUDI PREKO:
KOE,SEKRETA I EKSKRETA

ODJEE
OBUE

KOA ODBACUJE
ZNOJ MRTVE STANICE MASNOA PRAINA

+
PRLJAVTINA

SPOJEM OVIH FAKTORA KOA POSTAJE IDEALNO MJESTO ZA RAST MIKROORGANIZAMA

OSTALI FAKTORI IRENJA MIKROORGANIZAMA

PRSTI
M - O SE MOGU POKUPITI U KONTAKTU SA PRLJAVOM OPREMOM, ODJEOM ILI DIJELOVIMA TIJELA

NOKTI -IRENJE M - O SA PRLJAVTINOM ISPOD NOKTIJU KOSA -ESTO NOSI M - O OSOBITO STAFILOKOKE

IRENJE M O PUTEM SEKRETA

USNA UPLJINA - BAKTERIJE, VIRUSI MOGU SE PRENIJETI NA HRANU KIHANJEM, PUENJEM, PLJUVANJEM
NOSNA UPLJINA - PREHLADA ILI DRUGA BOLEST GDJE MO PUTEM SEKRETA MOGU DOI U DODIR SA HRANOM

IRENJE M O PUTEM EKSKRETA

PROBAVNI TRAKT -OBOLJENJA I KONTAKT M O SA DIJELOVIMA TIJELA POSLIJE VELIKE NUDE UROGENITALNI TRAKT -IRENJE M O NAKON DODIRA RUKU SA DIJELOVIMA TIJELA TE KASNIJE U KONTAKT RUKU SA HRANOM

METODE PRIJENOSA BOLESTI

DIREKTNO
- SA JEDNE OSOBE NA DRUGU IZRAVNIM KONTAKTOM

IDIREKTNO - INFICIRANA OSOBA ZARAZNU BOLEST PRENOSI U VODU, HRANU, OBJEKTE STVARI KOJE ZARAENA OSOBA DIRA (SALMONELOZA,DIFTERIJA,DIZANTERIJA I DR )

PROVOENJE UVJETA ZA HIGIJENU

SISTEMATSKI PREGLEDI RADNIKA IMAJU ZA CILJ RANO OTKRIVANJE OTEENOSTI ZDRAVLJA RADNIKA UZROKOVANOG BOLESTI KOJA JE OPASNOST ZA PROIZVODNJU HIGIJENSKI ISPRAVNE HRANE (BAKTERIJE, GLJIVICE,VIRUSI, PROTOZOE, HELMINTI I DR.)

ODRAVANJE OSOBNE HIGIJENE

NJEGOVATI DOBRO FIZIKO ZDRAVLJE (PREHRANA,ODMOR,ISTOA I DR.) PRIJAVLJIVANJE BOLESTI POSLODAVCIMA I SPRIJEAVANJE DA RADNIK KONTAMINIRA HRANU U PROIZVODNJI

PRAVILNA OSOBNA HIGIJENA - PRANJE RUKU U VRIJEME RADNOG VREMENA NAKON TOALETA, PRENOENJA SMEA, RADA SA SIROVINAMA KOJE SU PRLJAVE, PUENJA, DIRANJA NOVCA, KIHANJA, KALJANJA I DR.

ODRAVANJE OSOBNE HIGIJENE KROZ:

PRANJE KOSE IENJE NOKTIJU KORITENJE KAPE ILI MREICE ZA KOSU KORIENJE ISTE ODJEE PO PRAVILIMA INSPEKCIJE UPOTREBA UDOBNE I PRIKLADNE OBUE ZA RAD U POGONIMA ZA PROIZVODNJU HRANE

HIGIJENA ODJEE
ODJEA ZNAAJAN IMBENIK U HIGIJENI RADNIKA ODJEA MORA BITI KOMOTNA DA BI OMOGUILA LAKO POKRETANJE TIJELA I DOBRU CIRKULACIJU

ZATITNA VRIJEDNOST MATERIJALA ZA ODJEU IZRAAVA SE JEDINICOM CLO(CLOTHING ODJEA)

JEDAN CLO EKVIVALENT TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI OD 5,55 kcal/m2/h

IZOLACIONE VRIJEDNOSTI U CLO ZA ODJEU

OBINO RADNO ODIJELO 1 CLO

NAJBOLJA ZATITNA ODJEA 4 CLO NAJTOPLIJA ODJEA NAJTOPLIJA OBUA 4,5 CLO 2,5 CLO

SVE OVE VRIJEDNOSTI ODNOSE SE NA IZLOENOST DJELATNIKA KOD 0 STUPNJEVA C BEZ FIZIKIH AKTIVNOSTI

HIGIJENA OBUE
OBUA SLUI U RADU ZA ZATITU OD MEHANIKIH UTJECAJA I POVREDA

OD FIZIKIH I KEMIJSKIH OTEENJA

OD NISKIH I VISOKIH TEMPERATURA OD VLAGE I PRLJAVTINE

NORMALNA OBUA OMOGUUJE

CIRKULAVIJU I OSIGURANU SLOBODU KRETANJA ULOGU OSLONCA KOD STAJANJA PETA 2-3 CM, NAJVIE 5 CM

VISOKA I USKA POTPETICA TOKU OSLONCA PRENOSI NA METATARZALNE KOSTI I IZAZIVA NESTABILNOST U HODU

TIJESNA OBUA IZAZIVA

SMANJENJE CIRKULACIJE STOPALA PROVJETRAVANJE STOPALA POJAAVA ZNOJENJE STOPALA MATERIJALI ZA IZRADU OBUE MORAJU BITI PROPUSTLJIVI ZA ZRAK,TE NESMIJU PROPUTATI HLADNOU I VODU I DA SU ELASTINI

HIGIJENA ZRAKA
ATMOSFERA PLINOVITI OMOTA KOJI OBAVIJA ZEMLJU OBLIK ATMOSFERE SLIAN OBLIKU ZEMLJE I S NJOM SE OKREE ATMOSFERA SE PROSTIRE U INTERPLANETARNI PROSTOR

POLA KOLIINE ZRAKA KOJA OBAVIJA NAU ZEMLJU NALAZI SE NA VISINI MANJOJ OD 5,5 KM

PODJELA ATMOSFERE
TROPOSFERA ( 11 DO 13 KM )
TROPOPAUZA ( 2 DO 3 KM )

STRATOSFERA ( DO 50 KM )
MEZOSFERA (OD 50 DO 100 KM ) PODRUJE SLOJ U KOJEM NASTAJE SLOJ OZONA KOJI NAS TITI OD SUNEVOG ZRAENJA (OZONSKE RUPE) IONOSFERA ( 100 DO 700 KM ) EGZOSFERA ( 700 DO 3000 KM )

KOLIINA ZRAKA I SASTAV

OVJEK KORISTI KOLIINU ZRAKA OVISNO O SASTAVU I VRSTI RADA UDAHNE: 1 SAT -1 DO 1,5 (GODINJE 7200 DO 10800 m3) OVJEK UDAHNE 25 l kisika U 1 SAT IZDAHNE 22,6 l UGLJ.DIOKS

SASTAV ZRAKA
DUIK KISIK ARGON UGLJ.DIOKSID NEON HELIJ KRIPTON VODIK OZON 78,09 % 20,95 % 0,93 % 0,O3 % 0, 0018 % 0,0005 % 0,0001 % 0,00005 % 0,00001 %

ZAGAIVANJE ZRAKA
PRIRODNO :
MAGLA BAKTERIJE,SPORE,GLJIVICE SOL I PRAINA AROMATSKI MIRISI UMSKI POARI RADIOAKTIVNE MATERIJE

UMJETNO :
OVJEK I NJGOV RAD

VODENA PARA
VLAGA ZRAKA PREDSTAVLJA SVU KOLIINU VODENE PARE U ATMOSFERI APSOLUTNA VLANOST ZRAKA

MAKSIMALNA VLANOST ZRAKA

RELATIVNA VLANOST ZRAKA

TOKA OROAVANJA
DEFICIT ZASIENJA

ONEIENJE RADNE ATMOSFERE

PRIRODNI :
PLIN, PEPEO, PRAINA, NEUGODNI MIRISI, BAKTERIJE, VIRUSI, SPORE GLJIVICE

LJUDSKE AKTIVNOSTI:
LOITA BEZ ZATITE, MOTORNA VOZILA, NEZATIENO ISPUTANJE NUSPRODUKATA U PROIZVODNJI I DR.

OSNOVNO OBLICI ONEIENJA

PLIN AGREGATNO STANJE SUPSTANCE IZNAD TOKE VRENJA PARA -PLINSKA FAZA SUPSTANCER KOJA NIJE UGRIJANA IZNAD TOKE VRENJA AEROSOLI DISPERZIRANI SISTEMI GDJE SU KRUTE ESTICE RASPRENE U ZRAKU ILI NEKOM DRUGOM PLINU

PRAINA
DJELOVANJE OVISI :
OD PORIJEKLA I KEMIJSKOG SASTAVA OD TRAJANJA KONTAKTA OD MJESTA DJELOVANJA OD VELIINE I OBLIKA ESTICE OD OTPORNOSTI TIJELA OD BIOLOKOG SVOJSTVA (MIKROORGANIZMI)

PORIJEKLO PRAINE
ORGANSKO BILJNO ILI IVOTINJSKO ILI
UMJETNO PORIJEKLO

ANORGANSKO METALI,MINERALI ILI

RAZLIITOG NEORGANSKOG SASTAVA IZ INDUSTRIJE

MJEOVITO SUSREE SE ESTO PRI RADU

PODJELA PO VELIINI
MANJE OD 5 MIKRONA PRODIRE U ALVEOLE VEE OD 5 MIKRONA ZADRAVA SE U BRONHIOLAMA VEE OD 50 MIKRONA ZADRAVA SE U SLUOKOI NOSA

OBLIK PRAINE
IGLIASTI ILI ILJATI POVREDA KOE ILI SLUZNICE

PRODOR MIKROORGANIZAMA U ORGANIZAM NA MJESTU POVREDE ( ESTICE AZBESTA,VLAKNASTA STRUKTURA

ESTICE TEKSTILA I DR.

MJESTO DJELOVANJA PRAINE

RESPIRATORNI ORGANI
( NAJOSJETLJIVIJE MJESTO SA NAJVEIM POSLJEDICAMA )

KOA
( DJELUJE FIZIKI, KEMIJSKI BIOLOKI ILI KOMBINIRANO)

SLUZNICA
(DJELOVANJE ISTO KAO I NA RESP.ORGANE )

OTROVI
SUPSTANCE KOJE DJELUJU : IZRAVNO I PRODIRU U ORGANIZAM STVARAJU SE U ORGANIZMU STUPAJU U ODNOS SA TKIVIMA ORGANIZMA REMETE RAD TKIVA ORGANIZMA TE MOGU DOVESTI I DO SMRTI

OTROVI PO PORIJEKLU
ORGANSKO NEORGANSKO IVOTINJSKO BILJNO MINERALNO MJEOVITO

MIRISI
LOI MIRISI I NEPRIRODNI ZADAH SIGNAL JE ANTISANITARNOG ODRAVANJA OBJEKTA OVJEK OSJETI MIRIS U KONC. CAMPHOR ETHER 0,005 mg/l 0,004 0,005 mg/l

SUMPOROVODIK 0,0005 mg/l

OCJENA KVALITETE ZRAKA

ODNOSI SE NA IZMJERENE VRIJEDNOSTI GLAVNIH ONEIIVAA ZRAKA U NEKOM PODRUJU U ODNOSU S ODGOVARAJUIM GRANINIM VRIJEDNOSTIMA .

VENTILACIJA
ODSTRANJIVANJE SUVINIH KOLIINA:
UGLJINOG DIOKSIDA IZBAENOG IZ ORGANIZMA NEPRIJATNIH MIRISA PRAINE I BAKTERIJA SNIAVANJA RELATIVNE VLANOSTI OSIGURANJE NORMAL.TJELESNE TEMPERATURE ORGANIZMA OTKLON DIMA OD PUENJA OSIG.DOVOLJNIH KOLIINA ISTOG ZRAKA

VENTILACIJA PO NASTANKU
1) PRIRODNA 2) UMJETNA DIJELI SE NA: OPU VENTILACIJU LOKALNU VENTILACIJU BRZINA STRUJANJA: NULTA 30 m/min. MALA 30 DO 60 m/min. OSREDNJA 60 DO 150 m/min. VELIKA 700 m/min.

MJERE SPREAVANJA I IENJA RADNE ATMOSFERE

REDUKCIJA EMISIJA IZVORA ONEIENJA NAJVEE KONC.ONEIENJA KOJE SE EMITIRAJU UPOTREBA GORIVA SA NISKIM SADRAJEM SUMPORA IZGRADNJA OBJEKATA U ODREENIM ZONAMA

FILTERI I PREINAKA LOITA

KONTROLA ISPUNIH PLINOVA

PROIAVANJE RADNOG PROSTORA

OD ONEIENJA KOJA DOLAZE IZ VANJSKIH PROSTORA
OD ONEIENJA KOJA NASTAJU U ZATVORENIM RADNIM PROSTORIMA

HIGIJENA ZEMLJITA
ZEMLJITE ILI TLO PODRAZUMJEVA POVRINSKI SLOJ ZEMLJINE KORE IMBENICI KOJI FORMIRAJU ZEMLJITE : BILJKE, MIKROORGANIZMI I IVA BIA KLIMA, TEMPERATURA ,VODENI TALOZI RELJEF, UZVISINE, DOLINE

DJELATNOSTI OVJEKA NA ZEMLJITE

ISUIVANJE I NAVODNJAVANJE IZGRADNJA OBJEKATA IZGRADNJA UMJETNIH JEZERA POUMLJAVANJE ILI SJEA UMA IZGRADNJA HIDROCENTRALA KEMIJSKO FIZIKI SASTAV PLUS SANITARNO STANJE ODREUJU HIGIJENSKE UVJETE KORITENJA ZEMLJITA

GLAVNI UZROCI ONEIENJA ZEMLJITA

NEHIGIJENSKI NAIN SKUPLJANJA I UVANJA OTPADNIH TVARI
ONEIAVANJE POVRINSKOG SLOJA ZEMLJITA FEKALNIM TVARIMA ZBOG NEDOSTATKA HIGIJENSKO SANITARNIH OBJEKATA

ZEMLJITA DEFINICIJA

ZDRAVO ZEMLJITE TLO KROZ KOJE LAKO PRODIRE ZRAK I VODA

NEZDRAVO ZEMLJITE SLABO PROPUSTLJIVO ZA VODU I ZRAK

ZEMLJITE SA SANITARNOG GLEDITA

TOPOGRAFSKI UVJETI I GEOLOKI SKLOP TERENA MEHANIKA STRUKTURA ZEMLJITA I NJENA FIZIKALNA SVOJSTVA

ZRANI KAPACITET ZEMLJITA

PROPUSTLJIVOST ZEMLJITA ZA VODU I NJEGOV VODENI KAPACITET

 ONEIAVANJE I ZAGAIVANJE TERENA OTPADNIM VODAMA PROCES SAMOPROIAVANJA ZEMLJITA MIKROORGANIZMI ZEMLJITA NAROITO PATOGENI

TOPOGRAFSKI UVJETI
ODGOVARAJUI PODACI O RELJEFU (RAVNICA,UDUBLJENA,BRDA I DR.) POVRINSKI POKRIVA (UMA, LIVADA, ORANICA VONJAK) HIDRODINAMIKI PROCESI (RUENJE, ODRONJAVANJE )

MEHANIKA STRUKTURA ZEMLJITA

KAMENITO ILI TVRDO TLO, KRILJATO, GLINOVITO, PJESKOVITO, KRENO ZASLANJENO ZEMLJITE LES - VRLOSITAN PJESAK SA KRENOM GLINOM CRNICA SA 20 % HUMUSA

STRUKTURA ZEMLJITA
LJUNAK ESTICE VEE OD 5 mm FINI LJUNAK ESTICE OD 2 5 mm KRUPNI PIJESAK ESTICE OD 1 2 mm PIJESAK ESTICE ISPOD 1 0,1 mm

HUMUS ILI ILOVAA ESTICE ISPOD 1 mm

PROPUSTLJIVOST ZEMLJITA
VEOMA VANA OSOBINA ZA ODVODNJAVANJE ZEMLJITA KOD IND.PREHRAMBENIH OBJEKATA KRUPNA ZRNATA STRUKTURA VELIKA FILTRACIJSKA MO SITNA ZRNATA STRUKTURA LOA FILTRACIJSKA MO

ZRANI I VODENI KAPACITET

ZRANI KAPACITET ZEMLJITA PODRAZUMIJEVA KOLIINU ZRAKA KOJU SADRI ZEMLJA ZASIENA VODOM DO GRANICE SVOG KAPACITETA VODNOG ZASIENJA

VODENI KAPACITET ZEMLJITA JE SPOSOBNOST DA ZEMLJITE MOE ZADRATI VEE ILI MANJE KOLIINE VODE

KAPILARNOST ZEMLJITA
OSOBINA KOJA OMOGUAVA DIZANJE VODE IZNAD NJENOG SLOBODNOG NIVOA TRESET 4 6 m LES 2 m SITNOG ZRNATOG PJESKA 0,3 m LJUNAK NEMA KAPILARNOST

HIDROSKOPINOST I TEMPERATURA ZEMLJITA

SPOSOBNOST POVRINSKIH ZRNACA DA PRIVLAE VODENU PARU IZ ZRAKA I KONDENZIRAJU U PORAMA ZEMLJE ILI TLA DNEVNA TEMP.ZEMLJITA 1,5 1,7 m

ZONA SMRZAVANJA ZIMI ZEMLJITA OD 0,3 -1,2 m

ODREIVANJE STUPNJA ONEIENOSTI ZEMLJITA

KEMIJSKE METODE BAKTERIOLOKE METODE HELMINTOLOKE METODE

KEMIJSKA METODA
ZNAI ODREIVANJE SANITARNOG BROJA KOJI PREDSTAVLJA ODNOS DUIKA U HUMUSU PREMA ORGANSKOM DUIKU U ZEMLJITU TLO SE SAMO PROIAVA KAD SE POVEA KOLIINA DUIKA U HUMUSU I SANITARNI BROJ SE PRIBLIAVA JEDINICI

KEMIJSKA OCJENA ZAGAENOSTI ZEMLJITA

ZAGAENOST ZEMLJITA U 100 mg
SANTARNI BROJ: - VEOMA ZAGAENO ISPOD 0,70 - UMJERENO ZAGAENO OD 0,70 0,89 - RELATIVNO ISTO IZNAD 0,89

BAKTERIOLOKA METODA
ISPITUJE KOLIINU BAKTERIJA I KOLI TITAR KOJI GOVORI O STUPNJU ONEIENOSTI FEKALNIM TVARIMA CRIJEVNE BAKTERIJE ZAGAENJE MANJE OD JEDNE GODINE NALAZ SPORA - STARO FEKALNO ONEIENJE PREKO JEDNE GODINE

BAKTERIOLOKO KOLIINA BAKTERIJA I KOLI TITAR(0,25 CM) I ( 1 GR ZEMLJE)

NEZAGAENO -150 000 BAKTERIJA I 0,01 0,001
ZAGAENO VIE OD 150 000 BAKTERIJA I 0,001 RELATIVNO ISTO MANJE OD 150 000 BAKTERIJA I 1,0

HELMINTOLOKA METODA
ODREUJE SE KOLIINA I BROJ JAJAACA HELMINTA ASKARISA I TRIHOCEFALUSA NA POVRINI IH NEMA (SUNEVE ZRAKE)

NAJVIE NA 5 cm, A NA 10 cm ZEMLJITA NESTAJU

ISTO ZEMLJITE MANJE OD 10 NA 1 gr ONEIENO ZEMLJITE PREKO 100 NA 1 gr HELMINTA

MJERE HIGIJENE ZEMLJITA

ASANACIJA SANITARNIH ODLAGALITA OTPADA UREENJE OKOLIA OSIGURANJE INDUSTRIJSKIH PROSTORA OD POPLAVA PRANJE POGONA I PROSTORA OKOLO SA ODVOENJEM ZEMLJINOG OTPADA SA SIROVINA

HIGIJENA VODE
VODA NEOPHODNA ZA ODRANJE IVOTA ZEMLJU NAZIVAMO PLAVIM PLANETOM 70 % ZEMLJE PREKRIVENA VODOM 97 % SLANA VODA, 3 % SLATKA SLATKA VODA JE OKOVANA U LEDENJACIMA,DOK JE MANJI DIO U RIJEKAMA,JEZERIMA,PODZEMLJU DANAS VODU ZOVU PLAVO ZLATO

VODA NEPRESUNO ZLATO

GOLEMA POTRONJA VODE I SVE VEA ONEIENJA HRVATSKA PO ZALIHAMA TREA U EUROPI I TRIDESETA U SVIJETU 1,5 MILIJARDI LJUDI NEMA ISTU VODU ZA PIE,ZA 25 GODINA 5,4 MILIJARDE 4 MILIONA LJUDI GODINJE UMIRE OD KORITENJA PRLJAVE VODE 80 % OBOLJENJA U ZEMLJAMA TREEG SVIJETA

KOLIKO VODE TREBA OVJEKU

NOVOROENE U TIJELU IMA 77% VODE,S GODINAMA IVOTA POSTOTAK SE SMANJUJE U NAEM TIJELU IMA PROSJENO 40 LITARA VODE DNEVNA POTREBA JE 2 DO 2,5 LITRE ZA PIE DNEVNA POTRONJA VODE MINIMALNO 20 LITARA A PROSJENO U RAZVIJENIM ZEMLJAMA 140 DO 200 LITARA

POTRONJA VODE ZA OSTALE POTREBE

KUHANJE 2 DO 2,5 LITRE PRANJE POSUA 4 DO 7 LITARA IENJE U STANU 5 DO 10 LITARA PRANJE RUBLJA 20 DO 40 LITARA KUPANJE I TUIRANJE 20 DO 40 L TJ.HIGIJENA BEZ KUPANJA 10 DO 15 L ISPIRANJE WC-a 20 DO 40 LITARA

POTRONJA VODE U GOSPODARSTVU

INDUSTRIJA 1500 L/DNEVNO PO OSOBI POLJOPRIVREDA NEKOLIKO TISUA LITARA DNEVNO PO OSOBI ZA SVE VRSTE POTRONJE 8 000 DO 10 000 L DNEVNO PO OSOBI KILOGRAM NOVOG PAPIRA 100 L VODE A RECIKLIRANOG 10 LITARA

TO UGROAVA VODE
TETNE TVARI IZ INDUSTRIJE NEPROIENE VODE IZ KUANSTVA

PREKOMJERNO KORITENJE OTROVA I GNOJIVA U POLJOPRIVREDI

BETONIRANJE I ASVALTIRANJE KRAJOLIKA SJEA UMA I KISELE KIE

IZGRADNJA PUTEVA I CESTA

RASPORED PITKE VODE

RIJENE VODE 27000 L DNEVNO PO OSOBI A TO JE U ODNOSU NA VODE U BIOSFERI TEK 0,00009 % UKUPNE KOLIINE VODE NA ZEMLJI NERAVNOMJERNA RASPOREENOST U SVIJETU (OBILJE KANADA ILI JE NEMA SAHARA) KOLIINA VODE OVISI O GODINJEM DOBU (ILI JE IMA PREMALO ILI PREVIE)

KAKO OSIGURATI DOVOLJNE KOLIINE KVALITETNE VODE

SPRIJEITI ONEIENJE VODE REGULIRANJEM DISPOZICIJE OTPADNIH TVARI OSIGURATI DOVOLJNE KOLIINE VODE KUMULIRANJEM VODE NA POVRINI ILI U PODZEMLJU TEDNJA NA LOKALNO RASPOLOIVOJ VODI VIEKRATNOM UPOTREBOM

UZIMANJE VODE I GUBITAK

TEKUE VODE I NAPICI KRUTA HRANA (VOE POVRE, MESO)

NASTANKOM U TKIVU
EKSKRECIJOM PREKO PLUA (DISANJE) I KOE (ZNOJENJEM) MOKRENJEM I FECESOM ILI NA BILO KOJI NAIN IZLUIVANJEM TEKUINE

OVISNOST POTRONJE VODE

BLIZINI VODO CRPNOG IZVORA OBIAJIMA POTROAA ZDRAVSTVENOJ KULTURI KLIMATSKIM PRILIKAMA URBANIZIRANOSTI NASELJA RAZVOJU INDUSTRIJE RAZVOJU POLJOPRIVREDE

VRSTE VODE
ATMOSFERSKA ILI OBORINSKA POVRINSKA VODA PODZEMNE VODE A) PUKOTINSKA B) VODE TEMELJNICE

SVOJSTVA VODE
FIZIKALNA KEMIJSKA BAKTERIOLOKA

FIZIKALNA SVOJSTVA VODE

TEMPERATURA BOJA MUTNOA MIRIS OKUS

KEMIJSKA SVOJSTVA VODE

MIKROELEMENTI - METALI U VODI pH VODE PLINOVI U VODI FEKALNI INDIKATORI TVRDOA VODE PESTICIDI U VODI

FEKALNI INDIKATORI
DUINI SPOJEVI -AMONIJAK -NITRITI -NITRATI KLORIDI SUMPOROVODIK ORGANSKE TVARI

TVRDOA VODE
KARBONATI SOLI KALCIJA, MAGNEZIJA, ELJEZA I ALUMINIJA INE PROLAZNU ILI TEMPORALNU TVRDOU KOJA SE GUBI KUHANJEM NEPROLAZNA ILI NEKARBONATNA TVRDOA POTIE OD SULFATA, FOSFATA, KLORIDA, KALCIJA I MAGNEZIJA I NAZIVA SE STALNA TVRDOA I NE GUBI SE KUHANJEM.

IZRAAVANJE TVRDOE
NJEMAKI STUPANJ 1 NJ = 10 mg CaO/ 1 L FRANCUSKI STUPANJ 1 F = 10 mg CaCO3/ 1 L ENGLESKI STUPANJ 1 E = 10 mg CaCO3/0,7 L

BAKTERIOLOKA SVOJSTVA VODE

SADRAJ BAKTERIJA U VODI PREDSTAVLJA NAJVANIJI HIGIJENSKI KVALITET VODE ONEIENJE VODE ZA PIE JE NAJEE PATOGENIM I DRUGIM MO I TO PUTEM OTPADNIH KANALIZACIJSKIH VODA LJUDSKIH I IVOTINJSKIH EKSKRETA

BAKTERIOLOKI PREGLED VODE

ISPITIVANJE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE -VODA NA IZVORITU

-VODA NAKON PROCESA PRERADE-DEZINFEKCIJE

-VODA U SPREMNIKU VODE ZA PIE -VODA U RAZVODNOJ MREI

CILJ BAKTERIOLOKOG PREGLEDA

UTVRDITI DA LI JE VODA ZA PIE ONEIENA FEKALIJIMA ODREDITI STANJE ZATITNOG VODONOSNOG SLOJA OD VANJSKOG BAKTERIJSKOG ONEIENJA USTANOVITI KAKVA JE EFIKASNOST TEHNOLOKOG PROCESA PROIAVANJA VODE ZA PIE

BROJ KLICA INDIKATORA FEKALNOG ONEIENJA

PRIRODNA VODA U 100 ml VODE NE SMIJE BITI VIE OD 10 KOLIFORMNIH BAKTERIJA PROIENA VODA U 100 ml VODE NE SMIJE BITI NITA KOLIFORMNIH BAKTERIJA KAO I FEKALNIH (STREPTOCOCUS FECALIS, PROTEUS, E COLI COLIFORMNE BAKTERIJE)

BOLESTI I SMETNJE IZAZVANE HIGIJENSKI NEISPRAVNOM VODOM

UZROK - LJUDSKA DJELATNOST BIOLOKI KEMIJSKI UZROK - PRIRODNOG PODRIJEKLA MIKROFLORA I MIKROFAUNA I NJIHOVE RAZGRADBE

BIOLOKI UZROK
A) KONZUMIRANJE VODE ONEIENE FEKALIJIMA I URINOM LJUDI ,GLODAVACA I DOMAIH IVOTINJA (CRIJEVNE KLASINE HIDRINE INFEKCIJE)

B) KONTAKT OVJEKA S VODOM PUTEM KOE I SLUZNICE TE UZRONICI BOLESTI KOJI DIO IVOTA PROVODE U VODI

C) UBOD INSEKTA KOJI IVI U VODI STAJAICI(KOMARAC) D) FEKALNI ORALNI PUT(SLABA HIGIJENA PRANJA RUKU E) LEGIONARSKA BOLEST AEROGENIM PUTEM

BOLESTI GRUPE A
TRBUNI TIFUS PARATIFUS DIZENTERIJA GASTROENTERITISI INFEKTIVNI HEPATITIS MJERE SPREAVANJA ESTI NADZORI VODOOPSKRBNOG OBJEKTA TE DEZINFEKCIJA I FILTRACIJA VODE

BOLESTI GRUPE B
LEPTOSPIROZA SHISTOSOMIJAZA BOLEST AFRIKE,BLISKOG ISTOKA,JUNE AZIJE I LATINSKE AMERIKE MJERE PREVENTIVE IZBJEGAVANJE ZARAENIH VODA I VODOVODI SA UREAJIMA ZA IENJE

BOLESTI GRUPE C
MALARIJA BOLEST JE KOD NAS ERADICIRANA POSLIJE 2 SVJETSKOG RATA MJERE PREVENTIVE ISUIVANJE MOVARA,UNITAVANJE GNJEZDA INSEKATA I DEZINSEKCIJA.

BOLESTI GRUPE D
CRIJEVNE BOLESTI ONE BOLESTI

KONE BOLESTI
MJERE PREVENTIVE POVEANJE OSOBNE I KUNE HIGIJENE U PODRUIMA GDJE IMA DOVOLJNO VODE

BOLESTI GRUPE E
LEGIONARSKA BOLEST IRI SE AEROGENIM PUTEM AEROSOLIMA IZ UREAJA ZA KONDICIONIRANJE ZRAKA

MJERE PREVENTIVE REDOVITO IENJE UREAJA ZA KLIMATIZACIJU UZ KONTINUIRANU DEZINFEKCIJU VODE

KEMIJSKI UZROK
BOLESTI SE OBINO JAVLJAJU U KRONINOM RJEE AKUTNOM OBLIKU GEOLOKO PORIJEKLO SEKUNDARNA ONEIENJA

BOLESTI GEOLOKOG PODRIJETLA

FLUOR KARIES, FLUOROZA ARSEN KRONINO OTROVANJE

NATRIJEVE SOLI POVEN KRVNI TLAK

TVRDOA VODE KARDIOVASKULARNE BOLESTI SULFATI DJEIJI PROLJEV

SEKUNDARNO ONEIENJE
IDUSTRIJA, POLJPPRIVREDA, KOMUNALNE DJELATNOSTI, ENERGETIKA VODOVODNE INSTALACIJE

PROCESI KONDICIONIRANJA VODE

MJERE PREVENCIJE SU PROVOENJE PROPISANIH KONCENTRACIJA NAVEDENIH TVARI KOJE NISU TETNE ZA ZDRAVLJE

TVARI KOJE IZAZIVAJU ORGANOLEPTIKE SMETNJE

NISU OPASNE PO ZDRAVLJE ALI IZAZIVAJU LO OKUS VODE TE JU LJUDI I IVOTINJE NE PIJU PRIRODNI SASTOJCI BILJNE VEGETACIJE MUTNOA VODE RAZNOG PODRIJEKLA NEKI INDUSTRIJSKI PROIZVODI KAO TO SU NAFTA ILI NAFTNI DERIVATI

PROIAVANJE VODE

PROIAVANJE ILI KONDICIONIRANJE VODE ZA PIE PREDSTAVLJA NIZ POSTUPAKA SA CILJEM DA SE DOBIJE HIGIJENSKI ISPRAVNA VODA ZA PIE

FIZIKALNA ILI PRIRODNA PROIAVANJA

SEDIMENTACIJA
FILTRIRANJE SKLADITENJE PROVJETRAVANJE

DEZINFEKCIJA VODE
DEZINFEKCIJA VODE ZA PIE JE NIZ POSTUPAKA KOJIMA JE CILJ UNITAVANJE I ELIMINACIJA PATOGENIH I SAPROFITSKIH MO. STERILIZACIJA JE UNITAVANJE SVIH IVIH MO,NE SAMO VEGETATIVNIH VE I SPOROGENIH A TAKOER I VIRUSA.

POSTUPCI DEZINFEKCIJE VODE FIZIKALNI

TOPLINA
ULTRAZVUK ULTRALJUBIASTO ZRAENJE

POSTUPCI DEZINFEKCIJE VODE KEMIJSKI

KLOR KLORIRANJE

JOD
OZON KALIJEV HIPERMANGAN

KEMIJSKE METODE TREBAJU ZADOVOLJAVATI

SREDSTVO TREBA BITI SPOSOBNO UNITITI BAKTERIJE U VODI OSIGURATI BAKTERIJSKU ISPRAVNOST VODE KROZ DUI VREMENSKI PERIOD KONCENTRACIJA KOJA DEZINFICIRA VODU NE SMIJE BITI TOKSINA

 DEZINFICIRATI VODU BRZO I PRI RAZLIITOJ TEMPERATURI BRZO I LAKO ODREDITI KONCENTRACIJU SREDSTVA U VODI SREDSTVO MORA BITI JEFTINO TREBA BITI LAKO ZA RUKOVANJE DA SE MOE NABAVITI U PRODAJI

KLORIRANJE VODE
DEZINFEKCIJA VODE KLOROM JE NEJRASPROSRANJENIJA METODA KLOR POSJEDUJE JAKO BAKTEROCIDNO SVOJSTVO, NE UTJEE NEPOVOLJNO NA LJUDE, POSTOJAN JE U VODI, LAKO SE DOZIRA, KONTROLA KONCENTRACIJE JEFTINA I BRZA, JEFTIN I LAKO SE MOE NABAVITI I JEDNOSTAVNO JE SA NJIM RADITI.

KEMIZAM KLORIRANJA VODE

KLOR I HIPOKLORITI OTAPAJU SE U VODI I NASTAJE HIPOKLORNA KISELINA

Cl2 + HOH NaOCl + HOH

HOH + HCl HOCl + NaOH

 NAJJAE BAKTERICIDNO I VIRUCIDNO DJELOVANJE IMAJU NEDISOCIRANA HIPOKLORNA KISELINA I ZNATNO SLABIJE HIPOKLORNI IONI HOCl H( +) + OCl (-)

DEZINFEKCIONI EFEKAT KLORA OVISI O :

PH

VODE

TEMPERATURI VODE MUTNOI VODE KEMIJSKIM TVARIMA U VODI

OTPORNOSTI MO U VODI
METEROLOKIM UVJETIMA

DEZINFEKCIONI EFEKAT U ODNOSU NA PH VODE

PH 6,8 7,2 8,0 9,0 DEZ.EFEKAT % 100 84 55 0

POVEANJEM PH VODE RASTE DISOCIJACIJA HIPOKLORNE KISELINE I SMANJUJE SE DEZINFEKCINO DJELOVANJE PREPARATA

DEZINFEKCIONI EFEKAT U ODNOSU NA TEMPERATURU I MUTNOU

DEZINFEKCIJA VODE NA 10 C POTREBNA JE DVAPUT VEA KOLIINA KLORA NEGO NA 20 C
MUTNOA VODE ZNATNO SMANJUJE EFEKAT KLORIRANJA PA JE POTREBNO IZBISTRAVANJE VODE PRIJE KLORIRANJA

DEZ. EFEKAT U ODNOSU NA KEMIJSKE, MB I METROLOKE UVJETE

KEMIJSKE TVARI PARALIZIRAJU BAKTERICIDNI EFEKAT JER BRZO REAGIRAJU SA KLOROM RAZLIITA OTPORNOST MO NA DJELOVANJE KLORA ZAVISI OD VRSTE BAKTERIJE (ZA KLICE TRBUNOG TIFUSA I DIZENTERIJE MANJE DOZE IH UBIJAJU, A SPORE I NEKI VIRUSI SU MNOGO OTPORNIJI) MET.UVJETI SUNANA SVJETLOST UBRZAVA PROCES, A VJETAR SMANJUJE

DOZIRANJE KLORA
KLORNI BROJ JE KOLIINA KLORA KOJA SE UTROI ZA OKSIDACIJU SVIH PRISUTNIH MATERIJA SAV KLOR U OBLIKU HOCl (hipokolrna kiselina) I OCl (hipoklorni ion) NAZIVA SE SLOBODNIM REZIDUALNIM KLOROM ( SRK) TE DJELUJE NA BAKTERIJE U MALIM KOLIINAMA

 MJEAVINA KLORAMINA I KLOR ORGANSKIH SPOJEVA JE VEZANI REZIDUALNI KLOR (VRK )TE DJELUJE SLABO I SPORO UZ VELIKE KOLIINE. SRK + VRK = REZIDUALNI KLOR OSTATAK KLORA U VODI PO ZAVRENOJ OKSIDACIJI TITI VODU OD SEKUNDARNOG ONEIENJA (O,2 O,5 mg/L)

NAINI KLORIRANJA VODE

STANDARDNO KLORIRANJE HIPERKLORIRANJE

FRAKCIONO KLORIRANJE
KLORIRANJE NA TOKI PRIJELOMA

STANDARDNO KLORIRANJE
ODVIJA SE NA PROIENIM VODAMA, A DOZIRA SE PREMA KLORNOM BROJU I REZIDUALNOM KLORU 1mg aktivnog klora na 1/ L VODE 30 MINTA UBIJENE SVE PATOGENE BAKTERIJE (RK 0,1 DO 0,5 %)

HIPERKLORIRANJE
KOD VODA U ELEMENTARNIM NEPOGODAMA DESETEROSTRUKE DOZE KLORA OD STANDARDNE (5 DO 10 mg/l) RK POSLIJE 10 MINUTA JE 1 mg/l POSLIJE 30 MINUTA VIAK RK MORA SE ODSTRANITI DEKLORIRANJEM

FRAKCIONO KLORIRANJE
ODVIJA SE U DVIJE FRAKCIJE KLORIRANJE VODE

FILTRACIJA VODE I PONOVO KLORIRANJE

POGODNA ZA DEZINFEKCIJU VODE KOJA DUE STOJI

KLORIRANJE NA PRIJELOMNOJ TOKI

VRI SE KOD VRLO NEISTIH VODA SUTINA METODE TEMELJI SE NA PRINCIPU BAKTERICIDNOG DJELOVANJA UKUPNOG REZIDUALNOG KLORA KOD VODA SA ZNATNIM ORGANSKIM ONEIENJIMA SADRAJ REZIDUALNOG KLORA NE POVEAVA SE U SRAZMJERU SA DODANIM KOLIINAMA KLORA.

 KONCENTRACIJA RK PADA DO ODREENE TOKE, A ZATIM POINJE RASTI TA TOKA PREDSTAVLJA POTPUNU OKSIDACIJU I POSLIJE PRIJELOMA OKO 90% KLORA JAVLJA SE KAO RK, A SAMO MANJA KOLIINA OSTAJE U VIDU VEZANOG RK

PREPARATI KLORA
ELEMENTARNI KLOR KLORNO VAPNO NATRIJEV HIPOKLORIT ( 3 DO 4 % VARIKINA,10 DO 15 % OTOPINA NATRIJEVA HIPOKLORITA) IZOCIJANURATI (NATRIJEVE SOLI IZACIJANUARNE KISELINE IZOSAN) KLORDIOKSID (SAMO DEZINFEKCIJA VODOVODNE VODE)

SANACIJA KLOROM U PRAKSI

VODE ZA PIE KLORIRANJE VODA U BAZENIMA ZA PLIVANJE I KUPANJE KLORIRANJE LEDA ZA LJUDSKU UPOTREBU

INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE

RAZLIITOG KEMIJSKOG SASTAVA OVISNO OD TEHNOLOKOG PROCESA OD KOJEG SU NASTALE MORAJU SE PROISTITI JER UTJEU NA :

KANALIZACIJSKU MREU
IVI SVIJET VODOTOKA DIREKTNO ILI INDIREKTNO NA OVJEKA

FEKALNE OTPADNE VODE

SADRE RAZLIITA BIOLOKA ZAGAENJA: SAPROFITSKE I PATOGENE BAKTERIJE

VIRUSE I JAJACA CRIJEVNIH PARAZITA

MORAJU SE KONTROLIRATI JER DIREKTNO UTJEU NA OVJEKA I IVOTINJE U NJIHOVOM OBOLJEVANJU

PROIAVANJE OTPADNIH VODA

PROCES JE NAMJENJEN ZA UKLANJANJE VRSTIH,TEKUIH I DRUGIH NEPOELJNIH SASTOJAKA OTPADNIH VODA MEHANIKO (KRUPNA I PLIVAJUA MATERIJA) FIZIKO (MATERIJE KOJE SEDIMENTIRAJU) BIOLOKO (KOLOIDNE ORGANSKE MATERIJE) KEMIJSKO (OTOPLJENE I PLIVAJUE MATERIJE KOJE SE NE MOGU BRZO SEDIMENTIRATI PRIRODNIM PUTEM)

HIGIJENSKA IZGRADNJA I UREENJE POGONA ZA PRERADU HRANE

IZGRADNJI OBJEKTA ZA PRERADU HRANE PREDSTOJI IZRADA PROJEKTNOG ZADATKA ISPITIVANJE UVJETA POD KOJIMA E SE OBJEKT GRADITI DEFINIRANJE TEHNOLOKOG POSTUPKA DEFINIRANJE TEHNOLOKOG PROIZVODA DINAMIKA I KOLIINA PROIZVODA

TEHNOLOKI PROJEKT
GRAEVINSKI I STROJNO ENERGETSKI TEHNOLOKI PO SVOJIM KARAKTERISTIKAMA NA OBA PROJEKTA TREBA OSIGURATI 50 : 50% AKTIVNOSTI ESTO PUTA TO IDE NA UTRB TEHNOLOKOG TO REZULTIRA VELEBNIM OBJEKTIMA SA SLABOM TEHNOLOGIJOM

OPI ELEMENTI SANITACIJE OBJEKTA U IZGRADNJI

LOKACIJA OBJEKTA
GRAEVINSKO TEHNIKE KARAKTERISTIKE KRUGA OKO OBJEKTA GRAEVINSKE KARAKTERISTIKE OBJEKTA OSIGURANJE OBJEKTA VODOM

 UKLANJANJE OTPADNIH VODA

OPSKRBA ELEKTRINOM ENERGIJOM I OSVJETLJENJE OPREMA I UREAJI ZA RAD

SANITARNI BLOK ZA OSOBLJE

LOKACIJA OBJEKTA
PROIZVODNJA NE SMIJE UGROAVATI OKOLI ALI NI OKOLI HIGIJENSKU ISPRAVNOST PROIZVODA LOCIRATI U NAJISTIJEM DIJELU INDISTRIJSKE ZONE VODITI RAUNA O RUI VJETROVA

 ZEMLJITE ZA IZGRADNJU MORA BITI SUHO,OCJEENO SA NISKIM PODZEMNIM VODAMA

LOKACIJA MORA BITI DOBRO POVEZANA PUTEVIMA MOGUNOST DOTOKA DOVOLJNO VODE I ENERGIJE VODITI RAUNA O UDALJENOSTI OD NASELJA (PEKARE UNUTAR NASELJA, KLAONICE VAN NASELJA)

GRA. TEH. KARAKTERISTIKE KRUGA OKO OBJEKTA

OGRADA KRUGA OBJEKTA BAREM 2 METRA VISINE NEISTI I ISTI DIO KRUGA

POPLOENOST I ZELENILO U KRUGU

DOSTA HIDRANATA I PRIKLJUAKA ZA KANALIZACIJU

GRAEVINSKE KARAKTERISTIKE OBJEKTA

KRIANJE PUTEVA PROIZVODNJE I ODVAJANJE ISTOG OD NEISTOG DIJELA PROIZVODNJE NEISTI DIO: PRIJEM I SKLADITENJE SIROVINE, PRIPREMA SIROVINE ZA TEHNOLOKI PROCES, SANITARNI BLOK ZA ZAPOSLENE (JEDAN DIO )

 ISTI DIO : TEHNOLOKA PRERADA POLUPROIZVODA I FINALNIH PROIZVODA, SKLADITENJE GOTOVIH PROIZVODA I ISTI DIO SANITARNOG BLOKA

ZA USPJENO ODRAVANJE HIGIJENE PREHRAMBENOG POGONA ZNAAJNO JE U IZGRADNJI KORISTITI KVALITETNE I ODRIVE MATERIJALE

RASPORED PROSTORIJA
PROIZVODNE, POMONE I SPOREDNE PROSTORIJE BOLJE RADITI U JEDNOM NIVOU RADNE PROSTORE RADITI BEZ STUPOVA

PRIZEMNA GRAEVINSKA RJEENJA OLAKAVAJU OSVJETLJENJA I VENTILACIJU

PROSTOR POGONA ZA PROIZVODNJU HRANE

TREBA BITI IZGRAEN OD KVALITETNOG MATERIJALA UZ POSEBNE UVJETE ZA : IZRADU RAVNIH ZIDOVA IZRADU KVALITETNIH PODOVA IZRADU STROPOVA

UGRADNJU PROZORA ZA OSIGURANJE MIKROKLIMATSKIH UVJETA

ZIDOVI POGONA
MORAJU BITI RAVNI I GLATKI 40 cm OD PODA JE ZAOBLJEN I MORA BITI PRESVUEN VODOOTPORNIM MATERIJALOM

OD TE VISINE NAJMANJE 2 METRA ZIDA TREBA BITI OBLOENO KERAMIKIM PLOICAMA ILI BOJOM OTPORNOM NA VODU

MATERIJALI KOJIMA OBLAEMO ZIDOVE

- SVIJETLI TONOVI OTPORNI NA UDARCE OTPORNI NA KISELINE I LUINE I LAKO SE ISTE - HIDROLIZACIJA 40 CM OD PODA - IVINJACI NA ZIDOVIMA,VRATIMA I STUPOVIMA OD NEHRAJUEG ELIKA - FUGE PREMAZANE FUNGICIDNIM MATERIJALIMA

PODOVI POGONA
IZGRAENI OD VRSTOG NEPOROZNOG KISELO OTPORNOG MATERIJALA OTPORNI NA SVA MEHANIKA OPTEREENJA PRILIKOM TRANSPORTA I SKLADITENJA IZGRAENI OD MATERIJALA KOJI SE MOGU LAKO ISTITI,PRATI I DEZINFICIRATI

 IMAJU ODGOVARAJUU TERMO I HIDRO IZOLACIJU NAPRAVLJENI SU OD PROTUKLIZNOG MATERIJALA IZVEDBA JE U VIDU KERAMIKIH PLOICA ILI NEKIH SUVREMENIH ESTRIHA OKO SLIVNIKA MORAJU BITI ZAOBLJENI A NE RAVNI

 U PRINCIPU TREBALI BI BITI SVIJETLE BOJE SPOJEVI PODA I ZIDA TREBAJU BITI ISPUNJENI KISELO OTPORNIM MATERIJALOM NE KORISTITI DRVO KOJE JE IVO , VE ELIK ILI PLASTIKU

STROP POGONA
MORAJU BITI GLATKIH POVRINA
NAJMANJA VISINA STROPA OVISI O PROIZVODNJI U POGONU (MLJEKARA, KLAONICA, SKLADITE ) STROPOVI SE MORAJU LAKO PRATI, ISTITI I DEZINFICIRATI

NE SMIJE SE LJUTITI BOJA I KONDENZIRATI VODA

DODAJU IM SE I FUNGICIDNI PREMAZI

PROZORI POGONA
PROZORI SU U GRAEVINSKOM SMISLU DIO VENTILACIJE POGONA MORAJU BITI OD MATERIJALA OTPORNOG NA VLAGU MORAJU SE LAGANO OTVARATI I ODRAVATI BOJAJU SE SVIJETLIM TONOVIMA ILI ZATITOM OD KOROZIJE (METALNI) AKO SE OTVARAJU TREBAJU IMATI ZATITU OD INSEKATA

 DONJI RUB PROZORA MORA BITI NAGNUT PREMA PODU 25 % RADI LAKEG IENJA VENTILACIJA KROZ PROZORE JE PRIRODNA CILJ JE ODSTRANITI NEPRIJATNE MIRISE I OSIGURATI DOVOLJNE KOLIINE KISIKA U POGONU

OSIGURANJE OBJEKTA VODOM

POGON OSIGURAVAMO U IZGRADNJI BESPRIJEKORNE HIGIJENSKE KVALITETE PITKA VODA IZ VODOVODA ILI VLASTITIH BUNARA U TEHNOLOKOM PROCESU KORISTE SE TRI SISTEMA VODE:

 TEHNOLOKA VODA OD + 15 C TEHNOLOKA VODA OD + 45 C TEHNOLOKA VODA OD + 85 C ZA SVAKU VODU POTREBAN JE POSEBNI PRIKLJUAK GUMENA ILI PLASTINA CIJEV CIJEVI ZA DOVOD TOPLE I HLADNE VODE MORAJU BITI DOVOLJNO ODMAKNUTE OD ZIDOVA I PODOVA

UVJETI ZA DOBAR SISTEM OPSKRBE VODE

KONSTANTNA TEMPERATURA VODE STERILIZATORI TERMOSTATI

UMIVAONICI ,FOTOELIJA, NOGOM LAKTOM

PROTUPOVRATNI SIFONI PROTUPOARNI HIDRANTI

OPSKRBA PAROM
OSIGURANJE DOVOLJNIH KOLIINA PARE OVISI O VRSTI PROIZVODNJE NA MJESTIMA ODVOJAKA ZA NAPAJANJE PAROM POTREBNO JE POSTAVITI MANOMETRE NAPAJANJE POSTROJENJA PAROM OD TRI ATMOSFERE

NAPAJANJE POSTROJENJA PAROM OD EST ATMOSFERA

UKLANJANJE OTPADNIH VODA

OTPADNE VODE POGONA PREHRAMBENE INDUSTRIJE BOGATE SU ORGANSKIM TVARIMA POTREBA ELIMINIRANJA IZ TIH VODA ORGANSKIH TVARI PUTEM BIOLOKIH FILTERA UNITENJEM PATOGENIH KLICA DEZINFEKCIJOM

SISTEMI KANALIZACIJE
SISTEM ZA OBORINSKE VODE (DIREKTNO SE MOGU SLIJEVATI U KANALIZACIJU) SISTEM ZA OTPADNE VODE (PUTEM SLIVNIKA ODVODE SE U KANALIZACIJU) SISTEM ZA FEKALNE VODE (ULIJEVAJU SE U KANALIZACIJU IZA PRIMARNOG PROIAVANJA)

OPSKRBA ENERGIJOM I OSVJETLJENJE

ELEKTRINA ENERGIJA OSIGURAVA SE IZGRADNJOM TRAFOSTANICE EL.ENERGIJA MORA BITI U KOLIINI DA ZADOVOLJI POTROAE STROJEVE I OSIGURA OSVJETLJENJE OSVJETLJENJE JE POTREBNO ZA NESMETANI RAD I PREGLED GOTOVIH PROIZVODA

PODJELA OSVJETLJENJA
VANJSKO OSVJETLJENJE IMA ZA CILJ OSVJETLJENJE IREG PODRUJA OBJEKTA UNUTRANJE OSVJETLJENJE PRIRODNO (NEOBOJENO STAKLO) UMJETNO (DIFUZNO UJEDNAENA RASVJETA)

STANDARDI ZA OSVJETLJAVANJE PROSTORIJA

PROSTORIJE ZA PRIHVAT ROBE -110 LUXA RADNE PROSTORIJE -220 LUXA

PROSTORIJE ZA INSPEKCIJSKE PREGLEDE 550 LUXA

OPREMA I UREAJI ZA RAD

OPREMA,UREAJI I STROJEVI RADE SE OD MATERIJALA KOJI NE KODE NAMIRNICAMA KOJE SE PROIZVODE STROJEVI TREBAJU BITI OD GLATKIH POVRINA, BEZOPASNI, DOSTUPNI PRANJU I DEZINFEKCIJI RADNIK TREBA IMATI KONTROLU NAD NJIMA

 PUMPE TREBAJU BITI LAKO RASKLOPIVE I PODESNE ZA PRANJE

VENTILI MJESTO MOGUIH SKUPLJANJA ORGANSKIH TVARI PODMAZIVANJE STROJEVA MOGUI IZVOR KONTAMINACIJE, BOJA NA STROJEVIMA MORA BITI TERMOSTABILNA

 POSTOLJE STROJEVA ZATVORENO ILI DOSTUPNO ZA IENJE DRVO NE SMIJE BITI ZASTUPLJENO U POGONU PREHRAMBENE INDUSTRIJE

SADRAJ PUKOTINE DRVENE DASKE NA KOJOJ SE OBRAIVALO MESO U 1cm2 IMALO JE 700 MILIONA BAKTERIJA

 MATERIJALI ZA IZRADU STROJEVA POSEBNO SU VANI BAKAR I ELJEZO MOGU PROMJENITI BOJU I OKUS PROIZVODA NEHRAJUI ELIK NAJVIE JE U UPOTREBI

 PLASTINE MASE SVE SE VIE KORISTE OTPORNI SU PREMA VODI, MASTIMA I KEMIKALIJAMA LAKO SE PERU, ISTE I DEZINFICIRAJU TE SE MOGU DRATI U HIGIJENSKI ISPRAVNOM STANJU NEDOSTATAK VISOKE ILI PRENISKE TEMPERATURE ,GUBE VRSTOU ILI POSTAJU LOMLJIVE

 POSEBNO MJESTO U MONTIRANJU OPREME IMAJU CJEVOVODI MORA POSTOJATI MOGUNOST ISPRANJAVANJA NAGIB KOJI OMOGUAVA CIJEENJE POSLIJE PRANJA I DEZINFEKCIJE

SANITARNI BLOK POGONA

SASTOJI SE IZ GARDEROBE, TOALETA, KUPATILA I UMIVAONIKA ZAPOINJE U NEISTOM A ZAVRAVA U ISTOM DIJELU POGONA

DIJELOVI SANITARNOG VORA

GARDEROBE ZA OSOBNU ODJEU SISTEM TUEVA

GARDEROBE ZA RADNU ODJEU

TOALETI U PREDPROSTORU GDJE SU UMIVAONICI SA TENIM SAPUNOM PAPIRNATIM UBRUSOM I APARATOM ZA SUENJE RUKU

 JEDNA KABINA DOLAZI NA 10 RADNIKA JEDAN TU DOLAZI NA OSAM RADNIKA

KRUG PREGRAMBENOG POGONA

DRANJE HIGIJENE POGONA (NE SMIJE LIITI NA SKLADITE OTPADNOG MATERIJALA) SVAKA NEUREDNOST U KRUGU POGONA POTPOMAE NASELJAVANJU I RAZMNOAVANJU GLODAVACA I INSEKATA SVU NEUPOTREBLJIVU OPREMU UKLONITI IZ KRUGA

SPECIFINOSTI PREHRAMBENIH POGONA

SVAKA PROIZVODNJA IMA SVOJU SPECIFINOST A TIME I PRIMJENU OPIH ELEMENATA SANITACIJE MLJEKARA PO SVOJIM SPECIFINOSTIMA MORA IMATI SIGURAN PUT SIROVINE OD PROIZVODNJE I SABIRANJA MLIJEKA DO OBRADE U SAMOJ MLJEKARI

 BROJ PROSTORIJA I FUNKCIONALNA POVEZANOST TREBA DA ODGOVARA TEHNOLOKOM PROCESU PRERADE MLIJEKA SANITARNI NADZOR TEHNOLOKOG PROCESA JE POSEBNO VEZAN ZA ISPRAVNOST I HIGIJENU INSTALACIJA I REDOVITOST IENJA CJEVOVODA
ZA SVAKIH 1000 L PRERAENOG MLIJEKA KORISTI SE 1,5 DO 3 m2 VODE.

 KLAONICE ZBOG SPECIFINOSTI PROIZVODNJE MORAJU IMATI DOVOLJAN BROJ PROSTORIJA I POGONA KOJE TREBAJU ZADOVOLJITI GRAEVINSKO TEHNOKE ZAHTJEVE

POSEBNO JE POTREBNO IZDVOJITI NEISTI DIO (PRIJEM, STOKE, KLANJE, OBRADA UNUTRANJIH ORGANA, KOE I DR.)

 POSEBNO SU ZNAAJNA MJESTA OBRADE MESA UZ STALNU KONTROLU VETERINATA, A U KONTEKSU PROVOENJA HACCP PROGRAMA ZBOG PRIRODE POSLA POTREBNE SU TAKOER VELIKE KOLIINE HIGIJENSKI ISPRAVNE VODE

 PEKARE PO SVOJIM TEHNOLOKIM PROCESIMA ZAHTJEVAJU VIE PROSTORIJA OD UVANJA SIROVINA, PRERADE DO PRODAJE POSEBNU PANJU TREBA OBRATITI NA OSIGURANJE OD GLODAVACA I INSEKATA, TE DOBRE VENTILACIJE PROSTORA I KVALITETE RADA

 OPI I SPECIFINI GRAEVINSKO TEHNIKI UVJETI KOJE POGON ZADOVOLJAVA NE MORAJU ZNAITI I SIGURNOST U HIGIJENSKO SANITARNOM SMISLU. ZATO JE POTREBNA STALNA KONTROLA U TIJEKU TEHNOLOKOG PROCESA OD UNUTRANJIH DO VANJSKIH KONTROLA

DA BI SE ODRAVALA HIGIJENA POGONA PREHRAMBENE INDUSTRIJE MORA SE PROVODITI: IENJE POGONA

DEZINFEKCIJA POGONA

KAKO OBAVITI DOBRO IENJE

OSIGURATI DOSTUPNOST POVRINA DA SE MOGU REDOVITO I TEMELJITO ISTITI OSIGURATI OSOBLJE ZA PROVOENJE IENJA

IZUITI NAJPOVOLJNIJE NAINE IENJA I OSIGURATI ODGOVARAJUU OPREMU (SAPUNE, KRPE, ETKE, METLE, USISAVAE I DR.)

KAKO OBAVITI DOBRO DEZINFEKCIJU

SMANJITI BROJ MO KVALITETNIM IENJEM POZNAVANJE MEHANIZMA DJELOVANJA DEZINFEKCIJSKOG SREDSTVA

DOBRO DJELOVANJE NA TO VEI SPEKTAR MO, TE UNITAVANJE MO U VRLO MALIM KONCENTRACIJAMA

 POTREBNA BAKTERICIDNA SPOSOBNOST DEZINFICIJENSA U PRISUSTVU ORGANSKIH MATERIJALA I IREM RASPONU PH TOKSINOST DEZINFICIJENSA NE SMIJE BITI U KONCENTRACIJAMA U KOJIMA SE UPOTREBLJVA, TE NE SMIJE NADRAIVATI KOU I IZAZIVATI KOROZIJU

 OSOBNA HIGIJENA I HIGIJENA POGONA NEIZBJEAN SU FAKTOR U PROIZVODNJI HRANE LJUDI KOJI RUKUJU SA HRANOM SAMI SU ODGOVORNI ZA SVOJE ZDRAVLJE I OSOBNU ISTOU

 POSLODAVCI SU ODGOVORNI DA SE ZATITI STANOVNITVO OD UPOTREBE HRANE PROIZVEDENE NA NEHIGIJENSKI NAIN OSOBNA HIGIJENA JE OSNOVA ZA PROIZVODNJU BILO KOJE HRANE

HIGIJENA POGONA PREHRAMBENE INDUSTRIJE MORA BITI DA BI SE OSTVARILA MIKROBIOLOKA ISPRAVNOST HRANE KOJA SE MOE ZAGADITI OD POTENCIJALNIH MO KOJI SE NALAZE U POGONU, TE BI MOGLA UGROZITI ZDRAVLJE LJUDI KOJI BI JE KONZUMIRALI.

 OSOBNA HIGIJENA I HIGIJENA POGONA SU PREDUVJET PROVOENJA HACCP SUSTAVA, JER SU USTVARI DIO DOBROVOLJNE KONTROLE I SPRIJEAVANJA ZAGAIVANJA PROIZVODNJE HRANE OD MIKROBIOLOKIH OPASNOSTI