Articulatio genus

Zglob koljena ili art.genus je najvedi zglob tijela koji je ujedno i pokreta naeg tijela, a po
mehanici je trochogingylimus, jer ima obiljeja trochea (obrtnog) i ginglymusa (kutnog)
To je sloeni zglob kojeg grade tri kosti: femur, tibia i patela (najveda sezamska kost naeg
tijela), te se sastoji od art. femorotibialis te art. femoropatellaris. Konveksno zglobno tijelo
koljena su kondili femura, a konkavno zglobno tijelo su kondili tibije sa zglobnom plohom
facies articularis superior koje razdvajuju eminentia intercondylaris (sa tuberculum
intercondylaris mediale i tuberculum intercondylare laterale) i areom intercondylaris. Zbog
toga to u izgradnji zgloba sudjeluju kondili s obje strane, taj zglob moemo nazvati i
articulatio bicondylaris.
U zglobu izmeu patele i femura, art. femoropatellaris u kontaktu su facies patellaris femura
i facies articularis patele.
U zglobu, art. femorotibialis postoji velika inkongruentnost stoga to postoji razlika izmeu
zavojitosti kondila femura, odnosno kondila tibije, bududi da su kondili femura u
transverzalnoj ravnini zavijeni oko sagitalne osi (zavoj je vei prema straga) - lateralni kondil
femura je iri sprijeda nego straga, ali medijalni kondil femura je ipak jednolike irine, dok su
s druge strane zglobne plohe kondila tibije malo konkavne i za retverzijski kut 3 7 nagnute
prema natrag. Stoga je veoma vani menisci u zglobu koji tu inkongruentnost smanjuju, ali
ujedno slue i kao ublaivai opteredenja zgloba. Menisci (medijalni i lateralni) su
polumjeseaste tvorbe (C oblika) izgraene od vezivne hrskavice s kolagenim vlaknima u
koje su uloene hrskavine stanice. Kolagena vlakna usmjerena su u dva smjera tako da
vrda vlakna slijede oblike meniskusa i veu se u blizini njegovih privrsnih mjesta koja su za
oba meniskusa izmeu zglobnih ploha tibije, dok su slabija vlakna usmjerena zrakasto i
ispreplidu se s uzdunim vlaknima. U poprenom presjeku su klinasta oblika jer su stanjeni
prema unutra, dok je vanjska ploha srasla s zglobnim ahurom, s time da medijalni meniskus
svojim hvatitem obuhvada lateralni meniskus. Pomicanje meniskusa omoguduje da
konkavno zglobno tijelo tijekom pokreta prati konveksno zglobno tijelo.
Medijalni meniskus ima oblik otvorenog slova C. Straga je medijalni men. iri, dok se prema
naprijed suava, pa je zato i prednji rog meniskusa, crus anterius ui nego stranji, crus
posterius te su njegove privrsna mjesta prilino razdaljena. Cijeli je medijalni meniskus
srastao s zglobnom ahurom,a velikim dijelom je povezan i s lig. collaterale tibiale. Zbog
svega toga medijalni meniskus daleko je manje gibljiv od lateralnog meniskusa. Medijalni
meniskus najvie je optereden tijekom rotacije potkoljenice prema van, dok je rastereden
kod rotacije potkoljenice prema unutra kada je najvedim dijelom optereden lateralni
meniskus. Bududi da je medijalni meniskus manje pokretljiv od lateralnog meniskusa njegove
ozljede su dvadeset puta ede.
Lateralni meniskus je za razliku od medijalnog oblika zatvorenog slova C, okruglast i
podjednako irok (njegova privrsna mjesta su manje meusobno razmaknuta jer je
polumjer zavoja manjig nego u medijalnog meniskusa ), a s obzirom da nije srastao s lig.
collatarele fibulare (fibulare jer je fibija vie lateralno), odnosno njegov vanjski rub je samo
djelomino srastao s zglobnom ovojnicom koljena, lateralni meniskus je pokretljiviji. Zbog
toga to je pominiji lateralni meniskus je manje optereden kod razliitih kretnji potkoljenice.
Od stranjeg roga (crus posterius) lateralnog meniskusa iza lig. cruciatum posterius polaze
sveze lig. meniscofemorale anterius i lig.meniscofemorale posterius koje se onda veu za
medijalni kondil femura. Iako je lateralni zglob daleko pokretljiviji, njegovu pokretljivost
smanjuje lig. meniscofemorale posterius (koja sa stranjeg roga meniskusa ide na
lig.cruciatum posterius).
Oba meniskusa sprijeda su povezan lig. transversum genus.
Zglobna ahura koljena je mlohava i iroka, iako je sprijeda i postranino tanja. Postranino
zglobnu ahuru pojaavaju sveze lig. collateralia ( i to lig. collaterlia fibulare i collateralia
tibiale). Zglobna ahura je membranom fibrosa privrdena za tibiju, a na femuru se vee
ispod epikondila pa oni ostaju izvan zgloba. Sprijeda je pak fibrozna opna srasla s tetivom
kvadricepsa pa ja granica nejasna, dok straga dosee do lineae i na femuru iznad fossae
intercond. Membrana synovialis i membrana fibrosum zglobne ahure odijeljene se
umetcima masnog tkiva koje u donjem dijelu zgloba odvajaju zglobnu upljinu na medijalni i
lateralni zglobni prostor. Membrana synovialis je sprijeda, medijalno i lateralno privrdena
za tibiju, odnosno na femuru je privrdena u fossa intercondylaris (stranje i bone rubove
hrskavice kondila) te za rub facies patellaris. Mjesto pregiba sinovijalne ovojnice zglobne
ahure je iznad ruba hrskavice na femuru emu je uzrok bursa suprapatellaris u koju
(unutarnji sloj ahure) prelazi sprijeda i proksimalno. Membrana synovialis je na mjestima
pregiba odvojena i odignuta od kosti periostalnim vezivnim tkivom. U sredini zgloba mem.
Synovialis prelazi ispred lig. cruciatum anterius/ posterius koje se onda nalaze
intrakapsularno, ali ekstraartikularno izmeu dviju membrana. Sinovijalna ovojnica koljena je
veoma obilata i zatvara najvedi zglobni prostor u tijelu.
Zglobne sveze koje ojaavaju zglobnu ovojnicu nazivamo i vanjskim svezama, te su to lig.
patelle, retinacula patelle longitudinale mediale i retinacula patelle longitudinale laterale, lig.
popliteuum obliquum i lig. popliteum arcuatum.
Lig. patelle je nastavak tetive kvadricepsa koja see od patele do tuberostisa tibie, a
pojaava prednju stranu zglobne ovojnice.
Longitudinalni retinakuli ojaavaju prednji dio zglobnu ahuru bono od lig. patelle,
medijalno to je retinaculum longitudinale mediale kojeg oblikuju vlakna m. vastusa
medialisa, usmjeren je medijalno i distalno do lig. patellae te se vee na tibiju ispred lig.
collateralle tibiale i lateralno je to retinaculum longitudinale laterale kojeg oblikuje vlakna
m. vastisa lateralisa i m. rectusa femorisa te se prikljuuje u tractus iliotibialis. Retinakuli
onemoguduju postranine pomake patele, a nazivamo ih i rezervnim pruajudim aparatom
jer pri prijelom patele djeluje kao pomodne tetive kvadricepsa.

Transverzalna retinakula pojaava zglobnu ahuru, a see od medijalnog ruba patele do
medijalnog epikondila femura
Lig. popliteum obliquum je nastavak tetive m. semimembranosusa koja polazi s medijalnog
kondila tibije, a nalazi se na stranjoj strani zgloba i ona uvrduje stranju stranu zglobne
ovojnice.
Lig. popliteum arcuatum takoer uvrduje stranju stranu zglobne ovojnice koja polazi s
glave fibule (apex capitis fibule) te ukriuje tetivu m.popliteusa i zatim se prikljuuje u
ahuru.
Osim vanjskih sveza zgloba koljena, razlikujem kolateralne (pobone) sveze zgloba te
ukriene sveze zgloba.
Kolateralne sveze zgloba su lig. collaterale tibiale i lig. collaterale fibulare.
Lig. collaterale tibiale je unutarnji ligament zgloba trokutasta oblika koji ukriuje dio tetive
m.semimembranosus (op.a. poveznica je lig.popliteum koja je ugraena u membranozni dio
ahure i u kojoj razlikujemo tri vrste vlakana. Prednja duga vlakna polaze s medijalnog
epikondila femura i see do margo medialis tibiae (tj. do facies medialis tibiae). Stranja
povrinska kratka vlakna seu od medijalnog epikondila femura i veu se na medijalni
meniskus. Stranja donja vlakna polaze od medijalnog meniskusa te se veu na tuberositas
tibiae. Sa medijalnim retinakulom stabilizira medijalnu stranu zgloba. Tibijalni kolaterni
ligament srasta s medijalnim meniskusom
Lig. collaterale fibulare je vanjski ligament koji nije sraten s ahurom i lateralnim
meniskusom, a polazi od lateralnog epikondila femura i vee se na caput fibulae.
Kolateralne veze napete su kod ekstenzije koljena, a mlohave su kod fleksije koljena jer kod
ekstenzije izmeu kolateralnih ligamenta dolazi prednji dio kondila femura koji je zavijen po
vedem polumjeru, dok kod fleksije izmeu ligamenata dolazi stranji dio kondila femura koji
je zavijen po manjem polumjeru. Kolateralne sveze su zbog toga odgovorne za sprjeavanje
prekomjerne ekstenzije koljena, ali one spreavaju i abdukciju/adukciju potkoljenice.
Tibijalna kolateralna sveza se napinje i kod unutarnje rotacije (manjim dijelom i kod fleksije),
a fibularna kolateralna sveza napinje se kod vanjske rotacije i ekstenzije (oputena je kod
fleksije i unutarnje rotacije). Ako tibijalna kolateralna sveza pukne dolazi do abdukcije
koljrno poprima valgus poloaj (vie od 135), a ako pukne fibularna sveza (koja je veoma
vrsta i rijetko kad se otkida) dolazi do adukcije koljeno poprima varus poloaj (manje od
120).
Krini ligamenti zgloba su unutarnji ligamenti, ali se nalaze izvan zgloba (ekstraartikularno,
ali interkapsularno) i to su lig. cruciata anterius i lig. cruciata posterius koje se meusobno
kriaju, ali svaka je ukriena i oko svoje osi zbog ega je neki dio sveze uvijek napet to je
vano za odravanje stalnog kontakta meu zglobnim povrinama koljena.
Lig. cruciatum anterius LCA je sveza koja je usmjerena naprijed i koja see od aree
intercondylaris anterior tibije do unutranjosti lateralnog kondila femura. Na njoj razlikujemo
lateralna (posterloateralno) i medijalna (anteromedijalna i intermedijarna) vlakna, tako da
lateralna vlakna seu vie prema natrag nego medijalna.
Lig. cruciatum posterius LCP je vrda krina sveza koja see od aree intercondylaris
posterior tibije do lateralne plohe medijalnog kondila femura.
Prednja krina sveza (lig.cruciatum ant.) sprjeava pomak femura prema natrag na tibiji,
odnosno hiperekstenziju zgloba, dok stranja krina sveza (lig. cruciatum post.) sprjeava
pomak femura prema naprijed na tibiji, odnosno hiperfleksiju koljena.
Oko koljenog zgloba nalaze se brojne sluzne vrede koje su bitne jer olakavaju klizanje miida
i tetiva ili koe prema drugim (kotanim) strukturama. Sluzne vree koljenog zgloba su :
1. Bursa suprapatellaris koja se nalazi iznad patele i izmeu kvadricepsa te femura, a iji
poloaj odrava m.articularis genus. Ona omoguduje nesmetano pokretanje tetive
kvadricepsa preko femura time olakava fleksiju i ekstenziju koljena.
2. Bursa m. semimembranosus koja se nalazi ispod tetive m.semimebranosusa i komunicira
s zglobnom upljinom, a esto je spojena i s bursom subtendinea m.gastrocnemii medialis.
3. Bursa subtendinea m.gastrocnemii medialis koja se nalazi ispod medijalne tetive m.
gastrocemiusa, povezana je s bursom m. semimembranosis te komunicira s zglobnom
upljinom.
4. Bursa subcutanea prepatellaris, bursa subfascialis prepatellaris, bursa subtendinea
prepatellaris koje nemaju veze s zglobnom upljinom ved su pomini aparat koe prema
pateli npr. bursa subcutanea prepatellaris omogudava slobodno pokretanje koe preko
patele kod fleksije i ekstenzije.
5. Bursa subcutanea infrapatellaris nalazi se izmeu koe i tuberositas tibije koja
omoguduje klizanje koe preko tuberositasa kod klecanja.
6. Bursa infrapatellaris profunda odvaja infrapatelarni masni jastuid od koljenog zgloba.
Pokreti koljenog zgloba koji je trochoginglymus izvode se oko dvije osi to su poprena i
uzduna os. Oko poprene osi izvode se fleksija i ekstenzija koljena, a oko uzdune osi izvode
se unutarnja i vanjska rotacija. U pregibanju (fleksija i ekstenzija) sudjeluju oba kondila, dok
kod rotacije sudjeluje samo medijalni kondil oko fossae intercondylaris na femuru.
Funkcionalno koljeni zglob moemo podijeliti na etiri dijela, a to su:
1. Mensikofemoralni medijalni dio izmeu medijalnog kondila femura i medijalnog
meniskusa
2. Meniskofemoralni lateralni dio izmeu laterlnog kondila femura i lateralno meniskusa
3. Meniskotibijalni medijalni dio izmeu medijalne zglobne plohe tibije i medijalnog
meniskusa
4. Meniskotibijali lateralni dio izmeu lateralne zglobne plohe tibije i lateralnog meniskusa

U medijalnoj polovici zgloba u meniskofemoralnom medijalnom dijelu odvijaju se fleksija,
ekstenzija i rotacija, dok se u meniskotibijalnom medijalnom dijelu odvija kompenzatorna
rotacija ( ako se u koljenu odvija fleksija bez unutarnje rotacije onda se tu odvija
kompenzatorna vanjska rotacija, odnosno ako se u koljenu odvija ekstenzija bez vanjske
rotacije, onda se tu odvija kompenzatorna unutarnja rotacija to je najede pri unju).
U lateralnoj polovici zgloba u meniskofemoralno lateralnom zglobu odvijaju se fleksija i
ekstenzija (ne i rotacija!), dok se u meniskotibijalno lateralnom zglobu odvija rotacija!
zgloba.
Aktivno savijanje noge (fleksija) se u odrasle osobe odvija do kuta 120 , a pasivno
hiperfleksija do kuta 160 uz dodatno naprezanje lig. cruciatum post. , a taj raspon izmeu
aktivne i pasivne fleksije nazivamo mrtvi miidni hod. Ekstenzija je u odrasla ovjeka moguda
do 150 (nije sasvim ispruena), a zatim pasivno je moguda hiperekstenzija 5 -10 to je
zapravo vanjska rotacija, odnosno krajnja rotacija fibije, to za sobom povlai djelovanje lig.
cruciatum ant.
Rotacija koljena je nemoguda u stojedem poloaju zbog kolateralnih ligamenata koji su tada
napeti, pa se tako vanjska i unutarnja rotacija koljena mogu odvijati samo u savijenu poloaju
koljena. Pri pravokutno savijenom koljenu vanjska rotacija moguda je do 40, a unutarnja
rotacija do 10.
Op.a. Vanjsku rotaciju koljena onemoguduju kolateralni ligamenti koji su tada nategnuti, dok
su krini ligamenti tada odmotani i oputeni, odnosnu unutarnju rotaciju onemoguduju obje
krine sveze jer su uvijene jedna u drugu i zategnuti
U koljenom zglobu nisu mogudi pokreti abdukcije i adukcije zbog kolateralnih ligamenata
tibijalna kolateralna sveza