PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Uloga živčanog sustava.

- prijenos informacija u tijelu, regulacija tjelesnih funkcija, percepcija okoline, odgovor na
podražaje
2. Usporedi živčani i endokrini sustav.
- živčani sustav – brzo djeluje putem električnih impulsa, komunicira putem živaca
- endokrini sustav – djeluje putem hormona, sporije reakcije, izlučuje žlijezde u krvotok
3. Koji su dijelovi neurona i znati ih označiti na slici.
- dendriti, tijelo (soma), jezgra, akson, mijelinska ovojnica, završne nožice

4. Uloga mijelina?
- mijelin – izolator, sprečava rasipanje impulsa, ubrzava prijenos živčanih impulsa
5. Što je sinapsa?
- sinapsa – prostor između dva neurona
6. Koliki je potencijal živčane stanice kad miruje? Zašto se od događa?
- potencijal živčane stanice kad miruje je -70 mV
- događa se zato što natrij kalij crpka izbacuje 3 natrija iz stanice, ubaci 2 kalija, uvijek fali
jedan pozitivan ion te se razvija negativan potencijal u stanici – nastaje polarizacija
7. Što je polarizacija neurona?
- polarizacija neurona – stanje u kojem je unutrašnjost stanice negativno nabijena u
odnosu na vanjsko okruženje
8. Što se događa u fazi depolarizacije?
- proces u kojem unutrašnjost stanice postaje +30 mV jer u nju ulaze pozitivni ioni natrija
otvaranjem kanala podražajem
9. Kako početni podražaj uzrokuje stvaranje potencijala i kako se dalje prenosi tijelom?
- početni položaj otvara kanale za natrij što uzrokuje depolarizaciju membrane, a
depolarizacija se prenosi duž aksona, dok u sinapsi pomoću neurotransmitera
10. Kako se potencijal prenosi u sinapsi?
- na kraju aksona dolazi do oslobađanja neurotransmitera u sinapsi koji prenose signale
na postsinaptički neuron
11. Koja skupina životinja ima prvi puta živčani sustav i kako izgleda?
- žarnjaci imaju mrežasti živčani sustav, gdje se podražaj raspršuje u svim smjerovima
12. Kako je došlo do koncentracije živčanog sustava kod plošnjaka i mekušaca?
- plošnjaci – dolazi pomalo do centralizacije, razvoj glave (koncentracija živč. sustava)
- mekušci – mozak (točnije gangliji – nakupina živčanih stanica)
13. Kako se dijeli živčani sustav čovjeka?
- dijeli se na: središnji (mozak, leđna moždina), periferni (12 pari moždanih i 31 par
kralježničkih živaca), periferni sustav može biti somatski (pod utjecajem naše volje) i
autonomni (nije pod utjecajem naše volje)
14. Što sve služi za zaštitu mozga?
- zaštićen je lubanjom, i tekućinom koja pruža dodatnu zaštitu, te moždanim ovojnicama
koje štite od ozljeda i infekcija
15. Zašto je kora mozga naborana?
- kora mozga je naborana kako bi imala veću površinu za više živčanih stanica = više
složenijih funkcija
16. Koja je uloga malog mozga?
- mali mozak održava koordinaciju pokreta, ravnotežu, motoričko učenje
17. Uloga produžene moždine?
- regulira vitalne funkcije – disanje, rad srca, gutanje, tlak
18. Kako se građa leđne moždine razlikuje od ostatka živčanog sustava? Koja joj je uloga?
- leđna moždina se razlikuje po tome što ima sivu tvar unutra, a bijelu vani
- provodi informacije između periferije i mozga, sudjeluje u refleksima
19. Uloga refleksa i put kojim refleks putuje?
- uloga refleksa je zaštitna koja brzim, automatskim odgovorima na podražaje štiti naše
tijelo od mogućih ozljeda
- refleksni luk: kreće od receptora preko osjetilnog neurona do leđne moždine gdje se ona
procesira i šalje odgovor preko motoričkog neurona
20. Primjer prirodnih/prirođeni i stečenih refleksa uz objašnjenje razlike.
- prirodni/prirođeni – plakanje, disanje, gutanje, kašljanje
- stečeni – izmicanje npr. lopti, micanje ruku s peći
- razlika: rodili smo se prirođenim refleksima, a stečene smo naučili kroz iskustva
21. Glavni dijelovi oka prepoznati na slici?
- zjenica, šarenica, leća, bjeloočnica, žilnica, mrežnica, žuta pjega, optički živac, slijepa
pjega
22. Uloga očne leće? Zašto jednako dobro vidimo predmete koji su blizu i daleko?
- očna leća mijenja oblik kako bi fokusirala svjetlost na mrežnicu oka te zahvaljujući
akomodaciji oka (sposobnosti leće da mijenja oblik) vidimo predmete koji su blizu i
daleko
23. Kako se stvara slika?
- zrake svjetlosti ulaze kroz zjenicu i lome se u leći stvarajući obrnutu sliku na mrežnici, a
mrežnica pretvara svjetlost u električne impulse koje mozak interpretira kao sliku i
ispravlja ju
24. Dijelove uha znati raspoznati na slici.
- 2 – ušni kanal, 3 – ušna školjka, 4 – bubnjić, 6,7,8 – čekić, nakovanj, stremen, 9 – tri
polukružna kanalića, 10 – pužnica, 11 – slušni živac, 12 – Eustahijeva cijev
- vanjsko: ušni kanal, ušna školjka; središnje: bubnjić, čekić, nakovanj, stremen;
unutrašnje: pužnica, polukružni kanali

25. Kako zvuk putuje uhom?

- val putuje kroz vanjsko uho do srednjeg uha koji krene vibrirati i te se vibracije prenose
na pužnicu i dolaze do titranja stanica koje primaju taj podražaj i šalju živčani impuls do
mozga koji to prepoznaje kao zvuk
26. Razlika endokrinih i egzokrinih žlijezda?
- endokrine žlijezde – izlučuju hormone u krvotok
- egzokrine žlijezde – izlučuju tvari van tijela ili u probavilo
27. Prepoznati vrstu žlijezde na slici.

(u udž. su epifiza, hipofiza, štitna žlijezda i doštitna žlijezda

(one su na istom mjestu), timus (malo ispod štitne žlijezde),
nadbubrežna žlijezda, gušterača, jajnici i sjemenici)
28. Može li hormon djelovati na sve stanice u tijelu? Objasni.
- ne, hormon može djelovati samo na stanice koje imaju receptore za taj hormon
29. Smještaj i uloga hipofize?
- smještaj hipofize: na bazi mozga
- uloga: kontrolira sve endokrine žlijezde i izlučuje njihove hormone
30. Navedi neke hormone hipofize?
- hormoni hipofize: hormon rasta, hormoni koji reguliraju rad štitnjače, nadbubrežne
žlijezde, jajnike i testise te prolaktin
31. Koja je uloga štitnjače?
- štitnjača proizvodi hormone koji reguliraju metabolizam, rast i razvoj tijela
32. Navedi hormone nadbubrežne žlijezde i njihovu ulogu.
- kora luči aldosteron (on regulira promet natrija i kalija u bubrezima) i kortizol (pomoćni
hormon stresa), dok srž luči adrenalin (hormon stresa koji sužava krvne žile, ubrzava
disanje i rad srca)
33. Navedi hormone gušterače i njihovu ulogu.
- inzulin – snižava razinu glukoze u krvi
- glukagon – povećava razinu glukoze u krvi
34. Koliko čovjek ima vode i o čemu to ovisi?
- čovjek ima oko 50% do 75% vode u tijelu i to ovisi o dobi, spolu, tjelesnoj masi i sastavu
tijela
35. Kad se stvara amonijak i kako ga se rješavaju različiti organizmi (ribe, ptice, čovjek)?
- amonijak se oslobađa razgradnjom proteina
- ribe ga putem škrga izlučuju izravno u vodu
- ptice taj amonijak pretvaraju u mokraćnu kiselinu (gusta tvar koja ne zahtjeva vodu)
- ljudi amonijak pretvaraju u ureu (mokraćevinu), topi se u vodi
36. Zašto morski organizmi gutaju vodu?
- zato što im je koncentracija tijela manje od okolne vode i izgubili bi svu vodu inače, oni
su nadoknađuju gutanjem vode, ali tako unose i soli te višak izbacuju kroz škrge
37. Kako organizmi u slatkoj vodi izbacuju višak vode?
- putem bubrega, stezljivim mjehurićem (euglena), izlučivanjem kroz škrge (ribe)
38. Dijelovi mokraćnog sustava - znati prepoznati na slici.
- 2 bubrega, 2 mokraćovoda, mokraćni mjehur, mokraćna cijev
39. Uloge bubrega?
- filtriraju krv kako bi uklonili otpadne tvari i višak tekućine iz tijela, regulira ravnotežu
elektrolita i pH
40. Koje su uloge nefrona?
- filtracija krvi (samo veće stanice ostaju u krvi), reapsorpcija (sve korisno (voda, ioni,
šećer)), sekrecija (urea, lijekovi, otrovi, droge, alkohol)
41. Što se događa u našem tijelu kad jedemo slanu hranu?
- slana hrana povećava koncentraciju krvi – hipotalamus – hipofiza – ADH – bubreg –
pojačano upijanje vode u bubrezima – mokraća koncentriranija – žeđ
42. Uloge potpornog sustava.
- pruža potporu tijela, omogućuje kretanje i štiti vitalne organe
43. Navedi primjere vanjskog kostura životinja.
- mekušci – kućica, ljuštura od vapnenca
- kukci – hitinska kutikula
- rakovi – hitin i vapnenac
44. Navedi primjere unutrašnjeg kostura životinja.
- spužve – iglice
- glavonošci – sipina kost
- bodljikaši – jež
45. Uloga kostura kod čovjeka. Od čega se sastoji?
- pruža potporu tijelu, štiti unutarnje organe, omogućuje pokrete, pohranjuje minerale
(kalcij i magnezij), proizvodi krvne stanice
- sastoji se od kosti, hrskavice i zglobova
46. Uloga hrskavice kod čovjeka.
- hrskavica štiti od trošenja
47. Veze među kostima i razlika.
- mogu biti pokretne (zglobovi) i nepokretne (šav)
- ovisno o vrsti veze kosti mogu biti potpuno nepokretne ili omogućavati određeni stupanj
pokretljivosti
48. Objasni na primjeru ruke nasuprotno djelovanje mišića.
- dok se jedan mišić (biceps) steže, drugi mišić (triceps) se opušta, što omogućuje pokret
49. Koja su dva načina disanja u vodi i navedi primjer životinja.
- disanje kroz škrge (ribe)
- disanje preko površine tijela (spužve, žarnjaci, virnjaci)
50. Navedi 4 načina disanja na kopnu i primjere životinja.
- disanje plućima (sisavci, ptice)
- preko vlažne kože (gujavica)
- uzdušnicama (kukci, pauci)
- preko plašta (puž)
51. Koja je razlika između plućnog i staničnog disanja?
- plućno disanje je proces udisanja kisika i izoliranja ugljičnog dioksida putem pluća, dok
je stanično disanje proces u kojem stanice koriste kisik za stvaranje energije iz glukoze
52. Dijelovi dišnog sustava - znati prepoznati na slici.
- nosne šupljine, ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice, pluća

53. Uloga nosa, epiglotisa, glasnica.

- nos – zagrijava, filtrira i vlaži zrak te služi kao ulaz u dišni sustav
- epiglotis – sprječava ulazak hrane u dušnik tijekom gutanja, preusmjerava ju u jednjak
- glasnice – proizvode zvuk vibriranjem tijekom prolaska zraka
54. Što filtrira zrak u dušniku? Kako nikotin djeluje?
- sluznica dušnika sadrži dlačice koje pomažu u filtriranju i hvatanju prašine,
mikroorganizama i drugih nečistoća
- nikotin paralizira te dlačice u potpunosti i onda nema filtracije
55. Uloga alveola?
- to su plućni mjehurići koji povećavaju površinu za disanje i gdje se odvija razmjena
plinova između zraka i krvi
- u njima se kisik iz zraka prenosi u krv,dok se ugljični dioksid iz krvi prenosi u zrak radi
izdisaja
56. Što se događa u udisaju i izdisaju?
- udisaj – zrak ulazi u pluća, dolazi do stezanja mišića (dijafragme), ošit se spušta prema
dolje, širi se prsni koš, povećava se volumen pluća, pada tlak u alveolama
- izdisaj – opuštanje mišića (dijafragme), ošit se diže prema gore, smanjuje se volumen
pluća, tlak raste i izbacuje zrak iz pluća
57. Kako se regulira disanje?
- regulira se pomoću respiratornog centra koji je smješten u produženoj moždini
- kontrolira ritam disanja (prilagođava ga po potrebi) kontrolira i količinu kisika i CO2 u krvi