Doc. dr. sc. Ivana Pavlinac Dodig, dr. med.

1
1. Kralježnična moždina
2. Autonomni živčani sustav
3. Putovi k. moždine
1. Dugi uzlazni putovi
2. Dugi silazni putovi
4. Poprečni presijeci k. moždine

2
 Cortex
 Nucleus (SŽS)
 Gangliji (PŽS); iznimka: bazalni gangliji

3
 Živac/nervus (PŽS)
 Tractus (SŽS)
 Fasciculus/Funiculus = snop vlakana istog ishodišta i
destinacije
 Lemniscus = snop vlakana nalik vrpci
 Pedunculus = veliki snop vlakana (više tractusa)

4
 Naziv traktova: ishodište - destinacija
 Tractus corticobulbaris
 Tractus corticospinalis
 Tractus spinocerebellaris
 Tractus mammilothalamicus

5
 Ustrojstvo sive i bijele tvari u k. moždini je
obrnuto u odnosu na mozak
 Bojanje mijenja izgled sive i bijele tvari!!!

Bijela tvar
(snopovi aksona)

Siva tvar
(stanična tijela)

6
 Posterior (dorzalni) rog
 Središnja siva tvar
 Anterior (ventralni) rog

 Laminarna organizacija
 Rexedove lamine

7
 Segmenti
 Ulaz i izlaz iz k. moždine kroz skupine korjenova duž
k .moždine
 Dorzalni korijenovi = ulaz (osjeti)
 Ventralni korijenovi = izlaz (motorni neuroni)

8
Prednji i stražnji korijen

Zajedničko deblo (1-2 mm)

Prednja i stražnja grana

Spinalni živac

9
Ali…
 Kako spinalni korijenovi mogu izlaziti ispod
odgovarajućih kralježaka kada je moždina
dugačka samo 40-45cm?
 Spinalni korijenovi se protežu od izlazišta iz
moždine do odgovarajućeg kralješka čineći caudu
equinu
 To znači da segmenti kralježnične moždine
NISU PORAVNATI sa segmentima kralježnice

10
11
Korijenovi se u udružuju i
formiraju spinalne živce koji
inerviraju odgovarajući
segment tijela.

Područje kože inervirano

lijevim i desnim dorzalnim
korijenom jednog spinalnog
segmenta.

Preklapajuća područja!
12
 Virus varicella-zoster koji
uzrokuje varičele

 Ulazak virusa u ganglije

 Latentan dugo vremena

 Infekcija zahvaća
dermatome

13
 Kralježnična moždina nije podjednako debela
u svim svojim dijelovima. Zašto?

 Segmenti kralježnične moždine inerviraju različite

dijelove tijela razlikuju se u složenosti – siva tvar.
 Donji segmenti k. moždine – simetrično
smanjenje bijele tvari.

14
 PARASIMPATIKUS SIMPATIKUS
Kraniosakralni Torakolumbalni
(moždani živci: III,VII, (lateralni rog sive
IX, X i S2-S4) tvari T1 – L3)

15
 Dva su glavna dijela:
 Simpatički ili torakolumbarni dio koji se pruža od
T1 do L2, iliT1 do L3
 Parasimpaički ili kraniosakralni dio koji se pruža od
jezgara kranijalnih živaca te od S2 do S4
“fight-or-flight” “rest and digest”

16
 Postoji i treći: tzv. enterički živčani sustav, a
sastoji se od neuralnih pleksusa , smješeten je
unutar crijeva te nadzire crijevnu peristaltiku i
gastrointestinalnu sekreciju

17
 Inervacija miokarda, većine žlijezda i glatkih mišića
 Kontrola autonomnog sustava: HIPOTALAMUS
 Dorzalni longitudinalni fascikulus,
 mamilotegmentalni trakt,
 multisinaptički retikulospinalni trakt

 Nije pod kontrolom volje

18
 Lateralni rog
1. neuron sive tvari k.
moždine Preganglijsko
vlakno
(mijelinizirano)
Ventralni
korijen

Simpatički lanac
2. neuron Ganglij * (od vrata od
sakruma)

Periarterijski Postganglijsko
splet vlakno
(nemijelinizirano)

19
 Glava – gornji cervikalni ganglij
 Srce i pluća – T1-T5
 Abdomen – ne rade sinapse u simpatičkom
lancu, već u gornjem i donjem mezenterijskom
gangliju; dio prije ide u nadbubr. žl.)
 Bubrezi i zdjelica – L1-L3 (sinapsa u
donjem mezenterijskom gangliju)

20
 Preganglijski neuroni simpatičkog živčanog
sustava nalaze se u intermediolateralnoj
nakupini stanica unutar lamine VII k. moždine
na razini T1 do L2 ili L3
 Aksoni preganglijskih simpatičkih neurona su
izuzetno kratki, za razliku od postganglijskih
neurona koji su znatno dulji i dolaze do ciljnih
organa

21
1. neuron Lateralni rog
Moždano deblo
sive tvari S2-S4
Preganglijsko
vlakno
Kranijski živci Ventralni
III., VII., IX. i X. korijen

Pelvični živci
(nn. erigentes)

Unutar ili pokraj

2. neuron Gangliji ciljanog organa

Kratko!
Ciljni organi postganglijsko
vlakno 22
 III. VII. IX.

Westphal- Gornja salivatorna Donja salivatorna

Edingerova jezgra jezgra jezgra

n. oculomotorius n. facialis n. glossopharyngeus

Ganglion
Ganglion ciliare pterygopalatinum et Ganglion oticum
submandibulare
M. sphincter
Suzna, sublingvalna i
pupillae
submaksilarna Parotidna žlijezda
žlijezda

23
 X.

Dorzalna motorna
jezgra vagusa

n. vagus

Gangliji u/uz organe

Ciljni organi

24
 Parasimpatička preganglijska
vlakna su dugačka te se spajaju
s terminalnim ganglijem koji se
nalazi u blizini ciljnog organa
 Parasimpatička preganglijska
vlakna započinju od
parasimpatičkih jezagra
kranijalnih živaca te iz sakralnih
parasimpatičkih jezgara koje se
nalaze u lateralnoj sivoj tvari od
S2 do S4

25
26
 Simpatički postganglijski neuroni dominatno
oslobađaju norepinefrin
 Parasimpatički postganglijski neuroni dominantno
oslobađaju acetilkolin, te učinak ostvaruje vežući
se na muskarinske receptore.
 Preganglijski neuroni simpatičkih i
parasimpatičkih ganglija oslobađaju acetilkolin,
koji djeluje na nikotinske receptore.

27
 Žlijezde znojnice, koje su inervirane simpatičkim
postganglijskim neuronima koji oslobađaju
ACETILKOLIN

28
 Asocijativni
 Projekcijski
 Komisuralni

29
 Eksteroceptivni (površni): dodir, vibracija, bol,
temperatura, lokalizacija
 Proprioceptivni (duboki, protopatički): iz
lokomotornog sustava (periost, tetivna i mišićna
vretena, zglobne čahure); većinom nesvjesan!
 Interoceptivni: iz visceralnog sustava; većinom
nesvjesan! Na njemu se temelje autonomni refleksi,
homeostaza, rad neuroendokrinog sustava

30
 Tractus spinothalamicus
 Tractus spinocerebelaris
 Fasciculus gracilis et cuneatus

31
1. Direktni put (bol, temperatura, dodir)
▪ Tractus neospinothalamicus
2. Indirektni putovi (afektivna, autonomna, endokrina,
motorna i arousal komponenta boli i dodira)
▪ Tractus paleospinothalamicus
▪ Tractus spinoreticularis
▪ Tractus spinomesencephalicus

32
 1. neuron 2. neuron

Dorzalni rog k.
Receptori u Dorzalni
Spinalni ganglij moždine (nucl.
koži korijen
proprius)
Prednja bijela
komisura

Postcentralni VPL jezgra Lateralna bijela

Kapsula interna
girus (polje 3,1,2) talamusa kolumna

3. neuron Tractus
neospinothalamicus
33
Tractus neospinothalamicus

34
35
 Neuroni u dorzalnom rogu i središnoj sivoj tvari
 Uzlaze kontralateralno i ipsilateralno
 Rade sinapsu u retikularnoj formaciji
 Projiciraju se u središnje i intralaminarne
thalamičke jezgre – difuzne projekcije u
korteks i limbička područja (gyrus cinguli)
36
 Neuroni u dorzalnom rogu i središnoj sivoj tvari
 Uzlaze kontralateralno i ipsilateralno
 Rade sinapsu u medularnoj i pontinoj
retikularnoj formaciji
 Projiciraju se u središnje i intralaminarne
thalamičke jezgre – difuzne projekcije u korteks
37
 Neuroni u dorzalnom rogu i središnoj sivoj tvari
 Uzlaze do mezencefaličke PAG

 Silazne projekcije u k. moždinu inhibiraju osjet boli

 Transmisija u amigdale preko parabrahijalnih jezgara?

38
39
 Tractus neospinothalamicus – anestezija,
termoanestezija, gubitak osjeta dodira

 Sakralna pošteda – pri oštećenju neospinotalamičkog

trakta, u sakralnim dermatomima ostaje očuvan osjet
boli, temperature i dodira (lezija u sivoj tvari prvo
zahvaća torakalna i cervikalna vlakna zbog
somatotopičke organizacije)

40
 Prenesena bol - iz visceralnih organa, osjeća se na
udaljenom mjestu na koži:
 IM – lijeva ruka;
 ureteri – testisi;
 pluća i ošit – ramena, korijen vrata
 Fantomski ud - nakon amputacije bol iz područja
koje je amputirano – tumačenje senzoričkog
korteksa
 Ozljede k. moždine – rijetko potpuni gubitak osjeta
pritiska i grubog dodira (grananje)
41
 Osjet dodira: vibracija, duboki dodir,
diskriminacija dviju točki
 Osjet kinestezije: položaj i pokret

 Sakralni i lumbalni dio = medijalno

fasciculus gracilis (Gollov snopić)

 Torakalni i cervikalni dio = lateralno

fasciculus cuneatus (Burdachov
snopić)
42
 1. neuron
2. neuron

Receptori u
Dorzalni
dermisu kože, Spinalni ganglij Dorzalni rog
korijen
proprioceptori

Lemniscus Nucl. gracilis Ipsilateralne

VPL jezgra talamusa
medialis et cuneatus bijele kolumne

Capsula Postcentralni
3. neuron interna girus (polje 3,1,2) Fasciculus
gracilis et
cuneatus
43
Sustav dorzalnih kolumni

44
45
 Tractus spinocerebellaris anterior – informacije
o pokretu cijelih udova i posturi (noge)
 Tractus spinocerebellaris rostralis – ruke
 Tractus spinocerebellaris posterior – status
pojedinačnih mišića o mišićnih skupina + tractus
cuneocerebellaris

 Svi u cerebellum ulaze ipsilateralno!!!

46
 1. neuron 2. neuron

Receptori u Dorzalni
Spinalni ganglij Dorzalni rog
tetivama korijen

Cerebellum Lateralna bijela

Gornji pedunkuli
(lobus anterior) kolumna

Tractus
spinocerebellaris
anterior
47
 1. neuron 2. neuron

Receptori u Dorzalni
Spinalni ganglij Dorzalni rog
tetivama korijen

Cerebellum Lateralna bijela

Donji pedunkuli
(lobus anterior) kolumna

Tractus
spinocerebellaris
rostralis
48
 1. neuron 2. neuron

Receptori u tetiv., Dorzalni Dorzalni rog

Spinalni ganglij
zglob. i mišićima korijen (Clarkeova jezgra)

Cerebellum Donji pedunkuli Lateralna bijela

(lobus anterior) (restiformno tijelo) kolumna

Tractus
spinocerebellaris
posterior
49
 Nesvjesna propriocepcija iz ruku
 Rostralno od C8 (nema dorzalne Clarkeove jezgre)
 Ipsilateralno u fasciculusu cuneatusu
 2. neuron = nucleus cuneatus accessorius

50
51
52
 Tractus Tractus Fasciculus gracilis et
neospinothalamicus spinocerebellaris cuneatus
1. neuron Spinalni ganglij

Stražnji rog Nucl. gracilis et

2. neuron Nucl. dorsalis Clarke
(nucleus proprius) cuneatus

3. neuron thalamus thalamus

Nesvjesna
Funkcija Bol i temperatura Fini dodir i kinestezija
propriocepcija

53
54
 Tractus corticospinalis
Sustav fleksora, fini
 Tractus rubrospinalis pokreti udova

 Tractus tectospinalis
Antigravitacijski mišići,
 Tractus vestibulospinalis postura, ravnoteža
 Tractus reticulospinalis

55
 Homunculus – precentralni girus
 Primarno motoričko područje

56
 Precentralni Kapsula Baza
girus (polje 4) interna pedunkula

1. neuron Piramide
(gornji Tractus
Tractus
motoneuron) corticospinalis
corticospinalis
lateralis (90%) anterior (10%)
Prednji rog sive tvari
2. neuron
(donji
motoneuron) Prednji korijen

Spinalni živac
57
 90% križa stranu u piramidalnoj dekusaciji →
lateralni funikulus (tractus corticospinalis
lateralis) → apendikularna muskulatura

 10% silazi istostrano kao tractus

corticospinalis anterior te križa stranu na
razini donjeg motoneurona → aksijalna
muskulatura

58
Prednji i lateralni kortikospinalni put

59
60
Paraliza donjeg motoneurona:
•gubitak voljne motorike,
•mlohava paraliza,
•gubitak mišićnog tonusa,
•atrofija mišića,
•gubitak svih refleksa
Paraliza gornjeg motoneurona:
•gubitak voljne motorike,
•spastičnost,
•pojačani duboki tetivni refleksi,
•gubitak površinskih refleksa,
•Babinski znak
61
 monoplegija
 hemiplegija
 diplegija
 paraplegija
 kvadriplegija
(tetraplegija)

62
 Tractus corticospinalis

1. neuron
Precentralni girus (polje 4)
(gornji motoneuron)

2. neuron
Prednji rog sive tvari k. moždine
(donji motoneuron)

*Plexus brachialis: C5-Th1

Plexus lumbosacralis: L1-S5

63
64
 Motorni odgovor na osjetni podražaj
 Automatizirane reakcije – brzi odgovor na bolne i
potencijalno štetne podražaje

 Refleksni luk – spinalni segment:

 aferentni osjetni neuron
 interneuron (može prelaziti stranu u k. moždini, ili se
penjati i silaziti par segmenata, ovisno koje mišiće treba
aktivirati) = Renshawljeva stanica
 eferentni neuron
 efektor
65
Refleks tricepsa

66
 Iz subkortikalnih motornih područja – evolucijski
primitivnija i starija
 Brzi, grubi pokreti

Klinička važnost:
 Parkinsonova bolest, parkinsonizam, Wilsonova bolest,
Huntingtonova korea, atetoza, hemibalizam…

67
 Tractus rubrospinalis
 Tractus tectospinalis
 Tractus vestibulospinalis
(medialis et lateralis)
 Tractus reticulospinalis
 Fasciculus longitudinalis
medialis

 Fasciculi proprii –
intrinzični refleksni
mehanizmi k. moždine

68
Senzorimotorni Nucleus
Interneuroni
korteks ruber

Ventralna
tegmentalna
dekusacija

Donja oliva

Prednji rog

• Facilitacija motoneurona fleksora

• Inhibicija motoneurona ekstenzora

69
 Gornji cervikalni
Gornji kolikuli
segmenti

• Pomoć pri usmjeravanju pokreta glave

(odgovor na auditorne i vizualne stimuluse)

70
 Cerebellum

-
Nucl. vestibularis Motorni
Interneuroni Ekstenzori
lateralis neuroni

+
Vestibularni
aparat

• Facilitacija ipsilateralnih ekstenzora

• Održavanje uspravnog stava i ravnoteže

71
 Nucl. vestibularis
Prednji rog
medialis

• Podešavanje položaja glave u odnosu na

promjene u držanju tijela (tijekom hoda)

72
 Motorne funkcije
 Medularni (lateralni) retikulospinalni trakt – inhibira
spinalne reflekse ekstenzora
 Pontini (medijalni) retikulospinalni trakt – facilitira
spinalne reflekse ekstenzora
 Autonomne funkcije (ventrolateralna medula – IML
torakolumbalne k.moždine)
 Modulacija osjeta boli (enkefalinergička)
 Mezencefalička PAG  nucl. raphe magnus 
interneuroni stražnjeg roga  spinotalamički sustav

73
 Retikularna
formacija

Nucl. vestibularis
medialis
MLF - Ipsilateralni gornji
cervikalni motorni neuroni

Colliculus
superior

• Većinom uzlazna vlakna!!!

• Položaj glave pri odgovoru na podražaje iz labirinta

74
75
Posterior intermediate sulcus

Sulcus medianus posterior

Lissauerov
trakt

Commisura alba anterior

Anterior median fissure

76
 Segmenti kralježnične moždine
imaju sličnu organizaciju, ali su
ipak različiti.

 Uvijek se treba znati orijentirati o

visini presjeka k. moždine
(cervikalni, torakalni, lumbalni,
sakralni)

77
 Širok, ovalan

78
  Koja je razlika?

Cervikalno

Cervikalno proširenje

79
 Manje bijele tvari
 Okruglastija
 Manje izraženi ventralni
rogovi nego u cervikalnom
proširenju

80
  Manje bijele tvari
Lumbalni
 Okruglastija
 Veći ventralni rogovi, posebice
u lumbalnom proširenju

Lumbalno proširenje

81
 Nema puno bijele tvari
 Uglavnom siva tvari, ali ni nje
nema puno

82
 T = lateralni rog sive
tvari (T1-L2)
 Clarkeova jezgra = C8-L3
 Fasciculus cuneatus =
iznad T6

83
 Tractus corticospinalis
 Voljna motorika

 Dorzalne kolumne
 Fini dodir
 Svjesna propriocepcija

 Tractus spinocerebellaris
 Nesvjesna propriocepcija
 Tractus spinothalamicus
 Bol i temperatura
Tractus corticospinalis
Dorzalne kolumne
Tractus spinothalamicus
Tractus spinocerebellaris

84
85