NEUROANATOMIJA

Interna skripta
za usmeni ispit
 NEUROANATOMIJA

1. BULBUS OCULI
Bulbus oculi / očna jabučica / sferično je tijelo oblika šuplje kugle, smješteno u
gornjem dijelu orbite.
Građen je iz 3 sloja:
- Tunica fibrosa s. Tunica ext. (čine je sclera i cornea)
- Tunica vasculosa s. Tunica med. (čine je choroidea, corpus
ciliarum i iris)
- Tunica nervosa s. Tunica int. (čini je retina)

Obzirom da je očna jabučica sferičnog oblika, sclera je zavijena po većem radijusu u

odnosu na corneu koja je više ispupčena. Linija koja spaja centar sclerae i corneae
naziva se Axis bulbi externum. On iznosi 24 mm. Unutrašnja osovina, axis bulbi
internum, povezuje unutrašnje strane sclerae i corneae i ona iznosi 21,3 mm (kada
se oduzme debljina slojeva). Tačke u kojima ova osovina pogađa corneu i scleru
nazivaju se polovi – polus ant et polus posterior. Krug oko sclerae na jednakoj
udaljenosti od polova naziva se ekvator, a krugovi koji idu oko bulbusa nazivaju se
meridijani. Horizontalni promjer oka iznosi 23,6 mm, a vertikalni 23,3 mm. Oko ima
optičku osovinu, axis opticus, koja prolazi kroz sredinu svih optičkih medija i pogađa
retinu lateralno od mjesta izlaska n.opticusa, prelamajući se sa unutrašnjom i
vanjskom osovinom. Vidna osovina, linea visus, čini sa optičkom osovinom ugao
4-7° i siječe optičku osu u čvornoj tački u stražnjem dijelu leće, polazeći prije toga
nešto medijalno od sredine i pogađa retinu nešto lateralnije od mjesta gdje je pogađa
optička osa, na mjestu koje se zove fovea centralis, a to je mjesto najjasnijeg vida.

2. TUNICA FIBROSA BULBI

Vanjska očna ovojnica podijeljena u dva dijela:

- Prednji prozirni dio (cornea)

- Stražnji neprozirni dio (sclera)

Različito je debela. Najdeblja je u području gdje ovojnice n.opticusa prelaze u oko

(1-2 mm), a prema ekvatoru se stanjuje (0,4 – 0,6 mm) da bi prema naprijed opet
zadebljala (0,8 mm).

2
Ova ovojnica ima trostruku ulogu:

- Daje otpor intraokularnom pritisku od 20 mmHg

- Štiti oko
- Daje potporište na kojem se hvataju mišići koji pokreću oko

3. SCLERA

To je stražnji neprozirni dio vanjske očne ovojnice. Građena je iz snopa vezivnih

vlakana. Vanjska strana je slobodna što omogućava nesmetano kretanje očne
jabučice. Oko sclerae nalazi se membrana (capsula bulbi s. Fascia bulbi Tenoni)
koja oko jabučice omeđuje prostor i odvaja ga od okolnog orbitalnog masnog tkiva.
Između ove membrane i bulbusa idu duge niti koje ne ometaju izvođenje pokreta.
Na scleri se nalaze mnogi otvori i to:

- Otvor kroz koje izlaze niti n.opticusa, a među čijim vlaknima se

protežu i niti arterije i vene centralis retinae. Ovaj otvor je
konične forme koji kroz scleru prolazi u sagitalnom smjeru sa
širim otvorom prema vani, a užim prema unutura. Rub otvora nije
ravan jer sclera tu ne prestaje – nego šalje svoje niti među vlakna
nerva, čineći tako mrežu, area cribiformis sclerae s. Lamina
cribrosa sclerae. To mjesto je najosjetljivije na povišen IOP 1 i tu
se sclera najviše izdubi.
- Emissaria sclerae posteriora: kroz ove otvore prolaze aa.iridis
(aa. ciliares posteriores longae); aa.choroideae (aa. ciliares
posteriores breves) i nn. ciliares.
- Emissaria sclerae anteriora: ramuli ciliares (aa. ciliares
anteriores).
- Emissaria sclerae aquetorialia: kroz 4 ovakva otvora prolaze
vv. chorioideae maiores (Vorticosae).

Unutrašnja strana sclere je također slobodna. Razlog tome je što choroidea nije
srasla sa sclerom, već ona po njoj klizi naprijed – nazad.
Kontrakcijom m. ciliaris žilnica se pomjera prema naprijed.

1
Intraokularni pritisak

3
Preko elastičnih lamela, laminae suprachorioideae, žilnica se vraća natrag u
početnu poziciju, kada prestane kontrakcija cilijarnog mišića.
Iznutra sclera pokazuje otvore kao i vani. Njena unutrašnja strana je tamne boje zbog
pigmenta lamela (lamina suprachorioidea) koje su skidanjem ostale djelomično na
scleri i to se naziva lamina fusca sclerae.

Naprijed se sclera nastavlja u corneu, koja je ispupčenija odnosno zavijena po

manjem radijusu u odnosu na scleru. Otvor sclerae naziva se rima cornealis i ona je
umetnuta poput stakla na sat u odnosu na scleru. Ima prednju i stražnju usnu,
labium anterior et posterior. Prednja usna je duža u odnosu na stražnju, koja je
jednaka po dužini, na gornjoj i donjoj strani. Na mjestu gdje sclera prelazi u corneu,
sclera biva ispupčena baš kao i cornea te sa ostalim dijelovima sclere omeđuje žlijeb,
sulcus sclerae. U masi sclerae, na njenoj unutrašnjosti u blizini rime cornealis,
nalazi se Šlemov kanal (sinus venosus sclerae). On je sa unutrašnje strane
obložen sa tankim slojem sclerae označenog kao lig. pectinuatum anguli
iridocornealis i povezuje kraj corneae, cilijarni mišić i iris. Na tom području sclera je
organizovana u vidu trabekula koje komuniciraju sa prednjom očnom komorom, a
ona preko njih sa Šlemovim kanalom. Prostori između tih niti nazivaju se spatia
iridocornealis. Šlemov kanal je u vezi sa vv. ciliares.

4. CORNEA

To je prednji, prozirni, dio vanjske očne ovojnice. Na njoj razlikujemo tri strukture:
prednju, stražnju stranu i rub.
Prednja strana je konveksna i glatka, prekrivena konjuktivom. Centralni dio čini
vertex corneae. Ovalnog je oblika sa horizontalnim dijametrom 12 mm, a vertikalnim
11 mm.
Stražnja strana je konkavna i okrugla. Jači je konkavitet u odnosu na konveksitet
prednje strane. Zbog toga je različito debela – u sredini je tanja (0,8 mm), a na
rubovima deblja (1,1 mm). Prema tome predstavlja negativnu konveksno konkavnu
leću.
Rub corneae, limbus cornae, uvlači se između prednje i stražnje usne.

4
Cornea je građena iz 5 slojeva:

I. Epithelium anterius corneae

II. Lamina limitans anterior Bowmani
III. Substantia propria corneae
IV. Lamina limitans posterior Descemeti
V. Endothelium camereae anterioris

Prvi sloj predstavlja pokrovni epitel i pripada konjuktivi.

Drugi sloj je tanka membrana koja se nalazi između epitela corneae i substantiae
propriae corneae.

Treći sloj je najdeblji sloj. Čini osnovnu supstancu rožnjače.

Četvrti sloj je također tanka Descemetova membrana koja ne sadrži fibrile.

Peti sloj je endotel koji se nastavlja na iris preko lig. pectinatum anguli iridocornealis.

Vaskularizacija: krvne žile koje se nalaze na periferiji iz plexus pericornealis.

Nema krvnih žila unutar nje već se hrani preko limfe iz limfnih prostora između
lamela.

Inervacija: nn. ciliares (Oni u blizini Šlemovog kanala čine prstenasti plexus od
kojeg odlaze ogranci radijalno ka centru među lamelama lamine proprieae čineći
plexus cornealis profundus. Od njega idu niti prema vani do ispod epitela i čine
plexus subepithealis, a od njega niti idu još naprijed čineći plexus interepithealis
kao i plexus cornealis superficialis.)

5. TUNICA MEDIA BULBI (UVEA)

To je srednja očna ovojnica čiji je glavni zadatak dovođenje hrane svim dijelovima
oka, a pored toga ima ulogu u akomodaciji oka. Postavljena je odmah ispod prednje
očne ovojnice i sa njom je čvrsto srasla samo u području lig. pectinatum anguli
iridocornealis, tako da se može lahko odljuštiti. Kada se odljušti sprijeda se vidi jedan
dio koji stoji u frontalnoj ravni sa otvorom u sredini, a to je iris (šarenica) i pupilla.
Iza toga se vidi bijeli prsten, anulus ciliaris (zona m. ciliaris), a na predjelu iza toga
vidimo svijetle pruge, nn. ciliares i one idu od natrag prema naprijed.

5
Uz njih se vide i dvije aa. ciliares posteriores longae, a ispod toga se nalaze vv.
vorticoseae, kao zavinute pruge.

Uvea se dijeli na 3 dijela:

- Chorioidea: stražnji dio koji je iznutra pokriven vidnim dijelom

retineae do orae serrate.
- Iris: dio koji stoji u frontalnoj ravni i ne priliježe uz tunicu externu
oculi.
- Corpus ciliare: dio koji se nalazi između prethodna dva.

6. CHORIOIDEA

Postavljena je između tunice interne i tunice externe. Ima oblik kugle i posjeduje
unutrašnju i vanjsku stranu. Granica prema gore je ora serrata, a prema dolje otvor
kroz koji prolazi n. opticus. Choriodea ima 4 sloja:

I. Lamina suprachorioidea
II. Lamina vasculosa
III. Lamina choriocapilaris
IV. Lamina basalis

Prvi sloj je građen od 6-8 lamela, koje međusobno omeđuju prostor spatium
suprachorioideae. Lamina je stražnjim dijelom vezana za scleru, tako da se prilikom
kontrakcije m. ciliarisa pomjera prema naprijed, a pri kraju kontrakcije zahvaljujući
svojoj elastičnosti vraća se u početni položaj.
Kroz ovaj sloj prolazi nn. ciliares i aa. ciliares posteriores longae et breveae.

Drugi sloj je sastavljen od ogranaka aa. ciliares posteriores (breveae et longeae) i

vv. vorticoseae. Ima dva dijela: unutrašnji (sadrži manje krvne žile) i vanjski (sadrži
veće krvne žile). Između ovih slojeva nalaze se perivaskularni prostori, a glavnu
masu ovih žila čini vv. vorticoseae.

Treći sloj je jedini sloj koji opskrbljuje hranom pigmetni sloj tunice interne kao i sloj
štapića i čunića retine.

Četvrti sloj je tanka membrana i daje podlogu za retinu.

6
 7. CORUPUS CILIARE

Dio je srednje očne ovojnice, a nalazi se između oreae serateae i irisa, odnosno
između sclere i retine. U obliku je trougla, gdje bazu čini iris, vrh je ora serrata, a
strane odgovaraju retini i scleri. Ona strana koja odgovara scleri je vanjska i nije
naborana, a ona koja odgovara retini je naborana i to je unutrašnja.
Unutrašnja strana pokazuje zone sa manjim naborima, orbiculus cilliaris, a nabori
su pliceae orbiculares. Zona sa većim naborima je corona cilliaris, koja ima
nastavke orbikularnih nabora, processus cilliares mairoes, a koji završavaju sa
zadebljanjem corpus processus cilliaris maioris. Između procesusa nalaze se
sulci cilliares, a unutar njih plicae cilliares te svijetle niti zonule cilliares – Zinni.

Corpus cilliare građen je od tkiva bogatog krvnim sudovima, pars vasculosa, a od

nje prema vani polazi m. cilliaris. Prema unutra je corpus prekriven sa dva sloja
stanica, pigmentiranih i nepigmentiranih porijekla TI2. Ova dva sloja se nalaze na
cilijarnim nastavcima i nepigmentirane stanice luče humor aquosis.
Pars vasculosa se sastoji od vezivnog tkiva sa pigmentiranim stanicama među
kojima su prožete krvne žile, a sa unutrašnje strane je lamina basalis.

M. ciliaris kada se kontrahuje povlači žilnicu sa sobom, a samim time dolazi do

popuštanja zonule cillaris Zinni i do „skvrčavanja“ leće. Zbog toga se on još i
naziva akomodacioni mišić. Ima 3 dijela u zavisnosti od pravca pružanja njegovih
niti:

- Fibrae meridionales (Bruekov mišić): niti idu u pravcu meridijana, a

nalaze se na periferiji mišića i čini 3 vanjske četvrtine mišića. Polazi
jednim dijelom od lig. pectinateuma, a drugim dijelom od scleralnog
prstena i nastavlja se u laminu vasculosu choroideae.
- Fibrae circulares: idu kružno u formi prstena sa unutrašnje strane
meridijalnih niti.
- Fibrae radiales: niti idu od periferije u smjeru očnog radijusa i
završavaju u vezivnoj osnovi chorioideae.
M. ciliaris je inervisan od n. oculomotoriusa na sljedeći način: nc. lateralis
parvocellularis (parasimpatička vlakna) koja dolaze u mišić kroz ganglion ciliare
putem nn. ciliares breves gradeći u mišiću plexus ganglion ciliaris.

2
Tunica interna

7
Vaskularizacija: aa. ciliares posteriores longeae i aa. ciliares anteriores.

8.