Oko predavanje

Svjetlosni podražaj se prevodi u električni impuls koji mozak može prepoznati. Centar za vid
u mozgu nalazi se u velikom mozgu u zatiljnom dijelu kore velikog mozga. Organum visus je
sve što obuhvaća ne samo očnu jabučicu, nego i pomoćne organe oka. Bulbus occuli je očna
jabučica. Od dodatnih organa oka (organi occuli accessorii) postoji orbita tj udubina u kojoj
se nalazi očna jabučica, fasciae unutar orbite: površinska (spojena je s periostom orbite) i
duboka (pokriva mišiće za pokretanje očne jabučice). Vanjski mišići oka (musculi externi
occuli) su mišići oka koji služe za pokretanje očne jabučice. Glandulla lacrimalis je žlijezda
koja proizvodi sekret koji vlaži oko i pomaže u izbacivanju stranih tvari s oka. Nalazi se u
fossa lacrimalis nalazi se iznad očne jabučice, a saccus lacrimalis (u fossa sacce lacrimalis) se
nalazi ventralno u orbiti. Vjeđe (palpebrae) superior i inferior koje štite oko od mehaničke
povrede, pomažu u njegovom vlaženju i sprječavaju ulazak stranih čestica i tvari na očnu
jabučicu. Također postoje i žile i živci oka koji su također dio organi occuli accessorii (?).
Nervus opticus ili drugi moždani živac je živac koji služi kao provodni put za podražaje od
oka do mozga. Započinje kao tunica interna occuli tj. mrežnica i završava u discus (?) te od
tog mjesta nastavlja obavijena durom mater kroz canalis opticus do chiasme opticus i na
kraju do area optica u zatiljnom dijelu velikog mozga.

OČNA JABUČICA
Nije okrugla, sastoji se od “dvije kugle” jedna manja jedna veća, anatomski ih odjeljuje
sulcus sclerae. Manju tvori cornea s camera occuli anterior, a veću bjeloočnica, corpus
vitreum i ostali dijelovi u tom području. Sama jabučica se dijeli na POLUS ANTERIOR i POLUS
POSTERIOR, dijeli ih equator očne jabučice. Očna jabučica je građena od tri sloja i tri
komore.
Vanjska ovojnica je vezivno tkivo naziva se tunica fibrosa a sastoji se od bjeloočnice (sclera) i
rožnice (cornea) koji su odvojeni s limbus sclerae (korneoskleralni spoj). Vanjski mišići očne
jabučice prihvaćaju se na bjeloočnici. Osigurava zaštitu oka i daje mu oblik. Dio na kojem
očni živac i krvne žile izlaze iz oka naziva se pars cribrosa sclerae. Anulus sclerae je prihvatno
mjesto za musculus ciliaris. Rožnica se sastoji od pet slojeva, uvijek je fiziološki prozirna. Vrh,
najispupčeniji dio se zove vertex corneae.

Drugi sloj čini tunica vasculosa (uvea) tj. žilnica, a ona uključuje žilnicu, cilijarno tijelo i
šarenicu. Služi kako bi se stvorilo ”crno tijelo” kako bi se svjetlo nakon ulaska odbijalo sve
dok ne dodje do stanica zaslužnih za vid. Ona opskrbljuje oko krvlju, regulira veličinu zjenice
i proizvodi humor aquosus. Humor aquosus može se naći u prenjioj i stražnoj očnoj
komorici. Choroidea tvori crno tijelo i dobro je vaskularizirana, nalazi se u stražnjem dijelu
pčne jabučice i karakteristično je kod domaćih životinja da imaju tapetum lucidum koji
pomaže pri odbijanju svjetla, omogućuje bolji vid u mraku (nema ga svinja ni čovjek).
Corpus ciliare sastoji se od cilijarnog prstena (anulus ciliare), cilijarne krune (corona ciliaris)
koja ima izdanke (processus ciliares) na koje se prihvaćaju ovjesna vlakna (fibrae zonulares).
Vlakna drže leću na mjestu i sudjeluju pri akomodaciji oka. Pri kontrakciji cilijarnog mišića
ona povlače leću i mijenjaju oblik leći. Humor aquosus proizvodi se u cilijarnom epitelu
(vanjskom). Očna vodica struji kroz stražnju očnu komoricu i kroz rima _____ i dolazi u
prednju očnu komoricu, u iridokornealnom kutu (angulus iridocornealis) postoji venski sinus
(plexus venosus sclerae) koji ju upija.
Šarenica (iris) ima margo pupilaris (rub prema zjenici) i margo ciliaris (prema cilijarnom
tijelu). Širenje zjenice zove se midrijaza, a sužavanje mioza. Musculus sphincter i musculus
dilatator papillae zaslužni su za mijenjanje promjera zjenice. Oni su pod utjecajem
autonomnog živčanog sustava. Sužavanje potiče parasimpatikus, a širenje simpatikus. Boja
irisa ovisi o količini melanina.

Unutrašnja ovojnica (tunica interna bulbi, retina) tj. mrežnica sastoji se od dva dijela, pars
caeca retinae i pars optica retinae. Pars caeca nalazi se na cilijarnom tijelu (pars ciliare),
šarenici (pars iridica) i anteriornom dijelu očne jabučice, na dijelu koji se naziva ora serrata
ona postaje pars optica retinae koja sadrži čunjiće i štapiće. Pars optica proteže se
posteriornim dijelom očne jabučice i nastavlja se u nervus opticus. Dijeli se na stratum
pigmentosum ( unutrašnji sloj mrežnice) i stratum nervosum koji sadrži štapiće (crno i bijelo)
i čunjiće (boja). Slijepa pjega (discus nervi optici/ macula caeca) je slijepa pjega, na tom
mjestu ako padne svjetlo ne će biti slike, to je mjesto izlaska n. opticus iz očne jabučice.

Leća (lens) je prozirna bikonveksna tvorba obješena pomoću fibrae zonulares. Sastoji se od
capsula lentis, epithelium lentis i fibrae lentis.

Corpus vitreum je meki bistri gel koji ispunjava najveću očnu komoricu. Tijekom
embtionalnog razvoja kroz nju prolazi arterija _______ koja služi za vaskularizaciju leće u
razvoju, a kasnije je nema. Ona obliterira, a nakon toga ostaje kanal canalis hyaloideus.

U oku postoje tri komore: prednja očna komorica (camera anterior bulbi) koja se nalazi
između cornee i šarenice, stražnja očna komorica (camera posterior bulbi) koja se nalazi
između cilijarnog tijela, šarenice i leće te staklena očna komorica (?) koja uključuje prostor
ispunjen s corpus vitreum. Rima palpebralis je otvor između kapaka.

DODATNI ORGANI OKA

Orbita u kojoj se nalazi periorbita tj valjkasti vezivnotkivni sloj. Unutar orbite nalazi se i
masno tkivo corpus asiposum inrtaorbitale (unutar periorbite) i extraorbitale (izvan
periorbite). Ono služi kao jastučić, tj. zaštita oka.
Fascije koje se nalaze oko oka : fasciae musculares i fascia bulbi.

Mišići oka dijele se na vanjske, unutrašnje i mišiće vjeđa (orbicularis occuli). Unutrašnji su
oni koji sudjeluju u akomodaciji oka i širenju zjenice. Vanjski su zaslužni za pomicanje cijele
očne jabučice. Dijele se na 4 ravna, 2 kosa i 1 povlačni.
m. rectus dorsalis, ventralis, lateralis i medialis, obliquus dorsalis i ventralis te retractor
bulbi. Obliquus dorsalis ide oko male kosti koja se zove trochlea i leži u fossa trochlearis.

Vjeđe (palpebrae) postoje tri u domaćih životinja. Palpebra superior, palpebra infoerior i
palpebra tertia (membrana nicitans). Treći očni kapak je hrskavična pločica obavijena
sluznicom. Hrskavica onemogućava izvrtanje kapka. U vjeđama se nalaze žlijezde koje služe
za podmazvanje oka : gll.sebaceae, gll. Tarsales, gll. Ciliares. Na rubovima vjeđa nalaze se
trepavice (ciliae). Oko i vjeđe spajaju sluznične spojnice koje se nazivaju conjunctiva
palpebrae i conjunctiva bulbi, ovisno o tome što spajaju (vidi sliku na slajdu 20 s predavanja
ima smisla xD ). Fornix conjunctivae superior i inferior je mjesto spoja konjunktiva (spojnice
vjeđe i oka).
Apparatus lacrimalis (suzni uređaj)
Prekornealni suzni sloj je suzni film na oku koji ima tri različita ”sloja” tj medija: uljasti
(onemogućava isparavanje vodenastom), vodenasti (vlaženje), lipoproteinski je zaštitni.
Gll lacrimalis se nalazi u fossa lacrimalis dorzalno od očne jabučice, postoji još i glandula
palpebrae tertiae. Suze koje nastaju u žlijezdi idu preko oka, vlaže ga i skupljaju se u
medijalnom očnom kutu u kojem se nalazi caruncula lacrimalis na kojoj se nalazi ductus
lacrimalis kojim suze odlaze u saccus lacrimalis kja se nalazi ventralno od očne jabučice.
Inervira ju autonomni živčani sustav koji potiče žlijezdu na proizvodnju suza, ali potiče i
kontrakciju glatkih mišićnih stanica u vrećici te potiče suze nazad u oko. Ductus
nasolacrimalis je kanal koji se otvara u nosnoj šupljini. U kopitara se otvara rostralno s
jednim otvorom, kod ostalih životinja otvara se kaudalnije, a u mesojeda može imati više
otvora.

Vaskularizacija oka ide preko arterije ophthalmica externa koja je grana a. maxillaris.
Također oko prima mnogo malih grana od ophtalmice interne. A. maxillaris daje sve grane
zaslužne za vaskularizaciju oka.
Inervacija oka i dodatnih organa oka
N. opticus(vidni živac), n. oculomotorius(inervira sve mišiće osim rectus lateralis, lateralni
dio retractor occuli i obliquus dorsalis), n.trochlearis(inervira obliquus dorsalis), n.
abducens(inervira lat dio retractor occuli i rectus lateralis)

Ophtalmicus (grana trigeminusa) je osjetni živac oka (ak se dirnes po oku on ce znat).
Palpebralni refleks je kad trepneš zbog iritacije oka, a kornealni refleks je kad se aktivira
zbog iritacije i povlači korneu (?)unazad.
n. facialis daje grane za inervaciju (parasimpatikus) za suznu žlijezdu.

Embriologija
Oko se razvija iz tri izvora: neuroektoderm, ektoderm, mezoderm.

Neuro daje mreznica sarenica n opticus

Ektoderm: leca, roznica(vanjski dio), vjeđe, gll lacrimalis
Mezenhim tj mezenhimalne stanice neuralnog grebena- roznica (unutrašnji dio), beloočnica,
žilnica
Iz dijela diencephalona razvija se vidni mjehuric to je mjesto gdje ce se razviti ocna jabucica,
on je pričvršćen za diencephalon pomoću očnog drška.
Ocna polja su najprimitivnija podrucja za razvoj oka i nalaze se na rostralnom rubu
prosencephalona tam se diraju dva ektoderma.
Krajem treceg tjedna se na tom mjestu pocne stvarati udubina koja je na pocetku jos
spojena s prednjim mozgom.
ta drska ce kad se razvije biti ocni zivac komunikacija izmedju oka i neuralne cijevi
ocni. Mjehurić raste lateralno te dolazi u kontakt s površinskim ektodermom koji zadeblja i
tvori lećnu plakodu tj. lećni mjehurić. To je mjesto na kojem će se razviti leća koja je strogo
ektodermalnog podrijetla.
od dvosloja udubine lecne platode ce nastati dvosloj roznice- stratum pigmentosum i
stratum nervosum s troslojem neurona.
Sarenica i cilijarno tijelo ce se difeencirati na vrhu gdje se diraju pigmentni sloj mreznice sa
zivcanim slojem.
Staklovina nastaje iz slobodnog mezenhima, kako se lecna platoda udubljuje jedan dio
mezenhima ostaje zarobljen izmedju mreznice i lece ( u očnom vrću).
Rožnica nastaje iz epitelnog sloja površinskog ektoderma i mezenhima.
Prednja očna komorica razvija se iz mehenhima između rožnice i leće, a stražnja iz onog
smještenog između šarenice i leće.
Arterija koja vask staklovinu i lecu obliterira u odraslom oku ali taj kao put ostaje neki ozljak
(canalis hyaloideus)
Ostaje samo arterija centralis retinae, obliterira hijaloidna arterija.
Palpebrae se razvijaju iz nabora povrsinskog ektoderma
Oni rastu puno i izduze se i spoje se, fetus prvo imas skroz otvorene oci pa onda pri kraju su
spojeni, pri porodu kod kopitara i preživača palpebre su razdvojene, dok su u mesojeda
spojene i razdvajaju se oko dva tjedna nakon poroda.
Evolucijski prezivaci ikopitari moraju imat razvijeno to jer ga neko moze pojest
Gll lacrimalis se isto razvija iz ektoderma koji diferencira u nakupine iz kojih nastaju alveole i
kanalići
Misici vanjski ocne jabucice objasnjenje somitomere drukcije pa drukcija inervacija
Rectus dorsalis, medialis i ventralis nastaju iz 1. i 2. somitomere, inervira ih n.
oculomotorius, m. obliquus dorsalis nastaje iz 3. (n. trochlearis), a rectus lateralis i m.
retractor bulbi nastaju iz 5. (n. abducens).