Radni Listovi

Sveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Zavod za farmaceutsku botaniku
STANIČNA BIOLOGIJA S GENETIKOM

- radni listovi za mikroskopske vježbe -
Priredile:
Ana-Marija Domijan
Maja Friščić
Tihana Vilović
IME I PREZIME: GRUPA:
Zagreb, 2020.
SADRŽAJ
Vježba 1. Osnove mikroskopiranja........................................................................................ 1

Vježba 2. Priprema mikroskopskih preparata ........................................................................ 4
Vježba 3. Mikroskop kao mjerni instrument ........................................................................... 8
Vježba 4. Primjena imerzijskog objektiva ............................................................................ 12
Vježba 5. Usporedba prokariotskih i eukariotskih stanica.................................................... 15
Vježba 6. Životinjske stanice............................................................................................... 19
Vježba 7. Kvantitativna analiza pomoću mikroskopa........................................................... 23
Vježba 8. Kloroplasti i ostali plastidi .................................................................................... 25
Vježba 9. Biomembrane ..................................................................................................... 29
Vježba 10. Citogenetika ...................................................................................................... 32
Vježba 11. Stanični ciklus ................................................................................................... 35
Vježba 12. Mejoza .............................................................................................................. 38
Vježba 13. Ekstrakcija DNA iz biljnog materijala ................................................................. 41
Vježba 1. OSNOVE MIKROSKOPIRANJA
1.1. Sastavni dijelovi mikroskopa.

Koje sve oznake možete pročitati na objektivima i okularima i što one znače?
1.2. Namještanje pravilne rasvjete na mikroskopu.

Gdje se nalazi kondenzor i koja je njegova uloga?
1.3. Fokusiranje − traženje slike u mikroskopu.

Nacrtajte flomasterom strelicu na predmetnici i fokusirajte je (nađite sliku strelice) pod malim
povećanjem. Nacrtajte sliku strelice i zapišite svoja opažanja.
Povećanje: Opažanja:
Odgovorite:
1. Kakva je slika strelice s obzirom na njezin smjer i veličinu u odnosu na strelicu nacrtanu
na predmetnici?
1
Na predmetnicu stavite dva komadića konca tako da se sijeku u jednoj točki i pronađite sliku
sjecišta konaca pod malim povećanjem. Nacrtajte sliku sjecišta konaca i zapišite svoja
opažanja.
Odgovorite:
1. Vidite li istovremeno jasnu sliku oba konca? Zašto nije moguće vidjeti jasnu sliku oba konca
istovremeno?
2. Vidite li jednako velik dio preparata (strelice/konaca) kada u optičku os postavite objektiv
većeg povećanja od prethodnog? U čemu je razlika?
3. Kako se mijenja promjer vidnog polja u odnosu na povećanje mikroskopa?
4. Što je to radna daljina objektiva? Kako se ona mijenja u odnosu na povećanje objektiva?
5. Ovisi li moć razlučivanja isključivo o karakteristikama objektiva ili ovisi i o karakteristikama

okulara?
2
1.4. Prepoznavanje različitih sferičnih uklopina u mikroskopskom preparatu.
Pripremite mikroskopski preparat tako da na predmetnicu stavite kapljicu vode i u nju
histološkom iglom prenesete malo imerzijskog ulja te poklopite pokrovnicom. Pripremljeni
preparat pregledajte pod malim povećanjem. Odaberite jedan od uklopljenih mjehurića zraka
te ga promotrite pod srednjim povećanjem. Nacrtajte sliku mjehurića zraka i zapišite svoja
opažanja. Pod srednjim povećanjem promotrite jednu od kapljica ulja, nacrtajte sliku kapljice
ulja i zapišite svoja opažanja.
a) mjehurić zraka b) kapljica ulja
Povećanje: Povećanje:
Opažanja:
Odgovorite:
1. Opišite ponašanje mjehurića zraka i kapljice ulja nakon što vrhom histološke igle lagano
pritisnete pokrovnicu.
2. Kako ćete razlikovati kapljicu ulja u vodi od mjehurića zraka u vodi?
3. Zapišite korake fokusiranja (traženja slike) kapljice ulja u vodi.
3
Vježba 2. PRIPREMA MIKROSKOPSKIH PREPARATA
2.1. Primjena stereoskopskog mikroskopa za pregled uzorka i pripremu preparata.

Naziv vrste: Sambucus nigra L. – bazga
Sadržaj uzorka: cvjetovi bazge s peludnim zrncima
Vrsta uzorka: privremeni
Boja uzorka: prirodna
Proučite građu cvjetova bazge pomoću stereoskopskog mikroskopa s uključenom rasvjetom.

Petrijevu zdjelicu s uzorkom (cvjetovima bazge) postavite na podlogu za uzorak i pod
najmanjim povećanjem nađite oštru sliku uzorka. Ponovite postupak koristeći neprozirnu
podlogu za uzorak te pogledajte cvjetove bazge pod većim povećanjima. Promotrite građu
cvjetova bazge pod povećanjem 30× te nacrtajte jedan cvjetić gledan odozgo i naznačite
njegove dijelove. Prenesite nekoliko cvjetića s peludnim zrncima na predmetno stakalce.
Proučite izgled peludnih zrnaca pod najvećim povećanjem te nacrtajte sliku peludnih zrnaca.
Zapišite svoja opažanja.
a) cvjetić bazge b) peludna zrnca bazge
Opažanja:
Odgovorite:
1. Nabrojite osnovne dijelove stereoskopskog mikroskopa.
4
2.2. Priprema privremenih i polutrajnih nativnih preparata.
Naziv vrste: Sambucus nigra L. – bazga ili Taxus baccata L. – tisa
Sadržaj preparata: peludna zrnca u zraku, vodi i glicerolu
Vrsta preparata: privremeni/polutrajni
Boja preparata: prirodna
Pripremite privremeni suhi preparat peludnih zrnaca bazge ili tise. Promotrite privremeni suhi
preparat peludnih zrnaca pod velikim povećanjem. Nacrtajte sliku nekoliko peludnih zrnaca i
zapišite svoja opažanja. Potom pripremite privremeni vlažni preparat peludnih zrnaca bazge
ili tise u kapljici vode. Promotrite privremeni preparat peludnih zrnaca u kapljici vode pod
velikim povećanjem, nacrtajte sliku nekoliko peludnih zrnaca i zapišite svoja opažanja.
Pripremite polutrajni preparat peludnih zrnaca bazge ili tise uklapanjem zrnaca u glicerol i
proučite ga pod velikim povećanjem. Nacrtajte sliku nekoliko peludnih zrnaca uklopljenih u
glicerol i zapišite svoja opažanja. Obratite pažnju na oblik i strukturu zrnaca u različitim
sredstvima uklapanja.
a) suhi preparat b) zrnca u vodi c) zrnca u glicerolu

Povećanje: Povećanje: Povećanje:
Opažanja:
Odgovorite:
1. Koji nedostatak suhog preparata ste uočili i zašto do njega dolazi?
2. Što se događa s peludnim zrncima u vodi, a što u glicerolu?
5
2.3. Priprema trajnih jednostavno obojenih preparata.
Naziv vrste: Sambucus nigra L. – bazga ili Taxus baccata L. – tisa
Sadržaj preparata: peludna zrnca u glicerolu
Vrsta preparata: trajni
Boja preparata: obojen safraninom
Pripremite trajni obojeni preparat peludnih zrnaca bazge ili tise. Peludna zrnca obojite
safraninom te ih uklopite u glicerol. Kako bi pripremili trajni preparat, rubove pokrovnice
pričvrstite za predmetnicu. Pripremljeni trajni obojeni preparat peludnih zrnaca proučite pod
velikim povećanjem. Nacrtajte sliku nekoliko peludnih zrnaca i zapišite svoja opažanja.
Odgovorite:
1. Prilikom mikroskopiranja obojenog preparata treba li otvor irisa malo otvoriti ili pritvoriti u
odnosu na predviđeni otvor irisa?
2. Navedite neke od prednosti trajnih preparata.
3. Koja je uloga pokrovnice?
6
Pitanja:
1. Koje su prednosti stereoskopskog mikroskopa pred svjetlosnim mikroskopom?
2. Kakva je radna daljina stereoskopskog mikroskopa u usporedbi sa svjetlosnim

mikroskopom?
3. Koje vrste preparata poznajete s obzirom na njihovu trajnost, sredstvo uklapanja, obojenost
i način pripreme?
7
Vježba 3. MIKROSKOP KAO MJERNI INSTRUMENT
3.1. Procjena veličine promatranog predmeta pomoću mikroskopa.

Naziv vrste: Solanum tuberosum L. – krumpir, Castanea sativa Mill. – pitomi kesten,
Phaseolus vulgaris L. – obični grah
Sadržaj preparata: škrobna zrnca u vodi
Vrsta preparata: privremeni
Pripremite privremene preparate škrobnih zrnaca gomolja krumpira, sjemenki kestena i graha.
Promotrite pripremljene preparate pod velikim povećanjem s predviđenim otvorom irisa te
previše otvorenim i malo pritvorenim irisom. Obratite pažnju na izgled (oblik, unutrašnja građa)
škrobnih zrnaca. Nacrtajte sliku nekoliko škrobnih zrnaca s previše otvorenim i malo
pritvorenim irisom i procijenite njihovu veličinu (uzmite u obzir najmanja i najveća zrnca u
vidnom polju). Zapišite svoja opažanja.
KRUMPIR PITOMI KESTEN OBIČNI GRAH
a) previše otvoren iris
b) malo pritvoren iris

8
Opažanja:
Procijenjeni raspon veličina škrobnih zrnaca:

1) krumpira
2) pitomog kestena
3) običnog graha
Odgovorite:
1. Prema vašoj procjeni koja su škrobna zrnca najveća, a koja najmanja?
2. Kako se mora podesiti otvor irisa kada se mikroskopira prirodno bezbojan (slabo kontrastan)
preparat?
9
3.2. Dokazivanje škroba u suspenziji.
Naziv vrste: Solanum tuberosum L. – krumpir
Sadržaj preparata: škrobna zrnca u vodi
Boja preparata: obojen Lugolovom otopinom
Pripremite privremeni preparat škrobnih zrnaca gomolja krumpira u Lugolovoj otopini.

Promotrite zrnca pod velikim povećanjem s predviđenim otvorom irisa te previše otvorenim i
malo pritvorenim irisom. Obratite pozornost na oblik i veličinu škrobnih zrnaca krumpira.
Nacrtajte sliku nekoliko obojenih škrobnih zrnaca gomolja krumpira s previše otvorenim i malo
pritvorenim irisom i zapišite svoja opažanja.
a) previše otvoren iris b) malo pritvoren iris

Opažanja:
Odgovorite:
1. Opišite kemijsku reakciju koja je dovela do promjene boje škrobnih zrnaca.
2. Uočavate li iste strukture u obojenom preparatu škrobnih zrnaca koje ste mogli uočiti i u
neobojenom (nativnom) preparatu škrobnih zrnaca?
10
3.3. Dokazivanje škroba u biljnom tkivu (histokemijsko bojenje).
Naziv vrste: Musa sp. – banana
Sadržaj preparata: poprečni prerez nezrelog i zrelog ploda
Pripremite privremeni preparat poprečnog prereza nezrelog ploda banane u Lugolovoj otopini.
Promotrite preparat pod srednjim povećanjem s optimalno namještenim otvorom irisa.
Proučite stanice parenhimskog tkiva nezrelog ploda banane sa škrobnim zrncima i procijenite
veličinu škrobnih zrnaca (uzmite u obzir najmanja i najveća zrnca u vidnom polju). Nacrtajte
sliku parenhimskih stanica nezrelog ploda banane sa škrobnim zrncima, naznačite stanične
strukture i zapišite svoja opažanja. Pripremite privremeni preparat poprečnog prereza zrelog
ploda banane u Lugolovoj otopini te proučite parenhimske stanice zrelog ploda banane sa
škrobnim zrncima pod srednjim povećanjem. Nacrtajte sliku parenhimskih stanica zrelog
ploda banane sa škrobnim zrncima, naznačite stanične strukture i zapišite svoja opažanja.
a) nezreli plod b) zreli plod

Opažanja:
Procijenjeni raspon veličina škrobnih zrnaca:
Odgovorite:
1. Kako se tijekom zrenja banane mijenja udio škroba?
2. S obzirom na udio škroba, hoće li duži osjećaj sitosti izazivati zrela ili nezrela banana?
11
Vježba 4. PRIMJENA IMERZIJSKOG OBJEKTIVA
4.1. Primjena imerzijskog objektiva za promatranje nativnog preparata biljnog tkiva.

Naziv vrste: Allium cepa L. – obični luk
Sadržaj preparata: živa pokožica (epiderma) lista lukovice
Pripremite privremeni nativni preparat pokožice lukovice luka. Proučite stanice pokožice luka
pod velikim povećanjem. Obratite pozornost na veličinu i oblik stanica. Nacrtajte sliku jedne
stanice i njoj susjednih stanica, naznačite stanične strukture i zapišite svoja opažanja. Potom
proučite preparat pod imerzijskim objektivom. Obratite pozornost na stanične strukture
(jezgru, citoplazmu, vakuolu/e, staničnu stijenku). Nacrtajte detaljnu sliku jedne stanice i
stanične stijenke njoj susjednih stanica te na crtežu naznačite stanične strukture koje ste
uočili. Zapišite svoja opažanja.
Radna daljina imerzijskog objektiva je vrlo mala i stoga pri fokusiranju s imerzijskim objektivom
treba postupati pažljivo (sliku izoštravamo isključivo mikrovijkom)!
Opažanja:
Odgovorite:
1. Usporedite veličinu jezgre stanice epiderme luka s veličinom cijele stanice i procijenite
njihove veličine.
2. Koje ste žive, a koje nežive strukture biljne stanice uočili?
12
4.2. Primjena imerzijskog objektiva za promatranje jednostavno obojenog preparata
biljnog tkiva.
Boja preparata: obojen metilenskim modrilom
Pripremite privremeni obojeni preparat pokožice lukovice luka. Proučite obojene stanice
pokožice luka pod velikim povećanjem. Obratite pozornost na oblik i veličinu stanica. Nacrtajte
sliku jedne stanice i njoj susjednih, naznačite strukture i zapišite svoja opažanja. Potom
pažljivo proučite obojeni preparat pod imerzijskim objektivom. Obratite pozornost na stanične
strukture (jezgru, citoplazmu, vakuolu/e, staničnu stijenku). Nacrtajte detaljnu sliku jedne
stanice i stanične stijenke njoj susjednih stanica te na crtežu naznačite stanične strukture i
zapišite svoja opažanja.
Opažanja:
Odgovorite:
1. Usporedite sliku neobojene (nativne) stanice epiderme lukovice luka koju ste gledali
pomoću imerzijskog objektiva sa slikom obojene stanice pod imerzijskim objektivom.
13
4.3. Primjena imerzijskog objektiva za promatranje bakterijskih stanica.
Naziv vrste: miješane probiotičke kulture (Lactobaccilus sp., Bifidobacterium sp.)
Sadržaj preparata: fiksirani razmaz bakterijskih stanica
Vrsta preparata: polutrajni
Boja preparata: obojen kristal violetom
Pripremite polutrajni obojeni preparat bakterijskih stanica. Pripremljeni preparat bakterijskih

stanica pogledajte pod velikim povećanjem i proučite bakterijske stanice. Nacrtajte sliku
bakterijskih stanica i zapišite svoja opažanja. Potom bakterijske stanice proučite pod
imerzijskim objektivom. Obratite pozornost na njihov oblik i veličinu. Nacrtajte sliku bakterijskih
stanica i zapišite svoja opažanja.
Opažanja:
Odgovorite:
1. Zašto je potrebno fiksirati bakterijske stanice?
Pitanja:
1. Na osnovu vašeg iskustva iz 4. vježbe, što možete reći, koji je najpogodniji (optimalni) otvor
irisa za mikroskopiranje imerzijskim objektivom?
2. Koja je uloga imerzijskog ulja u svjetlosnoj mikroskopiji?
14
Vježba 5. USPOREDBA PROKARIOTSKIH I EUKARIOTSKIH STANICA
5.1. PROKARIOTI
5.1.1. Bakterije.
Naziv vrste:
Sadržaj preparata: fiksirani preparat bakterijskih stanica
Boja preparata: diferencijalno obojen po Gramu
Proučite trajni diferencijalno obojeni preparat bakterijskih stanica pod imerzijskim objektivom
i obratite pozornost na oblik i veličinu bakterijskih stanica. Procijenite veličinu bakterijske
stanice. Nacrtajte sliku stanica i zapišite svoja opažanja. Ne zaboravite upisati naziv vrste koju
promatrate.
Povećanje:
Opažanja i procjena veličine stanica:
Odgovorite:
1. Kojeg oblika su bakterije koje promatrate, okruglog (koki), štapićastog (bacili), svrdlastog
(spirili) ili svinutog (vibrioni)?
15
5.1.2. Cijanobakterije.
Naziv vrste: Lyngbya sp. ili Oscillatoria sp. ili Spirulina sp.
Sadržaj preparata: žive stanice u vodi
Pripremite privremeni preparat cijanobakterija i proučite jednu populaciju (nit) cijanobakterija

pod velikim povećanjem. Nacrtajte sliku jedne niti sa stanicama, naznačite strukture i zapišite
svoja opažanja. Pod imerzijskim objektivom proučite građu jedne stanice. Nacrtajte detaljnu
sliku jedne stanice cijanobakterije (pod povećanjem 1000×), naznačite stanične strukture i
zapišite svoja opažanja.
a) nit (populacija) cijanobakterija b) jedna stanica
Opažanja:
Odgovorite:
1. Jesu li višestanične nitaste cijanobakterije koje ste promatrali homocitne (građene samo od
vegetativnih stanica) ili heterocitne građe (uz vegetativne stanice imaju i specijalizirane
stanice poput heterocista i spora)?
5.2. EUKARIOTI
5.2.1. Praživotinje.
Naziv vrste: Paramecium sp. – papučica i Euglena sp. – euglena
Na predmetno stakalce stavite kapljicu jezerske vode, poklopite pokrovnicom i pažljivo

promatrajte pod srednjim povećanjem. Pronađite predstavnike praživotinja i pokušajte uočiti
papučicu i/ili euglenu. Nacrtajte sliku jednog predstavnika praživotinja, opišite ga i zapišite
svoja ostala opažanja.
16
Odgovorite:
1. Nalaze li se u kapljici vode koju promatrate samo praživotinje ili ima i drugih organizama?
Kreću li se svi organizmi jednako (u istome smjeru i istom brzinom)?
5.2.2. Kvasci.
Naziv vrste: Saccharomyces cerevisiae Meyen ex E.C. Hansen – pekarski kvasac
Sadržaj preparata: žive stanice u hranjivom mediju
Pripremite privremeni preparat stanica kvasca i promotrite ga pod velikim povećanjem. Pod
imerzijskim objektivom proučite građu jedne stanice kvasca. Nacrtajte detaljnu sliku jedne
stanice (pod povećanjem 1000×), na crtežu naznačite stanične strukture i zapišite svoja
opažanja. Odredite približnu veličinu stanice kvasca.
Povećanje: Opažanja i procjena veličine stanica:
Odgovorite:
1. Koje ste stanične strukture najlakše prepoznali pri promatranju stanice kvasca pod
imerzijskim objektivom?
17
5.2.3. Jednostanična zelena alga.
Naziv vrste: Pleurococcus sp. – kišna alga ili Chlorella sp. – klorela
Pripremite privremeni preparat stanica kišne alge ili klorele i proučite ih pod imerzijskim
objektivom. Nacrtajte sliku jedne stanice i njoj susjednih stanica, naznačite stanične strukture
i zapišite svoja opažanja.
Odgovorite:
1. Usporedite veličinu stanice kišne alge ili klorele s veličinom stanice kvasca i stanice
epiderme luka (gledali ste je u 4. vježbi).
Pitanja:
1. Navedite jednostanične eukariotske organizme koje ste mikroskopirali (promatrali) u 5.
vježbi.
2. Što zaključujete o veličini prokariotskih i eukariotskih stanica?
3. Na osnovu iskustva iz 5. vježbe možete li reći koje su prednosti svjetlosnog u odnosu na

elektronski mikroskop?
4. Koje su prednosti privremenih preparata pripremljenih u vodi pred trajnim preparatima?
18
Vježba 6. ŽIVOTINJSKE STANICE
6.1. Epitelne stanice usne šupljine.

Naziv vrste: Homo sapiens Linnaeus – čovjek
Sadržaj preparata: epitelne stanice usne šupljine u vodi
Boja preparata: prirodna/obojen safraninom ili metilenskim modrilom
Pripremite privremeni preparat epitelnih stanica usne šupljine i proučite morfologiju stanica
pod velikim povećanjem. Nacrtajte sliku stanica i naznačite stanične strukture. Potom preparat
obojite i proučite obojene stanice pod velikim povećanjem. Nacrtajte sliku obojenih stanica i
naznačite stanične strukture. Usporedite nativni i obojeni preparat i zapišite svoja opažanja.
a) nativni preparat b) obojeni preparat
Opažanja:
Odgovorite:
1. Koji dio stanice se obojio najintenzivnije? Zašto?
6.2. Epitelne stanice bubrega svinje (PK-15).

Naziv vrste: Sus scrofa Linnaeus – svinja
Sadržaj preparata: fiksirane epitelne stanice bubrega uzgojene u staničnoj kulturi
Boja preparata: diferencijalno obojen hematoksilinom i eozinom
Proučite trajni diferencijalno obojeni preparat epitelnih stanica bubrega svinje (PK-15) pod
velikim povećanjem. Nacrtajte detaljnu sliku jedne stanice i njoj susjednih, naznačite stanične
strukture i zapišite svoja opažanja.
19
Odgovorite:
1. Koje strukture prepoznajete u jezgri PK-15 stanica?
6.3. Tumorske stanične linije.

Sadržaj preparata: fiksirane stanice uzgojene u staničnoj kulturi
Boja preparata: obojen Giemsom
Proučite trajne obojene preparate tumorskih staničnih linija uzgojenih u in vitro uvjetima pod
velikim povećanjem. Obratite pozornost na njihov oblik i veličinu te način prekrivanja površine.
Nacrtajte detaljnu sliku jedne stanice i njoj susjednih stanica svake od staničnih linija, na crtežu
naznačite stanične strukture i zapišite svoja opažanja.
Stanična linija: A549 Stanična linija: 1321N1 Stanična linija: SH-SY5Y

(adenokarcinom pluća) (astrocitom) (neuroblastom)
Opažanja:
20
Odgovorite:
1. Navedite razlike (veličina, oblik) između stanica neuroblastoma i adenokarcinoma pluća.
6.4. Stanice krvi čovjeka.

Sadržaj preparata: fiksirani razmaz krvi
Boja preparata: diferencijalno obojen po Pappenheimu (May-Grünwald-Giemsa (MGG)
bojenje)
Proučite polutrajni diferencijalno obojeni preparat razmaza krvi čovjeka pod velikim
povećanjem. Obratite pozornost na oblik, veličinu i brojnost eritrocita. Proučite ostale stanice
na preparatu, njihovu morfologiju i brojnost. Nacrtajte detaljnu sliku stanica krvi (uključite
eritrocite, limfocite, monocite i granulocite) i pri tome vodite računa o njihovoj zastupljenosti.
Na crtežu naznačite pojedine stanice i njihove stanične strukture te zapišite svoja opažanja.
Odgovorite:
1. Koje se stanice osim eritrocita nalaze u razmazu ljudske krvi? Što možete reći o njihovom
izgledu i brojnosti?
2. Koji se reagensi (boje) koriste prilikom bojenja metodom po Pappenheimu? Zašto je bojenje
metodom po Pappenheimu diferencijalno bojenje?
21
6.5. Stanice krvi životinja ne-sisavaca.
Naziv vrste: Gallus gallus domesticus Linnaeus – domaća kokoš ili Rana sp. – žaba
Sadržaj preparata: fiksirani razmaz krvi
Boja preparata: diferencijalno obojen po Pappenheimu (May-Grünwald-Giemsa (MGG)
bojenje)
Proučite polutrajni diferencijalno obojeni preparat razmaza krvi ptice ili žabe pod velikim
povećanjem. Obratite pozornost na oblik, veličinu i brojnost eritrocita ptice ili žabe. Nacrtajte
sliku stanica, na crtežu naznačite stanične strukture i zapišite svoja opažanja.
Odgovorite:
1. Usporedite eritrocite čovjeka i životinja koje nisu sisavci (s obzirom na veličinu, oblik i
brojnost).
Pitanja:
1. U 6. vježbi promatrali ste ljudske epitelne stanice usne šupljine i ljudske stanice krvi.
Usporedite te stanice oblikom, veličinom i ulogom koju imaju u ljudskom organizmu.
22
Vježba 7. KVANTITATIVNA ANALIZA POMOĆU MIKROSKOPA
7.1. Određivanje broja stanica pomoću hemocitometra.

Sadržaj preparata: žive stanice u suspenziji
Odredite broj stanica kvasca u suspenzijama različitih koncentracija stanica pomoću

Neubauerove komorice.
A B C
Postavite pokrovnicu na komoru s mrežicom i pažljivo ispunite kapalicom prostor komore

suspenzijom stanica. Tekućina mora ispuniti prostor, ali ne smije izlaziti izvan pokrovnog
stakalca. Nakon što su se stanice jednoliko raspodijelile i smirile (1-2 minute), izbrojite stanice
u naznačena 4 kvadrata mrežice Neubauerove komorice (Slika A). Preporuča se da stanice
započnete brojiti u gornjem lijevom kutu te brojite od lijeva prema desno, spustite se i u
sljedećem redu brojite od desna prema lijevo (Slika B). Pazite da istu stanicu ne izbrojite dva
puta. Prilikom brojenja uključite stanice koje dodiruju lijevi i gornji rub kvadrata (crne točkice),
a one koje dodiruju desni i donji rub isključite (bijele točkice) (Slika C). Služite se tablicom u
nastavku i upišite broj izbrojenih stanica i pomoću formule izračunajte broj stanica u suspenziji.
Nakon što ste odredili broj stanica u jednoj suspenziji, izbrojite stanice i odredite broj stanica
u drugoj suspenziji. Dobro očistite komoricu prije brojenja stanica nove suspenzije.
23
Formula:
Visina komore je 0,1 mm, a dužina i širina svakog kvadrata (kako je i prikazano na Slici D) je
1 mm, stoga je volumen svakog kvadrata 10 -4 mL (dužina x širina x visina = 1 mm x 1 mm x
0,1 mm = 0,1 mm3).
Broj stanica u svakom od 4 kvadrata (naznačena na slici A) je n. Iz vrijednosti n za svaki od 4

kvadrata izračunajte srednju n. Broj stanica odredite prema formuli:
Broj stanica u 1 mL = n srednja x 10 4
Račun:
Broj
Uzorak n1 n2 n3 n4 n srednja
stanica
Uzorak 1
Uzorak 2
7.2. Procjena vijabilnosti stanica kvasca.

Sadržaj preparata: žive i mrtve stanice u suspenziji
Procijenite vijabilnost stanica kvasca bojenjem metilenskim modrilom. Na predmetno stakalce

stavite jednu kapljicu suspenzije stanica i jednu kapljicu metilenskog modrila, poklopite
pokrovnicom te pregledajte preparat i pronađite stanice. Odaberite povećanje pod kojim ćete
brojiti stanice. Pazite da istu stanicu ne izbrojite dva puta! Pokušajte prebrojiti ukupno 100
stanica, uključujući obojene (mrtve) i neobojene (žive) stanice. Za izračunavanje vijabilnosti
poslužite se tablicom u nastavku.
Formula:
Udio (%) živih stanica (vijabilnost) u uzorku je omjer broja živih (neobojenih) stanica i ukupnog
broja izbrojanih stanica.
Račun:
Broj živih Broj mrtvih Ukupan broj
Uzorak % vijabilnost
stanica stanica stanica
Uzorak 1
Uzorak 2
Pitanja:
1. Zbog čega hemocitometar omogućuje određivanje točnog broja stanica u suspenziji
stanica?
2. U čemu je važnost određivanja točnog broja stanica u nekom uzorku, npr. broja leukocita
u uzorku krvi?
24
Vježba 8. KLOROPLASTI I OSTALI PLASTIDI
8.1. Kloroplasti.
Naziv vrste: Elodea canadensis Michx. – kanadska vodena kuga
Sadržaj preparata: živi listić, kloroplasti u gibanju
Pripremite privremeni preparat listića vodene kuge. Pod velikim povećanjem proučite veličinu
i oblik stanica listića te veličinu i oblik kloroplasta u tim stanicama. Morfologiju kloroplasta
proučite pod imerzijskim objektivom. Nacrtajte sliku stanica s kloroplastima, na crtežu
naznačite stanične strukture i smjer gibanja kloroplasta. Zapišite svoja opažanja.
Odgovorite:
1. U kojim stanicama ste uočili citoplazmatsko strujanje? Gibaju li se kloroplasti u različitim
stanicama u istome smjeru?
8.2. Kromoplasti.
Naziv vrste: Solanum lycopersicum L. – rajčica, Capsicum annuum L. – paprika ili
Daucus carota L. – mrkva
Sadržaj preparata: parenhimske stanice ploda rajčice i poprečni prerez ploda paprike ili
korijena mrkve
Pripremite privremeni preparat parenhimskih stanica ploda rajčice i poprečnog prereza ploda
paprike ili korijena mrkve. Proučite oblik i veličinu stanica ploda rajčice, ploda paprike ili
korijena mrkve i oblik i veličinu kromoplasta u tim stanicama pod velikim povećanjem.
Morfologiju kromoplasta proučite pod imerzijskim objektivom. Nacrtajte sliku stanica s
kromoplastima i na crtežu naznačite stanične strukture. Zapišite svoja opažanja.
25
a) rajčica b) paprika ili mrkva
Opažanja:
Odgovorite:
1. Jesu li kromoplasti veći ili manji od kloroplasta?
8.3. Leukoplasti.
Naziv vrste: Rhoeo discolor L. – reo
Sadržaj preparata: stanice donje epiderme lista
Pripremite privremeni preparat tangencijalnog prereza donje epiderme lista rea. Pod velikim
povećanjem proučite veličinu i oblik stanica epiderme rea te veličinu i oblik leukoplasta u tim
stanicama. Nacrtajte sliku stanica epiderme lista rea s leukoplastima i na crtežu naznačite
stanične strukture. Zapišite svoja opažanja.
26
Odgovorite:
1. U kojim je stanicama na preparatu prereza epiderme lista rea bilo moguće vidjeti
kloroplaste?
8.4. Amiloplasti i proteinoplasti.

Naziv vrste: Triticum aestivum L. – obična pšenica ili Hordeum vulgare L. – obični ječam
Sadržaj preparata: poprečni prerez sjemenke pšenice ili ječma
Pripremite privremeni preparat poprečnog prereza sjemenke pšenice ili ječma u Lugolovoj
otopini. Proučite preparat pod velikim povećanjem i obratite pozornost na oblik i veličinu
stanica poprečnog prereza sjemenke. Lugolova otopina obojit će škrob što će omogućiti
prepoznavanje stanica koje sadrže amiloplaste i one koje ne sadrže amiloplaste već
proteinoplaste. Nacrtajte sliku stanica poprečnog prereza sjemenke pšenice ili ječma s
amiloplastima i proteinoplastima te na crtežu naznačite stanične strukture. Zapišite svoja
opažanja.
Povećanje:
Opažanja:
Odgovorite:
1. Uz pretpostavku da se u stanicama sjemenke pšenice ili ječma koje se nisu obojile
Lugolovom otopinom nalaze proteinoplasti, što mislite koji kruh sadržava više proteina, onaj
pripremljen od bijelog ili od crnog brašna?
27
8.5. Elaioplasti.
Naziv vrste: Persea americana Mill. – avokado ili Helianthus annuus L. – jednogodišnji
suncokret
Sadržaj preparata: parenhimske stanice ploda avokada ili poprečni prerez sjemenke
suncokreta
Boja preparata: obojen bojom Sudan III
Pripremite privremeni preparat parenhimskih stanica ploda avokada ili poprečnog prereza
sjemenke suncokreta u otopini boje Sudan III. Preparat zagrijte iznad plamena. Proučite
preparat pod srednjim povećanjem i pronađite elaioplaste (crveno-narančasta boja). Pod
velikim povećanjem proučite oblik i veličinu parenhimskih stanica ploda avokada ili sjemenke
suncokreta te veličinu i oblik njihovih elaioplasta. Nacrtajte sliku parenhimskih stanica ploda
avokada ili sjemenke suncokreta s elaioplastima i na crtežu naznačite elaioplaste i ostale
stanične strukture. Zapišite svoja opažanja.
Povećanje:
Opažanja:
Pitanja:
1. Plastidi se mogu reverzibilno transformirati iz jednog tipa u drugi. Navedite primjer.
28
Vježba 9. BIOMEMBRANE
9.1. Oblici plazmolize.

Naziv vrste: Allium cepa L. – obični luk (sorta ljubičaste boje listova lukovice)
Pripremite privremeni preparat ljubičasto obojene epiderme lukovice luka u kapljici vode.
Proučite preparat pod velikim povećanjem i nacrtajte sliku jedne stanice i njoj susjednih u
fiziološkim uvjetima. Na crtežu naznačite stanične strukture i zapišite svoja opažanja. Vodu
zamijenite plazmolitikom (1 M NaCl) i pratite oblike i tijek plazmolize (služite se Slikom 9.2. iz
priručnika). Nacrtajte sliku jedne stanice kod koje je vidljiva konkavna i konveksna plazmoliza
te sliku jedne plazmolizirane stanice s vidljivim Hechtovim nitima te njima susjednih stanica.
Na crtežima naznačite staničnu stijenku, plazmalemu, tonoplast, Hechtove niti, periplazmatski
prostor i ostale stanične strukture te zapišite svoja opažanja.
a) fiziološki uvjeti (stanice u vodi)
b) konkavna plazmoliza c) konveksna plazmoliza d) plazmolizirana stanica

s Hechtovim nitima
29
Opažanja:
9.2. Deplazmoliza.
Nakon što ste na preparatu ljubičasto obojene epiderme lukovice luka proučili oblike i tijek
plazmolize, plazmolitik (1 M NaCl) zamijenite vodom. Promatrajte proces deplazmolize pod
velikim povećanjem. Nacrtajte sliku deplazmolizirane stanice i njoj susjednih i na crtežu
naznačite stanične strukture. Zapišite svoja opažanja.
deplazmoliza (stanice u vodi)
9.3. Kapasta i tonoplastna plazmoliza.

Pripremite privremeni preparat ljubičasto obojene epiderme lukovice luka u kapljici 2 M KNO3.
Pod velikim povećanjem promatrajte oblike i tijek plazmolize i pričekajte pojavu kapaste
plazmolize. Nacrtajte sliku jedne stanice kod koje je vidljiva kapasta plazmoliza i njoj susjednih
te na crtežu naznačite stanične strukture. Prilikom kapaste plazmolize zbog bubrenja
citoplazme moguće je jasno razaznati i plazmalemu i tonoplast. Naznačite ih na crtežu! Nakon
nekog vremena plazmalema puca i ostaje samo vakuola obavijena tonoplastom pa to
nazivamo tonoplastnom plazmolizom. Prema uputama iz priručnika pokušajte osloboditi
vakuolu iz stanice. Nacrtajte sliku oslobođene vakuole u prostoru izvan stanice. Zapišite svoja
opažanja.
30
a) kapasta plazmoliza b) oslobođena vakuola
Opažanja:
Pitanja:
1. Što je tonoplast?
2. Što se događa s vakuolom tijekom plazmolize?
3. Što možete reći o razlici plazmolitika koje ste koristili u ovoj vježbi, 1 M NaCl i 2 M KNO 3.
Što još može utjecati na oblik i tijek plazmolize?
4. Koji su pigmenti prisutni u vakuoli stanice ljubičaste epiderme lista lukovice luka?
31
Vježba 10. CITOGENETIKA
10.1. Kariotip čovjeka.

Sadržaj preparata: leukociti iz kulture obrađene kolhicinom
Boja preparata: obojen Giemsom
Pažljivo pretražite trajni obojeni preparat kariotipa čovjeka i pronađite stanice s kromosomima.
Pod imerzijskim objektivom proučite kariotip čovjeka. Nacrtajte sliku kariotipa čovjeka, na
jednom kromosomu naznačite strukture koje prepoznajete i zapišite svoja opažanja.
Odgovorite:
1. Zašto nije moguće pripremiti preparat kariotipa čovjeka iz eritrocita?
2. U kojoj je fazi staničnog ciklusa moguće promatrati kromosome?
3. Pogledajte u priručniku postupak pripreme preparata za proučavanje kariotipa. Koja je uloga

kolhicina u pripremi preparata?
4. Usporedite kariotip čovjeka sa slikom kariotipa običnog luka iz priručnika Slika 10.2. Što
uočavate?
32
10.2. Divovski kromosomi.
Naziv vrste: Drosophila melanogaster Meigen – vinska mušica
Sadržaj preparata: stanice žlijezde slinovnice s divovskim kromosomima
Boja preparata: obojen karminom ili orceinom
Pretražite trajni obojeni preparat žlijezda slinovnica vinske mušice i pronađite divovske
kromosome. Pod imerzijskim objektivom pažljivo proučite divovske kromosome jedne stanice,
nacrtajte njihovu sliku, naznačite strukture (tamne pruge, svijetle pruge) i zapišite svoja
opažanja. Proučite kromosomsko zadebljanje divovskog kromosoma na slici u priručniku
(Slika 10.5.b). Nacrtajte skicu kromosomskog zadebljanja, naznačite strukture i zapišite svoja
opažanja.
a) divovski kromosomi b) kromosomsko zadebljanje

(prema slici iz priručnika)
Opažanja:
Odgovorite:
1. Koji proces se odvija na zadebljanjima divovskih kromosoma?
2. U kojoj fazi staničnog ciklusa je moguće vidjeti divovske kromosome?
3. Koliko divovskih kromosoma ima svaka stanica žlijezde slinovnice vinske mušice?
33
10.3. Barrovo tjelešce.
Sadržaj preparata: epitelne stanice usne šupljine
Pripremite privremeni obojeni preparat epitelnih stanica usne šupljine, pronađite stanice te ih
proučite pod imerzijskim objektivom. Pokušajte pronaći Barrovo tjelešce u stanicama.
Usporedite svoj preparat s preparatom osobe suprotnog spola. Nacrtajte detaljnu sliku jedne
stanice, naznačite Barrovo tjelešce i ostale strukture te zapišite svoja opažanja.
Odgovorite:
1. Što je Barrovo tjelešce i gdje ga u stanici očekujete?
2. Koliko Barrovih tjelešaca u stanici očekujete kod ženske osobe s genetičkim poremećajem
kariotipa 47, XXX?
34
Vježba 11. STANIČNI CIKLUS
11.1. Faze staničnog ciklusa.

Sadržaj preparata: meristemske stanice vrška korijena luka
Boja preparata: obojen orceinom
Vršak korijena luka kratko zagrijte u aceto-orceinu te tehnikom gnječenja pripremite

privremeni obojeni preparat meristemskih stanica vrška korijena luka. Pretražite preparat i
pronađite meristemske stanice. Pod imerzijskim objektivom proučite stanice u različitim
fazama staničnog ciklusa. Nacrtajte sliku po jedne stanice u svakoj od faza staničnog ciklusa
onako kako ih vidite svjetlosnim mikroskopom. Obratite pažnju na to kada se jezgrina ovojnica
može uočiti, a kada ne! Na slici naznačite stanične strukture i ispod svake slike u kratkim
crtama navedite događaje karakteristične za pojedinu fazu staničnog ciklusa.
INTERFAZA PROFAZA
PROMETAFAZA METAFAZA
ANAFAZA TELOFAZA
35
Odgovorite:
1. Koji je ukupni broj kromosoma (2n) običnog luka?
2. Možete li razaznati kromosome sa satelitom? Koji postupak prilikom pripreme preparata bi

olakšao traženje kromosoma sa satelitom?
3. Skicirajte dva kromosoma u metafazi i dva kromosoma u anafazi i označite sljedeće

strukture: sestrinske kromatide, telomere, centromere, kinetohore, kinetohorna vlakna
diobenog vretena, preklapajuća vlakna diobenog vretena, zrakasta vlakna diobenog vretena,
polove diobenog vretena.
KROMOSOMI U METAFAZI KROMOSOMI U ANAFAZI
4. Skicirajte dijagram postupka pripreme preparata za citogenetička istraživanja tehnikom

gnječenja.
36
11.2. Mitotski indeks.
Sadržaj preparata: meristemske stanice vrška korijena luka
Odredite mitotski indeks na preparatu meristemskih stanica korijena luka koji ste gledali u
prethodnom zadatku tako da izbrojite sto stanica i pri tome zabilježite koliko se od izbrojenih
stanica nalazilo u pojedinim fazama staničnog ciklusa. Mitotski indeks je omjer broja stanica
u diobi i ukupnog broja izbrojanih stanica. Služite se tablicom u nastavku.
Ukupno MITOTSKI
I P PM M A T
stanica INDEKS
Preparat
I – interfaza; P – profaza; PM – prometafaza; M – metafaza; A – anafaza; T – telofaza.
Odgovorite:
1. Usporedite vrijednost dobivenog mitotskog indeksa s ostalim kolegama na vježbama i
unesite vrijednosti u predviđenu tablicu u nastavku. Jesu li dobivene vrijednosti slične? Što
može utjecati na dobivenu vrijednost mitotskog indeksa?
Ukupno MITOTSKI
stanica INDEKS
Preparat 1
Preparat 2
Preparat 3
Preparat 4
Preparat 5
Pitanja:
1. Jesu li sve interfazne jezgre jednake veličine? Objasnite svoj odgovor.
2. Jeste li za proučavanje faza staničnog ciklusa koristili kolhicin (ili sličan spoj s istim
učinkom)? Objasnite svoj odgovor.
3. Kakvu primjenu u znanstvenim istraživanjima ima praćenje mitotskog indeksa?
37
Vježba 12. MEJOZA
12.1. Faze mejoze.

Naziv vrste: Locusta migratoria L. – skakavac selac ili Lilium sp. - ljiljan
Sadržaj preparata: spolne stanice skakavca ili ljiljana
Proučite trajni obojeni preparat spolnih stanica skakavca ili ljiljana pod imerzijskim objektivom.
Nacrtajte sliku po jedne stanice u pojedinim fazama i podfazama mejoze I te odgovarajući broj
stanica u fazama mejoze II onako kako ih vidite svjetlosnim mikroskopom. Označite stanične
strukture i ispod svake slike u kratkim crtama navedite događaje karakteristične za pojedine
faze i podfaze mejoze.
LEPTOTEN ZIGOTEN
PAHITEN DIPLOTEN
DIJAKINEZA METAFAZA I
38
ANAFAZA I TELOFAZA I
PROFAZA II METAFAZA II
ANAFAZA II TELOFAZA II
Odgovorite:
1. Kako se naziva proteinska struktura koja se formira za vrijeme zigotena i održava
homologne kromosome povezanima te je odgovorna za formiranje bivalenata?
2. U kojoj fazi mejoze se razdvajaju sestrinske kromatide?
3. Koja struktura povezuje homologne kromosome u metafazi I?
39
4. Skicirajte jedan homologni par kromosoma u svakoj od podfaza profaze I. Naznačite
strukture koje su karakteristične za svaku od podfaza (bivalent, sinapsa, sinaptonemski
kompleks, hijazma). Opišite što se događa s parom homolognih kromosoma za vrijeme
profaze I.
LEPTOTEN ZIGOTEN PAHITEN
DIPLOTEN DIJAKINEZA
Pitanja:
1. Ako je diploidni broj kromosoma nekog organizma 2n = 8, koliko različitih gameta može
nastati ako se uzme u obzir samo nasumična raspodjela bivalenata tijekom metafaze I?
2. Koji još događaj tijekom mejoze pridonosi genetičkoj raznolikosti gameta?
3. Broj molekula DNA u G1 fazi staničnog ciklusa je 20. Koliko molekula DNA ima u:
• metafazi I,
• metafazi mitoze,
• anafazi II ako pretpostavimo da se u mejozi I dogodila citokineza,
• u gametama,
• u zigoti nakon oplodnje?
Koliko u istoj stanici ima:

• bivalenata u profazi I,
• hijazmi u diplotenu, ako se u pahitenu dogodilo 6 “crossing-overa”,
• mogućih kombinacija kromosoma u gametama ako se uzima u obzir samo nasumična
raspodjela bivalenata tijekom metafaze I?
40
Vježba 13. EKSTRAKCIJA DNA IZ BILJNOG MATERIJALA
13.1. Ekstrakcija DNA kuhinjskom metodom.

Skicirajte konačni rezultat postupka ekstrakcije DNA. U epruveti naznačite vodeni i etanolni
sloj te smještaj molekule DNA.
Odgovorite:
1. Objasnite koja je uloga pojedinih koraka prilikom postupka ekstrakcije DNA. Ne zaboravite
objasniti ulogu deterdženta i kuhinjske soli u postupku ekstrakcije DNA.
3.2. Pregled ekstrahirane DNA pod svjetlosnim mikroskopom.

Naziv vrste:
Sadržaj preparata: razmaz istaložene nepročišćene DNA
Boja preparata: obojen orceinom ili kristal violetom
Ekstrahiranu DNA obojite orceinom ili kristal violetom te promotrite pod velikim povećanjem.
Nacrtajte sliku onoga što vidite i zapišite svoja opažanja. Ne zaboravite upisati naziv vrste čiju
DNA promatrate.
Pitanja:
1. Prikažite jednostavnim dijagramom postupak ekstrakcije DNA.
41
LITERATURA:
Chacon-Cortes D, Griffiths LR. Methods for extracting genomic DNA from whole blood
samples: current perspectives. Journal of Biorepository Science for Applied Medicine,
2014, 2, 1-9.
Cooper GM, Hausmann RE. Stanica – molekularni pristup. 5. izdanje. Zagreb, Medicinska
naklada, 2010.
Fiskesjö G. Allium test for screening chemicals: Evaluation of cytological parameters. U:
Plants for Environmental Studies. Wang W, Gorsuch JW, Hughes JS, urednici, New
York, CRC Lewis Publishers, 1997, str. 308-333.
Junqueira LC, Carnerio J. Osnove histologije – udžbenik i atlas, prevedeno prema 10.
američkom izdanju. Bradamante Ž, Kostović-Knežević Lj, urednici, Zagreb, Školska
knjiga, 2006.
Kwolek-Mirek M, Zadrag-Tecza R. Comparison of methods used for assessing the viability

and vitality of yeast cells. FEMS Yeast Research, 2014, 14, 1068-1079.
Lang I, Sassmann S, Schmidt B, Komis G. Plasmolysis: Loss of Turgor and Beyond. Plants,
2014, 3, 583-593.
Lodish H, Berk A, Kaiser CA, Krieger M, Bretscher A, Ploegh H, Amon A, Martin KC. Molecular
Cell Biology, 8. izdanje. New York, W. H. Freeman & Company, 2016.
Measurement with a microscope. Technical Giude, Graticules Optics, Tonbridge, UK.
Milevoj Kopčinović L, Culej J, Jokić A, Božović M, Kocijan I. Laboratorijska analiza
ekstravaskularnih tjelesnih tekućina: Nacionalne preporuke Hrvatskog društva za
medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. Dio I. – Serozne tekućine.
Qaisar U, Tayyeb A, and Bhat TA. Techniques of Chromosomal Studies. U: Chromosome
Structure and Aberrations. Bhat T, Wani A, urednici, Springer, New Delhi, 2017.
Sharga BM, Pylypiv DB, Feketa VP. Practical 2, Barr body observation in squamous
epithelium cells from human throat lining. U: Medical Biology Practicals. Cytogenetic,
Uzhhorod National University, Medical Faculty No. 2, 2018.
The instruction manual for the Olympus Biological Microscopes Model CX22LED. Olympus
Corporation, Tokyo, Japan.
Upton R, Graff A, Jolliffe G, Länger R, Williamson E. American Herbal Pharmacopoeia:
Botanical Pharmacognosy - Microscopic Characterization of Botanical Medicines. Boca
Raton, CRC Press, 2011.
User instructions Stereo zoom microscope Kern OZL-46. Version 1.1. Kern & Sohn GmbH,
Balingen, Njemačka, 2016.
Zhimulev IF, Koryakov DE. Polytene Chromosomes. U: Encyclopedia of Life Sciences (ELS),
Chichester, John Wiley & Sons, Ltd., 2009.
POPIS SLIKA:
Vježba 7. Slika A, B, C i D. Pripremila: T. Vilović.
42

Radni Listovi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Radni Listovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Zagrebu

STANIČNA BIOLOGIJA S GENETIKOM

IME I PREZIME: GRUPA:

Vježba 1. Osnove mikroskopiranja........................................................................................ 1

1.1. Sastavni dijelovi mikroskopa.

1.2. Namještanje pravilne rasvjete na mikroskopu.

1.3. Fokusiranje − traženje slike u mikroskopu.

3. Kako se mijenja promjer vidnog polja u odnosu na povećanje mikroskopa?

5. Ovisi li moć razlučivanja isključivo o karakteristikama objektiva ili ovisi i o karakteristikama

a) mjehurić zraka b) kapljica ulja

2. Kako ćete razlikovati kapljicu ulja u vodi od mjehurića zraka u vodi?

3. Zapišite korake fokusiranja (traženja slike) kapljice ulja u vodi.

2.1. Primjena stereoskopskog mikroskopa za pregled uzorka i pripremu preparata.

Proučite građu cvjetova bazge pomoću stereoskopskog mikroskopa s uključenom rasvjetom.

a) cvjetić bazge b) peludna zrnca bazge

a) suhi preparat b) zrnca u vodi c) zrnca u glicerolu

2. Što se događa s peludnim zrncima u vodi, a što u glicerolu?

2. Navedite neke od prednosti trajnih preparata.

3. Koja je uloga pokrovnice?

2. Kakva je radna daljina stereoskopskog mikroskopa u usporedbi sa svjetlosnim

3.1. Procjena veličine promatranog predmeta pomoću mikroskopa.

b) malo pritvoren iris

Procijenjeni raspon veličina škrobnih zrnaca:

Pripremite privremeni preparat škrobnih zrnaca gomolja krumpira u Lugolovoj otopini.

a) previše otvoren iris b) malo pritvoren iris

a) nezreli plod b) zreli plod

Procijenjeni raspon veličina škrobnih zrnaca:

4.1. Primjena imerzijskog objektiva za promatranje nativnog preparata biljnog tkiva.

2. Koje ste žive, a koje nežive strukture biljne stanice uočili?

Pripremite polutrajni obojeni preparat bakterijskih stanica. Pripremljeni preparat bakterijskih

2. Koja je uloga imerzijskog ulja u svjetlosnoj mikroskopiji?

Opažanja i procjena veličine stanica:

Pripremite privremeni preparat cijanobakterija i proučite jednu populaciju (nit) cijanobakterija

a) nit (populacija) cijanobakterija b) jedna stanica

Na predmetno stakalce stavite kapljicu jezerske vode, poklopite pokrovnicom i pažljivo

Povećanje: Opažanja i procjena veličine stanica:

2. Što zaključujete o veličini prokariotskih i eukariotskih stanica?

3. Na osnovu iskustva iz 5. vježbe možete li reći koje su prednosti svjetlosnog u odnosu na

4. Koje su prednosti privremenih preparata pripremljenih u vodi pred trajnim preparatima?

6.1. Epitelne stanice usne šupljine.

a) nativni preparat b) obojeni preparat

6.2. Epitelne stanice bubrega svinje (PK-15).

6.3. Tumorske stanične linije.

Stanična linija: A549 Stanična linija: 1321N1 Stanična linija: SH-SY5Y

Povećanje: Povećanje: Povećanje:

6.4. Stanice krvi čovjeka.

7.1. Određivanje broja stanica pomoću hemocitometra.

Odredite broj stanica kvasca u suspenzijama različitih koncentracija stanica pomoću

Postavite pokrovnicu na komoru s mrežicom i pažljivo ispunite kapalicom prostor komore

Broj stanica u svakom od 4 kvadrata (naznačena na slici A) je n. Iz vrijednosti n za svaki od 4

Broj stanica u 1 mL = n srednja x 10 4

7.2. Procjena vijabilnosti stanica kvasca.

Procijenite vijabilnost stanica kvasca bojenjem metilenskim modrilom. Na predmetno stakalce

8.4. Amiloplasti i proteinoplasti.

9.1. Oblici plazmolize.

a) fiziološki uvjeti (stanice u vodi)

b) konkavna plazmoliza c) konveksna plazmoliza d) plazmolizirana stanica

deplazmoliza (stanice u vodi)

9.3. Kapasta i tonoplastna plazmoliza.

2. Što se događa s vakuolom tijekom plazmolize?

10.1. Kariotip čovjeka.

2. U kojoj je fazi staničnog ciklusa moguće promatrati kromosome?

3. Pogledajte u priručniku postupak pripreme preparata za proučavanje kariotipa. Koja je uloga