BIOLOKE

OSNOVE
PONAANJA

ivani sustav
ivane

stanice

mozgu velik broj ivanih stanica koje su

meusobno povezane

ivani

impulsi

nain

rada ivanog sustava kod ovjeka slian kao i

kod ivotinja

slinost

grae omoguava da prilikom

prouavanja jedne vrste donosimo ope zakonitosti

ivana stanica
osnovni

dio od kojeg je sastavljen na ivani sustav

razlike

u izgledu i veliini, ali slina graa

sastoji

se od staninog tijela i veeg broja izdanaka

staninom tijelu stanina jezgra i citoplazma

metaboliki procesi

dvije

vrste izdanaka: DENDRITI i AKSONI

Dendriti

Zavrne
kvrice

Tijelo
stanice

Akson

Schwannove
stanice
Stanina
jezgra

Mijelinska
ovojnica

ivana stanica
DENDRITI

drugih

kratki izdanci koji izlaze iz staninog tijela

osnovna funkcija: primanje impulsa iz
osjetila

AKSONI

ivana vlakna
funkcija: prijenos impulsa do sljedee
ivane stanice ili organa koji primaju te impulse

mogu prenositi ivane impulse do vrlo

udaljenih dijelova tijela

ivana stanica
ivci

snopovi ivanih vlakana koji se sastoje od

aksona vie ivanih stanica

zavrne(sinaptike)

aksona

kvrice zadebljanja na kraju

sinaptika

pukotina razmak izmeu dendrita jedne

ivane stanice i aksona druge

sinapsa

spoj izmeu dva neurona

ivana stanica
mijelinska

ovojnica ovojnica koja obavija neka

ivana vlakna

ranvierovi

prstenovi male poprene pukotine du

mijelinske ovojnice

senzorni(osjetni)

neuroni prenose informacije od

naih osjetila prema mozgu

receptori

okoline

stanice koje reagiraju na podraaje iz

ivana stanica
motorni

neuroni prenose ivane impulse iz mozga

do pojedinih organa

interneuroni

se nalaze izmeu dva neurona i primaju

impulse od senzornih neurona te ih alju drugim
interneuronima ili motornim neuronima

mozgu se takoer nalaze i glija stanice koje

pruaju potporu ivanim stanicama i omoguuju
izmjenu tvari

Prenoenje poruka kroz ivani

sustav
prijenos

u obliku ivanih impulsa

neurotransmiter(neuroprijenosnik)kemijska

koja ulazi u sinaptiku pukotinu

endorfini

tvar

Podjela ivanog sustava

svi

dijelovi ivanog sustava su meusobno

povezani,a dva bitno razliita dijela su sredinji i
periferni ivani sustav.

ivani
sustav
Sredinji
ivani
sustav

Periferni
ivani
sustav

Somatski

Vegetativni

Simpatiki

Parasimpati
ki

Sredinji ivani sustav

ukljuuje

ivane stanice mozga i kraljenine

modine, a ivane stanice koje se u njima nalaze su
osjetljive

zatiene

su kotanim opnom- kraljenicom i

lubanjom
okrueni

su CEREBROSPINALNIM LIKVOROM

Kraljeina modina
funkcija:
provodi

komunikacija izmeu mozga i pojedinih dijelova tijela

ivane impulse iz pojedinih organa prema mozgu i

obrnuto
ako

netko slomi kraljenicu i prekine kraljeninu modinu,

prekinut mi je i put ivanih

impulsa

prema mozgu i obrnuto

sredita

nekih refleksa

Refleksi:
uroeni

relativno jednostavne, mehanike reakcije

i specifini za pojedinu vrstu ivih bia

Periferni ivani sustav

ukljuuje

sve druge ivane stanice koje nisu dio

centralnog ivanog sustava

senzorne
motorne
dijelimo

ivane stanice

ivane stanice

ga na SOMATSKI ili tjelesni i AUTONOMNI ili

vegetativni ivani sustav

Somatski (tjelesni) ivani sustav

kontrolira

voljne i neke nevoljne pokrete vezano uz

ravnoteu i napetosti miia pri odreenom poloaju
tijela

ivci

S.. sustava nam daju informacije o

dogaajima u naoj okolini

Autonomni ( vegetativni ) ivani

sustav
ivci

tog sustava reguliraju rad srca, disanje, pritisak

krvi u krvnim ilama, rad crijeva itd.

AUTONOMNI-

jer reakcije nisu voljne, one se odvijaju

automatski
VEGETATIVNI-kontrolira
Simpatiki

funkcije neophodne za ivot

i parasimpatiki ivani sustav

Funkcije autonomnog sustava

ne

mogu se mijenjati jer su neovisno o naoj volji

neke

je mogue lako voljno mijenjati ( npr. dubinu i

brzinu disanja)

psiholokim

metodama se mogu kontrolirati neke od

reakcija autonomnog ivanog sustava

Simpatiki ivani sustav

priprema

organizam za rad u napornim, opasnim ili

neoekivanim situacijama

ubrzava

rad srca, poveava krvni pritisak, ubrzava

disanje itd...

aktivira

energija

se kada je organizmu potrebna dodatna

Parasimpatiki ivani sustav

regulira

procese koji organizmu omoguuju tednju

energije
usporava

itd...

rad srca i disanje, smanjuje krvni pritisak

Mozak
sredite

ivanog sustava svih kraljenjaka i veine

bezkraljenjaka

najvaniji

organ za ovjekovu sposobnost razmiljanja

Anatomija
ivana
Na

mozga

stanica (neuron) se sastoji od tijela i ogranaka

mozgu je najvanije razlikovati modano deblo i

mali mozak, limbiki sustav te mozgovu koru

Mozak
Istraivai

mozga nisu samo biolozi ili medicinari ve

gotovo jednako vanu ulogu igraju psiholozi, fiziari,
informatiari, matematiari i filozofi. Svaki od njih,
sa svojim specifinim znanjima i vjetinama,
doprinosi sveukupnom znanju o tome kako
funkcionira mozak i kako fizioloki procesi na nivou
neurona dovode do ponaanja i subjektivnoga
doivljavanja na nivou cjelokupnog sustava.

Funkcije pojedinih dijelova

mozgove kore
pojedini

funkcije

dijelovi mozgovne kore mogu imati razliite

moemo

razlikovati tri dijela modane kore:

senzorni, motorni i asocijativni dio

Senzorno podruje
neka

podruja primaju iz osjetila u koi i miiima, ta

se podruja nazivaju senzornim podrujima ili
podrujima tjelesnog osjeta

Nalaze

se u prednjem dijelu tjemenog renja, odmah

uz sredinju pukotinu

taj dio mozga stiu ivani impulsi kada pojedini

dijelovi tijela budu podraeni

veliina

mozgovnog podruja ne ovisi o veliini, ve o

osjetljivosti organa

Motorno podruje
smjeteno

s druge strane sredinje pukotine, u

stranjem dijelu eonog renja

tom dijelu se nalaze ivane stanice koje

upravljaju voljnim pokretima naeg tijela

veliina

mozgovnog podruja je povezana sa

preciznou pokreta koje pojedini dijelovi tijela
izvode

Vidno i sluno podruje

dio

mozga koji prima vidne informacije se nalazi u

stranjem dijelu zatiljnog renja, a dio koji prima
slune informacije se nalazi u gornjem sljepoonom
dijelu renja

vidne i slune informacije stiu u obje polutke

kod

veine ljudi sredita vana za produkciju i

razumijevanje govora se nazale u lijevoj polutci
mozga

Asocijativno podruje
najvei

dio mozgovne kore je povezan sa

asocijativnim podrujem

ivane

veze

stanice u tim podrujima imaju mnogobrojne

razvijenost

tih podruja omoguuje ovjeku uspjeno

procjenjivanje, planiranje te inteligentno ponaanje

oteenje

tog podruja moe dovesti do promjene

osobina linosti ovjeka

Razlike izmeu lijeve i desne

polutke mozga
mozak

je simetrian, ali njegove polutke nemaju iste

funkcije

desna

je polutka povezana s lijevim dijelom tijela, a

lijeva s desnim

pri

svakoj sloenijoj funkciji, mozak radi kao cjelina

ivani

impulsi mogu prelaziti iz jedne u drugu

polovicu mozga preko snopa ivanih vlakna koji ih
povezuju

Razlike izmeu lijeve i desne

polutke mozga
kod

veine ljudi u lijevoj je polutki smjeteno sredite za

govor, dok desna uspjenije zahvaa prostorne odnose

lijeva

je polutka uspjenija u zadacima koje zahtijevaju

logiko razmiljanje ili rad s brojevima; s druge strane
desna je uspjenija u prepoznavanju i izraavanju
emocija, kao i u razumijevanju odnosa koji se ne mogu
izraziti rijeima

vanost

oba dijela je jednaka, te niti jedna polovica nije

superiorna

Frenologija
teorija

koja je predviala kako je izgled lubanje

povezan s psihikim karakteristikama ljudi nazvana
je frenologija

danas

se zna da nije mogue prema izgledu lubanje

odrediti karakteristike ovjeka, ali frenologija se
smatra znanstvenom disciplinom

Sustav lijezda s unutarnjim

izluivanjem
Endokrini

sustav je sustav lijezda s UNUTRANJIM

IZLUIVANJEM, a proizvodi njihovog luenja zovu se
hormoni

HIPOFIZA-najvanija

lijezda s unutranjim
izluivanjem, smjetena u bazi mozga

TITNJAA-smjetena

ispod grkljana, izluuje

hormon koji se naziva tiroksin

Sustav lijezda s unutarnjim

izluivanjem
NADBUBRENE

LIJEZDE-iznad bubrega, izluuju u

krv hormone adrenalin i noradrenalin

GUTERAA-nalazi

se neposredno iznad eluca,

izluuje hormone koji joj reguliraju metabolizam
eera u krvi, kao i potronju eera pri aktivnosti
stanica organizma

SPOLNE

LIJEZDE-jajnici i testisi, proizvode

testosterone, estrogene i progesterone

HVALA NA
POZORNOSTI
Prezentaciju napravili:
Krunoslav i Marija Kazalicki
Sonja Matusina
Danijela Prepuni