GOSPODARSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA HRVATSKE

Gospodarska struktura jedan je od pokazatelja stupnja gospodarskog razvoja neke

države, a rezultat brojnih prirodnih i društvenih čimbenika. Osnovna podjela stanovništva je
na aktivno (bavi se aktivnim zanimanjem) i pasivno.

PREMA AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVO SE DIJELI:

1) aktivno
a) zaposleni
b) nezaposleni

2) neaktivno/pasivno
a) uzdržavano
b) osobe s osobnim prihodom

Gospodarski sastav stanovništva Hrvatske:

- odnos aktivnog, uzdržavanog i umirovljenog stanovništva
- aktivno = 40 % (blago se smanjuje)
- nezaposlenih preko 300 000
- povećava se broj umirovljenika (produljenje dobi i tranizicija)

SEKTORI DJELATNOSTI

Hrvatsko se gospodarstvo razvilo

iz primarnog u tercijarni tip.

Razvoj udjela triju glavnih sektora u ukupnoj

djelatnosti razvijenih zemalja 1800. – 2010.
 Faze razvoja

1. Prije Prvog svjetskog rata

- do razvoja industrije (manufakture, dolazak željeznice) većina stanovništva bavila se
poljoprivredom/ primarni sektor

2. Nakon Drugog svjetskog rata

- proces industrijalizacije obuhvaća cijelu Hrvatsku
- smanjuje se udio zaposlenih u primarnom sektoru,povećava broj zaposlenih u
sekundarnom sektoru te dolazi do deagrarizacije (napuštanja poljoprivrede kao gospodarske
djelatnosti)
- nakon raspada socijalizma počinje proces tranzicije (pojam kojim se označavaju tzv.
tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz komandnog gospodarstva u tržišno
gospodarstvo, tj. iz socijalizma u parlamentarnu demokraciju)
- provodi se privatizacija (prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u
privatni sektor)
- počinje stabilizacija i rast hrvatskog gospodarstva, sve veća ulaganja u infrastrukturu i
turizam.

3. Današnjica
-najviše ljudi radi u tercijarnom i kvartarnom sektoru djelatnosti, a najmanje u
primarnom
-za daljnji gospodarski rast potrebno je smanjiti velike razlike u razvijenosti između
pojedinih regija Hrvatske i povećati ulaganja u obrazovanje, znanost i razvoj novih tehnologija
1) Primarni sektor (I)= poljoprivreda (ratarstvo i stočarstvo), šumarstvo, ribolov i lov
 baza ljudske egzistencije

2) Sekundarni sektor (II) = rudarstvo, energetika, građevinarstvo i proizvodno zanatstvo

 Osigurava sirovinsku i energetsku bazu (gotovi proizvodi)

3) Tercijarni sektor (III)= trgovina, promet, turizam, ugostiteljstvo, bankarstvo i financijske usluge
Servisne djelatnosti (neproizvodne); nadogradnja I i II
Veći udio aktivnog zaposlenog stanovništva = razvijenija država

4) Kvartarni sektor (IV) = prosvjeta, zdravstvo, uprava, sudstvo, obrana, znanost, kultura i sport
 Nadogradnja ostalim sektorima; visokorazvijene države
AKTIVNO STANOVNIŠTVO PREMA DJELATNOSTIMA

● pokazatelj razvijenosti države

- 1921. 80 % u I. sektoru  2011. oko 5 %

- II. sektor se smanjuje (pad industrije)

- III. sektor najzastupljeniji (više kriza u I. i II. nego napredak)

U tercijarnom sektoru danas je zaposleno 2/3 stanovništva

Sektor Udio

primarni 11%

sekundarni 34%

tercijarni i kvartarni 55%

GOSPODARSKI NAJRAZVIJENIJI GRADOVI I REGIJE U HRVATSKOJ

Indeks razvijenosti ovisi o dohotku po stanovniku, stopi nezaposlenosti, proračunskim prihodima,

udjelu obrazovanog stanovništva te kretanju stanovništva.

Narazvijenije regije Hrvatske su Istra, Zagreb, te gradovi Varaždin, Koprivnica i Zadar.

Najslabije razvijena područja Hrvatske su Banovina, Kordun, Lika, Dalmatinska zagora i

Bukovica. Ta područja imaju najviše nezaposlenih i najmanje prihode po stanovniku.

Razvijenost djelatnosti
● Primarnim se djelatnostima najviše bave ljudi iz Slavonije, Baranje, Podravine i
Moslavine

● Sekundarnim se djelatnostima najviše bave ljudi na sjeveru Hrvatske: u Međimurju,

Hrvatskom zagorju, Podravini i u industrijskim centrima kao što su Zagreb, Split, Sisak,
Bjelovar, Varaždin i Koprivnica

OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

(prema popisu stanovništva 2011.godine)

- 1,7 % st. bez škole

- 7,8 % st. nepotpuno završena osnovna škola
- 21,3 % st. potpuno završena osnovna škola
- 52,6 % st. srednja škola
- 16,4 % st. visoko obrazovanje
( stručni studij 5,8%, sveučilišni studij 10,2% i doktorat 0,3%)

 osim udjela stanovništva sa završenim sekundarnim i tercijarnim obrazovanjem ( srednja

škola, fakultet) važna je usklađenost s potrebama na tržištu rada
 u usporedbi s visokorazvijenim državama Europe i svijeta Hrvatska ima mnogo manji
udio visoko obrazovanog stanovništva
 Hrvatska ima nepovoljnu obrazovnu strukturu za gospodarstvo
Više od 30% stanovništva je bez ili samo sa osnovnom školom
Manje poznati pojmovi

Infrastruktura: tipično se odnosi na tehničke strukture i sisteme koji podržavaju društvo, kao npr. ceste,
vodovod, kanalizacija, elektroopskrba, itd. Mogu biti u vlasništvu i održavane od lokalnih i središnjih vlasti,
ali i od privatnih tvrtki ili u sklopu javno-privatnog partnerstva.

Privatizacija: prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor. Pojam se može
odnositi na prijenos bilo koje državne imovine.

Tranzicija: (prijelaz) pojam kojim se označavaju tzv. tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz
gospodarstva temeljenog na državnim upravljanjem u tržišno gospodarstvo, tj. iz socijalizma u
parlamentarnu demokraciju.

Izradili: Rebeka Bertić, 8.a

Maria Magdalena Đolo, 8.a

Ivan Carević, 8.b