mr. sc.

Karino Hromin Sturm privrednik, diplomat, politolog

U Zagrebu 01.02.2005.

STRATEGIJA RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DRAVNI INTERVENCIONIZAM KAKO U HRVATSKOJ PROVESTI INVESTICIJU OD 100 MILIJARDI $ KAKO LIKVIDIRATI ZADUENJE HRVATSKE OD 28 MILIJARDI $ SAMOFINANCIRANJEM BEZ 1 $ VANJSKOG ZADUIVANJA KAKO POSTII STOPU RASTA OD 20 %, I 20.000 $ PO STANOVNIKU KAKO POSTII RADNIKU PLAU OD 2000 $ KAKO PENZIONERIMA VRATITI 73 ODUZETE PENZIJE UVOD Dosadanja ekonomska politika u 15 godina nije dala rezultata, a drava je sve siromanija i ekonomski slabija. Strategija suprotstavljanja DRAVNOG INTERVENCIONIZMA protiv Neoliberalizma, na bazi Strategije Razvoja Republike Hrvatske od 100 milijardi $ bruto drutvenog proizvoda u sklopu znanstveno istraivakog projekta ,,Razvitak Hrvatske izmeu autopoiesisa i alopoiesisa,, - Drutveno ekonomskog inenjeringa, Algoritma kapitala i razvoja velikog, srednjeg, malog poduzetnitva i svih oblika kooperacija. Kao prvo za postavljanje vizije takvog projekta potrebno je odrediti CILJ, da bi odredili cilj pitali smo graane to ele, pa smo doli do odgovora da je Glavni cilj projekta stvoriti dravu u kojoj e graani ivjeti po ekonomskim standardima zemalja Zapadne Europe. Nakon postavljanja cilja lako smo odredili ostale vane elemente zadanog projekta to su: razvijanje proizvodnje, zapoljavanje, vrednovanje rada, vrednovanje kapitala, zakonska regulativa, osiguranje socijalne sigurnosti i budunosti na visokoj ekonomskoj razini, integracijski procesi, privatizacija i drugo. Pokretanje takvog programa u naoj simulaciji predstavlja 100 milijardi $. Veina pesimista sa velikim uenjem vrti glavom na spomen vizije investicija od 100 milijardi $ i tvrde da je to nemogue. Usporedimo identinu investiciju World Trade Centra u New Yorku koja se upravo sprema zapoeti sa izgradnjom sruenih nebodera blizanaca u kojima je radilo 25-30.000 ljudi, a koji su i prije 20 godina kotali isto toliko. Na postavljeno pitanje da li je Hrvatska sa 4,3 milijuna stanovnika svojim resursima i kadrovima u stanju izgraditi dva nebodera od 100 milijardi $ svi odgovaraju sa, DA mogue je, znai da smo se tu sloili da je to sasvim realno ostvarljivo, samo to neemo u Hrvatskoj graditi tako velike nebodere ve emo investiciju od 100 milijardi rasporediti tako da pokrenemo proizvodnju koja e zaposliti nae radnike i jo e im dobro platiti i tako podignuti visoki ekonomski standard i osigurati budunost naoj djeci. KAKO ostvariti taj cilj ? Pogledajmo to kae Meunarodna zajednica, Europska Unija, SAD, Meunarodni Monetarni Fond, Meunarodna Banka za Obnovu i Razvoja, Meunarodna Financijska Korporacija, iji predstavnici neprekidno godinama dolaze u Hrvatsku i dijela nam savjete, a svi oni trae hrabar ekonomski program, to su: smanjenje

poreskog optereenja, osiguranje posla radnicima, poticanje proizvodnje, zatitu radnikih prava, suradnju sa svim sindikatima, povratak izbjeglica i njihove imovine, zatita ljudskih prava i druga demokratska prava. Upravo je to zadatak naeg programa, zaposliti radnika i osigurati mu posao, sa redovnim isplatama plaa na europskoj razini, to bi bila najbolja zatita radnikih prava. Pogledajmo kakav je danas u Hrvatskoj omjer zaposlenih, 1 radnik naprema 1,2 umirovljenika, dok je u strukturi zaposlenih od 1 milijuna radnika u proizvodnji svega 250.000 radnika, ostalo su uslune djelatnosti, administracija i dravni aparat. Omjer 1 radnik : 1,2 umirovljenika ne moe izdrati niti jedan ekonomski sistem, ako uzmemo stvarni podatak radnika u proizvodnji omjer je 1 radnik naprema 4,8 penzionera, u Europi je obrnuto, prosjek 1 umirovljenik : 4,3 radnika, zato smo u Hrvatski program postavili minimalni omjer 1 : 3 radnika, a dosadanje uporno 14 godinje nametanje ekonomske politike malog i srednjeg poduzetnitva ne donosi nikakve rezultate, ali ga ekonomisti iz vlade i dalje uporno nastoje pogorati svojim mjerama i to u ekonomiji gdje je dolar pao za 40%, to znai da je kuna za toliko ojaala u odnosu na $, a Hrvatska privreda je od 1990 do 2004 izgubila 70 % privredne proizvodnje, a pritom trokovi ivota svaki dan rastu, dok kuna ima stabilan teaj, to je dovelo do 360-400.000 nezaposlenih i 28 milijardi $ duga. Eklatantno je da se u Saboru i na sjednicama vlada uvijek spori oko podjele sredstava, umjesto oko pokretanja proizvodnje i stvaranja vika vrijednosti. Projekt smo postavili tako, da bi ostvarili ekonomski san blagostanja, da ljudima vratimo osmijeh na lica da mogu slobodno financijski pokrivati svoje osnovne egzistencijalne potrebe. Polazimo od realne pretpostavke da naa nauka i privreda nije u stanju napraviti jedan vojni avion Fantom F-16, izmisliti IBM, program Windows, napraviti Mercedes i slino, jer mi nismo na tom stupnju tehnolokog razvoja. Zato smo nau strategiju i program okrenuli onim resursima i kadrovima za koje znamo da ih imamo, a koji moe uspjeno raditi i realizirati takav projekt, a radi ostvarenja takve vizije potrebno je uiniti slijedee. STRATEGIJA RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE I. Prvi plan, prvo treba podijeliti Hrvatsku na 5 regija ( EU preporuka 800.000 stanovnika) i 16 upanija radi decentralizacije i podjednakog istovremenog razvoja svih upanija i bolje koordinacije, koje moraju donijeti svoj Plan dugoronih investicija regija i upanija, uz pretpostavku perspektivnog razvoja regije. Plan se donosi za sve potrebe regije -upanije, za dugorono razdoblje i to: energetike, elektrifikacije, vodovoda, plinovoda, putova, cesta, eljeznice, planirane proizvodne djelatnosti prema raspoloivim resursima upanije, bolnica, kola, vrtia, fakulteta, stanogradnje, robnih, uslunih i kulturnih centara za poboljanje opeg standarda graana i dr. II. Drugi plan donosi Vlada za Dravne dugorone planove investicija vane za cijelu Republiku Hrvatsku, tu spadaju svi planovi od nacionalnog interesa, glavni komunikacijski cestovni i eljezniki meunarodni pravci sa glavnim lukama, kolodvorima, terminalima, naftovod, plinovod, vode i navodnjavanje, zatita uma, energetika, elektrifikacija i njena izgradnja, telekomunikacije, tehnoloki razvoj, nauni razvoj, kolstvo, prosvjeta i znanost, medicina, zdravstveni razvoj i zatita, kultura, ekologija i zatita ovjekova okolia dr.

I. II. III.

Planovi dugoronih investicija regija i upanija i Dravni dugoroni planovi investicija, sastavljeni zajedno predstavljaju: Strategiju Razvoja Republike Hrvatske.

IV. Financijski planovi investicija izradit e se na osnovu usvojenih dugoronih planova investicija i Predstavljat e Dugoroni Financijski Plan Strategije Razvoja Republike Hrvatske. I + II + III= IV. V. Operativnim mehanizmom pokree se Strateki Razvoj Republike Hrvatske

( gotove matrice za 40 programa koje osiguravaju izvrenje ovog projekta I+II+III+IV ) kojima bi se otvorila gradilita u cijeloj zemlji, narudbe investicijskih programa pokrenule bi u svim regijama -upanijama proizvodnju u tvornicama koje su danas bez posla, a tvornice i poduzetnici poeli bi zapoljavati radnike, jer se narudbe baziraju na dugoronom Stratekom Razvoju Republike Hrvatske koji se mora provoditi pod nadzorom institucija znanosti, nauke, tehnike i tehnologije, a pokree proizvodnju: cementara, ljunara, ciglana, keramikih proizvoda, eljezare, drvno industrijskih poduzea, opremanje objekata i graevne stolarije, tvornice namjetaja, proizvodnje za izgradnju autocesta i putova, tunela, asfaltnih baza, proizvodnju za izgradnju eljeznikih pruga i eljeznice, proizvodnje za energetiku i elektrifikaciju, telekomunikaciju, koritenja sunane energije i vjetra, bijele tehnike i mnogo drugih prateih kooperantskih, obrtnikih te uslunih djelatnosti. Veina navedenih proizvodnji 70-80% su bez posla ili su tvornice u steaju, a radnici otputeni, svi oni biti e ukljueni u Projekt Strateki Razvoj Republike Hrvatske, a poduzea obnovljena, steajevi prekinuti, jer u navedenim djelatnostima postojala je dugogodinja tradicija, sa kvalitetnim kadrovima koji su danas bez posla. Takav zamah proizvodnje pokree i proizvodnju drugih industrijskih djelatnosti, kao papirne, ambalane, prehrambene, tekstilne, konfekcije, obuarske industrije i drugo te malog obrta i svih drugih oblika uslunih djelatnosti. VI. FINANCIRANJE - Strategije Razvoja Republike Hrvatske provodit e se samofinanciranjem putem vrijednosnih papira, ime zaustavljamo zaduivanje u inozemstvu i dugoronu otplatu kamata na kredite. U dosadanjoj praksi Hrvatska se uvijek zaduivala i do dananjeg dana otplaivala u inozemstvo samo kamate, a do glavnice nismo nikada uspjeli doi. Vlastitim financiranjem mi smo vlasnici, a ne stranci novostvorene vrijednosti, izgraene putem programa Strategije Razvoja Republike Hrvatske. Sada smo doli do vanog pitanja financiranja koje pesimisti postavljaju kao nemoguu prepreku jer mi u Hrvatskoj nemamo kapitala iliti novca. Tko kae da nema novca i zato je to tako? Hrvatska je 1970 imala 4000 $ po stanovniku, dok su Austrija i Italija imale 3.900 $, danas 2004 nakon 34 godine drave Europske Unije imaju 25-30.000 $ po stanovniku, dok je Hrvatska pala ispod 4000 $, (ako uzmemo dvostruko precijenjeni teaj da je trebao biti 1$=14,-kn. dolazimo do iznosa od 2.000$ tada e slika biti jo gora) pa je lako izraunati da smo za Europom zaostali 6 puta.

Jugoslavija je sa 22 milijuna stanovnika imala stalno zaduenje od 18 milijardi $, a Hrvatska se od osamostaljenja za 14 godina sa 4,3 milijuna stanovnika zaduila 28 milijardi $ pa je to zaduenje financijski zaostatak za jo 6 puta, tako da je Hrvatska na dananji dan zaostala za EU 12 puta. Da saznamo koliko smo siromani potrebno je pogledati strukturu financiranjakreditiranja u Hrvatskoj, pa ispada da nai graani dobivaju kredita u omjeru 1,47 naprema 1,0 na tetu privrede a naa uvaena Narodna Banka Hrvatske hvali svoju sramotnu monetarnu politiku kojom je ve bacila u steaj 25 banaka, ne postavljajui pitanje koliko je u tim bankama bilo godina rada tisua radnika, njihovog minulog rada i kapitala, a koji su ostali bez imovine i posla i kritizira narod kao da narod vodi monetarnu politiku te kae da graani ive prekomjerno na kredit, a hvala bogu da je tako jer bi siromatvo bilo jo gore. HNB donosi mjere kojima su poslovne banke poele smanjivati minus na tekuim raunima graana i tako jo vie stavljati graane u zavisni poloaj, a istodobno poslovne banke besramno zaraunavaju od 12-18% kamatu na kredite 24 % zateznu kamatu, pa 4% za obradu kredita, pa naplate svaku uslugu, knjienja, prebacivanja sa rauna na raun tu su teajne razlike u korist banaka i itd. pritom su sve banke 96% u Hrvatskoj postale vlasnitvo zapadnih stranaca onih istih u ijim je zemljama kamata od 2,5 3,5 % dok je u Hrvatskoj oito mogua pljaka. Na televiziji nemate kritike ekonomske misli, ve nam stalno plasiraju strunjake analitiare tih istih banaka, koji daju i odreuju monetarne prognoze. Omjer kreditiranja banaka treba biti 1 naprema 10 u korist privrede, to znai da je ovakvim odnosom privreda osuena na propast, a u stvarnosti ispada da su graani koji su osiromaeni do daske, bogatiji od privrede. Pri tome treba pratiti zavrne bilance naih banaka, koje od kada su postale strano vlasnitvo, ostvaruju godinju dobit od 300-350 %, to spada u enormne profite, jer svaki ekonomista koji zna to je kalkulacija mora biti vie nego zadovoljan ako je zaradio 30-35 %. U kapitalistikim dravama normalno je da sredinja banka djeluje kao - agregat, agent drave da emitira i prodaje vrijednosne papire putem kojih drava financira svoje rashode. U razvijenim zemljama drava je najvei potroa rashoda i dugova, a trite dravnih vrijednosnih papira najvei je segment financijskog trita, koji se vremenski razgraniava, rasporeuje, obnavlja, zamjenjuje, diskontira, prodaje, otkupljuje i neprestano se vrti u financijskim tokovima. Ukratko u Hrvatskoj ne postoji trite vrijednosnim papirima, jer HNB emitira svoje blagajnike zapise, a Ministarstvo financija svoje trezorske zapise, pa si tako meusobno konkuriraju, a u praksi je to povlaenje novca iz opticaja i zatvaranja financijskog trita u naoj jadnoj privredi. U prolom mandatu vlade, ministar Crkvenac, Lini i Rohatinski, na burzi u Londonu i Tokiju prodavali su vrijednosne papire u paketima od po 500.000 $ po 7,5% uz hvalospjeve da su donijeli sa sobom vie prodali bi i vie, a taj samo jedan paket naih financijskih strunjaka kotat e dravu 1,1 mlrd $ jer e drava potroiti ove novce, a narod e kroz porez znai platiti dvostruki iznos plus kamate, uz injenicu da se na Zapadu kamate za $ kreu od 1,2 do 2,7%. Sve nae vlade planirale su stopu rasta od 5-7%, a realno izvravale od 2,7 - 3,7% a mnogi ekonomski strunjaci kau da je i manja, ali uzmimo radi lake raunice stopu od 4%, gdje prirast na drutveni proizvod DP od 21 milijarde $ iznosi 840 milijuna $, sada pogledajmo

zaduenje Republike Hrvatske koje 2004 iznosi 28 milijardi $ ( zaduenje je vee od DP za 7 mlrd $) na koji treba platiti kamate od 8%, a to iznosi 2,240 milijardi $, pa ispada da ve u poetku nastaje gubitak od 1,400 milijardi $. Pesimisti tvrde da kapitala nema, pa pogledajmo strukturu zaduenja Hrvatske od 28 milijardi $, gdje se drava direktno zaduila sa 13,5 milijardi $, (podaci vlade iz svibnja. 2004. bez izdanih garancija, ostalo su banke i trgovaka drutva), po kamatnoj stopi od 77,5%, ovdje treba dodati i 1 % manipulativnih trokova, pa ispada da je kredit optereen sa 8 % kamata. Sredstva je drava potroila na svoje rashode, a ne na investicije i proizvodnju kako bi oplodila kapital, no kredit od 13,5 milijardi $ plus kamate od 1,080 milijardi $ treba vratiti i to iz poreza graana, ( 13,5 +14,080=28.080 $) pa ispada da su graani platili iz poreza 28,080 milijardi $, a toliko iznaa dug R.H. koji odmah svodimo na nulu, ako primijenimo ovaj sistem samofinanciranja. Ovdje namjerno nismo ulazili u analizu postojeeg poreznog sistema, jer u ovom programu budet dolazi u drugi plan, a to je preraspodjela, treba prvo stvoriti vrijednost, a zatim vriti preraspodjelu, no potrebno je napomenuti da u strukturi prihoda drave ak 72 % PDV-a se puni od uvoza, znai da svega 13 % PDV puni proizvodnja, a 15% ostale usluge pa zamislimo kada Hrvatska ue u EU da nam nestanu prihodi od uvoza, kako e izgledati na budet sa 28% dananjih sredstava, uz to izvoz nam je vie od dva puta manji od uvoza ( 43% pokrivenost izvoza uvozom) to automatski nosi deficit vanjsko trgovinske bilance, a u strukturi izvoza 47,3 % izvoza su usluge to je poraavajui podatak. Za na program od 100 milijardi $ potreban nam je poetni kapital od 5 milijardi $, a ovdje kako vidimo u realiziranim kreditima imamo 5,6 puta vei iznos od 28,080 milijardi $, to znai da moemo bez velikih financijskih odstupanja uloiti 5 milijardi $ ali ovaj puta u vlastiti razvoj, sa kojim emo brzo i efikasno POKRENUTI Strategiju Razvoja Republike Hrvatske. Narodna Banka Hrvatske MORA biti agregat i agent drave da financira njene rashode, uz sve osnovne funkcije koje mora izvravati kao centralna banka, zatim domae i strane banke kao financijske institucije kapitala, graani u zemlji i inozemstvu, dijaspora i strani kapital korporacija, holdinga, kompanija, trgovakih drutava i drugi izvori koji mogu biti iskoriteni, ali nisu bitni za realizaciju naeg projekta koji se bazira na vlastitom samofinanciranju, jer e svi oni ulagati tek nakon pokretanja naeg programa. BANKE, su nai najvaniji financijski posrednici, meutim uz ovakvu HNB posluje se po monopolistikom sistemu, ja tebi kredit ali ti meni 20-30% depozita i dve do tri vrste garancije, hipoteke, itd. Tako da banke jo uvijek rade samo na pasivnim bankarskim poslovima, ekaju depozite i ekaju zajmotraioce, nema kod nas nijedne banke koja e kombinirati i aktivno posredovati u poslovima pokretanja proizvodnje sa ciljem postizanja profita. Banke se stalno reklamiraju i potiu tednju graana, a najnoviji podaci 2005 govore da tednja graana u Hrvatskoj iznosi 26,0 mlrd. u kunama i 86 mlrd. kuna u devizama, te devize banke knjie u kunama pa ne izdvajaju depozit ve taj kapital plasiraju graanima uz visoke kamate i tako poveavaju svoju dobit. Pri tom poduzetnik, ne moe dobiti kredit od Banke ukoliko eli kupiti neki stroj za proizvodnju od 20-40.000,- eura, ali graani sasvim lako dobivaju kredit ili lizing svih oblika za kupnju automobila do vrijednosti 40.000,- eura i vie, naravno Hrvatska ne proizvodi niti jedan model..

Radi osiguranja novca u ovoj Strategiji, prilagoava se porezna politika u okviru 40 programa-matrica, smanjuje porezno optereenje i odreuju vie kategorija stopa, naroito za, lijekove, medicinsku opremu, poljoprivredne proizvode i preradu hrane, informatiku opremu, visoku tehnologiju i dr. Ujednauje se raspodjela potronog dohotka, znai graane koji ostvaruju ispod prosjeni dohodak osloboditi e se poreza, za nad prosjena primanja uvesti progresivni porez, porez na dobit treba osloboditi, u knjigovodstvu donijeti standardni kontni plan, uvesti dvojno knjigovodstvo i primijeniti algoritam kapitala kao osnovne elemente suvremenih financija. VII. Rokovi realizacije izvrili bi se u 3 faze, I- faza 2 g. II- faza 3 g. i III- faza 5 g. u roku faze I. 2g. i II. 3 godine rijeilo bi se oko 70 % problema u Hrvatskoj, a za ostalih 30% trebat e se dobro namuiti u III fazi od 5 godina, jer e kod visokog standarda stopa rasta padati i jer je nemogue rijeiti sve probleme i udovoljiti svim zahtjevima, u predvienim rokovima faze I. i II. od 2 +3 godine. VIII. Vladavina veine. Prema principu demokracije u kojem veina vlada nad manjinom, a manjina postaje opozicija koja ima ansu postati veina, ako njezine ideje prihvati narod i glasa za njih, kod nas naalost veinom od 85 % siromanog i 13 % srednje stojeeg stanovnitva, vlada manjina od 2 % koja je bogata. Prema Europskim standardima smatra se da je obitelj siromana ako ima manje od 41.500 kn (3458 mj.) na godinu, takvih obitelji u Hrvatskoj je 440.000 zatim slijede 800.000 penzionera koji primaju ispod 24.000 kn (2000 mj), a 300.000 penzionera prima ispod 14.400 kn (1200 mj.) godinje, ovdje treba dodati i 360.000 nezaposlenih (iako je stvarni broj daleko vei) a tu su i radnici koji po est mjeseci ne primaju plau, oni koji neredovito primaju plau i oni koji rade, a uope ne primaju plau i ekaju steaj, pa uniteni obrtnici, poljoprivrednici koji nemaju kome prodati svoj proizvod i druga proizvodna zanimanja koja su propala. Vano je napomenuti da je u Hrvatskoj od 1989- 2004 pala ivotna dob sa 75 na 71 godinu ivota, to je rezultat niskog ekonomskog standarda, a natalitet nam pada svake godine za 10.000 mladih stanovnika, tako da emo vrlo brzo imati 3.000.000 stanovnika. IX. Pretpostavljeni rezultat. Nakon faze I. 2 g. + faza II. 3 g. dobit emo stopu rasta 20% na 100 mlird.$, iji prirast iznaa 20 milijardi $ u budet godinje, radnici e imati prosjene plae od 2.000 $ penzioneri penzije od 1.000 1.400 $ , a iz takvog budeta lako se mogu pokriti svi rashodi drave, dati prosjenu socijalnu penziju svim graanima R.H. koji su navrili 65 godina ivota, potpuno besplatno zdravstveno osiguranje, socijalna davanja svim slojevima, subvencije proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, a iz budeta koji e svaku godinu dobivati 3-6 puta vie sredstava lako e se namiriti potrebe invalida, hendikepiranih, dragovoljaca rata do umjetnika, studenata i dr. Mirovine e se valorizirati postepeno sa rastom plaa radnika, to znai da e rasti zajedno sa plaama zaposlenih i u budunosti dalje pratiti taj trend. X. SOCIJALNO PSIHOLOKI POTICAJ, pokretanje takve privredne aktivnosti, likvidacija nezaposlenosti u cijeloj dravi, nivo europskih plaa, izazvat e kod stanovnitva vjeru u budunost i budunost njihove djece te povjerenje u dravu po

mjeri naroda, koja djeluje prema programu Strategije Razvoja Republike Hrvatske, sa takvim rezultatima svaka stranka e lako dobiti naredne izbore i osvojiti veinsko mjesto u Saboru, jer NAROD e glasati za onoga od ije politike i programa se dobro i sigurno ivi, jer se vlast osvaja i gubi kod biraa. Vizija Hrvatske od 100 milijardi $ bruto drutvenog proizvoda, raena prema programu Drutveno ekonomskog inenjeringa, Algoritma kapitala i razvoja velikog, srednjeg, malog poduzetnitva i svih oblika kooperacija, obraena je u sklopu: Znanstveno istraivakog projekta ,,Razvitak Hrvatske izmeu autopoiesisa i alopoiesisa,, koji se vodi pod vodstvom profesora dr. Ante Lauca na Osjekom Ekonomskom Fakultetu, a za njenu realizaciju potrebno je podizanje razine motivacije i znanja te povezivanja navedenog projekta preko timova i mrea timova sa ekonomskom vizijom i znanstvenim projektom do kojih su autori doli potpuno nezavisno i odvojeno, a u koji se nastavlja donoenje standardnog kontnog plana, primjena knjienja dvojnog knjigovodstva, knjinog novca, i algoritama kapitala kao suvremenog naina primjene financijsko monetarne politike. Jedino takav snaan, hrabar i ambiciozan program moe pokrenuti ekonomske tokove i ostvariti takve rezultate. Auctor i voa operativnog tima K. Hromin Sturm lan Znanstvenog Drutva Ekonomista R.H. Mentor, akademik prof dr. Branko Horvat. Voa Znanstvenog tima, prof dr. Ante Lauc U Zagrebu 01.02.2005. mr.sc. Karino Hromin Sturm