Živčani sustav

(systema nervosum)

doc. dr. sc. Anđela Grgić, dr. med.

živčani sustav:

• primanje podražaja
• stvaranje podražaja
• provođenje podražaja
neuron:
• tijelo neurona – sastoji se od jezgre s jezgricom
i citoplazme sa sekrecijskim značajkama

• citoplazmatski izdanci
– dendriti – granaju se blizu tijela stanice,
primaju dolazeće podražaje od aksona
drugih neurona
– akson – prenosi podražaje iz tijela neurona
drugim neuronima ili izvršnom organu, dug
do 1 m, obavijen mijelinskom ovojnicom
(proizvode glija-stanice)
sinapsa:
• doticajno mjesto među
neuronima ili između neurona i
izvršnog organa
• sa završetka aksona izlučuju se
neurotransmiteri (posrednici
provođenja podražaja) potaknuti
valom depolarizacije:

⚫ ekscitacijski
⚫ acetil-kolin (AcH)

⚫ noradrenalin (NA)

⚫ inhibicijski
⚫ gama-aminomaslačna kiselina (GABA)
živac = nervus
⚫ centripetalni živci – dovodni (ascedentni, aferentni)

⚫ centrifugalni živci – odvodni (descedentni, eferentni)

podjela živčanog sustava:

Središnji živčani sustav

– mozak i kralježnična moždina

Periferni živčani sustav

– moždani i moždinski živci

Autonomni živčani sustav

– simpatikus i parasimpatikus
podjela živčanog sustava:

Središnji živčani sustav

– mozak i kralježnična moždina

Periferni živčani sustav

– moždani i moždinski živci

Autonomni živčani sustav

– simpatikus i parasimpatikus
1. veliki mozak = cerebrum
2. moždano deblo = truncus cerebri
3. mali mozak = cerebellum

4. kralježnična moždina = medulla spinalis

Cerebrum

Diencephalon

Mesencephalon
Truncus Pons
cerebri
Cerebellum
Medulla
oblongata
vijuge = gyri
(gyrus)

brazde = sulci
(sulcus)
 fissura logitudinalis cerebri

polutke =
hemispheria
CEREBRUM

lobus frontalis

lobus parietalis

lobus temporalis

lobus occipitalis

insula
CEREBRUM

• moždana kora (cortex)

– siva tvar
– sloj moždanih stanica

• bijela moždana tvar

– aksoni s ovojnicama
– snopovi
- asocijacijskih vlakana
(povezuju dijelove iste moždane polutke)
- komisuralnih vlakana
(povezuju lijevu i desnu polutku; najznačajnije corpus callosum)
- projekcijskih vlakana
(aferentni i eferentni putovi)
CEREBRUM

corpus callosum
(žuljevito tijelo) - komisura
CEREBRUM
sulcus centralis
gyrus praecentralis gyrus postcentralis
(motoričko područje) (osjetno područje)

fissura lateralis
CEREBRUM

LOBUS FRONTALIS LOBUS PARIETALIS

• rješavanje • senzacija
problema • čitanje
• emotivne značajke • orijentacija tijela
• rezoniranje
• govor
• voljna mišićna LOBUS OCCIPITALIS
aktivnost • vid
• percepcija boja
LOBUS TEMPORALIS
• razumijevanje jezika CEREBELLUM
• ponašanje • balans
• pamćenje • koordinacija i kontrola
• sluh TRUNCUS CEREBRI voljnih pokreta
• disanje • fina mišićna kontrola
• temperatura tijela
• gutanje
• budnost/spavanje
CEREBRUM

bazalni gangliji:

→ nakupine sive tvari unutar mozgovine

• nucleus caudatus
• globus pallidus
• putamen
• claustrum

→ ograničava i usklađuje motoriku

CEREBRUM

limbički sustav:

• hipotalamusne jezgre
• dio talamusa
• dio srednjeg mozga
• dio moždane kore čeonog režnja

• funkcija: usklađuje pamćenje, ponašanje, spolni život,

autonomne i endokrine funkcije, emocionalne reakcije
(engl. “5 F-s”: Feeding, Fleeing, Fighting, Feeling, F...sex)
CEREBRUM

diencephalon (međumozak)

• povezuje:
veliki mozak (CEREBRUM)
srednji mozak (MESENCEPHALON)
• dijelovi:
thalamus
hypothalamus
hypophysis
CEREBRUM

thalamus:
• jajolika je tvorba
• oblikuje je siva masa živčanih stanica
• sadrži važna središta pokretanja i osjeta
• kroz thalamus prolazi i prekopčava se velik broj živčanih putova

hypothalamus:
• bazalni dio međumozga
• vidljiv na osnovici mozga
• putem hipofize upravlja radom žlijezda s unutrašnjim
izlučivanjem
• nadređeno autonomno središte, upravlja izmjenom tvari,
ravnotežom soli i vode, temperaturom, spavanjem, hranjenjem
TRUNCUS CEREBRI

mesencephalon
Truncus
pons
cerebri
medulla
oblongata
TRUNCUS CEREBRI

mesencephalon:
• povezuje most s međumozgom
• ovdje se nalaze vidni i slušni centri
• sadržava motoričke puteve

pons:
• sadrži autonomne centre, mosne jezgre (nuclei pontis)
i putove te jezgre V., VI., VII.i VIII. moždanog živca

medulla oblongata
• središta nužna za održavanje života:
- respiracijski centar
- središte za regulaciju rada srca, kašljanje i kihanje, hranjenje
CEREBELLUM

Vermis
Hemispherium cerebelli
CEREBELLUM

• siva tvar – cortex cerebelli

• supkortikalna bijela tvar

• funkcije:
– održavanje ravnoteže (zajedno s vestibularnim aparatom)
– prigušivanje i koordinacija pokreta
– regulira tonus mišića
– sudjeluje u izvođenju voljnih pokreta
ZAŠTITNI APARAT SŽS-a:
meninges (mozgovnice)

• omataju mozak i kralježničnu moždinu

1. dura mater - tvrda mozgovnica
2. arachnoidea mater - paučinasta mozgovnica
3. pia mater - nježna mozgovnica

→ sprječavaju prekomjerne pomake mozga pri naglim pokretima

glavom
ZAŠTITNI APARAT SŽS-a:

1. Dura mater

• nalazi se izvana
• vanjska strana vezana je s
unutrašnjim slojem
lubanjskih kostiju
• oblikuje nabore između
pojedinih dijelova mozga:
falx cerebri i
tentorium cerebelli
ZAŠTITNI APARAT SŽS-a:

2. Arachnoidea mater
• tanka opna obložena endotelom
• također oblaže mozak i kralj. moždinu i izlazišta živaca
• arahnoidalne granulacije – izbočine koje omogućuju ulazak
moždane tekućine u venski sustav i priječe povrat krvi

3. Pia mater
• oblaže površinu središnjeg živčanog sustava
ZAŠTITNI APARAT SŽS-a:
liquor cerebrospinalis
(moždano-moždinska tekućina)
• bezbojna bistra tekućina
• ima mehaničku ulogu – tekući zaštitni omotač oko mozga i
kralježnične moždine (ublažava udarce)
• stvara se u plexus choroideus moždanih klijetki

• MOŽDANE KLIJETKE:
- ventriculus lateralis – u nutrini svake moždane polutke
- ventriculus tertius – komunicira s lateralnim preko Monroovih
otvora, a sa četvrtom klijetkom preko aqueductus
mesencephali
- ventriculus quartus – ograđena produženom moždinom i
malim mozgom
ZAŠTITNI APARAT SŽS-a:
granulationes
plexus arachnoides
choronoideus

sinus venosus
ventriculus
lateralis

spatium
subarachnoidale

ventriculus
tertius
ventriculus
quartus

canalis
centralis
MEDULLA SPINALIS:

• kaudalni dio središnjeg živčanog sustava,

smješten u vertebralnom kanalu do razine L2
• počinje kao nastavak medullae oblongate

conus medullaris
• prednji rogovi – motoričke stanice
• stražnji rogovi – osjetne stanice
• lateralni rog – u srednjem dijelu
kralješnične moždine (C7→L2), dio
autonomnog sustava
cauda equina
MEDULLA SPINALIS:

Substantia alba
Canalis centralis

Cornu anterior
Substantia
grisea Cornu posterior
• prednji rogovi
– motoričke stanice

• stražnji rogovi
– osjetne stanice

• lateralni rog
– u srednjem dijelu
kralješnične moždine, dio
autonomnog sustava,
produljci izlaze kroz prednje
korijene
podjela živčanog sustava:

Središnji živčani sustav

– mozak i kralježnična moždina

Periferni živčani sustav

– moždani i moždinski živci

Autonomni živčani sustav

– simpatikus i parasimpatikus
 moždani živci:
I. N.olfactorius
II. N.opticus
III. N.oculomotorius
IV. N.trochlearis
V. N.trigeminus (1. n.ophalmicus, 2. n.maxillaris, 3. n.mandibularis)
VI. N.abducens
VII. N.facialis
VIII. N.vestibulocochlearis (n.statoacusticus)
IX. N.glossopharyngeus
X. N.vagus
XI. N.accessorius
XII. N.hypoglossus
I. n. olfactorius

Vodi osjet njuha iz nosa. Živčana vlakna

prolaze kroz rešetnicu i ulaze u mozak.
II. n. opticus

Počinje od koluta
(papila) vidnog živca,
prolazi kroz očnu i ulazi
u lubanjsku šupljinu.
Ispred hipofize vlakna
se djelomično križaju
(chiasma opticum).
III. n. oculomotorius

Pokreće očne mišiće

(m.rectus superior,
medialis, inferor,
m.obliquus inferior)
IV. n. trochlearis

Pokreće očne mišiće

(m.obliquus superior)
V. n. trigeminus

Polazi s baze lubanje iz mosta. Na vrhu piramide

sljepoočne kosti oblikuje ganglij i dijeli se na tri živca:
n. ophtalmicus, n. maxillaris i n. mandibularis.

l
VI. n. abducens

Pokreće očne mišiće

(m. rectus lateralis)
VII. n. facialis

Izlazi na bazi mozga, prolazi kroz

unutrašnji slušni hodnik i kroz sljepoočnu
kost izlazi na lice.

Motorički inervira mimične mišiće, ima

osjetna vlakna za prednji dio jezika i
parasimaptička vlakna za žljezde
slinovnice i suznu žlijezdu.
VIII. n. statoacusticus (vestibulocochlearis)

Ima statički (sudjelovanje u

održavanju ravnoteže) i
akustički dio (vodi osjet
sluha).
IX. n. glossopharingeus

Polazi s baze lubanje i kroz vratni otvor ulazi u jezik i ždrijelo. Mješoviti živac.
X. n. vagus

Polazi s baze mozga, prolazi kroz

vrat, prsnu šupljinu i ulazi u trbuh.
Mješoviti živac.
XI. n. accesorius

Ima moždani i moždinski korijen. Motorički

inervira mišiće vrata, ramena i ždrijela.
XII. n. hypoglossus

Izlazi iz produžene moždine,

motorički inervira mišiće
jezika.
 moždinski živci:
• više živaca zajedno tvori živčane spletove – PLEXUS

• 31 par moždinskih živaca:

8 parova cervikalnih (C1-C8)
12 parova torakalnih (Th1 – Th12)
5 parova lumbalnih (L1-L5)
5 parova sakralnih (S1-S5)
1 par kokcigelanih (Co1)
podjela živčanog sustava:

Središnji živčani sustav

– mozak i kralježnična moždina

Periferni živčani sustav

– moždani i moždinski živci

Autonomni živčani sustav

– simpatikus i parasimpatikus
• samostalno upravlja organima čije su funkcije potrebne za
održavanje života (vegetativne funkcije)

• upravlja radom mišića koji su izvan kontrole naše volje

– srčani mišić
– mišići krvnih žila
– glatki mišići crijeva, dišnog, mokraćnog i spolnog sustava
• te radom žlijezda

• nadređeno središte nalazi se u hipotalamusu

• ima dva dijela:
– simpatički “FIGHT OR FLIGHT”
– parasimpatički “REST AND DIGEST”
Organ Simpatikus Parasimpatikus
Oko

zjenica širenje sužavanje

cilijarni mišić relaksacija (gledanje na daljinu) kontrakcija (gledanje na
blizinu)

Žlijezde (nosne, suzne, želučane, vazokonstrikcija i blago lučenje obilno lučenje

slinovnice, gušterača)

Krvne žile vazokonstrikcija slab učinak ili ga nema

Srce povećana frekvencija i snaga kontrakcije smanjena frekvencija i
snaga kontrakcije

Pluća

bronhi širenje sužavanje

Crijevo smanjena peristaltika i povećan tonus pojačana peristaltika i
sfinktera smanjen tonus
sfinktera

Žučni mjehur i vodovi relaksacija kontrakcija

Mokraćni mjehur relaksacija kontrakcija