Obavezna literatura:

1. Neurologija, autori: Demarin, V, Trkanjec Z. Medicinska naklada, Zagreb,

2008.
2. Prof dr sc . Grbavac: Propedeutika za medicinske sestre, kolska knjiga,
Zagreb
Skripta je informativna o gradivu s predavanja, za ispit je potrebno uiti iz gore
navedene literature.
FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOKI PREGLED
Dijelovi ivanog sustava
Sredinji ivani sustav
Mozak
kraljenina modina
Periferni ivani sustav
ivani korijeni i spletovi
Periferni gangliji
Periferni ivci
Autonomni ivani sustav
Simpatikus
Parasimpatikus
Vrste stanica
Neuron (ivane stanice) osnova funkcije i grae ivanog sustava
Glija stanice
Astrociti-metabolizam
Oligodendrocit-graa ovojnice
Mikroglija-obrana
Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti
Sinapse: mjesto kontakta izmeu neurona
Impulsi se prenose oslobaanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptike
membrane
Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA najei inhibicijski sustav,
Glutamat najei ekscitacijski sustav
Osnovni dijelovi ivanog sustava
Tijela neurona ine sivu tvar
Aksoni ivanih stanica ine bijelu tvar (ivani putevi)
Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra
U lenoj modini i modanom deblu je obratno
Cerebrum=veliki mozak
Gornji motorni neuron
Bazalni gangliji
Cerebellum=mali mozak
Modano stablo=pons+medula oblongata
Kraljenina modina
Donji motorni neuron
Periferni ivci
Neuromuskularna spojnica
Mii
IVCI: modani, modinski

 Zajedniki zavrni put:

12 pari modanih ivaca = 24
31 par modinskih ivaca = 62
Ukupno
86
Sve informacije ulaze i izlaze iz sredinjeg ivanog sustava kroz tih 86 ivaca
31 par modinskih ivaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih
1 kokcigealni
ivani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S3
Periferni ivci:
Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus
Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis,
n. peroneus
Mijelinizirani ivci
Ne - mijelinizirani ivci
Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put=
glavni motoriki sustav
Oteenje GMN: Kontralateralna hemipareza
ivane stanice motornog korteksa desne modane hemisfere
Akson:
Prolazi kroz desnu kapsulu internu
Kria stranu u meduli oblongati
Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu lene modine
Prekapa se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge
Oteenje GMN je kontralateralno
Ipsilateralna hemipareza
- lezija smjetena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat e hemiparezu slinu kao kod
oteenja kontralateralne modane hemisfere
- nee biti zahvaeno lice, niti vid
- moe biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oteenja
Ipsilateralna monopareza
- lezija smjetena jednostrano u lenoj modini nie od vrata:
- uzrokovat e slabost noge po tipu oteenja GMN
- oteen proprioceptivni osjet istostrane noge
- zbog oteenja spinotalamikog puta bit e oteen osjet boli i temperature suprotne noge
Ovakva oeteenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.
Oteenje kraljenine modine parapareza (kljenut obje noge )
Oteenje u gornjem dijelu vratne medule ili modanom deblu tetrapareza (kvadrupareza)
kljenut ruku i nogu
Oteenja DONJEG motornog neurona su:
Izraena atrofija
Snien tonus
kljenut
Snieni refleksi
Nema patolokih refleksa
Oteenja GORNJEG motornog neurona su:

Nema atrofija
Povieni tonus po tipu depnog noia (piramidni)
Povieni refleksi i pojava klonusa
Prisutni patoloki refleksi
Kljenuti su jae izraene u antigravitacijskim miiima

Sindrom kapsule interne kontralateralno: plegija, centralna faciopareza, hemihipestezija

homonimna hemianopsija
Oteenje malog mozga uzrokuje:
- koordinacija tjelesne reakcije-prima proprioceptivne (iz svih dijelova tijela) i motorike impulse iz
velikog mozga - ataksija
- snien miini tonus-hipotonija
- regulacija motorike pogleda VOR
- dismetrija-promaaj ciljnog pokreta, disdijadohokineza, intencioni tremor, tremor glave, rukopis
drhtav, makrografija, dizartrija, skandirajui govor, Nistagmus
Modano deblo: Mezencefalon-jezgre III i IV modanog ivca
Pons-jezgre V, VI, VII modanog ivca
Medulla oblongata- jezgre VIII, IX, X, XI, XII
- vei dio m.debla zauzima retikularna formacija
- respiracijski centar
- srce
Miopatije
Slabost proksimalnih miia je tipina za primarnu miinu bolest.
Bolesnici imaju potekoe pri dizanju ruku iznad visine lopatice, potekoe pri ustajanju iz stolice.
Pri ustajanju potrebna pomo ruku.
U stajaem poloaju dolazi do do abnormalne ekstenzije lumbane muskulature tako da je trbuh
izboen prema naprijed.
Zbog slabosti abdominalne i zdjeline muskulature dolazi do ljuljanja zdjelice prema dolje i
naprijed
Karakteristike oteenja:
Atrofije
Nema fascikulacija
Tonus je uredan ili hipotonija
Refleksi su uredni ili snieni
Autonomni vegetativni ivani sustav
- inervacija visceralnih organa, srca, glatkih miia, lijezda
- odgovoran za visceralne refl. koji funkcioniraju ispod svjesne razine
probava, cirkulacija, respiracija, sekrecija lijezda s unutranjim luenjem
Simpatikus: tahikardija, znojenje, irenje zjenice, kutana vazokontrikcija, bronhalna dilatacija, zatvaranje
vezikalnog i rektalnog sfinktera
sastoji se od: paravertebralni ganglijski lanac, simpatiki pleksusi
Parasimpatikus: suenje zjenica, bradikardija, poveava peristaltiku,
evakuacija sadraja mjehura i crijeva, sekrecija suza, sline
Krvotok: Luk aorte: Desno:
Truncus brachiocephalicus, zajednika karotidna art, unutranja karotidna art, vanjska karot art.
Subklavijalna art.
vertebralna art.

Lijevo:Zajednika karotidna art., Subklavijalna art.

Opskrba velikog i malog mozga:
Art. carotis int. se dijeli na art. cerebri med. i art. cerebri ant
Art. basilaris se dijeli na 2 art. cerebri posterior

Art. cerebri anterior

prednja modana arterija
oteenje uzrokuje:
- pareza noge (paraplegija)
inkontinencija
- gubitak osjeta
Art. cerebri media
Srednja modana art.
oteenje uzrokuje:
- KL hemiplegija
- KL hemihipestezija
- KL hemianopija
- disfazija/dizartrija
Art. cerebri posterior
Stranja modana art.
oteenje uzrokuje:
- homonimna hemianopija
- talamiki sy
Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije, 1 bazilarna art.
opskrba:
1. modano deblo
2. mali mozak
3. stranji dio velikog
mozga
oteenje art. basilaris uzrokuje:
- poremeaj svijesti (koma)
- bilat. motorike i senzorne ispade
- poremeaj funkcijamalog mozga
- ispade kranjalnih ivaca
ANAMNEZA
simptomi - svijest, motorika, osjet, koordinacija, bol, vid,
sluh, tremor, tonus, smetnje sfinktera
od kada? -prvi puta
- ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju
koliko traju - minuta, sati, dani, tjedni
Heteroanamneza, Djeje bolesti, Obiteljska anamneza
Funkcije i navike (stolica, mokrenje, puenje, alkohol,kava), Alergije, Lijekovi
NEUROLOKI STATUS
SVIJEST - somnolentan, stupor, koma
Glasgow coma scale
Otvaranje oiju 4

Motoriki odgovor 6
Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15
ORIJENTACIJA prema sebi, u vremenu, u prostoru
PAMENJE: kratkorono, dugorono
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (vie ivane funkcije)
DOMINANTNA HEMISFERA - LIJEVA
Poremeaj govora: disfazija (poremeaj dominantne hemisfere) , disartrija (nedominantne)
Poremeaji:
Disleksija - itanje ( i razumijevanje)
Disgrafija - pisanje
Diskalkulija - raunanje
Agnozija - prepozavanje predmeta
VRSTE AFAZIJA: BROCINA
Lokalizacija-stranji dio donjeg frontalnog girusa
Motorika ili ekpresivna (izraajna) afazija
Govor:oklijevajui, nejasan, struktura reenice manjkava
Pisanje: agramatizam, parafrazije
Razumijevanje relativno dobro ouvano
VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA
Lokalizacija-stranji dio gornjeg temporalnog girusa
Senzorna ili receptivna afazija, ne razumijevanje izgovorene rijei
Govor dobro artikuliran, normalna melodija i ritam
Parafrazije, neologizmi, paragramatizmi
VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA
Poremeaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije
Jedva razumljiv govor (ako govori)
Stereotipno ponavljanje rijei-govorni automatizam
NEDOMINANTNA HEMISFERA - DESNA
Oteenje uzrokuje:
Geografska agnozija
Apraksija oblaenja
Konstrukcijska apraksija
ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinanih elemenata

nedominantna hemisfera, parijetalni reanj

ZANEMARIVANJE
jedne strane tijela- motoriko, taktilno, vidno
ANOZOGNOZIJA
neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza, gluhoa sljepoa, uope bolesti)
suoeni-daju racionalni odgovor- npr. Miu zdravu ruku
OSJET: povrinski, bol, toplo/hladno, propriocepcija , vibracija
POVRINSKI OSJET: Dermatomi
taktilna hipestezija-smanjen osjeaj dodira
anestezija - odsustvo
hiperestezija - pojaani osjeaj dodira
hipalgezija - smanjena osjetljivost na bol
hiperalgezija - poveana
termohipestezija - smanjenje termikog osjeta

termoanestezija - odsustvo
termohiperestezija - pojaanje
Poremeaj kvalitete osjeta:
parestezije: subjektivne osjetne senzacije bez
vanjskog podraaja, npr. mravinjanje, bockanje,
utrnulost, drvensot
disestezije: poremeaj interpretacije osjeta
(dodir osjea kao arenje ili mravinjanje)
BULBOMOTORIKA: N III, IV, VI
N oculomotorius: Vanjska, unutarnja i kompletna oftalmoplegija
Abducens
Inervira m. rektus lateralis
Nemogunost abdukcije oka
Nistagmus
Nevoljni, ritmini izmjenini trzajevi onih jabuica u stranu
Vertikalni, vodoravni ili kruni smjer
Spora i brza komponenta
Fini, srednji i grubi nistagmus
Nastaje kod oteenja u vidnom, vestibularnom sustavu, modanom deblu ili malom mozgu
esto je praen vrtoglavicom
Fizioloki: optika orijentacijska pojava
N facialis
Lini ivac inervira miminu muskulaturu
Bikortikalna inervacija za miie gornje 2/3 lica
Centralna pareza slabost usnog kuta
Periferna pareza slabost cijele polovine lica
N Trigeminus
inervacija miia vakaa
senzibilitet lica (1,2,3 grana)
intrakranijski

N statoacusticus
Smetnje sluha anaukuzija, hipakuzija
Smetnje ravnotee i hodanja
Nistagmus
N. Glossopharyngeus (IX) i n. vagus (X)
Inerviraju miie farinksa i larinksa
Najei poremeaji:
Disfagija
Dizartrija
Pseudobulbarna i bulbarna pareza
N vagus: gutanje, fonacija (n. recurens), inervacija torakalnih i abdominalnih organa
(parasimpatikus)
N accessorius
Inervira musculus sternocleidomastoideus i m. trapezius
- okretanje glave
- dizanje i sputanje ramena

N hypoglosus
Inervira sve miie jezika
Najei poremeaj:
Pareza jezik skree na starnu oteenog ivca

DIJAGNOSTIKE METODE U NEUROLOGIJI

1.Laboratorijske pretrage
Pretage likvora - lumbalna punkcija
Krvi (kemijska analiza, testovi koagulacije, toksikoloka anlaiza, hormoni, titar antitijela)
2. Elektrofizioloke metode
EEG, EMNG, EP
3. Neuroradioloke metode
Nativne i kontrastne rtg pretrage
CT, MRI, MRA, fMRI, angiografija, mijelografija
4. Vaskularne ultrazvune metode
Ekstra i intrakranijske Dopler metode
5. Nuklearno medicinske metode
gama encefalografija, SPECT, PET
Lumbalna punkcija:
Izvodi se sjedei uz maksimalnu kifozu i uvlaenje trbuha ili leei na boku priljubljenih koljena
Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor izmeu trnastih nastavaka kraljeaka L3-L4 u
medijalnoj liniji, odnosno jedan prostor vie ili nie
Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakterioloka analiza
Moe se izmjeriti tlak likvora-leei poloaj
Elektroencefalogram EEG
registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektrikom aktivnou mozga pomou skalp
elektroda
valovi se razlikuju prema frekvenciji, amplitudi, raspodjeli i uestalosti
Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (stranji dio), otvaranjem oiju se gubi blokira
dobro
Beta valovi (frontalno) u psihikoj napetosti ili pri intoksikacijama
Theta valovi u djece, u odraslih povremeno iznad temporalnih regija:
granini nalaz
Delta valovi uvijek patoloki u budnom stanju
Paroksizmalna izbijanja:
Epileptogenost
Elektromioneurografija
Registriranje elektrine aktivnosti unutar miia pomou iglaste elektrode koja se perkutano uvodi
u mii
Elektrina aktivnost prenosi se na ekran, registrira se sluno i vidno
Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji miia
U mirovanju normalni EMG: nema elektrine aktivnosti - elektrina tiina
Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice, kod snane kontrakcije
aktivira se mnogo motornih jedinica

EMG se koristi za razlikovanje miogenih (miinih) oboljenja od neurogenih oteenja (ivaca)

Bolesti miia:
smanjenje amplitude i trajanja miine kontrakcije
Bolesti ivaca
porast, proirenje i desinkronizacija potencijala polifazija
denervirana miina vlakna fibrilacija
Elektroneurografija - ENG
mjerenje motorike i osjetne brzine provodljivosti ivaca
Angiografija
Cerebralna panangiografija prikaz karotidnih, vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija
Aneurizme kod SAH
Arteriovenske malformacije
Spinalna angiografija
CT omoguava vizualizaciju
sive i bijele tvari, komora, sinusa, subarahnoidalnih prostora, bulbusa, n. opticusa, kostiju,
corpus calosum, bazalnih ganglija
hemoragija
ishemije
tumora
Davanjem kontrastnih sredstava poboljava se prikaz pojedinih struktura
Magnetska rezonaca
Kontraindikacije: bolesnici s ugraenim pace-makerima i metalnim protezama
MRI omoguuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u
demijelinizacijeske lezije
patologija stranje lubanjske jame
kraniocervikalni prijelaz
kraljenina modina
Dopler-ultrazvuni pregled
Ekstrakranijski kolor dopler ila vrata
gleda se: izgled (morfologija) ile, patoloke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike
(strujanje krvi)
Glavna dijagnostika podruja TCD-a (transkranijaki dopler)
intrakranijske stenoze i okluzije
hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija
evaluacija kolateralnog krvotoka
procjena i monitoriranje vazospazma
dg AV malformacija
monitoriranje intraoperativno i u ICU
evaluacija modane smrti
evocirani fizioloki odgovori
rano otkrivanje i spreavanje modanog udara

Modani udar
Vodei uzrok invalidnosti
Trei uzrok smrtnosti u svijetu, drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj
Vodei uzrok demencije

 Modifikacija stila ivota i lijeenje imbenika rizika - smanjenje incidencije i mortaliteta

modanog udara
Uinkovitost primarne i sekundarne prevencije, lijeenja i rehabilitacije u specijaliziranim
jedinicama
imbenici rizika za nastanak modanog udara
Nemodificirajui
Modificirajui
Novi imbenici
Dob
Hipertenzija
Infekcija
Spol
Diajbetes
Homocistein
Nasljee
Hiperlipidemija
PFO
Rasa
Puenje
Migrena
Fizika neaktivnost
Stres
Adipozitet
Alkoholizam
Srane bolesti
Hiperkoagulacija
Oralni kontraceptivi
Tranzitorna ishemijska ataka
Modani udar
- ishemijski - tromboza
- embolijski - iz artterije u arteriju
- iz srca u arteriju
- hemodinamski
- hemoragijski hematom
Subarahoidalno krvarenje
Arteriovenska mlaformacija
Simptomi i znakovi modanog udara
Ovise o teritoriju koji je zahvaen (krvna ila)
TRANZITORNA ISHEMIJSKA ATAKA
5-20 min, najdulje 24 sata
amaurosis fugax moe trajati 30 do 60 sek
MODANI UDAR
simptomi traju > 24 sata
na CT-u se vidi lezija
NEUROLOKI ISPADI U SLUAJU ISHEMIJE U OPSKRBNOM PODRUJU ACI
-okluzija izaziva opsean infarkt 2/3 modane hemisfere
ali moe proi i asimptomatski /ovisi o kolateralnom putu
Karotidni sliv :
Kontralateralna slabost ekstremiteta
i/ili gubitak osjeta
afazija, dizartrija
apraksija
hemianopsija (djelomina ili kompletna)
ipsilateralni gubitak vida
Poremeaj svijesti i konfuzija

Art. cerebri media-Srednja modana art. oteenje uzrokuje:

- KL hemiplegija
- KL hemihipestezija
- KL hemianopija
- disfazija/dizartrija
Vertebrobazilarni sliv:
Obostrani gubitak vida
vrtoglavica i/ili ataksija
obostrani, jednostrani ili ukrieni motoriki/osjetni ispad
dizartrija
disfagija
dvoslike
udrueni navedeni znaci

MODANO KRVARENJE
- 15% modanih udara su krvarenja
- u oko 70-80% sluajeva uzrok krvarenja je povien krvni tlak- spontana hipertenzivna krvarenja
- poetak je nagao, neuroloki deficit progredira unutar dva sata
mali mozak: 5-10%,
pontino krvarenje: 5%
talamus: 10-15 %
Hemoragijski infarkt
- sekundarno krvarenje u ishemiko podruje
- esto kod embolijskog modanog udara
Trauma glave
- esto viestruki hematomi sa znakovima nagnjeenje mozga
- coup i contracoup
Terapija: kontrola hipertenzije, antiedematozna terapija, Kirurko lijeenje: evakuacija hematoma ako je
na dostupnom mjestu
- Antikonvulzivi- u sluaju epileptikih napada
SAH
KLINIKA SLIKA
Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme
- u oko 50% sluajeva glavobolja
- pareza III i IV ivca, oteenje V, jednostrani egzoftalmus
Ruptura aneurizme:
- krvarenje moe biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno
- u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje
- jaka nagla glavobolja, povraanje, fotofobija
- klinika slika ovisi o koliini krvi i njenoj lokalizaciji
- stanje svijesti - somnolencija do kome
- pozitivni meningealni znaci
KOMPLIKACIJE SAH-a
Recidiv krvarenja
- u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42%
- najvei rizik unutar 24 sata
Vazospazam

poinje nakon 2. dana, najintentizivniji od 7. do 9. dana

- traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna
- ovisi o koliini izlivene krvi
- dovodi do ishemije i novih neurolokih ispada
- registrira se pomou TCD-a, angiografije
Hidrocefalus
- proirenje ventrikularnog sustava
- glavobolja, novi neuroloki ispadi
Lijeenje modanog udara
Ope mjere: monitoriranje plune i srane funkcije, metabolizma glukoze, tjelesne temperature,
tekuine i elektrolita i dr.
Specifino lijeenje
Prevencija i zbrinjavanje komplikacija:
Ope mjere
Ustanoviti eventualnu traumu
Dva iv puta: 1. 500ml FO/5h
2. Krvne analize
Antipiretici kod hiperpireksije,> 37.5 C
Regulacija razine glukoze
Lijeiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom
Lijeiti hipoglikemiju 10% glukozom
Oksigenacija 2-4 l/ minuta
Praenje tekuine i elektrolita
lijeenje hipertenzije: sistoliki tlak > 220 mm Hg,
dijastoliki tlak > 120 mm Hg TERAPIJA !!!
Praenje EKG-a - Monitoriranje plune i srane funkcije
Aspirin (100-300mg/dan) se moe dati nakon modanog udara u neselektivnoj populaciji, ak bez
CT nalaza
Antitrombotska terapija
acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d, (aspirin, Andol protect, Cardiopirin)
dipiridamol 200-400 mg
ASK + dipiridamol (Assasantin, Aggrenox)
ticlopidin (Tagren) - NE
clopidogred 75 mg, (Zyllt, Plavix)
Heparin nije indiciran, osim kod kardioembolizma, intrakranijske stenoze, disekcija
Hemodilucija se ne preporua

Specifino lijeenje u ishemikom modanom udaru - Tromboliza Rt-PA (Alteplase)

Indikacije:
Ishemiki modani udar, simptomi nastali unutar 4,5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka
simtpoma)
NIHSS neurolokog deficita (3-22)
CT mozga bez krvarenja, ishemije (mora biti uredan)
Dob >18 godina
trombociti ne smiju biti <70
tlak ne smije biti >160/90
bolesnike nije prebolio modani srani udar u prethodna 3 mjeseca
Iv rt-PA 0.9 mg/kg, max 90 mg, 10% u bolusu, ostatak unutar 60 minuta, unutar 4,5 sati od
nastanka ishemikog modanog udara (simptoma)
Intraarterijska tromboliza- samo u nekim centrima

Kirurka terapija
stenoza karotidne arterije > 70%
ulceracija
Prevencija i zbrinjavanje komplikacija
Lijeenje urinarnih infekcija
Lijeenje edema, povienog IKT
Spreavanje aspiracije - pneumonije
Prevencija DVT i plune embolije
Prevencija dekubitalniha ulcera
Lijeenje epileptikih napadaja

Jedinice za modani udar (JMU)

Bolesnici moraju biti dovezeni u specijalizirane centre jedinice za modani udar JMU
Minimum: 24 h CT sken, neurolog, drugo osoblje i lijeenje u skladu sa preporukama
18% smanjenje mortaliteta
29% smanjenje smrtnosti ili ovisnosti o drugim osobama
25% smanjenje smrtnosti ili potrebe za njegom u instituciji u bolesnika lijeenih u JMU nego na
opim odjelima
46% smanjenje mortaliteta u JMU nego na opim odjelima (Norveka)
Svi tipovi bolesnika imaju korist od lijeenja u JMU

BOLESTI KRETANJA:podjela
1.Akinetsko rigidni sindromi redukcija voljnih kretnji
Parkinsonova bolest
2. Diskinezije abnormalni nevoljni pokreti
a) tremor
b) korea
c) mioklonus
d) tikovi
e) distonija

Parkinsonova bolest

degeneracija dopaminergikih neurona u pars compacta substantiae nigrae

Glavni biokemijski poremeaj:smanjenje razine dopamina
Bolest se javlja u dobi izmeu 55. i 60. godine ivota
Rijedak poetak < 30 godina
Podmukli poetak: zakoenost, nespretnost, usporenost
Polagano progresivan tijek bolesti

Etiologija
Idiopatski parkinsonizam
utjecaj okoline, genetski faktori?
Simptomatkski parkinsonizam
postencefalitiki, neuroleptiki, tumori mozga, vaskularni, metaboliki poremeaji, CO itd.
Atipini parkinsonizam
Glavni simptomi:
Tremor u mirovanju (ruka, noga, eljust)

- kod 2/3 poetni simptom


- esto u poetku zahvaena jednu stranu (ruka)

- intenzivira se za vrijeme stresa, nestaje u snu

Rigor - povien tonus miia tijekom cijelog pokreta fleksori

vrata, tiela, ekstremiteta- fleksijski poloaj

Hipokineza/bradikineza/akineza/ - osiromaenje, usporenje, odsutnost kretnji (pogotovo
normalnih sukretnji mahanje rukama pri hodu, rijetko treptanje)
Gubitak posturalnih refleksa - gubitak refleksa za odravanje ravnotee esti iznenadni padovi
ne uspiju se zatiti rukama
Hod sitnim koracima uz anteropulziju, pokuavaju ubrzati hod
Hod bez sukretnji rukama
Oteano zapoinjanje pokreta, oteano izvoenje finih pokreta
zamrzavanje ne mogu se pokrenuti s mjesta, cupkaju na mjestu, iznenada stanu - pred
preprekama
Hipomimija lice poput maske, smanjeno tretpanje, facies oleosa
poremeaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore
Usporen, tih, monoton govor
Mikrografija rukom pisana slova postaju sve manja
ponekad akatizija potreba za kretanjem
deformiteti skeleta zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu)
Psihike promjene u kasnijim stadijima depresija u 1/3, stanja konfuzije
Intelektualno propadanje bradifrenija (sporost u miljenju, prisjeanju), demencija u 15-20%
Poremeaj vegetativnih funkcija:
ortostatska hipotenzija
poremeaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji
oteano mokrenje
pojaan rad znojnica i lojnica facies oleosa
pojaana salivacija
Terapija: levodopa, karbidopa, pramipexol, ropinirol, selegilin, entakapon, amantadin,
Kirurke metode
Matine stanice (eksperimentalno)
Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope:
- nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se uinak
1. Diskinezije distonija, korea, mioklonusi
2. Fluktuacija u tijeku terapije
- wearing off skraenje terapijskog uinka L dope
- on off fenomen nagli prijelazi iz stanja dobro
kontroliranog parkinsonizma u stanja izraene bolesti
3. Psihijatrijski poremeaji
- none more, halucinacije, poremeaj spavanja, konfuzija,
paranoidna psihoza

Esencijalni tremor

nasljedni poremeaj u 70% bolesnika

poetak u djetinjstvu
zahvaa ake i ruke, ponekad glavu
intencijski
smetnje izraenije pri pisanju, hranjenju i pijenju, gubi se spretnost i sposobnost baratanja
alatima
DG: - smiruje se na alkohol !!!
- ne reagira na terapiju L dopom (pogora se)
- ostali neuroloki status uredan

Terapija: blagi sedativi, beta-blokatori (propranolol)

Distonije
Sporo nastali, prolongirani i bolni spazam miinih skupina udova, vrata, glave
Izmeu spazama miini tonus je smanjen
Podjela:
- uzrok: idiopatske, rijetke i povremene
- distribucija: fokalne, segmentalne, multifokalne, generalizirane, hemidistonije
- blefarospazam, oromandibularna diskinezija, torticolis, grafospazam, spazam miia drijela
(laringelana distonija)
- poetak bolesti: djetinjstvo < 12 g, juvenilne (12-20 g),
odrasla dob > 20 g
Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaene miie

Korea
nehotine kretnje koju ine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i
(grki chorea = ples)
nehotine, nesvrsishodne, brze, iregularne kretnje
nepredvidive, izmjenini dijelovi tijela, mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog
ekstremiteta
balizam oblik koreje, velike amplitude ekstremiteta
- prestaje u snu, pogorava se kretnjama
Huntingtonova chorea (bolest)
koreja
psihike promjene (depresija, psihoza)
demencija
primitivni refleksi, letee oi
javlja se u dobi 35 - 40 godina, nasljedna bolest
od pojave simptoma do smrti 15-20 g
kasniji poetak - benigniji tijek
DIJAGNOSTIKA
- obiteljska anamneza (anticipacija)
- genetsko testiranje

Wilsonova bolest
Poveanje koncentracije bakra u organizmu, Cu se ne izluuje zbog nemogunosti transporta u
u
Bakar se taloi i oteuje razne organe
npr. jetra, bubrezi, ronica, ivani sustav - bazalni gangliji,
HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA
Kliniki: korea, distonije, flapping tremor
Poviena koncentracija bakra u serumu i urinu
neuroloke manifestacije u 40 %
smrtonosna bolest ukoliko se ne lijei na vrijeme
Kayser-Flesicherov prsten- zelenkastosmei prsten uz rub ronice
biopsija jetre
Lijeenje: D-penicilamin, kelirajui agensi

DEMENCIJE
Vrste:
Alzheimerova

- oteenje ranije steenih intelektualnih sposobnosti tako da utjee na socijalni i radni ivotni aspekt
- oteenje: pamenja, apstraknog miljenja, prosuivanja, izvrnog funkcioniranja
drugih viih kortikalnih funkcija (afazija, apraksija, agnozija)
- promjena osobnosti
Nemogunost sjeanja na "pravu" rije, oteano izraavanje, te promjene u ponaanju upuuju na
sumnju na AD.
Kako bolest napreduje, oboljeli poinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u
svakodnevnom ivotu (npr.: eljanje kose)
Gube sposobnost prepoznavanja lica i objekata
Gubi se sposobnost rasuivanja
Mini mental scale MMS, MoKA skala
Vaskularna demencija
u osoba iznad 50. god. ivota
- tijekom godina nalazimo esto epizode fokalnih neurolokih ispada i poremeaj funkcije u jednoj
ili vie kognitivnih domena ovisno o lokalizaciji
- iznenadni fokalni neuroloki znakovi-motorika slabost ekstremiteta, povieni refleksi, pozitivan
Babinski, poremeaj hoda
- stepeniastopogoranje tijeka bolesti
- rano se mogu javiti smetnje mokrenja
- obino su prisutni faktori rizika za sistemsku vaskularnu bolest
- pozitivna anamneza za preboljele modane udare
- identifikacija dementnog sindroma
- iskljuenje drugih demencija
- dif. dijagnoza izmeu vaskularne i Alzheimerove demencije HIS vei ili jednak 7
CT ili MRI mozga - jedna ili vie vaskularnih lezija
evaluacija klinikih karakteristika
- znakovi oteenja krvno likvorske barijere
- fokalne EEG promjene
Pickova demencija
demencija uz druge bolesti (Parkinson, Creutzfeld Jacob)
MULTIPLA SKLEROZA
Sclerosis Multiplex
Najea kronina, upalna demijelinizacijska bolest sredinjeg ivanog sustava
Multiple mijelinske lezije nazivaju se i plakovima
MS se najee javlja izmeu 20. i 45.g. ivota; rijetko prije 15. i nakon 55.godine
ene obolijevaju 2x ee od mukaraca
uestalost bolesti je vea u bijelaca na sjevernoj polutki a smanjuje se u zemljama blie ekvatoru,
niska u Japanu
TIJEK BOLESTI - OBLICI MS
RELAPSIRAJUE-REMITENTNI OBLIK (RRMS)-85%
akutni napadi (relapsi) traju nekoliko dana ili 1-2 tjedna; traju 1-3 mj. i praeni su remisijama u
kojima je stanje bolesnika isto kao i prije relapsa ili moe zaostati odreeno oteenje
izmeu relapsa nema napredovanja bolesti
frekvencija egzacerbacija je varijabilna i moe se smanjiti lijeenjem
razmak izmeu dva relapsa moe trajati od nekoliko mjeseci ili 1-2 godine
broj relapsa ne utjee na definitivnu invalidnost
U 70-80% oboljelih prvi napad se povlai bez vidljivih posljedica
drugi napad dolazi nepredvidljivo: u 25% stanje se pogorava godinu nakon poetka bolesti; u 5%
nakon 10 i vie g.

relapsi su ei u prvim godinama bolesti, traju due od poetnog napada s tendencijom

produenja
poremeaji funkcije osjeta i modanih ivaca (n. opticus)-povlae se bre od motorikih ispada

SEKUNDARNO PROGRESIVNI OBLIK

PRIMARNO PROGRESIVNI OBLIK-10%
PROGRESIVNO RELAPSIRAJUI OBLIK-15%
SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE
PIRAMIDNI ZANAKOVI i CEREBELARNI ZNAKOVI
subjektivne smetnje osjeta
kognitivni poremeaji
smanjenje otrine vida
retrobulbarni neuritis
slabost udova i poremeaji hoda
dvoslike
malaksalost
spasticitet
poremeaji ravnotee i vrtoglavica
smetnje sfinktera
nespecifina kronina bol
toplina pogorava simptome
SFINKTERI-poremeaj
optiki neuritis
Expanded disability status scale EDSS
Kako se dijagnosticira MS?
ne postoji definitivni laboratorijski test za MS
klinika slika (povijesti bolesti, simptomi)
analiza likvora
MRI-demijelinizacija
evocirani potencijali (VEP, SSEP, BAER)
iskljuiti vaskularne, upalne i druge poremeaje
Lijeenje
kortikosteroidna terapija tzv pulsna terapija
BETA INTERFERONI 1a i 1b
GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE)
INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG)
AZATIOPRIN (IMURAN), CIKLOFOSFAMID, CIKLOSPORIN, METOTREKSAT
PLAZMAFEREZA
Lijeenje spasticiteta, malaksalosti

EPILEPSIJA
- paroksizmalni poremeaj funkcije SS koji je rekurentan, stereotipan i povezan s ekcesivnim
sinkronim neuralnim zbivanjima
- lokalizacija tih izbijanja odreuje koje e znakove napad proizvesti iz samog napada ne moemo
zakljuivati o njegovom uzroku
u 70% sluajeva uzrok pojave epileptinih napada nije poznat
smatra se da se u 30% sluajeva radi o nasljeivanju

 nasljeuje se nii prag podraljivosti ivanih stanica mozga to uvjetuje predispoziciju za

epilepsiju
UZROCI EPILEPSIJE
Genetiki i poroajni faktori, Infektivne bolesti, Toksini faktori, Trauma i fizikalni agensi
Poremeaj modane cirkulacije, Metaboliki ili prehrambeni poremeaji, Neoplazme, Hereditarni
faktori, Febrilne konvulzije, Degenerativne bolesti, Psihogeni uzroci
KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA
Epilepsija se moe klasificirati na mnogo naina
praktina klinika klasifikacija epilepsija prema
- klinikom obliku napada - generalizirane
- arine epilepsije
- etiologiji - idiopatske
- simptomatske ili steene epilepsije
prema znakovima napada
prema modanom podruju iz kojeg potjeu neuobiajena bioelektrina pranjenja
prema promjenama u EEG-u
GENERALIZIRANE KONVULZIJE
napadi bez fokalnog poetka
Apsans (Absence)
Tipini apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine, velika (dnevna) uestalost, nagli poetak i
prestanak, traju do 30 sek, esto genetski uvjetovanje, bez org. Oteenja, EEG- tipian ilja-val
kompleks, dijete problijedi, ukoen pogled, bez padanja, trzaj rukom, mioklonije vjea, trzaj oiju
prema gore, ponekad oralni automatizmi
Tonike i/ili klonike konvulzije (Grand Mal)
- idiopatske- do 25 g, iza iskljuiti drugu etiologiju
- aura dg vanost lokalizacija irenja
- inicijalni krik, oi otvorene u stranu, toniki gr (hiperekstenzija nogu, fleksija ruku) uz blagi
tremor tijela, apnoa-cijanoza, kloniki trzaji - traju do 2 minute, esto ugriz jezika, usne, pjena,
nekontrolirano se pomokri, tijekom napada- povien RR, tahikardija, Babinski pozitivan,
postparoksizmalno: smetenost, dezorijentiranost,glavobolja, terminalni san, amnezija za dogaaj
Laboratorijski nalazi: povien CPK, kortizol, prolaktin
PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim poetkom
Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom
BEZ POREMEAJA SVIJESTI:
- motorni frontalni reanj- adverzivni: tonika ili klonika devijacija oi, glave, ruke (noga) u jednu
stranu
- senzorni ili somatosenzorni napadi, parijetalni reanj parestezije, okcipitalni reanj bljeskovi
svjetlosti ili boja
- autonomni temporalni reanj, bljedilo, crvenilo, promjena srane frekvencije, irina zjenica, poremeaj
okusa, mirisa (neugodni)
Jacksonovi napadaji-motorni, senzorni . miine grupe distalno prema proksimalno, na drugu, stranu
tijela, esto poetak lice, na paretinim ekstremitetima
Toddova hemipareza -iza adverzivnih, Jacksonovih napada
Kompleksni parcijalni napadi S POREMEAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna
epilepsija), traju nekoliko minuta (2 min)
AURA:
- psihiki fenomeni (s kognitivnim simtomima), - osjeaj neprepoznavanja, ve vienog (deja vu)

- Afektivni promjena raspoloenja- strah, veselje, tuga, agresija

- Psihosenzorni okolina djeluje udaljeno, blijedo, smanjeno, poveano, umovi-preglasni, zvukovi
izmijenjeni
Tipino- neugodnog karaktera
Kompleksni parcijalni napadi S POREMEAJEM SVIJESTI
POMUENJE SVIJESTI
motorni automatizmi pokreti vakanja, mljackanja, gutanja, mucanje, smijeh, ritmiko pucketanje
prstima, nesvrsishodne kretnje, (hodanje, zakapanje, premjetanje predmeta)
Vegetativni simptomi esto udrueni
Parcijalni ili arini napadi sa sekundarnom generalizacijom
arini napadi, koji predhode generaliziranom napadu.
arine promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada
pojava aure
Status epilepticus
- hitno stanje, visok mortalitet
- u 3 % bolesnika, kod tekih refrakternih na terapiju
- apstinencija od alkohola
- meningoencefalitis, tumor
- komplikacije: hipoksija, hipotenzija, povien IKT, edem plua, hiperpireksija, hipoglikemija,
poremeaj elektrolita, srani arest, laktin acidoza, rabdomioliza, DIK
Diferencijalna dijagnoza epilepsija:
Narkolepsija, Paraliza spavanja, Mjesearenje, Noni mioklonusi, Migrena bazilarna,Tranzitorne
ishemike atake u verteborbazilarnom slivu, Paroksizmalna trbuna bol, Afektivni respiratorni spazmi
(napadi panike), Konverzivni poremeaj, Napadi drhtavice (tremora), Sinkope-kardiovaskularne,
vazovagalne, mikcijska, Valsalva, Paroksizmalni vertigo, niski GUK

Dijagnostika
EEG registrirane promjene u EEG-u ovise o tipu napada i o lokalizaciji arita a ne o patolokom
supstratu koji ga izaziva
EEG je esto uredan
abnormalan EEG u odsutnosti simptoma AET uglavnom nije potrebna
osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zailjenih valova ili tzv. iritativnih iljaka
kao epileptine abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo otri iljci ili otri valovi i iljakval kompleksi
MRI po protokolu za epilepsije (trai se fokus; hipokampalna skleroza)
laboratorij
Lijeenje
ovisno o vrsti napada
jedan napadaj- NE zapoinje se odmah s AET
monoterapija - najidealnija
politerapija - u osoba s teom epilepsijom
- vie vrsta napada
djeluju na kontrolu napada, ne uklanjaju uzrok epilepsije
preventivna terapija (nakon ozljeda glave, operacija Tm) nije potrebna ako nema epi napadaja
Objasniti: razloge uvoenja terapije, mogue nuspojave, rizik teratogenosti, utjecaj na kontracepciju
Uvoenje AET u niskim doza, doza se poveava kroz tjedne, mjesece
- cilj: doza kojom se kontroliraju napadi, sa to manje nuspojava, praenje laborat. parametara

Valproatna kiselina, Karbamazepin, Etusukcimid, Klonazepam, Lamotrigin, Gabapentin

Topiramat, Fenobarbiton, Fenitoin, Primidon, Vigabatrin, tiagabin, felbamat, oxcarbazepin,
zonisamid, levitiracetam
Status epilepticus
- mortalitet 5-10% (bolest u podlozi)
1. kisik, kardiorespiratorna reanimacija
2. iv put
3. monitoring RR, pulsa, temperature, oksimetrija, IKT
4. laboratorijski parametri (acidoza), toksikologija
5. FO 500 ml, glukoza 5 % 500 ml (50% 50 ml) uz tiamin !!!
6. diazepam iv, lorazepam iv, fenobarbiton iv, fenitoin
7. anestezija- refraktorni-nakon 60-90 min

GLAVOBOLJE
Dijagnostika
A) Vremenski profil: kada je poela, frekvencija (dnevno, mjeseno), nastanak naglo, postepeno,
progresivno jaeg intenziteta
B) Karakter boli: tupa, pulsira, probada, sijeva, ari
C) Lokalizacija:difuzno, jednostrano,okcipitalno, frontalno, temporalno,muvijek ista, mijenja se
D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni), HIV-pozitivnin, Novonastala
bol kod osoba > 50 g. , Bolesnik s glavoboljom i epi napadom
E) Udruena s drugim simptomima: visoka temperatura, meningizam, povraanje, fokalni neuroloki
ispad (iskljuena migrena s aurom), papiledem, kognitivni poremeajem, poremeaj osobnosti
F) Poputa na terapiju
Dijagnostiki testovi
1. CT SAH, akutna trauma glave, abnormalnost kostiju
2. MRI AVM, venska tromboza, tumor, cervikomedularna lezija, infekcija, lezije bijele supstance,
meningealna bolest (karcinomaoza, sarkoidoza)
3. EEG razlikovanje epi napada od atipine migrenske aure
4. Lumbalna punkcija - menigoencefalitis, SAH (negativan CT), benigna intrakranijska hipertenzija
5. Laboratorijski nalazi SE, CKS,Trc, urea, kreatinin, Ca,TSH,CRP, reumatoidni faktor, ANA,
antitijela na boreliozu, HIV test
Klasifikacija migrene
1. Migrena bez aure
1.2. Migrena s aurom
1.2.1. Tipina aura s migrenom
1.2.2. Tipina aura s ne-migrenskom glavoboljom
1.2.3. Tipina aura bez glavobolje
1.2.4. Obiteljska hemiplegina migrena (FHM)
1.2.6. Bazilarni -tip migren
1.3. Periodini sindromi u djetinjstvu - prekursori migrene
1.4. Retinalna migrena
1.5. Komplikacije migrene
1.5.1. Kronina migrena
1.5.2. Migrenski status

1.5.3. Perzistentna aura bez infarkta

1.5.4. Migrenozni infarkt
1.5.5. Migrenom uzrokovani epileptiki napadaj
1.6. Vjerojatna migrena
Migrena bez aure
Rana faza blagog intenziteta, bez munine, fotofobija
Trajanje: minute dani, prosjeno 24 sata, Uestalost: 1-2 mj; varijacije < 6 - > 100 godinje
Moe proi spontano, 2 % osoba s migrenom ima blagu bol
Kasna faza
1. traje 4 - 72 sata (ne lijeena)
2. ukljuuje barem 2 od:
- unilateralna lokalizacija
- pulsirajue kvalitete
- umjerena do jaka (smanjuje/onemoguuje dnevne aktivnosti)
- pogorava se fizikom aktivnou
3. Barem jedno od:- munina (2/3) i/ili povraanje (35-50 %)
- fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %)
Migrena s aurom (klasina migrena)
Fokalni potpuno reverzibilini neuroloki simptomi koji neposredno prethode glavobolji
Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja
simptom aure traju do 60 min.
simptomi aure su potpuno reverzibilni
glavobolja-prije, istodobno, nakon aure (interval ne > 60 min)
Tipina aura:
homonimni ispadi vidnog polja
unilateralne parestezije
unilateralna slabost ekstremiteta
afazija ili poremeaj govora
Komplikacije migrene:
Kronina migrena
>15 dana/mjeseno, > 3 mjeseca
- kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika vjerojatan uzrok kroninih simptoma
Migrenski status
tipina kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta

Frekvencija i intenzitet s godinama pada

Moe se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi
MA s dobi mogu imati vie epizoda aure bez popratne glavobolje
transformirana migrena promjena lokalizacije, jaine,
uestalosti, karaktera, simptoma

Migrena i hormoni
U djetinjstvu djevojice i djeaci podjednako, S nastupom menarhe prevalencija kod djevojica
Vezano uz mjesenicu oscilacija nivoa hormona, Trudnice uglavnom nemaju migrene
Kontraceptivi - mogu pogorati migrenu, nisu kontraindicirani kod MO
Dijagnostika: Klinika dijagnoza!!!
Terapija: akutni napadaj

Anamneza najvanija !!!!!Dnevnik glavobolja

1. Analgetici, NSAR
- Acetilsalicilna kiselina, Paracetamol
- NSAID - ibuprofen, diklofenak,naproxen, ketoprofen,
indometacin, ketorolac, piroxicam, fenilbutazon
2. Antiemetici
- metoklopramid
Ergotaminski preparati
Triptani (7 na svjetskom tritu): sumatriptan, zolmitriptan, eletriptan, almotriptan, rizatriptan.
naratriptan, frovatriptan
Uinkoviti treba uzeti NA POETKU NAPADAJA MIGRENE !!!
Malo nuspojava, dobro se podnose
Najea nuspojava oamuenost, pospanost
Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprejImigran tbl 50 mg, Zolmitriptan Zomig tbl 2.5 mg ploice za otapanje, Rizatriptan Maxalt 10 mg ploica
za otapanje
Profilaksa
3-4 napadaja /mjesec
napadaj > 48 sati
napadaj opisan kao nepodnoljiv
migrena udruena s komplikacijama
Terapija - medikamentozna
beta -blokatori - propranolol, metoprolol, atenolol
antidepresivi - tricikliki, SSRI
antiepileptici - valproat, gabapentin, topiramat
antagonisti serotonina - pizotifen
antagonisti Ca kanala flunarizine
Komplementarna terapija: Tanacetum parthenium (obitelj suncokreta), magnezij, riboflavin (vitamin B2),
Q 10 koenzim, botulinum toksin (Botox), Melatonin, akupunktura, homeopatija
Dijeta, autogeni trening, anti stres program, bihevioralna terapija, promjena stila ivota
Tenzijska glavobolja
Epizodijska < 180 dana godinje; < 15 dana mjeseno
- glavobolja traje 30 min 7 dana
- nema munine, povraanja, foto ili fonofobije
- pojaana osjetljivost perikranijalne muskulature
- barem 2 je prisutno:
- pritiskajua ili stezajua (ne pulsirajua) bol
bilateralna lokalizacija
10-20 % jednostrana pulsirajua bol
blagog ili umjerenog intenziteta
svakodnevne aktivnosti se mogu provoditi
nema pogoranja sa fizikom aktivnou
Kronina - barem 15 dana mj kroz 6 mj ili barem 180 dana godinje
- g. se javlja nakon uzimanja tbl dn kroz mjesece
- glavobolja je kronina (> 15 dana mj)
- glavobolja nestaje 2 mj nakon prekida uzimanja supstance
Cluster glavobolja, Hortonova glavobolja
87% mukarci, puai, dobi oko 30 g.,
- javlja se periodiki: godinje 1-2 ciklusa i traju do 3 mjeseca
- frekvencija: 1 u nekoliko dana (u poetku), SDD, do 8 napada dnevno

- jaka umilateralna orbitalna, supraorbitalna i /ili temporalna bol

- traje 15-180 min. (ne lijeena)
- udruena s barem 1 simptomom na strani glavobolje (autonomni simptomi): konjunktivalna injekcija,
suzenje, nazalna kongestija, rinorea, znojenje ela i lica, mioza, ptoza, edem vjee
Terapija
Akutni napad inhalacija kisika (7 L/min tijekom 15-20 min. ), - triptani - ergotamini
Profilaksa verapamil (do 360 mg u dozama) - kortikosteroidi (prednison 60, titrirajui sniavati) antiepileptici (valproat do 600 mg), - antagonisti serotonina (pizotifen)
Glavobolja zbog POVIENOG intrakranijskog tlaka
A Benigna intrakranijska hipertenzija;
- povien IK tlak (> 20 cm H2O) LP, intraventr. mjerenje
- normalni neuroloki status
- dozvoljeno: edem papile ev. pareza VI
(tranzitorna zamagljenja vida <30s, tinitus sinkron pulsu)
- jaka, pulsirajua, munina; meningizam
- likvor normalan broj stanica, proteina
- iskljuena CVT, cerebralna lezija, intraventrikularno proirenje
- povezanost glavobolje i povienja IK tlaka < 24 sata
Terapija: acetazolamid < 2 g/dn, LP, kortikosteroidi, shunting, fenestracija ovojnice n opticusa
B Glavobolja zbog hidrocefalusa
- ventrikularno proirenje (MRI, CT), IK > 20 cm H2O, difuzna bol, jaa ujutro, pogorava se Valsalva
manevrom, povraanje, uz: papiledem, pareza VI ivca, poremeaj svijesti, poremeaj ravnotee,
glavobolja zbog dugotrajnog uzimanja tableta
Trigeminalna neuralgija; tic douloureux
paroksizmalni napadaji otre boli, traje par sek 2 min, bol ima karakterisitke barem 4 od slijedeeg,
distribucija u 1 ili vie ogranaka V ivca, iznenadna, otra, povrinska, probadajua ili area, jakog
intenziteta, trigeri: vakanje, govor, dodir, vjetar i sl, izmeu napadaja pacijent je asimptomatski, nema
neurolokog deficita, napadaji boli su stereotipni u dotinog pacijenta, drugi uzroci facijalne boli su
iskljueni

Bolesti perifernih ivaca i miia

Lezija perifernih ivaca - simptomi
Motorni: proksimalni miii oteano penjanje uz stepenice, oteano eljanje, distalni oteano dizanje
stopala, grevi, fascikulacije
Senzorni: negativni gubitak osjeta - gubitak ravnotee - opip, bol
pozitivni parestezije, disestezije, hiperalgezija, sijevajui bolovi, arenje
Pregled:
Inspekcija
Atrofija miia aksonalne lezije: 1 dorzalni interosealni prostor, m. extensor digitorum brevis
Fascikulacije oteenje motornih neurona prednjih rogova
- induciraju se perkusijom miia, vjebanjem
Trofike promjene hladne, cijanotine okrajine, gubitak dlakavosti, krhki, lomljivi nokti
Miina slabost - 0 (nema kontrakcije), 5 (normalna snaga)
Tetivni refleksi gube se rano, jo nema atrofije, distalni pa proksimalni
Ispitivanje osjeta
- lagani osjet
- temperatura
- vibracija, propriocepcija
- bol
- diskriminacija 2 toke

Dijagnostika
EMNG
1. brzina= udaljenost izmeu 2 toke / vrijeme
2. potencijal motorne jedinice - uzorak
Biopsija - n. Suralis, - HMSN, - vasculitis, amiloidoza, sarkoidoza
Laboratorij CPK, LDH, razina vitamina, GUK
toksikologija, homoni (T3,T4)
Uzroci oteenja:
Uzrok mehaniki pritisak, nagnjeenje, istezanje, sistemski toksini metali, avitaminoze B,
endokrini dijabetes, hipertireoza
Akutno ili kronino: primarno (akutno), sekundarno (kasno) - kalus istezanje radi oiljka
- tunelarni sindrom
Jatrogeno (neodgovarajui poloaj, imobilizacija)
Klinika slika: ispadi u inervacijskom podruju odreenog ivca
Bellova paraliza Etiologija nepoznata, trauma baze lubanje, otitis, mastoiditis, neoplazme baze lubanje
poliradikuloneuritis, tumori parotide (maligni), dijabetes, trudnoa
Klinika slika
kljenut miia koji su inervirani od N VII
hiposekrecija suza (prox od ganglion geniculi)
hiperakuzija (prox od n.stapedius)
poremeaj okusa prednje 2/3 jezika
smanjeno luenje sline (n.intermedius)
Terapija: Virostatici, Kortikosteroidi, Vitamini, Fizikalna terapija

Polineuropatije
Sustavne bolesti perifernog ivevlja
Mogu se javiti u okviru
sistemskih i malignih bolesti
avitaminoza
posljedica toksikog djelovanje lijekova i alkohola
posljedica autoimunih bolesti
simptomi:mlohave pareze, osjetni ispadi, vegetativne smetnje, Ispadi najprije poinju na distalnim
dijelovima ekstremiteta zato jer su najprije zahvaena najdua ivana vlakna, Osjetni poremeaji u
obliku arapa i rukavica, Samo neki oblici, zahvaenost proksimalnih dijelova, Kronino
progredijentan tok
Terapija: otkrivanje otklanjanje, lijeenje uzroka, Stoga vano prepoznavanje uzroka, higijena (noge),
polivitamina, analgetici NSAR, antiepileptici karbamazepin, gabapentin
Hereditarna motorno senzorna neuropatija - HMSN
Tip I (neuralni tip) Mb Charcot-Marie-Tooth - poetak izmeu 6. i 13. godine ivota
Tip II (neuronalni tip) Dejerine Sottasova bolest, poetak u 2. desetljeu ili kasnije
Nasljedna bolest
Osjetni podraaji: bolni noni krampovi, bolovi, parestezije
Osjetni ispadi: oteenje osjeta za sve kvalitete podraaja u vidu arapa ili rukavica
Simetrine periferne pareze s fascikulacijama, Atrofije miia, deformiteti stopala, pijetlov hod,
hod poput glaanja, ugasli Ahilov, kasnije patelarni refleks
Trofike promjen:edemi, ulceracije, Oni simptomi: atrofija optikusa, pareze pokretanja oiju

Tijek bolesti dobroudan, radno sposobni do duboke starosti

Poliradikuloneuritis tipa Guillain-Barre

akutni uzrok, najvjerojatnije autoimuna reakcija koja oteuje periferno ivevlje
2 / 100 000 godinje
3 tj nakon preboljelog virusnog infekta (respiratorni, GI)
vrhunac bolesti 3 tj nakon poetka
oporavak poinje 2-4 tj nakon prestanka progresije
Klinika slika
parestezije nogu, ruku
bol u LS kraljenici ponekad inicijalni simptom
(relativno) simetrine kljenuti-jae na nogama nego na rukama (ascendentno)
- zahvaeni proksimalni dijelovi ekstremiteta
- Landryeva paraliza naglo nastala paraliza nogu i razvoj rep. insuficijencije
miii trupa respiracija, u 20 % respirator, traheostoma
Mogu biti zahvaeni kranijski ivci: n. facialis, n. trigeminus, n. vagus, n. accesorius i n.
Hypoglosus, bulbarni simptomi, miii lica u 50 %
Manje izraeni osjetni ispadi
Vegetativni ispadi: poremeaj znojenja, poremeaj sranog ritma, regulacije tlaka, kontrole
sfinktera i irine zjenica
gubitak refleksa
5 10 % letalan ishod, 10 15 % trajni neuroloki deficit
opravak sporiji kod > 60 g, brzoprogresivnog toka < 7 dana, potreban respirator
nakon 2 g nema poboljanja
Dijagnoza: povieni proteini u likvoru 0.7 2.0 g/L (2-4 tj bolesti)
EMNG: usporenje brzine provodljivosti
imunoloka obrada: anti GM 1 antitijela kod 40 % na spinalnim korijenovima
Lijeenje: plazmafereza - poeti to prije, unutar 2 tj- 5 puta, SDD, imunoglobulini 400 mg/kg
iv kroz 5 dana, citostatici, simptomatsko monitoring RR, puls, disanje, gutanje, peristaltika,
antikoagulantna heparin, fizikalna terapija, kortikosteroidi samo kod kroninog oblika CIDP

Dijabetika polineuropatija
- 30 % svih polineuropatija
- moe se pojaviti ve u juvenilnom dijabetesu,najee iza 50 g
- 30 % neuroloke smetnje i prije nego se dg dijabetes
- 70-80 % dijabetiara ima znakove (lake) polineuropatije
Klinika: - none parestezije, bolovi-arenje, bolni miini krampi
- osjetni ispadi arape i rukavice-bol, toplina
- vibracija, propriocepcija ataksija
- miina slabost distalna-simetrina-stopala, potkoljenice, mali miii aka, proksimalna
asimetrina
- radikulopatija
- III, VI, VII, IX, X, XII modani ivci
- vegetativni S zjenice, RR
- trofike promjene - ulceracije
Radikulopatije
Mijelopatije
Uzrok: Prolaps diska, Tumor, Hematom (AVM, spontani), Infekcija,Trauma, Siringomijelija
razina lezije iznad L1 kraljeka oteenje modine i ivaca
ispod - oteenje samo ivaca
Klinika

razina korijena jaka, otra, paleabol iradira u kutanu distribuciju miine skupine koju ivac
inervira
segmentalna razina kontinuirana, duboka bol iradira u cijelu nogu ili pola tijela
kost kontinuirana, tupa bol, lokalna osjetljivost

MIASTHENIA GRAVIS
Neuromuskularni poremeaj koji karakterizira slabost i zamorljivost miia
Slabost se pogorava tijekom fizike aktivnosti, oporavlja za vrijeme odmora i spavanja
Smanjen broj AchR na neuromiinoj spojnici zbog autoimunog procesa.
Smanjenje neuromiine provodljivosti, nema dostatne depolarizacije, slabija kontrakcija
Prevalencija 1/10000 stanovnika
Najee u u 20-30 tim godinama i u M u 50-60 tim godinama
ene:mukarci3:2
Varijabilan tijek
Infekcije i sistemske bolesti dovode do pogroanja slabosti miia / krize
selektivno zahvaanje grupa miia
Klinika podjela:
1. Samo oni miii: dvoslike, ptoze (15-20 %)
2. Blagi generalizirani oblik (85 %)
3. Umjereni gener. oblik + okulo-bulbarna slabost: oteano vakanje, gutanje, nazalan govor,
dizatrija, aspiracija hrane
4. Jaki generl oblik + okulo-bulbarna slabost
5. Mijastenika kriza
6. Uloga timusa u 75% bolesnika
7. U 65% hiperplazija timusa sa zametnim centrima
8. U 10% timom
Dijagnostika:
Kliniki pregled-vl.refleksi ouvani
1. Elektrofizioloko testiranje: repetitivna stimulacija: smanjenje odgovora na ponavljanu nervnu
stimulaciju
2. Single fiber EMG
3. Tensilonski test/prostigmin
(edrofonij) 2-10 mg iv (u pripremi atropin- zbog munine, bradikardije)
4. Antitijela na Ach R u 90 % (specifini za bolest)
5. RTG / CT toraksa
Terapija
1. Inhibitori kolinesteraze piridostigmin (Mestinon) max 4x60 mg
2. Kortikosteroidi prednoson 60 mg dn
3. Imunosupresivi azatioprin, ciklofosfamid, ciklosporin
4. Timektomija
5. Plazmafereza
6. Imunoglobulini iv 400 mg/kg

MIOPATIJE
Nasljedne progresivne bolesti
Bolesti poinju u ranoj dobi
Pojedini tipovi miinih distrofija imaju odreene fenotipske i genetske karakteristike
Duchennova miina distrofija
Progresivna slabost i degeneracija skeletnih miia
Najea distrofija (1/3000 djeaka)
X- vezano recesivna bolest: nema distrofina-protein u miiima skeleta

Simptomi izmeu 4-6 godine

slabost miia ramena i zdjelice
Tranje i skakanje poremeeno
Miii listova nogu jaki pseudohipertrofija: miii zamijenjeni masnim i vezivnim tkivom
U estoj godini kontrakture petnih i zdjelino-potkoljeniih veza uz hod na palcima nogu i
hiperlordotino dranje
Noge jaa zahvaene od ruku
8-10. godina: neophodan pojas, kontrakture
12. god. kolica
Oteenje plune funkcije
16-18. god. respiratorni infekti
Miokardiopatija
smrt izmeu 20-30 godine ivota
Intelektualni poremeaj
CPK povien, EMNG, biopsija

MIOTONIJA
Abnormalno produeno trajanja miine kontrakcije i vie sekundi nakon to je podraaj prestao.
Oteano poputanje kontrakcije miia moe izazvati mehaniki ili elektrini podraaj
Najee zahvaen m. orbicularis oculi i vanjski pokretai onih jabuica

TRAUMA MOZGA

otvorene traume SS-prekid tvrde modane ovojnice

zatvorene traume SS-neoteena tvrda modana ovojnica
SS se nalazi u likvoru unutar tvrdog kotanog oklopa (kosti glave i kraljenica)
pomicanje mozga prema kostima
direktan uinak sile-coup
indirektan uinak sile-contre coup

Komocija mozga potres mozga

ope funkcionalne smetnje
kratkotrajni (sekunde, minute) gubitak svijesti
zbunjenost, dezorijentiranost, sumrano stanje
amnestiko stanje
- retrogradna, anterogradna amnezija
vegetativni simptomi
nema strukturalnih lezija
postkomocijski sindrom
Kontuzija mozga nagnjeenje mozga
ozbiljnija ozljeda
strukturalna oteenja modanog tkiva (krvarenja)
pratei edem pogorava stanje
poremeaji svijesti dulji od sata
arini neurologijski sindromi
u dijagnostici: CT, MR mozga
posttraumatske psihoze
Epiduralni hematom
arterijsko ekstraduralno krvarenje iz a. meningicae med. fraktura temporalne kosti
gubitak svijesti zbog udarca
slobodni interval sati
ponovni gubitak svijesti, kontralateralna hemipareza, ipsilateralna midrijaza

Subduralni hematom
vensko krvarenje iz mosnih vena
klinika slika sporije napreduje sat, dani, tjedni
nema slobodnog intervala
glavobolja, poremeaji svijesti, smetenost, arini neuroloki ispadi
KRALJENICA
Komocija nema strukturalnih oteenja, prolazni poremeaji osjeta, asimetrija refleksa, smetnje
mokrenja
Kontuzija strukturalna oteenja, neuroloki ispadi (potpuni ili djelomini ispad svih funkcija
kraljenine modine)
Kompresija epiduralni spinalni hematom
Fraktura vratne kraljenice: razdor kraljenine modine, prekid silaznih i uzlaznih puteva,
kvadruplegija - tetraplegija
Fraktura gornjih vratnih kraljeaka: poremeaji vitalnih funkcija disanje smrt, oprez pri
transportu ozlijeenih sa sumnjom na ozljedu vratne kraljenice

UPALNI PROCESI SS
Meningitis-upala modanih ovojnica
Encefalitis-upala parenhima mozga
Mijelitis-upala parenhima modine
Meningoencefalomijelitis
Apsces
Uzronici:bakterije (tbc, lues), virusi, gljivice, rikecije, paraziti, prioni
Meningitis
gnojni bakterije (piogene), gljivice, protozoa
serozni virusi, tuberkuloza, lues
hemoragini virusi, karcinomatozni
Uzronici: meningokoki, pneumokoki, streptokoki, stafilokoki, gram-negativne bakterije
(hemofilus, pseudomonas, enterobakterije itd.)
Patogeneza
hematogenim putem (iz primarnog arita)
per continuitatem (sinuitis, otitis itd.)
izravna inokulacija (otvorena trauma, lumbalna punkcija, neurokirurki zahvati)
Meningealni sindrom:glavobolja (povien intrakranijski tlak), povraanje, ukoena ija (nadraaj
meninga) opistotonus, Ostali simptomi, nagli poetak, visoka temperatura, pomuenje svijesti,
fotofobija, hiperalgezija, psihomotorni nemir, ubrzano disanje
Terapija:antibiotici prema antibiogramu likvora, simptomatska terapija
Serozni meningitis
Uzronici: virusi, tuberkuloza,lues
Encefalitis
primarni encefalitisi
virusi ulaze putem ivaca ili hematogeno
izravno oteuju sivu tvar (neurone)
sekundarni (postinfekcijski i postvakcinalni) encefalitisi posljedica imunolokih, alergijskih
reakcija
demijelinizacija, perivenske infiltracije u bijeloj tvari
Klinika slika:
glavobolja, povraanje, poviena temperatura, opa slabost, malaksalost, psihomotorni nemir,
poremeaji svijesti, arini neuroloki znaci
esto su zahvaene i modane ovojnice
meningoencefalitis

 esto zahvaena modina

(meningo)encefalomijelitis
Apsces mozga
ograniena inkapsulirana gnojna upala mozga
per continuitatem, hematogeno, otvorena trauma
solitatrni ili multipli
opi infektivni sindrom, fokalni neuroloki znaci
porast intrakranisjkog tlaka

TUMORI MOZGA
Tumori su nove tvorevine koje zauzimaju prostor potiskujui ostala tkiva za razliku od od lezija
koje razaraju tkivo (npr.: infarkt, apsces)
Etiologija tumora mozga:
nepoznata
Podjela:
prema lokalizaciji:infraterntorijalni, supratentorijalni
prema vrsti: benigni, maligni , primarni, sekundarni
Opi simptomi:
simptomi povienog intrakranijskog tlaka (glavobolja, munina, povraanje, papila
stagnans)
epileptiki napadaji
psihiki poremeaji
poremeaji svijesti
poremeaji pulsa i disanja
Lokalni simptomi
arini neuroloki ispadi ovisno o lokalizaciji
prethode opim simptomima
lani arini simptomi zbog prateeg edema
Astrocitomi: I-IV stupanj ,porast malignosti, kronini progresivan rast, najei u srednjoj
ivotnoj dobi, u velikom mozgu, epileptiki napadi
Glioblastoma multiforme: IV stupanj astrocitoma, najei od svih glioma, rijetko < 30 godina,
vrlo maligan, smrt nastupi godinu dana nakon dg, iri se brzo razarajui okolno tkivo
Oligodendrogliom: dijelom kalcificirani tumori velikog mozga, inicijalni simptomi: epilepsija, u
dobi 35. 45. godina, polagana rasta,esta krvarenja
Ependimom. kod djece, najee u okolini IV komore, ometa cirkulaciju likvora
Meduloblastom: cerebelarni tumor djece i u mlaoj ivotnoj dobi, vrlo maligan, metastazira
likvorom
Meningeomi: benigni tumori, rijetki maligni sarkomi, 13-18% intrakranijskih tumora, sporo rastu,
omotani ahurom, komprimiraju mozgovinu, najee lokalizacije, sinus sagitalis superior, uzdu
Silvijeve fisure, skloni kalcifikacijama
Neurinomi: neurinom akustikusa (pontocerebelarni kut),tumori nervnih korjenova i perifernih
ivaca, Schwanomi, Neurofibromi
Tumori hipofize:hormonski aktivni: gigantizam, Cushing, akromegalija itd., hormonski inaktivni:
sekundarni hipopituitarizam,ispadi vidnog polja - homonimni
Kraniofaringeom:djeca i mlae osobe,ostatci kraniofaringealnog duktusa,sela turcica,cistini,
kalcificiraju
Metastatski tumori: solitarne operacija,multiple, hematogene,metastaza u mozgu, a
nepoznat, tm bronha, dojke, eluca, prostate, bubrega, melanom
Terapija:operativna, iradijaciona, kemoterapija, primarni tumor
Tok i prognoza
progresivan tok
brzina rasta ovisi o vrsti tumora

 tok i prognoza ovise o vrsti i lokalizaciji tumora