3.2.

Periferni živčani sustav (PŽS)

Periferni živčani sustav čine živci i gangliji. Živci izlaze iz mozga i leđne moždine i odlaze do
organa ili dijela tijela koji treba podražiti. Čini ih skupina aksona omotana vezivnom ovojnicom.
Gangliji su zadebljanja u tijeku živca, u kojima se nalaze trupovi ili some neurona. Na tim mjestima se
nalaze sinapse, gdje se impuls prenosi s aksona na dendrite slijedeće živčane stanice. Latinski naziv za
živac je nervus, a anatomska kratica n. U množini su to živci ili nervi, a kratica nn. Živci koji izlaze iz
mozga su moždani živci ili nn.craniales (encephalici), a oni koji izlaze iz leđne moždine su moždinski
živci ili nn. spinales.

Moždani živci – nn.craniales

Iz mozga izlazi dvanaest parova živaca. Označavaju se rimskim brojevima i vlastitim imenima.
Uglavnom se radi o mješovitim živcima, što znači da sadrže i motorna vlakna za podraživanje mišića i
osjetna vlakna za prijenos općih osjeta iz područja glave i vrata. Često im se priključe i vlakna
autonomnog živčanog sustava.
Prvi moždani živac (I) je njušni živac ili n.olfactorius. On polazi od stanica u njušnoj regiji nosne
sluznice. Aksoni tih stanica prolaze kroz otvore kribrozne ploče rešetnice i ulaze u lubanjsku šupljinu.
Odmah iznad ploče se nalaze zadebljanja, bulbi olfactorii, na čije stanice se prenaša njušni impuls. Od
tih stanica kreću njihovi aksoni, tvoreći njušni put, tractus olfactorius, koji završava u središtu za njuh
u velikom mozgu.
Drugi moždani živac (II) je vidni živac ili n.opticus. Njegovo polazište su vidne stanice (štapići i
čunjići) u mrežnici očne jabučice. Iz očne šupljine ide kroz cnalis opticus u lubanjsku šupljinu. Prolazi
bazom lubanje, pri čemu se desni živac približava lijevom, pa se u području trupa klinaste kosti
medijalna vlakna živaca križaju, tj. prelaze na suprotnu stranu. To križište se naziva chiasma opticum.
Od kijazme idu vidni putovi, tractus opticus prema vidnim središtima u zatiljnim režnjevima velikog
mozga. Vidni putovi nose lateralna vlakna iz vidnog živca svoje strane i medijalna vlakna iz živca
suprotne strane.
Treći moždani živac (III) je pokretač očne jabučice ili n.oculomotorius. On podražuje četiri od šest
mišića koji pokreću očnu jabučicu. Osim motornih vlakana ima i parasimpatička vlakna za glatki
mišić u šarenici koji sužava zjenicu i za glatki mišić koji utječe na promjer očne leće i omogućuje
gledanje na blizinu.
Četvrti moždani živac (IV), koloturni ili trohlearni živac, n,trochlearis ima motorna vlakna za jedan
od mišića pokretača očne jabučice.
Šesti moždani živac (VI) ili n.abducens, ima motorna vlakna za vanjski mišić očne jabučice, čijom
kontrakcijom se pogled usmjerava lateralno.
Peti moždani živac (V), trodjelni živac ili n.trigeminus je najdeblji moždani živac. Izlazi iz mosta i
dolazi do vrha piramide sljepoočne kosti. Tu je njegov ganglij, ganglion semilunare (Gasseri), od
kojeg dalje idu tri grane trigeminusa. To su n.ophthalmicus, n.maxillaris i n.mandibularis.
N.ophthalmicus je osjetna grana koja oživčuje kožu čela, očnu jabučicu i paranazalne sinuse osim
maksilarnog.
N.maxillaris je također osjetna grana. Oživčuje područje od donjeg kapka do gornje usnice, gornje
zube, sluznicu nosa i maksilarnog sinusa, te meko i tvrdo nepce.
N.mandibularis je mješoviti živac. Osjetno podražuje donje zube, prednji dio jezika, dno usne
šupljine, kožu lica i brade, te ušku i vanjski slušni hodnik. Motorno podražuje mišiće koji pokreću
donju čeljust prilikom žvakanja.
Sedmi moždani živac (VII), živac lica ili n.facialis, ima osim svojih vlakana i parasimpatička vlakna
koja mu dolaze od intermedijarnog živca. Motornim vlaknima podražuje mimične mišiće.
Parasimpatičkim vlaknima podražuje suznu žlijezdu, podjezičnu i potčeljusnu žlijezdu slinovnicu, te
žlijezde u sluznici nosa i dna usne šupljine. Intermedijarni živac je facialisu donio i osjetna vlakna za
okus iz prednje dvije trećine jezika.
Osmi moždani živac (VIII), n.statoacusticus ili n.vestibulocochlearis dolazi iz unutarnjeg uha,
odakle u mozak prenosi impulse o zvučnim informacijama i o promjeni položaja tijela, kako bi se
mogla održavati ravnoteža.
 Deveti moždani živac, (IX), jezično-ždrijelni živac ili n.glossopharyngeus motornim vlaknima
podražuje ždrijelne mišiće. Parasimpatičkim vlaknima podražuje doušnu žlijezdu slinovnicu, a
osjetnim vlaknima sluznicu ždrijela, srednje uho i stražnju trećinu jezika.
Deseti moždani živac (X), lutajući živac ili n.vagus ima motorna vlakna za poprečnoprugaste mišiće
ždrijela, mekog nepca i grkljana. Parasimpatičkim vlaknima podražuje glatke mišiće u dišnim
putovima i probavnoj cijevi i srce. Parasimpatičkim sekrecijskim vlaknima podražuje i žlijezde u
dišnom i probavnom sustavu.
Jedanaesti moždani živac (XI), pridodani živac ili n.accessorius je motorni živac za
m.sternocleidomastoideus i m.trapesius.
Dvanaesti moždani živac (XII), podjezični živac ili n.hypoglossus je motorni živac koji nosi vlakna
u mišiće jezika.