dr I.

Kulier

RIZIAN IVOT
obilje ne donosi zdravlje

Pretilost & mravljenje

Hrana & prehrana
Lijekovi & lijeenje

UREDILA: Nataa Gajski Kovai

______________________I POGLAVLJE_______________________

UVOD
Svi smo podjednako gutai TV reklama; jedna kae zdravo je a druga
- nije zdravo..To su pitanja koja se svakodnevno nameu a malo tko
uope ima suvisle odgovore. Slikovito sam elio rei da je put do pravilne
(balansirane) prehrane i dobrog zdravlja zamagljen reklamnim porukama,
raznim predrasudama, pogrenim pravcima, krivim tumaenjima i
mitovima. Najgore od svega jeste da se znanstvene dogme rue i
na vidjelo dolaze neke nove istine, koje e za par godina takoer biti
zaboravljene. Teko nam je shvatiti da se stvari u znanosti stalno mjenjaju.
Primjerice; maslac i jaja nekad su bili apsolutno nepoeljni ne samo zbog
tjelesne teine, ve i zbog kolesterola. Danas su se znanstvene injenice
o masnoama promjenile pa su tran-smasne kiseline iz pomfrita, ipsa,
krekera i dizanog tijesta na optuenikoj klupi a maslac i jaja se vraaju
natrag na stol. Svojevremeno je napravljena piramida koja je trebala
posluiti kao univerzalno pravilo zdrave prehrane. Nakon 20 godina i ta
se tvorevina ozbiljno uruila, a tog se pravila vie nitko ne dri. Zato? Igru
vode multinacionalne kompanije a ne FDA. Ali naalost naa prehrana je
samo jedan dio rizika suvremenog ivota.
uvajte se spasonosnih lijekova; u njihovim naputcima sve je manji
popis korisnih uinaka a sve vei popis opasnih posljedica. to se
medicinska tehnika bre razvija, sve je vei broj pogreaka u terapiji. Isto
tako, to je vei broj dijetnih reima u prometu, tee je smraviti. ivimo
u rizino vrijeme; problem je putovati avionom, voziti se autom ili brodom,
gutati tablete. Moete nastradati jednako na pjeakom prijelazu kao i na
parkiralitu. Krenete na rutinsku operaciju slijepog crijeva a vratite se bez
noge. Moete biti oteti, ucjenjeni ili prebijeni pred ulazom zgrade. Krenete
u drastinu dijetu i izgubite zdravlje. to idemo dalje rizik je sve vei i
pouzdano znam, pitat ete kamo to vodi i kako uope ostati iv? O tome
se u ovoj knjizi na temelju tekstova objavljenih u prilogu Vjesnika Zdrav
ivot 2003-2006 g detaljno govori..

MRAVITE ALI BEZ TORTURE

JE LI HRVATSKA DEBLJINA OPASNA?

DEBLJINA JE AMERIKI PROIZVOD
KARBOMANIJA U SAD i EU
OVJEK BUDUNOSTI BIT E GOMILA SALA
DEBLJINA JE LAKA UDVOJE
MRAVLJENJE GLADOVANJEM
ZATO JE TEKA KONTROLA TANJURA
SMANJI UNOS ENERGIJE, POVEAJ POTRONJU
MLIJENA DIJETA I BANANE
JESU LI UGLJIKOHIDRATI STVARNO OPASNI
MANJE KRETANJE - VEA DEBLJINA
IZBJEGAVAJTE GAZIRANE NAPITKE

autor

JE LI HRVATSKA DEBLJINA OPASNA?

Nemojmo se rugati Amerima jer i mi smo preteki! Naime, oko polovica
Hrvatske populacije je pretjerane tjelesne teine. Televizijsko vezanje
piva i snack proizvoda uz nogomet donijelo je obilje pivskog trbuha.
alosno je da se mukarci njime ponose (kao da je salo mjerilo
snage). Dobro jesti nikako ne znai i puno jesti. A popiti puno pive
ne znai biti velik i jak.Strunjaci upozoravaju da debljina nije samo
estetski ili ak modni, nego ponajprije medicinski problem. Naime,
po podacima Svjetske zdravstvene organizacije debljina svake
godine odnese oko 17 milijuna ivota.
Debljina dolazi zbog loe prehrane
Ne moe se rei da nam premijer ima prekomjernu teinu zbog loe
prehrane a ne moemo utvrditi da se premijer u sjeni rjeavao vika
kilograma samo zbog toga to se loe hranio. Glede teine nije se dobro
ugledati ni na gradonaelnika Osijeka..Takoer nije nevano to 1/3
saborskih zastupnika ima pretjeranu teinu jer svojim izgledom pruaju
lo primjer brojnim gledateljima televizije.
Statistika nikad ne lae a podaci su utoliko uvjerljiviji ukoliko je
istraivanjem obuhvaen vei broj ispitanika. Najnoviji podaci dravnog
Zavoda za statistiku kau da je - oko dva milijuna osoba u Hrvatskoj
ima vika kilograma i ta se brojka stalno poveava. Ono to brine jest
upravo taj trend porasta. Ako se napravi nija podjela ovog pojma viak
kilograma onda ispada da se s prekomjernom teinom bori ak oko
40% puanstva, a s pretilou njih 23%. Prema raspoloivim podacima
Hrvatske lijenike komore mukarci su deblji od ena. A pedijatri nam
poruuju da raste i broj pretile djece.
Puno toga je reeno na ovogodinjem Hrvatskom kongresu o debljini na
koji smo ve pomalo i zaboravili. Podaci stavljeni na raspolaganje javnosti
kau da 70 % mukaraca i oko 49 % ena spada zapravo u kategoriju
prekomjerno tekih ili pretilih. Dok je kampanja protiv puenja bila relativno
dobro organizirana i plasirana preko medija a najvie preko televizije,
za debljinu izgleda nitko nije dovoljno zainteresiran premda upravo ta
debljina djeluje porazno svojim posljedicama na fondove zdravstvenog
osiguranja. Postavlja se pitanje koji su uzroci takvog stanja? Dravni
Zavod za statistiku daje odgovore koji nisu nimalo utjeni. Prosjeni Hrvat
4

prednjai u potronji kruha (77 kg/godinje) i mlijeka (85 litara/godinje)

a kada je u pitanju vrsta mesa prednjai svinjetina i piletina..Ukratko;
previe masnoa animalnog podrijetla.
Krumpir najjeftiniji
Ako se tome doda i krumpir daleko najjeftinija namirnica koju upranjavaju
Hrvati onda se moe postaviti dijagnoza previe kalorija a premalo
hranjivih i zatitnih tvari. I kada se tome doda nedostatak ljubavi za
kretanjem ili openito zikom aktivnosti dakle preteito sjedelaki nain
ivota, slika je poprilino jasna. Ulaz kalorija prevelik a njihova potronja
premalena. Premda izgleda da smo preteito mesoderi nije tako iz
ega odmah proizlazi da Hrvati unose premalo proteina. Potronja teletine
(2,2 kg/godinje), puretine i ribe (7,8 kg/godinje) je simbolina a tome se
moe dodati da smo po potronji ribe na predzadnjem mjestu u Europi.
Potronja govedine je relativno slaba zbog straha od goveeg ludila koji
strah jo uvijek ui duboko u podsvijesti. Hrvati imaju vie povjerenja u
suhomesnate proizvode pa tako godinje pojedu dvostruko vie od ribe i
morskih proizvoda. Zanimljivo da je velika potronja raznih pateta koje
kao to je poznato obiluju masnoama animalnog podrijetla. Ali zato
masnoa ima na pretek i to onih polinezasienih. Hrvati vole masno i
zaprku a to je vezano prvenstveno za centralni i istoni dio zemlje.
Kao to je poznato itateljstvu povre i voe donosi zatitne tvari i vlaknastu
strukturu, ali Hrvati za to ne mare jer su obje potronje male u usporedbi
s drugim zemljama..Od voa na cijeni je jabuka (15,3 kg/po kuanstvu
godinje) a na drugom mjestu su uvozne banane. ljive, breskve, smokve
i ostalo voe nitko i ne spominje.
Glede pia i napitaka jedan paradoks; premda bi kao zemlja vina ova
namirnica trebala biti na prvom mjestu po potronji, pivo se (zahvaljujui
TV reklami) troi dvostruko vie (20,8 l/godinje po lanu domainstva).
U ukupnoj potronji na prvom mjestu je ipak mineralna voda a premda
su samoposluge pune raznih sokova, potronja ovog napitka je relativno
niska.
Rizik za bolesti srca i krvoilnog sustava
Pretjerana tjelesna teina bez ikakve dvojbe poveava rizik od bolesti
krvoilnog sustava a sa svakim kilogramom vie taj se rizik poveava. U
Hrvatskoj najgora je situacija u Zagrebu, gdje imamo 60% prekomjerno
5

tekih i 30% pretilih mukaraca te 35% pretekih i 17% pretilih predstavnica

ljepeg spola. Tako nam je glavni grad bez konkurencije najdeblji grad
u Hrvatskoj. Kao to sam spomenuo zabrinjava i injenica da je oko 16%
osnovnokolaca preteko i pretilo. Zato? Urbani nain prehrane nauen
od prezaposlenih roditelja.
Uklapanjem u standarde EU neosjetno mjenjamo prehrambene, radne i
ostale navike, radno vrijeme, tempo ivljenja i upadamo kronini nedostatak
vremena. Vie nitko nee kuhati na klasini nain ve se pribjegava
gotovim i polugotovim obrocima iz samoposluge. Tu se krije jedan dio
uzroka. Drugi dio lei u pretjeranom unosu kalorija koje se nemaju gdje
potroiti pa se pretvaraju u salo.Teko bi bilo rei da je debljina Hrvata
posljedica konzumiranja brze hrane, gaziranih napitaka itd. Ali istina je da
nai politiari plaaju cijenu obilnih rukova i veera gdje se birana hrana
donosi u valovima. Oni su uz jelo navikli voditi ugodne razgovore i tada
se potpuno gubi kontrola koliko se pojede peene janjetine ili prasetine,
salatnih umaka, slastica. A tu su i nepresune ae vina koje prosjeno
sadre 11 vol.% alkohola a svaki gram alkohola ima 7 kcal tj malo manje
od masti.
Polovicom ove godine u poznatom medicinskom asopisu Lancet objavljen
je lanak koji mijenja situaciju glede primjene indeksa tjelesne teine kao
kriterija za odreivanje statusa ljudi tj ocjene koliko su ljudi debeli. Naime
autori lanka kau da to nije objektivan kriterij i da on nikako ne kae cijelu
priu. Metoda je vrlo stara i oito za nove prilike nedovoljna. Naime,
metoda ne razlikuje teinu miine mase od masnog tkiva pa primjerice
bodybuilderi koji do ekstrema razviju miie nemaju realan BMI..Naime,
treba rei da su miii tei od masnog tkiva..Autori predlau nove metode pa
ak i kombinaciju metoda. Ako podijelimo teinu (u kilogramima) s visinom
(u metrima) onda dobivamo indeks tjelesne mase. Meutim, to nikako ne
moe biti kriterij za sve situacije (kod sportaa, bolesnika, starijih osoba
itd). lanak u Lancetu predlae koritenje opsega struka kao alternativnu
metodu. Zato? Zato to je po autorima vie nego pouzdano dokazano
kako je to valjan indikator za budue kardio-vaskularne probleme. Osim
toga visok opseg struka je vrlo pouzdan indikator za potencijalni dijabetes
2 i druge zdravstvene probleme koji se nadovezuju.
Francuski dijabetolozi predviaju da e ukupan broj oboljelih od
dijabetesa u svijetu sa 171 milijuna u 2000 godini porasti na 366 milijuna
2030 godine. Naravno da na takvu projekciju nije teko predvidjeti brojke
kardiovaskuilarnih bolesti koje e i dalje biti na samom vrhu smrtnosti. A
6

porazna situacija je direktna posljedica loe i pogrene prehrane, preobilja

u kojem ivimo i naina kako ivimo. Rauna se da su kompjuteri i TV
smanjili kretanje ovjeka za preko 50% u odnosu na vrijeme kada toga
nije bilo. Odmah zatim dolazi automobil, lift, daljinski upravlja itd. Sve
tehnike novotarije koje su s jedne strane uinile ivot lakim i ugodnijim,
donijele tzv kasne posljedice. ovjek je stvoren da se kree a ne da
sjedi.
Glede debljine trendovi u Hrvatskoj nisu nikako povoljni a za pretpostaviti
je da e se situacija pogoravati ako se u meuvremenu ne poduzmu
ozbiljni koraci na razini cijele zemlje.

DEBLJINA JE AMERIKI PROIZVOD

Za Francuza jelo je zadovoljstvo, za Amerikanca samo punjenje
eluca. Francuzi su hedonisti a Ameri izjelice. Nije nikakvo udo
to Amerikanci imaju najdebljeg ovjeka na svijetu tekoga gotovo
pola tone..
Amerikanci i Francuzi suprotne navike
Kao mediteranska zemlja Francuska ima sve atribute za zdravu prehranu,
ali nije klju samo u crnom vinu, kako se misli, nego u prehrambenim
navikama koje se potpuno razlikuju od amerikih. Svojedobno sam vie
od 3 mjeseca boravio u Francuskoj, a stjecajem poslovnih okolnosti,
proputovao sam je uzdu i poprijeko. Prva stvar koju sam zapazio bila
je neizostavna boca crnog vina uz svaki obrok i trajanje objeda gotovo
2 sata. Jelo je za Francuza zadovoljstvo koje treba podijeliti s obitelji ili
prijateljima, a za Amerikanca samo kratka epizoda punjenja eluca da
bi se moglo nastaviti s poslom. Upravo zato Amerikanci jedu stojeke ili
ak u hodu (pa i u kolima), a Francuzi oputeno sjede. Dok Amerikanac
s punim ustima brie usta i urno baca papir u kantu za otpatke, Francuz
pije konjak, uivajui u njegovu bukeu. Ukratko; Francuzi su hedonisti, a
Amerikanci izjelice, zato je debljina ponajprije ameriki proizvod. Nedavno
istraivanje Francuskog komiteta za edukaciju u zdravstvu (CFES)
potvrdilo je poznatu injenicu da je zadovoljstvo u jelu i piu nacionalno
naslijee i da se nikako ne moe presaditi lijevo ili desno. Vie od 76
posto obroka u Francuskoj pripremljeno je kod kue, a omiljeno mjesto
7

za konzumiranje hrane jest - kua. Kod Amerikanaca je, zbog stila ivota,
obrnuto; veina obroka priprema se izvan kue, kod ega je sasvim
uobiajeno hranu konzumirati u lokalima, na ulici ili u restoranima brze
hrane. Amerikanci u svakom slobodnom prostoru, ukljuujui i kole i
fakultete, imaju automate za gazirane napitke i okoladice tipa Snickers i
Mars. Francuzi ih uklanjaju sa svih javnih mjesta, a u kolama nikada nisu
niti bili. Oni, naime, dre da gazirane napitke multinacionalnih kompanija
ne bi trebalo propagirati za masovnu potronju. Britanci takoer imaju
obiaj jesti stojeke; uz kompjutere, u autima itd. Poznata nutricionistica
dr. Francoise L Hermitte vjeruje da je tajna francuske prehrane u oputenu
ozraju, jelu uz prijatelje i u vrstom reimu jedenja tri puta na dan u
odreeno vrijeme. Francuzi, za razliku od Amerikanaca, nikada ne jedu
pred TV ekranom, jedu polako i bez pritiska i zaista uivaju u druenju.
Dr. Andrew Hill, predava na sveuilitu Leeds kae da se i poznati
francuski paradoks vezan uz konzumiranje masne hrane i crnog vina moe
lako objasniti. Francuska prehrana koja podrazumijeva izbor, pripremu
i konzumiranje pravi je ritual u kui. Amerika hrana sva je umjetna
i na konzumaciju se ne troi previe dragocjenog vremena, tj. takva je
prehrana liena svakog zadovoljstva. Jelo je u Francuskoj drutveni
dogaaj u kojem svi prisutni podjednako sudjeluju; SAD-u i Engleskoj
sve je industrijski preraeno i unaprijed pripremljeno. Kao to i sam naziv
kae, brza hrana (fast food) brzo se nabavlja i brzo gura u eludac te
nema nikakvih povratnih ziolokih informacija, a o zadovoljstvu se uope
ne moe niti govoriti. Francuz jede u manjim obrocima, vrlo sporo vaui
vie, a Amerikanac jede vie i u veim obrocima, vaui manje.

Amerikanizacija ili French way

Umjesto navikavanja na amerikanizaciju prehrane koju karakteriziraju tzv.
novi proizvodi puni transmasnih kiselina i raznih aditiva, Francuzi njeguju
trend vlastitog puta (French way) kao to su guja pateta, dobro crno
vino, tamna okolada, zamrznuto povre, kandirano voe itd. Ameriki
(umjetni) proizvodi doivjeli su od 1999. - 2003. godine pravi boom, tj.
skok za ak 39% a njihov najvei broj zavrit e u djejim elucima. Za
razliku od Amerikanaca, Francuzi su nauili kontrolirati veliinu obroka u
kui. U Parizu je popularni croissant upola laki od amerikoga. Prvi se
puta potvruju pretpostavke da Amerikanci skupo plaaju svoj big size
i druga velika pakiranja (double hamburger). Takva je ponuda u SAD-u
znatno vea (big eat, mega deals, deep ll) nego u Francuskoj. Za razliku
od Amerike, snack foods nije popularan u Francuskoj kao ni obiaj da
se pred TV ekranom cijela obitelj prejeda kukuruznim kokicama. Kulturu
grickanja Amerikanci su razvili do krajnosti. Jasno je da snack donosi
suvine kalorije koje nije lako skinuti. Francuz izmeu obroka u pravilu
uope ne jede.

Francuska lozoja prehrane kae da brzina i uitak ne idu zajedno.

Ljubav prema svojim nacionalnim proizvodima kao to su vino, sirevi i
gljive francuska je tradicija pa otuda i zazor od uvoza stranih proizvoda,
pogotovo amerikih. Galska antipatija prema stranim proizvodima
obuhvaa, naravno, i sve britanske proizvode.

Zanimljiva je razlika u gledanju na pojedine namirnice; tako su primjerice

croissant, brioche i sir brie strogo zabranjeni u amerikoj kuhinji kao
golemi izvori kalorija, a u francuskoj kuhinji - to su normalne komponente
koje nitko ne izbjegava. Uope, zabrane su u francuskoj kuhinji vrlo
rijetke ili ih uope nema. Amerikanci, opsjednuti malomasnom hranom,
svakodnevno jure po teretanama nateui razne sprave, a Francuzi, niti
stvaraju paranoju od masne hrane niti njihove ene svako jutro staju na
vagu. Unato tome, pretilost je u Amerikanaca via od 50% , a u Francuza
tek oko 8%. Kako veliki hedonisti Francuzi uvaju relativno dobru tjelesnu
liniju, zagonetka je kojom se bave mnogi znanstvenici. U svojoj knjizi Fat
Fallacies, neuropsiholog dr. Will Clover pokuava nai objanjenje za
to pa kae: Sve se svodi na to da su francuski obroci manji, a osim
toga, oni izmeu obroka nita ne jedu. Francuzi manje misle na hranu,
manje jedu i manje briu usta. Potpuno obratno, Amerikanci non-stop
neto vau, a njihove TV reklame tako su agresivne da vam hranu
doslovce stavljaju u usta. Ameriko izbjegavanje hrane i skidanje suvinih
kilograma sve vie vodi u ovisnost o hrani pa ispada da se cijeli dan bave
hranom i skidanjem teine. U Kaliforniji sam boravio 6 puta po mjesec
dana i detaljno prostudirao njihov nain prehrane, odnos prema hrani
kao i njenu pripremu u kui i restoranima. TV reklama za nabavku hrane
i popunjavanje kunih dvokrilnih hladnjaka je tako velika da se sav ivot
odvija u shopping centrima a ljudi po 150 kg teine guraju kolica puna

Napravljena je i usporedba koliko vremena treba za pripremu obroka

prosjenoj Britanki i prosjenoj Francuskinji. Naravno, Francuskinja je bila
sporija. To smeta osobito poslovnim Amerikancima za vrijeme boravka
u Parizu jer smatraju da jelo predugo traje i da je diskusija koja se za
to vrijeme vodi - besmislena. Francuzi za Amerikance kau da ne znaju
uivati u jelu i piu, a Amerikanci za Francuze da su spori i neproduktivni.
Drive in restorane izmislili su Amerikanci samo s jednom svrhom - da bi
polaganje hrane u eludac to vie ubrzali.

hrane ispred sebe. Najmanje mi se dopala nevjerovatna navika da se

poslije obroka liu redom svi prsti to se uostalom moe vidjeti u mnogim
amerikim lmovima.
Bolesti srca i krvoilnog sustava ubojice su broj jedan u SAD-u, ali ne i u
Francuskoj gdje se gaji kult masnih fermentiranih sireva, guje patete,
tartar umaka, briocha I raznih drugih specijaliteta. Flambirane palainke
sa sirom u posebnom umaku dolaze na stol iza veere, a takva bi veera
u SAD-u izazvala paniku. Za vrijeme obroka pije se crno vino, a na kraju
se zavrava s konjakom. Oba pia sadravaju kalorije, ali nitko za to ne
mari. Broj smrtnih sluajeva od bolesti krvoilnog sustava u Francuskoj je
samo treina onih u SAD-u. Istina, postoji trend postupnog poveanja, ali
to jo ni izdaleka nije tako alarmantno kao u SAD-u. Postoji predrasuda da
je francuska kuhinja masna, a time i hiperkalorina. Tijekom istraivanja
prehrambenih navika u Philadephiji i u Parizu, vrsni kuhari najpoznatijih
restorana dali su do znanja da to ni priblino nije tono. Premda je
francuska kuhinja prilino sosticirana te vezana uz kontinentalni dio
zemlje, ona zapravo svoje korijene vue iz mediteranske prehrane gdje je
osnovica maslinovo ulje, morski proizvodi, pecivo od mijeanog brana,
razno zeleno povre, bijeli luk, masna riba i crno vino.
Uitak u jelu ne znai debljinu
Dr. Will Clover proveo je pune 2 godine u Parizu studirajui iskljuivo
prehrambene navike Francuza da bi ih kasnije mogao usporediti s navikama
Amerikanaca. Vlastitim iskustvom doao je do zakljuka da je zapravo
malomasna odnosno bezmasna hrana uinila Amerikance debelima. On
kae: Jeo sam to sam elio, ukljuivo i najmasnije sireve I umake, ali
ni u jednom trenutku moja teina nije dola u pitanje. Bio sam ugodno
iznenaen i morao sam poeti mijenjati svoje (amerike) poglede o zdravoj
prehrani. Francuzi su zapravo prekinuli duboko usaena stajalita o tome
to nas ini debelima. Teko je bilo vjerovati da se moe konzumirati to
divno vrhnje, maslac I punomasni sirevi bez ikakvih posljedica. Moe se
rei i ovako: Francuzi su sruili sva sjajna predvianja nae (amerike)
znanosti i kod toga ostali mravi, unato uivanju u arima raznih delicija.
Oni ive dulje, imaju manje sranih udara i doslovce uivaju u jelu i piu
Prema njegovim zapaanjima mogu se stvoriti i odreena pravila
ponaanja:
- treba mjeriti kvalitetu, a ne kvantitetu hrane;
10

- uzimaju se mali zalogaji koji se polako vau;

- u dnevnim obrocima treba biti maslinova ulja i mlijene masti;
- treba jesti izvornu hranu, a ne prehrambene proizvode iz posluge;
- uz obrok treba popiti au crnog vina;
- desert je poeljan, ali kada se za njega predvidi prostor;
- svaki obrok treba zavriti alicom jake crne kave.
To nije nikakva nova dijeta, to su samo openite preporuke za usvajanje
novih prehrambenih navika. Mnogi koji su usvojili takva pravila, nakon
dvije godine izmjerili su snienje triglicerida u krvi i LDL kolesterola. Ako
su se bavili i kakvom zikom aktivnou jo bolje. Raspukli croissanti,
debeli puevi, ablji kraci, odrezak na maslacu, sirevi brie i camembert
te guja pateta oduvijek su bili na stolovima sredinje Francuske, a
na kraju obroka neizostavan chocolate mousse. Usprkos tome, nikada
nisu bili debeli, pogotovo ne na ameriki nain gdje je standard 120 - 150
kilograma.

KARBOMANIJA U SAD i EU
Panini strah od debljanja u SAD-u ali i u EU dobio je sve naznake
pandemije. Nema pogonskog goriva za rad miia i mozga bez
ugljikohidrata to znai da se stalno moraju unositi. Utrka u uklanjanju
ugljikohidrata iz svakodnevne prehrane dovela je do parole smrt
ugljikohidratima
Atkins i strah od ugljikohidrata
Razliite industrije hrane prihvatile su poruku na svoj nain, a ruke najvie
trlja mesna industrija koja je sve do nedavno bila na loem glasu zbog
kolesterola, zasienih masnoa i potencijalne opasnosti od BSE-a. Sada
su se stvari okrenule. Trljaju ruke i korisnici mlijene masti, jer punomasni
sladoled je opet doao u modu. Ako iz sladoleda maknete eer i sirup,
morate poveati masti. Ako pak poveate masti u sladoledu, bit e
zasienih masnoa, a bit e i kolesterola. Naravno, mnogima e skoiti
vrijednosti triglicerida u krvi, ali koga je briga kad je u pitanju trend. Smrt
ugljikohidratima jer valja se hraniti u trendu. Ako mislite da je inicijator
karbomanije dr. Atkins umro mrav, varate se neposredno prije smrti
imao je preko 90 kg. Nikada nikome od knjievnika dvije knjige nisu
donijele vie novca nego njemu! Neposredno prije smrti njegovo carstvo
je procijenjeno na preko 100 milijuna dolara, a ako otvorite stranice CNN11

a, njegova reklama je uvijek prva, jer su unosan posao nastavili njegova

rodbina i sljedbenici.

slijede. Ako je to moda onda su tu modni kreatori iz Londona i Pariza, ako

je pak, prehrana onda su to Atkins i Sears.

Danas je zadnji dan u kojem je vrag animalna masnoa, a ve sutra e

biti ugljikohidrati. Amerika voli neto razapinjati na stup srama, a trenutno
su na njemu ugljikohidrati. Svijet uvijek mora imati neku zabavu pa tako
i u prehrani. Nekad smo na majicama imali CheGuevaru, a danas mnogi
nose lik Bin Ladena. Svijet trai junake u pozitivnom ili negativnom smislu.
Dr. Atkins se usudio dirnuti u prirodne zakone SAD-a koje su postavili
njegovi kolege iz Ministarstva poljoprivrede (USDA) i zbog toga njega
narod slavi. Dodue, slave ga u Americi, ali ne u staroj dobroj Europi koja
jo uvijek ima neke svoje vrijednosti i zna uivati u hrani. Kad se pretjeruje
onda imamo i

Uzalud su vrli strunjaci pokuali iz petnih ila objanjavati istraivanja

koja jasno pokazuju kako sportaima trebaju energenti ugljikohidrati i kako
prije nastupa treba dnevno konzumirati 500 g ugljikohidrata kako bi se
miii napunili glikogenom, kad je Sears napravio potez perom i rekao da
to nema nikakve veze i da je (prema izraunu njegovih jelovnika) dovoljno
svega 140 g. Kad su prije 100 godina ekspedicije hrabrih istraivaa
otkrivale nepristupane dijelove svijeta, kao energente su nosili rozine,
dvopek i suhe smokve, a ne hamburgere, jer im je ve tada bilo jasno da
za energiju trebaju ugljikohidrati.

Vino bez ugljikohidrata?

Svaka manija ima svoje apsurde pa tako i karbomanija; u namjeri da
budete u trendu, da vam se roba prodaje i ne usmrdi u skladitima, morate
napraviti neku glupost. Ni to ne bi bilo strano kada s glupostima ne bi bilo
pretjerivanja. Primjerice, vino bez ugljikohidrata, keap bez ugljikohidrata
i, naravno, ono to se upravo sada najvie troi, pivo bez ugljikohidrata.
itateljstvu je dobro poznato da su namirnice nainjene od proteina, masti
i ugljikohidrata. Izvaditi jednu od te tri dobro nam znane komponente,
znai poremetiti one druge dvije, odnosno one e se ili bitno poveati ili
morate staviti neto tree, neutralno, da bi stvari bile u redu tj 100%. I to
se sada radi. Smanjuju se ugljikohidrati kao to smo prije desetak godina
smanjivali masti. No, tko zapravo stoji iza novog trenda? Je li to moda
vrlo mona industrija za preradu mesa? Ako se sjetimo kampanje protiv
jaja pa kampanje protiv maslaca, onda moemo zakljuiti otprilike ovako
ako netko stoji iza toga nee dugo jer, sreom, sve se brzo mijenja.
I vino i pivo nastaju poznatim procesom vrenja ugljikohidrata pa govoriti o
tim piima bez ugljikohidrata je isto kao govoriti o ovjeku bez glave. Kruh
se priprema od brana i ugljikohidrati su mu glavna komponenta. Ako
napravimo kruh bez ugljikohidrata ili sa smanjenim ugljikohidratima onda
taj kruh mora biti od proteina i nee se vie zvati kruh ve meso. Ako
nastavimo dosljedno s borbom protiv vraga koji se zove ugljikohidrati,
onda emo sve slastice, kruh i pecivo ukloniti iz prehrane I bacit emo
se na hamburgere. Zatvorit emo mlinove i pekare. Zato? Zato to tako
kau prehrambeni gurui Atkins i Sears. Ljudi su kao ovce i uvijek nekoga
12

Biznis je iznad svega

Kada na vagi jedna strana krene dolje, a to su sada ugljikohidrati, onda
ona druga mora gore, a to su crveno meso i jaja. Za as je nestao strah od
masnoa i kolesterola, a gladui su masovno krenuo prema McDonaldsu.
to to znai u praksi? Ako se apsurd dogodi u glavama ljudi, onda on
serijski seli u sve sfere ivota. Ugljikohidrati su iznenada doli na zao
glas i kao da se radi o nekom opakom otrovu, poeli su ih izbjegavati.
A industrija i restorani naravno podilaze kupcima i lansiraju doslovce
sve bez ugljikohidrata. Tako se u restoranima ne servira krumpir, kruh
je nepoeljan, a kolai prava napast. Preni krumpirii, sve do juer
neodoljiva napast na ulicama SAD-a, sada su neprijatelj nacije broj jedan,
a to znai da ga treba istrijebiti gdje god se pojavi. A iza svega lei (zna se)
panini strah od debljanja koji je u SAD-u dobio sve naznake pandemije.
Netko svjesno (kao Atkins), a netko nesvjesno podrava karbomaniju
tako da su po svemu sudei nastradali svi oni koji na ovaj ili onaj nain
proizvode hranu na bazi ugljikohidrata. Klinika Mayo je previe poznata u
SAD-u i cijelom svijetu da bi vodila neki rat protiv dr. Atkinsa, no po svemu
sudei Atkins je vodio rat protiv skupine strunjaka s te klinike, jer su se
suprostavili njegovom pretjerivanju s mesom i mesnim preraevinama..
Valja ovdje rei da Revolucija u tanjuru tj Atkinsova nisko-ugljikohidratna
dijeta nikako nije ni nova ni originalna pa ni revolucionarna. Jo davne 1864.
godine proglaena je po nepoznatom lijeniku hrana bez kroba, koju je
rastumaio i proirio dr. Herman Taller 1961. godine. Atkinsa je Tallerova
knjiga toliko zaintrigirala da ju je preradio i 1971. godine objavio svoju
prvu Revoluciju u prehrani (Diet Revolution). Nakon fenomenalnog
13

komercijalnog uspjeha prve knjige, roena je 2001. godine druga knjiga

pod naslovom Nova revolucija u prehrani(New Diet Revolution) koja
je doivjela desetak izdanja. Premda je stara teza samo prevakana na
nov nain, rauna se da je trenutno u SAD-u najmanje desetak milijuna
korisnika njegove dijete, a brojka korisnika u cijelom svijetu nije poznata.
Tvrtka koja se osim prehrane bavi i svim ostalim poslovima, Atkins
Nutritionals Inc., sada raspolae cijelim tabom marketinkih i drugih
strunjaka koji do detalja razrauju strategiju svoga gazde. Amerikanci su
u velikoj nevolji zbog debljine i to naravno treba racionalno iskoristiti.
A ova tvrtka se specijalizirala da do kraja iskoristi ljude koji su spremni
potroiti novac kako bi svoj golemi problem rijeili. Svi znaju da je
kljuna premisa za zdravo mravljenje jedi manje, vjebaj vie, ali
veina onih koji bi to pretvorili u praktina rjeenja, nemaju vremena ili
volje da to dosljedno provedu do kraja. Tada uskae Atkins i nudi brza
rjeenja u hodu, dakle ono to Amerikancima najbolje odgovara. Jedi
tradicionalne hamburgere, izbaci ugljikohidrate i uspjeh je zagarantiran.
to je najgore, javili su se i poneki komercijalno zagrijani strunjaci koji
su krenuli Atkinsovim stopama tvrdei kako je on u pravu. Jesu li to
hukai kupljeni od mesne industrije ili su u pitanju neovisna znanstvena
istraivanja, ostavljam itateljstvu za razmiljanje. Naime, u SAD-u se sve
gleda kroz posao, a ne kroz znanost pa su tako znanstvena istraivanja
vrlo esto unaprijed naruena. A kad se neto narui onda se oekuje
dobra isporuka. Branitelji Atkinsa kau da on nikada nije bio protiv svih
ugljikohidrata, ve samo protiv nekih kroba i eera. Skidanje kalorija
obrocima to namee klasian pristup dijetama (Klinika Mayo) je previe
naporan za Amerikance, pa zagovornici Atkinsa tvrde kako je mnogo
lake izbjegavati ugljikohidrate. Tako je sve krenulo nizbrdo i ugljikohidrati
su se nali na kriu! Kad je revolucija u tanjuru u pitanju netko uvijek
mora stradati.
Krumpir s manje ugljikohidrata
Teko je vjerovati kako proizvoai brzo reagiraju na promjene prehrambenih
trendova. Nisu se jo ni diskusije oko karbomanije stiale, kad eto vijesti
s Floride da su genetiari uspjeli prekrojiti krumpir tako da sadri jednu
treinu manje ugljikohidrata. Osim toga, veliina mu je prilagoena onoj
bejzbol loptice, a otporan je na bolesti. Proizvoai s Floride su u euforiji jer
e njihov krumpir sigurno biti unaprijed prodan, a ostali e ii za izvoz. Sve
zahvaljujui karbomaniji. Radi pravilnog informiranja itateljstva treba rei
da su najnovija istraivanja oborila veinu teza s kojima ova tvrtka Atkins
14

Nutritionals nastupala u javnosti. A rezultatitog istraivanja su objavljeni u

uglednom strunom asopisu Annals of Internal Medicine prole godine
i pokazuju da su nakon prvih est mjeseci dijetnog reima, oni koji su bili
na nisko-ugljikohidratnoj dijeti izgubili neto vie kilograma od onih koji
su bili na malomasnoj dijeti, ali nakon 12 mjeseci gubitak tjelesne teine
u oba je sluaja bio isti. Dakle, nema trajnog uspjeha pa ni revolucije.
Mozak i ivci se iskljuivo hrane glukozom, a ova dolazi konzumiranjem
ugljikohidrata. Nema glukoze ni u hamburgerima, a nema ni u jajima. A
kada mozak oskudijeva u hranidbenim tvarima, nastaje konfuzija i nita
u tijelu ne funkcionira kako treba. Ugljikohidrati su bilii i ostali energetsko
sredstvo koje se niim ne moe zamjeniti..
Teorija nisko-ugljikohidratne dijete nastavljena je pojavom dr. Arthura
Agatstona koji je napisao knjigu pod naslovom The South Beach DieI
koja je preko noi postala bestseler te s prvog mjesta maknula Atkinsovu
knjigu Atkins for Life. Rije je o kardiologu iz Miamija koji je dobro shvatio
da mu se vie isplati napisati knjigu nego biti anoniman I svakodnevno
operirati. On se vratio na dobro nam znani glikemini indeks ugljikohidrata
za koji tvrdi da je presudan kada je u pitanju debljanje. Podjela na dobre i
loe ugljikohidrate je neto to smo ve vidjeli kod masti i kod kolesterola
i kao to je itateljstvu poznato, nita nam dobroga nije donijela. Preciznija
analiza njegove knjige pokazuje da je pomalo zavirivao u mediteransku
prehranu jer on preporuuje svjee voe, povre, krto meso, masline i
oraaste plodove.
U potrazi za arobnim sredstvima
Amerikanci troe milijarde dolara u borbi protiv pretilosti, ali za sada nema
naznaka da je stvarno nastupila revolucija u njihovu tanjuru. Grozniavo
se trae arobna sredstva kojih nema pa nema. U slobodan prostor
uskau tvorci nebuloznih dijeta kao to kod nas uskau novokomponirane
pjesme. Sve ovisi hoe li vas u svoju emisiju pozvati Oprah ili ne. Ako se
to ipak dogodi, onda ste sretnik jer ste preko noi postali vlasnik zlatnog
rudnika. to kae svemona Oprah to je za Amerikance zakon.
Glavni argument protivnika ugljikohidrata jest injenica da oni pobuuju
inzulin koji onda ini probleme u tijelu i uglavnom izaziva novu glad.
Teorija dakle polazi od te injenice, a zavrava loginim zakljukom da
treba smanjiti ugljikohidrate.
Primjerice, Atkinsova dijeta limitira ugljikohidrate na svega 20 g dnevno!
Nije potrebno spominjati da je to totalno suprotno preporukama koje
kau minimalno 130 g dnevno, a sportai pred natjecanje ak 500 g
ugljikohidrata dnevno.
15

Teorijska postavka takve dijete ide ovako smanjivanjem ugljikohidrata

troe se zalihe glikogena za produkciju energije i kada je proces gotov
oslobaa se voda i vi gubite teinu. Meutim, proces se ne moe
kontrolirati pa se poinju troiti i zalihe masnog tkiva, a kada se to dogaa
bez prisutnosti ugljikohidrata nastaju ketoni koji dolaskom u krv izazivaju
ketozu (isprovocirana ketoza). Bubrezi rade ubrzano i eliminiraju ketone
iz tijela, ali posljedica njihova djelovanja je gubitak apetita uz nagon za
povraanje i jaki umor. Premda e vam autori Atkinsove dijete priopiti
kako se radi o bezazlenoj ketozi, svaki e vam medicinski poetnik rei
da ketoza nije bezazlena. Naime, kada dulje vrijeme postoji, moe doi
do poremeaja metabolizma minerala u kostima i pojave osteoporoze. Na
kraju moemo zakljuiti da je Atkinsova dijeta uinkovita na kratke staze
odnosno do est mjeseci, a dugorono je identina svakoj malomasnoj
(reduktivnoj) dijeti. Takoer je zdravstveno sigurna samo kratkorono,
ali kod viestrukog ponavljanja (to mnogi ine) vjerojatno nije, to je
zasigurno vrlo individualno.

OVJEK BUDUNOSTI BIT E GOMILA SALA

Zato je masna hrana toliko atraktivna? Mlijeko bez masti je
vodenasto, sladoled bez masti je prazan, a peenje bez masnoa
je - suho! Jesu li masti ili ugljikohidrati najvei neprijatelji zdravlja?
Ne moemo promijeniti naslijeene gene, ali moemo uvjete okolia.
Rezultati najnovijih istraivanja sigurno e vas iznenaditi
Mravljenje uz junk food
Kad nam netko u prolazu dobaci bez ikakve zle namjere kako smo
se u posljednje vrijeme zaokruili, slegnemo ramenima i naglas
komentiramo - takva mi je genetska struktura. No, postavlja se pitanje
koliko je to ispravan odgovor? Je li bitka s vikom kilograma zapravo bitka
s vjetrenjaama?
Nakon to je napunio pedesetu, Martin Andrew iz Haddenhama, Engleska,
trao je svaki dan 16 km i svaki tjedan igrao cricket sve dok jednog lijepog
dana nije osjetio bol u leima, a hlae koje je volio postale su mu preuske.
Umjesto 80 kg to je dugo vremena bio njegov standard, zaradio je 92
kg, zbog ega se osjetio spor i trapav. Frustriran neuspjenom nisko
16

kalorinom dijetom u kojoj su masti bile zbrisane, odluio se za novu

vjeru, odnosno za revolucionarnu dijetu dr. Atkinsa gdje je bilo sve
dozvoljeno, osim to su ugljikohidrati bili svedeni sotonizirani tj svedeni
na minimum. Volim soan odrezak u umaku i volim borovnice s vrhnjem,
a to mi Atkinsova dijeta doputa - bilo je njegovo razmiljanje. Na ope
iznenaenje svojih prijatelja, za dva mjeseca izgubio je 13 kg pa je opet
poeo igrati cricket. Nitko nije bio sretniji od Martina.
Ova zavodljiva priica incirala je posebno u SAD-u desetak milijuna
ljudi sljedbenika Atkinsove dijete, ali prisutna je irom svijeta, odnosno
svugdje gdje su doprle njegove knjige. Je li mogue da je toliko pogrijeila
ocijelna medicina, stotine poznatih svjetskih klinika meu kojima i
Klinika Mayo, a da je ovaj doktor (koji je nesretnim sluajem preminuo
u travnju2003.) bio u pravu gurajui ljude u napast hamburgera, krmia,
kobasica, masnih sireva, dakle, u sve ono to bismo nazvali junk food?
Je li mogue da nisko ugljikohidratna odnosno visoko proteinska i visoko
masna hrana povoljnije djeluje na ljudsko zdravlje od obrnute situacije?
Je li mogue da je svakodnevni debeli sloj majoneze na kruhu s debelim
krikama masnog sira zdraviji od itnih pahuljica s jogurtom ili mlijekom?
Zar je mogue da se nekad (1973.) snimljeni lm Woodyja Allena pod
nazivom Spava, u kojem se on iz sna budi nakon 200 godina te
bezbrino uiva u masnim hamburgerima, kremastim kolaima I drugim
visoko kalorijskim delicijama bez ikakve opasnosti po zdravlje - obistinio?
Naravno, davni lm Woodyja Allena bio je ista fantazija, a dobro poznate
injenice o kobnom djelovanju zasienih masnih kiselina na stijenke
krvnih ila, koje su obilato zastupljene u masnoama animalnog podrijetla,
znanstveno su vericirane ve prije 30 godina.
Veliku zabunu izazvali su rezultati studija koje su objavljene u uglednom
znanstvenom asopisu New England Journal of Medicine, a koje
potvruju (barem za sada) postavke dr. Atkinsa. Drugim rijeima, osobe
na Atkinsovoj dijeti (visoko proteinska, visoko masna hrana) gube
vie tjelesnu masu u reimu mravljenja od skupine koja se koristila
konvencionalnom (malomasnom) prehranom. Prva studija na Sveuilitu
Pennsylvania dovrena je na uzorku od 63 mukarca i ene prosjene
teine 97 kg, od kojih je polovica bila na klasinom reimu, a druga
polovica na Atkinsovoj dijeti. Poslije tri mjeseca strogog reima u kojem
je sve bilo registrirano, Atkinsova skupina izgubila je 6,6 kg, a skupina na
konvencionalnoj (malomasnoj) dijeti izgubila je 2,6 kg. Ako vam je dakle
stalo samo do mravljenja pod svaku cijenu, ne iskljuujemo Atkinsovu
17

dijetu. Ali ako razmiljate to e biti s vaim krvnim ilama onda ete
postupiti sasvim drukije.
Nisu sve masnoe loe
Bez obzira vjerovali ovim istraivanjima ili ne, jasno proizlazi da nisu sve
masnoe loe, pa ak i onda kad je rije o onima ivotinjskog podrijetla.
Jer kako bi se onda mogla objasniti poznata injenica da Eskimi ive
gotovo potpuno na takvim masnoama? Istina, nismo vam rekli da se
radi iskljuivo o morskim ivotinjama koje koje obiluju omega-3 masnim
kiselinama. Posljednjih godina ima podosta strunjaka koji kau da je za
dramatinu debljinu u svijetu kriv sve zagaeniji okoli.. Naravno, oni kod
toga ne objanjavaju kako u tom istom zagaenom okoliu ive ljudi koji
apsolutno ne dobivaju na tjelesnoj teini? Odgovori, dakle, ne lee samo
u okoli.u ve prije svega u genetici. Naime, jednostavna jednadba po
kojoj kalorijski unos s jedne strane mora odgovarati kalorijskoj potronji s
druge strane, vie ne moe zadovoljiti sve potrebe suvremene znanosti.
Zapravo, tako je bilo sve do 1995. godine kad je zahvaljujui pionirskim
radovima molekularnog genetiara dr. Friedmana otkriven hormon leptin
koji topi masno tkivo, odnosno stimulira termogenezu. Iza tog otkria sve
ide drugim pravcem i sve se vie uzroci pretilosti trae na molekularnoj
razini. Nije sve tako jednostavno kako se u poetku inilo jer sada je
barem jasno da postoji cijeli orkestar hormona koji su povezani s centrima
za glad i sitost u hipotalamusu.
Danas znanstvenici kau da ak 70 posto pretilosti ima svoje korijene
u genetici, ali bez ikakve dvojbe geni nas ne ine pretilima! Oni samo
sputaju ili diu, kompjutorski reeno - set up organizma.
Zdravstvene vlasti ugroenih zemalja kao i oni koji stvaraju propise, izlueni
su nemogunou da problem pretilosti rijee. U tom kontekstu na pamet
padaju svakakve ideje koje se kasnije pokau kao sasvim luckaste.Tako
je britansko medicinsko udruenje predloilo posebnu taksu na visoko
masne namirnice, prvenstveno na kremaste kolae, dizano tijesto I neke
druge industrijske proizvode visokog sadraja masnoa. Drugi udar na
nezdravu prehranu pokuao je nainiti u Bostonu John Banzhaf. On je,
naime, pojedinano pisao najpoznatijim lancima brze hrane upozoravajui
ih kako njihova hrana koja se prodaje na ulici, u kioscima, postajama
autobusa... nikako nije zdrava te moe djelovati na mozak kao alkohol ili
heroin. Naravno, nitko ga nije posluao.

18

Zamjena mlijeka sokovima

I sad jedno zanimljivo pitanje zato toliko volimo masne namirnice? Zato
to smo moda kao dojene kroz majino mlijeko dobivali oko 4% masti?
Mnogi psiholozi kau da se ovjek lako navikava na odreeni tip i karakter
namirnice i da tu naviku nosi cijelog ivota. A masnoa upravo odreuje
karakter neke namirnice. Primjerice, peenje ne moe biti bez hruskave
korice i bez masnoe. Sladoled bez mlijene masti je prazan, a mlijeko
bez masti je vodenasto. Izbor nezdravih namirnica ili loe prehrambene
navike, dio su spektra utisaka iz rane mladosti.to je najee bilo na stolu,
tko je to jeo, kako je jeo - to se pamti. Pitam vas to bi bila okolada bez
mlijene masti? Gorka ploa bez due i slasti koja pali po grlu? Uostalom,
to mlijena mast znai za okoladu najbolje se vidi kad izvrite usporedbu
s nekim okoladnim desertom gdje se koristi imitacija.
Ako unesete samo 100 kcal dnevno vie, to e na kraju godine biti sedam
kg nove (nepoeljne) teine. Naalost, ljudi ne zbrajaju kalorije. Njemaka
studija iz 2001. godine koju je prezentirao pedijatar dr. Berthold Koletzko
pokazala je da dojenad hranjena najmanje est mjeseci na prsima ima 40
% manji rizik za pretilost u kasnijem ivotu. Dojenad hranjena umjetnim
mlijekom (formulom) ima znatno veu ansu za pretilost u poznim
godinama. I jo neto; to je sadraj proteina u formuli vii u odnosu na
majino mlijeko, vea je ansa da se pretilost pojavi kasnije. Suvremeni
urbani nain ivota kao i odlazak u samoposlugu donosi i druge nevolje.
Djeca zamjenjuju mlijeko sokovima i tako ne dobivaju dovoljno kalcija, a
im ovaj mineral nedostaje, raste koncentracija hormona kalcitrola u krvi
to znai nepovoljan utjecaj na mehanizam razlaganja masti. Posljedica
je pretilost djece.
Urbane EU debeljuce
Nakon 30 godina uzdravanja od masnih obroka I visoko-kalorijske
hrane, Europljani su postali sve deblji i deblji pa imamo situaciju da se
danas preko 50 posto odraslih graana EU klasicira kao pretilo ili, ak,
ekstremno pretilo za to bi se moglo rei da se vrtoglavo pribliavamo
amerikim trendovima. Ipak, najbolji indikator za alarmantnu situaciju s
kojom se susreu lijenici-pedijatri jest prava epidemija dijabetesa tipa II
kod djece. Zato je do toga dolo razlozi su vieslojni, ali sigurno je da
na ulazu imamo previe kalorija, a na izlazu premalo potronje. Sjedenje
uz PC, gledanje televizije, sjedenje u koli i totalna neaktivnost stvaraju
urbane debeljuce. Udio kalorija masti koji je na podruju EU krajem
19

1990. bio ak 40%, pao je na 36%, ali je ukupan unos kalorija dnevno
- porastao! ak su I tradicionalno zdravi trendovi u prehrani Francuza
poeli dobivati negativne tonove. Tako je nacionalni institut za medicinska
istraivanja (French National Institute of Medical Research) objavio da
je proporcionalan udio pretilih osoba porastao s 9,6% u 2000. na 11,3%
u 2003 g. S obzirom na kratko razdoblje od tri godine to je velik porast i
dobar indikator onoga to nam dolazi.
Daljinski
upravlja

DEBLJINA JE LAKA UDVOJE

Pretili ljudi imaju dvostruko vie kroninih zdravstvenih problema

u odnosu na osobe normalne teine pa ak i u odnosu na puae i
alkoholiare. Redukcija teine prije svega je golem business, a tek
potom i briga za zdravlje. Celulit je najstraniji enski problem i
ene e sasvim sigurno uiniti sve da ga se rijee..
Je li indeks tjelesne mase realno mjerilo?
Najnovija istraivanja RAND Instituta jasno pokazuju da pretili ljudi imaju
dvostruko vie kroninih zdravstvenih problema u odnosu na osobe
normalne teine pa ak i na puae i alkoholiare. Znanstveno istraivanje
objavljeno u British Journal of Public Health, obuhvatilo je 9585 osoba
i pokazalo je da 59% odraslih Amerikanaca imaju indeks tjelesne mase
(BMI - Body mass index) iznad 25, dakle, da imaju preveliku teinu. No,
utvreno je takoer da osobe s BMI iznad 30 obolijevaju 200 % vie
od raznih kroninih bolesti u odnosu na osobe s normalnom teinom. A
ekstremno debeli ljudi imaju ak 600% vie zdravstvenih problema.
BMI je dobro poznata metoda utvrivanja tjelesnog statusa na temelju
odnosa visine i teine, koji se posebno izraunava za mukarce i za ene.
Metoda je vrlo uobiajena u svijetu i kada se mrade studije na velikom
uzorku uvijek se zakljuci donose upravo uzimajui u obzir BMI. Ovaj
indeks ima tri kategorije za svrstavanje:
. normalna tjelesna te.ina (BMI 18,5 - 24,9)
. pretjerana tjelesna te.ina (BMI 25 - 29,9)
. pretilost (BMI iznad 30)
Podatak o vaem BMI-u slui kao prilino realan indikator ukupnog
tjelesnog masnog tkiva, a viak masnog tkiva se potom dovodi u direktnu
vezu s nekim bolestima suvremene civilizacije. No, naravno BMI ima svoja
ogranienja koja treba uvaavati. Primjerice, kada se radi o sportaima,
20

osobito body builderima koji podiu miinu masu iznad standarda, moe
doi do pretjerivanja, a kod starijih osoba i bolesnika koji gube miinu
masu moe doi do podcjenjivanja. Kod istraivanja zdravstvenog statusa
neke osobe uz koritenje BMI-a nabrojani su i faktori rizika kao to su
visoki tlak, visoki trigliceridi, visoki eer, nasljedna osnova, neaktivnost i
puenje. Ovisno o BMI-u dobivate i broj pojedinih rizika; .to je brojka BMIa vea, vei je i broj rizika. A BMI se dobiva tako da se teina u kg podijeli
s visinom izraenom u centimetrima.
Ako se pogleda godinje izvjee CDC-a (Behavioral Risk Factor
Surveillance System) koje se izvodi na temelju telefonskog intervjua
velikog broja pretplatnika zakljuak je - Amerika je sve tea i tea est od
deset Amerikanaca su pretili s tim da se od 1980.godine stanje pogoralo
100% unato svim poduzetim mjerama.
Problemom se bave nutricionisti, lijenici, psiholozi, genetiari, a i poznata
TV emisija Oprah uz napomenu da je voditeljica i sama nekoliko puta
prola tu golgotu. Na podruju SAD-a postoji jako udruenje pretilih
mukaraca i ena koji se ak meusobno ene jer se meusobno dobro
razumiju. Debljina je laka udvoje! Dr. Jim Hill sa Sveuilita u dravi
Kolorado, posebno prati one koji su uspjeno izvrili redukciju tjelesne
teine i naravno postignutu teinu zadrali. Njegova baza podataka je
dragocjena jer se jedino tako mogu pratiti problemi onih koji su proli
golgotu redukcije. Najpoznatiji njegov primjer je brani par Karen Brown i
Robert Romaniello; ona je izgubila 35, a on 30 kg. Jedina sredstva su bila
odricanje od jela i mukotrpni trening. Sada kad se osjeaju fantastino,
trude se viak kilograma skinuti i sinu koji je takoer pretjerao. Doktor Hill
kae da je to jedna od najboljih metoda jer se angairate i psihiki i ziki
i spremni ste na rtve tj. ne oekujete uda od raznih preparata za
mravljenje.
Ako ima novac, nemoj obilato jesti
Zanimljivo je opseno istraivanje provedeno na raun federalnih vlasti
SAD-a iz kojega proizlazi (a to je i preporuka) - malomasna, visoko
ugljikohidratna hrana (povre, voe,riba) to bi otprilike odgovaralo naoj
mediteranskoj prehrani naravno uz odgovarajui trening. Problem je u
tome to je golema ponuda amerikih samoposluga svugdje ista pa i onaj
tko bira namirnice vrti se zapravo u istom krugu. Izgleda da ima neto u
psihologiji odnosno u potro.akom mentalnom sklopu - ako ima dovoljno
novca, mora se obilato hraniti ili jo preciznije svaki as mora neto
21

imati u ustima. Taj trend pogaa osobito djecu kolskog uzrasta jer djeca
moraju imati sve to poele i tu se najee pretjeruje.
Jednom naviknuta na slatko, djeca uvijek trae slatko. Posljedica je
neprestana glad koja postupno trai nove obroke. Zadnjih 20 godina broj
pretile djece se udvostruio, a trend porasta se i dalje nezadrivo iri.
Lijenici u ordinacijama jasno vide odgovarajue posljedice; u toku je
rapidan porast dijabetiara tipa 2. Postoje i sljedbenici ideje t but fat,
koji negiraju sve napore oko mravljenja, a glavni adut njihovog idejnog
voe McAfeea jest da stotine studija o dijetama nisu donijele nita ovoga.
On propovijeda sljedee; ako moete jesti cijeli dan, zato ne biste imali
200 kg?

celulita kumuje sjedenje pred TV-om, to izaziva slabu cirkulaciju, zatim

nepravilna prehrana i dehidracija, puenje i alkohol. Plazma i limfa koji
dolaze iz komprimiranih i oslabjelih kapilara, akumuliraju se i stagniraju,
stvaraju se vakuole koje prorastu masnim stanicama. Vrijeme ini svoje i
eto celulita! Zapravo, postoje tri teorije o uzrocima pojave celulita:
. hormonalni poremeaj (viak estrogena)
. nedostatak kretanja i stagniranje
limfne cirkulacije
. loa i nebalansirana prehrana
(intoksikacija)

Treba shvatiti da je mravljenje odnosno redukcija teine je prije svega

golemi business. Budui da ima na stotine preparata koji doslovce
tope salo za mjesec dana, potrebno je samo odluiti se za jedan i
gotovo. Naravno, kada se zadnje kapsule konzumiraju u pravilu nastupa
duboko razoarenje i frustracija. Kilogrami se lako dobivaju, ali teko
skidaju! Ako postoji golgota, onda je to redukcija teine. Drugim rijeima,
osobe koje nastoje smraviti brzim dijetama, bore se protiv povratnog
mehanizma koji postaje sve jai to osoba izgubi vie kilograma, te dijeta
zavrava neuspjehom ili ak dobivanjem na teini

Pouzdano se zna da estrogen omekava vezivno tkivo i da se prvi celulit

javlja odmah nakon poroda. Prema tome, viak estrogena bio bi prirodan
pokreta nastanka celulita, ali poznato je takoer da slaba limfatina
cirkulacija doprinosi celulitu. Izvjesno je da se radi o nekoliko uzroka koji
djeluju simultano. Utoliko je tee boriti se protiv tog problema. Cirkulacija
limfe u tijelu direktno je ovisna o kretanju. Grudaste naslage masnog tkiva
koje potpuno deformiraju bokove I stranjicu javljaju se kod svih ena u
jednom periodu ivota pa ak i kod ena koje paze na svoj izgled i tjelesnu
teinu. Koa postaje deblja kao naranina kora, nakupljaju se potkone
grudice sala i stvari napreduju - svake godine po malo.

Najstraniji enski problem

Kako se osloboditi celulita?

Najea komponenta svakog od preparata za redukciju tjelesne teine

je dobro nam znani kofein ili da budem precizniji guaranin - njegov roak
puno jaeg uinka (2,5-3 puta) iz paste guarane. Za razliku od standardnog
kofeina iz kave, guaranin se sporo apsorbira i dulje djeluje. Upravo zbog
toga pastu guaranu koriste sportai. Svi jednako tvrde da kofein stimulira
termogenezu odnosno da ubrzava topljenje masnog tkiva. Termogeneza
je proces stvaranja tjelesne topline, a ako se taj proces ubrzava, troi
se vie kalorija. to pe bolje grije - vie troi! Celulit je, prema rijeima
novinara iz US Today, najstraniji enski problem i one e uiniti sve
da se naranine kore rijee. Ako nakon jutarnjeg kupanja pogled u zrcalo
zastrauje, onda je to zbog celulita, ako pred godinji odmor ena ima
paranoju od kupaeg kostima onda je to zbog celulita! Te se injenice,
naravno, komercijalno obilato koriste.

Celulit se javlja zbog velikog broja masnih stanica adipocita koje se

zadravaju u depovima vezivnog tkiva. to je manje tjelesne aktivnosti,
to je vie adipocita ispod povrine koe, a vremenom nastaje prava kora
od narane. Onaj tko olako misli da je celulit masno tkivo koje se vjebom
lako skida, ljuto se vara jer to nisu obine naslage. Naime, zbog slabe
cirkulacije krvi u tom sloju koe, masne naslage su vrlo tvrdokorne.

Uzroci ove pojave nikad nisu jednoznani, ve u pravilu imaju svoje

podrijetlo u genetici i hormonalnim poremeajima s tim da nastanku

Zbog takvih znaajki, najvei dio preparata za smanjivanje naslaga

celulita bazira se upravo na pojaavanju cirkulacije. No, zajedniko je da
sve metode djeluju sporo pa treba mnogo strpljenja i upornosti. Dok je
tanki sloj potkonog masnog tkiva normalna zatita miia, tetiva i ivaca
od hladnoe, pritiska ili udara, celulit je isti viak koji u organizmu nema
nikakvu funkciju. Celulit je vrsta masnog sloja koji se stvara u potkonom
vezivnom tkivu samo na odreenim mjestima, a koji ovisi o tjelesnoj teini,
nasljeu i utjecaju okolia. Dok je kod ena celulit lociran na bedrima i
stranjici, kod mukaraca je obino na vratu i trbuhu.

22

23

Mnogi misle da je celulit direktno vezan uz debljinu i da se redukcijom

teine automatski gubi, ali to uope ne mora biti tako. Naime, ima ena
koje su sjajno skinule tjelesnu teinu, ali je celulit ostao ili ima mravih
ena koje pate zbog celulita. Stil ivota i nain prehrane imaju utjecaja
kod nastanka celulita, najvei problem su toksine tvari I masnoe koje
se stvaraju metabolizmom u tijelu. Zbog razliitih uvjeta u kojima nastaje,
postoje i razliiti tipovi celulita. Primjerice, plesaice i trkaice imaju tvrdi
celulit koji je zbog visoke koncentracije stanica osobito ilav i predstavlja
gotovo nepremostivu prepreku. Mekani celulit se esto via na plaama
u obliku naslaga koje se kod hoda tresu te zahvaaju vee dijelove
tijela. Zanimljivo je da je, za razliku od obinog masnog potkonog tkiva,
celulit vie osjetljiv na dodir i promjenu temperature. Smatra se da pored
hormonskih turbulencija kojima ene podlijeu ve od ranog puberteta,
veliku ulogu u nastanku celulita ima nasljee i nedovoljno uzimanje vode,
dakle kronina dehidracija. Sretna okolnost za mukarce je to masne
stanice u koi lee dublje nego kod ena.
Svaki dobar poznavatelj problema e rei da kod celulita kao i kod debljine
nema arobnog tapia i nema univerzalnog i radikalno uinkovitog
sredstva. Ali zato postoje temeljna pravila ponaanja koja mogu znaajno
pomoi, a to su: konzumiranje malomasne hrane, veih koliina vode,
intenzivno vjebanje najmanje tri puta tjedno, strojna masaa.. Pouzdano
je utvreno da runa masaa poboljava cirkulaciju u koi za 60%, a
strojna masaa za 200%. No, kod toga treba znati da takva intenzivna
masaa koja zapravo dovodi do lagane upale koe, samo privremeno
skuplja tkivo te umanjuje utisak naranine kore. Povoljan uinak traje oko
8 dana.
Detoksikacija organizma
Bez obzira kome se obratili zbog celulita, ne oekujte uda jer uda se
ne dogaaju! Ali, sretna kombinacija zdrave (mediteranske) prehrane,
odgovarajuih vjebi i masae moe u velikoj mjeri pomoi. Poeti s
preventivom pred godinji odmor, samo je slatka iluzija koja se rasprsne
kao mjehur od sapunice. Detoksikacija organizma je dobar poetak za
bitku protiv celulita, a to znai mnogo svjeeg voa i povra, vee koliine
vonih sokova i cjelovitih itarica. To istovremeno znai izostavljanje
kave, cigareta, alkoholnih pia, sode, soli, eera i otrih zaina. Trebalo
bi konzumirati malomasnu hranu bogatu vlaknastom strukturom i
kompleksnim ugljikohidratima.

24

Hrana bez svinjetine i govedine podrazumijeva manje masti animalnog

podrijetla i manje toksina, a uzimanje velike koliine izvorske vode
znai ispiranje tih toksina. Redovna masaa uvruje tkivo, skuplja
kou te bitno popravlja cirkulaciju krvi. Masaa a moe biti i s runikom.
Ako se to radi svaki put pred tuiranje, a zatim tuira s maksimalno
vruom vodom, rezultati moraju postati evidentni. Naalost, veina
ljudi e ziku aktivnost, radije zamijeniti s tabletama koje e djelovati
kao akceleratori metabolizma. Takav tretman naalost moe imati i
nepoeljne posljedice.

MRAVLJENJE GLADOVANJEM
Gladovanje zbog religijskih ili drugih razloga mona je tehnika koja
podjednako moe biti korisna ali i tetna jer moe dovesti na sam
rub ivota. Gladovanje doslovce znai smrt brojnih stanica. Neki
ljudi gladuju iz protesta, a neki tek toliko da se oiste od toksina.
No, malo ljudi zna gladovati, a da pritom ne nanesu tetu svome
zdravlju
Akutni decit hranjivih tvari
ienje tijela gladovanjem vie je elja, a manje stvarnost; zajedno
s toksinima iz organizma izlaze minerali i druge korisne tvari. Oni koji
propagiraju ienje krvi gladovanjem, ne znaju da gladovanje znai smrt
brojnih stanica, a s njima se gube vitamini, minerali i dragocjeni proteini.
Budui da nove hranjive tvari ne dolaze, nastaje akutni decit koji apsolutno
teti organizmu. Produhovljenost uma koju mnogi pripisuju gladovanju,
posljedica je smanjenog protoka krvi kroz mozak i usporavanja procesa
razmiljanja. Gubitak soli izaziva pad tlaka, slabiju ivanu provodljivost
itd. Tijelo ne zna zbog kojih se razloga gladovanje dogaa, ali zna da
nema - opskrbe hranjivim tvarima.
Kad kupite lijek u ljekarni, u pakiranju ete nai naputak kako se koristi,
kakve su interakcije i koje su posljedice krivog uzimanja. Kad nabavite
kakav program mravljenja, dobit ete gotove jelovnike, pomona sredstva
i sve ostalo to vam u paketu treba ukljuujui I konzultacije s lijenikom.
Meutim, kad sami krenete gladovati kod kue, i ako ste uz to prijeki po
naravi pa ne razmiljate o posljedicama, tada neete imati nita osim
silnih problema, a istodobno ete i uvelike nepotrebno riskirati.
25

Postavljaju se pitanja koliko dugo gladovati, kako brzo, to uzimati, a to

ne, smije li se tijekom gladovanja vjebati, to se sve moe dogoditi..ali.
itav je niz pitanja uglavnom ostaju bez odgovora. Zanimljivo je sljedee;
u ivotu smo toliko truda utroili na odluke o tome to treba jesti, a to
ne, kako pripremiti jela, koliko i kako jesti, a sad kad zapravo sami sebi
postavljamo granicu STOP JELU, tada - ne znamo nita! U takvoj situaciji
ovjek dolazi u sudar s vlastitim neznanjem, a iskustvo pokazuje da se
upravo na tom mjestu prave katastrofalne pogreke. Naime, javljaju se
savjetnici koji pojma nemaju, ali im upornosti ne manjka. Oni nabacuju
ideje kako treba gladovati, ali sami pritom nee iskuati iste te metode.
Jasno, ti ljudi nisu svjesni opasnosti svog savjetovanja, jer se, u pravilu,
kad neto krene po zlu, oni povuku.
Istina o gladovanju

kao nona mora itd. Zapravo, vi ste stavili tijelo u stresno stanje ili,
kompjutorskom terminologijom, u safe mode, u kojem rade samo
najvanije i najnunije tjelesne funkcije. Tijelo trpi, die na krge ili nasilno
usporava rad. Ono vam jasno alje poruku da ste vi glavni krivac za novo
stanje!
Znate li zato kaem da nema mjesta euforiji? Nije problem u odlasku
kilograma, ve u pojaavanju apetita. Tijekom gladovanja prisilili ste
tijelo da topi rezerve masnog tkiva i ono zduno odrauje tu kemijsku
transformaciju, ali kao nusproizvod su osloboeni ketoni koji se lako mogu
prepoznati po loem zadahu iz usta. Ako to potraje dulje, nastaje stanje
ketoze koje karakteriziraju letargija, znojenje, glavobolja I malaksalost.
Ono se moe sanirati i malom koliinom dodanih ugljikohidrata, primjerice,
aom gustog vonog soka.

Zanimljivo je zbog ega sve ljudi gladuju; djelomina ili totalna apstinencija
od jela i pia nastaje kao potreba za povremenim ienjem organizma
od zagaene hrane i zraka, od junk fooda, lijekova i kontaminirane vode.
Drugi, pak, gladuju iz protesta kako bi na sebe skrenuli pozornost javnosti,
a najvei broj gladuje jer je to najjednostavnija i najjeftinija metoda
mravljenja. Pod utjecajem modnih asopisa, mlade djevojke gladuju jer
ne ele postati debele. Povei njihov broj na taj nain prelazi u anoreksiju
i zavrava na bolnikom lijeenju. Oko gladovanja postoje kontroverze;
jedni misle da je to dobra tehnika mravljenja, a drugi da je nepotrebna
tortura! Osobno drim da je to opasna metoda mravljenja.

Visokoproteinska dijeta dr. Atkinsa ciljano provocira ketozu . Rije je o

smiljenu otapanju masnog tkiva bez obzira na posljedice. No, prazan
eludac uz to provocira i naglo luenje hormona grelina koji u mozak
stalno alje impulse jo hrane. Nekoliko dana nakon poetka gladovanja
va metabolizam usporava prosjeno oko 20%, to medicinska znanost
prepoznaje kao mehanizam preivljavanja. Sve u svemu, nastaje dobro
znana apstinencijska kriza pa je samo pitanje tko to moe izdrati, a tko
ne.

Jedno je svjesno gladovanje zbog vjerskih pobuda, a sasvim drugo

gladovanje u svrhu mravljenja. Oba su korisna, ali na drugi nain
- za predebelu osobu gladovanje moe znaiti spaavanje ivota ili
sprjeavanje teih zdravstvenih posljedica. Jasno, gladovanje moe
biti kontraindicirano kad je rije o nekim bolesnim stanjima ili skrivenim
manama koje e se manifestirati u vidljivom obliku tek kad se tijelo stavi na
veliko iskuenje. Gladovanje za stariju osobu ili osobu s dijabetesom moe
biti opasno. Postoji prirunik o odvikavanju od puenja i on predstavlja
veliku pomo ovisnicima koji se ne mogu sami osloboditi dima cigarete.
Ali, nema prirunika za gladovanje!
Otro gladovanje moe vam donijeti gubitak tjelesne teine od pola
kilograma dnevno, ali nikako nema mjesta euforiji jer na pomolu je niz
obrambenih mehanizama iz tjelesnih arsenala. Primjerice, tijelo ne voli
to to radite, ono se buni, uzvraa udarac, pa se pojaana glad javlja

Tijelo se isti, ispire, prazni, a posljedice se mogu uoiti i na psihikom

stanju, jer se osim gladi javljaju umor, glavobolja, dekoncentracija I
konfuzija. No, za utjehu, moda ima i pozitivnih stvari. Usporavanjem
metabolizma uzeta se hrana bolje koristi, duhovno se osjeate ii i
poinjete primjeivati da ste bili nerazumni. Ukratko, lake se die, no
stvar ni izdaleka nije gotova. Problemi zapravo tek poinju: gladovanje
znai radikalno rezanje dobro ustaljenih navika u izboru i pripremi jela
i sad se to vraa kao bumerang - uzimate li istu koliinu hrane nakon
gladovanja kao i prije toga, morate poveati ziku aktivnost da nekako
zadrite ravnoteu, to mnogima jako teko pada. Gladovanje u najotrijem
obliku ostavlja tijelo potpuno bez energije I temeljnih hranjivih tvari, a
tada se troi ista supstanca, odnosno miino tkivo, to nije ni poeljno
ni zdravo..Krajnje je alosno da moete ak manje jesti i vie vjebati
nego prije, a da se ipak i dalje debljate, to neke doslovce izluuje. to
to znai? To znai da, nastavite li ivjeti na isti nain kao prije gladovanja,

26

27

Problemi tek poinju

moete ak postati deblji nego to ste bili! Ako tijekom gladovanja stalno
razmiljate (i govorite) da ete nakon golgote sve nadoknaditi, onda od
svega - nita, pa se moe rei da ste uzalud gubili vrijeme i muili tijelo.
Pravilno provedeno gladovanje moe vam donijeti kakvu-takvu kontrolu
nad poludjelim apetitom, moe vas produhoviti utoliko da uvidite svoje
slabosti i moe vas uiniti toliko jakim da odmah po isteku zadnje minute
posta ne otrite odmah do hladnjaka. A moglo bi se dogoditi da nakon
kraja posta uope ne budete gladni, iako ste svjesni da elja za hranom
itekako postoji, odnosno, moglo bi se dogoditi da nauite razlikovati ziku
glad od elje za hranom. To je saznanje nuno potrebno kako biste mogli
privest kraju bilo kakav smisleni reim redukcije tjelesne teine.
Kako gladovati prvi put
Ako ste totalni poetnik, a elite gladovati, morate biti posve svjesni u to
se uputate, morate znati da nije nimalo lako. Psihologija je sljedea - ako
uspijete, bit e to vaa velika osobna pobjeda i motiv za daljnje uspjehe,
no ako odustanete, svaki e vam cilj u ivotu izgledati nedostian! Stoga,
dobro izmjerite snage i krenite sa sedmodnevnim postom i to nikako ne
vie od jednom godinje.
Postoji vie stupnjeva gladovanja, a najgori je preivjeti - na kruhu i vodi.
Osobno mislim da to nije nuno jer danas postoje i znaajna pomona
sredstva koja olakavaju preivljavanje. To su ponajprije kuhani bjelanjak
jajeta, kuhano povre, voe, crni prepeenac, izvorska voda, 500 mg
vitamina C, tablete omega-3 masnih kiselina, tablete alf-lipoine kiseline
i piknogenol. to se tie zike aktivnosti, nitko od vas ne oekuje da se
prijavite na maraton, ali da moete otrati nekoliko puta oko vae zgrade to je sigurno! Moete trati uz i niz stube, a moete i plivati u bazenu, rijeci,
jezeru ili moru. Pomoi e i neka od postoje ih sprava za vjebanje. Kako
vam je poznato, masno se tkivo troi u miiima, a ako oni ne rade, nema
topljenja masnoa. Nee masaa pomaknuti slojeve sala, ve naporan
trening!
Tko je poloio prijemni ispit sedmodnevnog gladovanja u svrhu mravljenja,
i to mu je donijelo pozitivne rezultate, moe probati i dvostruko tei 14dnevni reim koji izaziva pravi stres organizma i dobar je samo za potpuno
zdrave, mlae osobe. Pritom treba naglasiti da je reakcija organizma vrlo
individualna - kod nekoga sve moe proi glatko I bez veih iskuenja, a
kod drugoga brzo dolazi do ozbiljnijih problema.

28

Gladovanje ili kontrola kalorija?

U najnovijem izvjeu objavljenom u travanjskom on-line izdanju
Proceedings of National Academy of Sciences, pokusi su pokazali da
redukcija dnevnih kalorija za 40 %, to je jednako umjerenom reimu
gladovanja, moe imati pozitivne uinke vidljive u rapidnom gubitku teine,
pod uvjetom da se takav reim zadri dovoljno dugo. Voa istraivakog
tima, dr. Mark Mattison iz Nacionalnog instituta za starenje, kae da
stara metoda izgladnjivanja u modernom izdanju predstavlja vrijedan
instrument u prevenciji debljine. No, za amerike uvjete ostaje problem
psiholoke naravi. Tko e, naime, ljudima objasniti da uz silno obilje hrane
treba gladovati?
Izbjegavanje (preskakanje) obroka druga je metoda koju mnogi lijenici
smatraju tetnom uz objanjenje da se u iduem obroku unos kalorija
namiri pa ak i premai. No, istraivai iz skupine dr. Mattisona misle da
izbjegavanje obroka i nije tako loe kako izgleda na prvi pogled. Opseni
pokusi iznjedrili su i drugu zanimljivost - mievi koji su svaki drugi dan
gladovali ivjeli su due u odnosu na skupinu koja se hranila standardnom
prehranom. Kako to objasniti? Miljenja smo da gladovanje izaziva stres
stanica i u nastojanju da preive, one postaju aktivnije. To je slino kao to
trening izaziva stres miinih stanica i one hipertroraju, pa ovjek tako
stjee veu miinu masu, odnosno veu snagu, kae dr. Mattison.
Ono to moda treba istaknuti jest da su mievi na 40% redukciji kalorija
u pokusu izgubili skoro 50 % prvobitne teine, za razliku od kontrolne
skupine. Ba zbog navedenih injenica, nutricionisti u zadnje doba
preporuuju da se povea broj obroka, ali bitno smanji njihova koliina.
No, najzanimljiviji dio pokusa jest da su mievi koji su bili na restrikciji
due vrijeme pokazali otpornost na oteenje modanih stanica. I evo
odmah najmanje tri razloga za gladovanje: gubitak teine, produenje
ivota i prevencija Alzheimerove bolesti.
Gladovanje - operacija bez skalpela
U svojoj poznatoj knjizi Post i jedenje autor Joel Fuhrman spominje
iskustva brojnih europskih klinika koje ve desetljeima koriste gladovanje
kao uinkovitu mjeru za detoksikaciju i ozdravljenje organizma. No,
njegovo gladovanje ne treba shvati doslovno, ve selektivno; gladovanje
moe znaiti uzdravanje od crvenog mesa, masnih namirnica, visoko
kalorinih namirnica, kolaa i slatkia...Dakle, gladovanje po njemu ne
29

znai da organizam trpi, ve naprotiv, organizam ima svega dovoljno, ali

niega nema u suviku! Neki su dijabetiari na dijeti koja zapravo znai
selektivno gladovanje, a oni koji ele smraviti zapravo se najee slue
metodom gladovanja.
Kod toga, jasno, odmah treba naglasiti da totalna apstinencija od hrane
nije ni dobra ni zdrava, to se lijepo moe vidjeti na primjeru mladih
anorektiarki koje esto zavre u bolnici na prisilnoj prehrani sondom jer
toliko oslabe da vie ne mogu hodati. Rezanje kalorija pomae kau
najnovija znanstvena istraivanja nedavno objavljena u Proceedings of
National Academy of Sciences, Ona su denitivno pokazala da rezanje
kalorija u svakodnevnoj prehrani, dugorono gledano moe pomoi
organizmu da lake prebrodi stresne situacije, da povea senzitivitet
na inzulin i, to je najvanije, da produlji ivot. Kao indikator za ovakve
zakljuke posluila su laboratorijska istraivanja koja su se sastojala od
pokusa s dvije velike skupine mieva - jedna je dobivala hranu po elji,
a druga isto to, ali svaki drugi dan. Rezultati druge skupine bili su slini
ili gotovo identini onima koji se dobivaju kod ljudi kod kojih se normalan
dnevni kalorijski unos skrati za 40% ili preciznije, ako ste konzumirali
prosjeno 3500 kcal, sad konzumirate 1400 kcal manje, dakle 2100 kcal
dnevno. Neete zapravo, biti gladni, samo e vam obroci biti tanji na
to se moete naviknuti.
Sad je u tijeku slian pokus na ljudima, iji se rezultati u znanstvenom svijetu
oekuju s velikom pozorno u. Protokol pokusa bio bi otprilike ovakav;
jedete normalno koliinski i kalorijski, a nakon svaka 4 sata uslijedio bi
post od 20 sati! Dr. Mark Matson, ef projekta na Nacionalnom institutu za
starenje (National Institute on Aging) vjeruje da takvo eskiviranje obroka
apsolutno nee nakoditi organizmu, jer e sve hranjive tvari organizam
dobiti, ali u zakanjenju. Ako se temeljem toga izvede da biste tri dana
mjeseno proveli u postu, na duge bi vam staze to donijelo neprocjenjive
koristi za zdravlje; kontrolu teine i inzulina, dobru memoriju, bre
zarastanje ozljeda i dulji ivot. Temeljem znanstvenih je dokaza izveden
zakljuak da tri dana posta mjeseno izvrsno oslobaa tijelo toksina, a pet
dana mjeseno nevjerojatno pomae zacjeljivanju ozljeda, normaliziranju
kolesterola u krvi i obnavljanju obrambenih snaga.

akumuliranja otrova u stanicama pa vremenom nastaje samootrovanje.

Tome u velikoj mjeri doprinosi decitarna (neuredna) prehrana u kojoj
nedostaju vane hranjive i zatitne tvari, sjedei stil ivota (sjedenje u
autu, uz TV i raunalo) koji za posljedicu nosi zaep, te na kraju puenje,
onda se proces samootrovanja znaajno ubrzava. Rezultat toga je
degeneracija, naglo starenje stanica i njihovo umiranje. Ako se to dogaa
na razini stanica, jasno je da e postupno slabiti funkcije tkiva i organa
ije su stanice zahvaene procesom (slabiji vid, slabija memorija, gubitak
snage itd).
Zato je to vano? Tijelo stari iznutra, premda izvana izgleda da je sve
u redu! I sada dolazimo do najvanijeg zakljuka zbog kojeg ima dosta
zabluda; ne ravna se starenje po kalendaru, ve po zdravlju stanica!
Kronino zadravanje toksina u organizmu stvara pogubno okruenje
koje se esto odraava kao glavobolja nepoznatog uzroka, proljev pa ak
i depresija. to takvo stanje dulje traje, problemi su vei. Gladovanjeto
negativno okruenje prekida i nudi organizmu brzo obnavljanje, a pokusima
je utvreno da se ba u vrijeme posta mokraom oslobaa i desetak
puta vie toksinih raspadajnih nuzprodukata! Zapravo, gladovanje daje
organizmu vaan predah! No, valja spomenuti da post i tedi energiju.
Naime, kako je poznato, tijekom vakanja, probave, asimilacije i eliminacije
troi se i do 10% tjelesnih zaliha energije. Sasvim je jasno da organizam
tu uteenu energiju moe usmjeriti u pravcu obnove obrambenog
sustava ili rasta. One druge, sitnije koristi od gladovanja ne bi trebalo ni
spominjati; ako nema hrane u elucu, ne lue se probavni enzimi i tede
lijezde koje ih lue, a prije svega se odmara guteraa. Ako nema
inzulina, nema taloenja sala, a ako nema masnoe i kolesterola u krvi,
nema talolenja plakova u krvnim ilama.
Kad netko kae da gladuje, to kod nas ima negativan prizvuk, no
objektivno govorei, ako postoji kalorijsko (kontrolirano) gladovanje
s odreenom svrhom kao to je, primjerice, lijeenje nekih bolesti ili
skidanje vika tjelesne teine, to je poeljna metoda.
Kratki post vie puta godinje

Ako imate neurednu stolicu i pijete malo tekuine, ako se vae stanice
sporo oslobaaju toksina koji nastaje tijekom metabolizma, tada dolazi do

Po svim medicinskim pokazateljima, gladovanje je znaajan okida

za proces ienja organizma i bolju oksidaciju stanica. Dakle, kratki
post preporuljiv je nekoliko puta na godinu.
Mnogi suvremeni lijenici vjeruju da preventivno gladovanje smanjuje
rizik od mnogih kroninih bolesti (visok tlak, visok kolesterol i trigliceridi,

30

31

Kobno samootrovanje

kardiovaskularne bolesti, migrena, glaukom, Kronova bolest, psorijaza

itd). Obilje ne donosi zdravlje, to se najbolje vidi na primjeru Amerike.
Evo jo jednog pokusa koji to dokazuje; skupinama mieva od kojih je
prva dobivala svakodnevnu hranu po elji, a druga samo svaki drugi dan,
nakon pet mjeseci je apliciran neurotoksin koji zasigurno oteuje stanice
mozga i izaziva bolest slinu Alzheimeru kod ljudi. Skupina koja je bila na
postu imala je znaajno manja oteenja od kontrolne skupine mieva.
No, iznad svega su zanimljivi rezultati istraivanja utjecaja gladovanja na
status psihijatrijskih bolesnika na moskovskom Psihijatrijskom institutu.
Kod pacijenata s neurozama i kod shizofrenih bolesnika u ak je 70%
sluajeva dolo je do osjetnog poboljanja. Prof. dr. Nikolajev, rukovoditelj
projekta, objasnio je da gladovanje daje cijelom ivanom sustavu priliku
da se odmori i oslobodi otrova, tj. toksinog otpada metabolizma, a takav
je podui odmor prijeko potreban da se bolesno stanje smiri. Nikolajev je
dodao da gladovanje nije nita drugo doli interna operacija bez skalpela.
Ako ste zbog gladovanja ivani, nemojte koristiti vakalice jer izazivaju
luenje eluanih sokova, a budui da nema vrste hrane, ti isti probavni
sokovi mogu otetiti njenu eluanu sluznicu.
Takoer treba izbjegavati paprene bombone jer i oni stimuliraju luenje
probavnih sokova, kao i tvrde, drops bombone. Pretpostavka da za
vrijeme gladovanja treba mirovati ili ak spavati, potpuno je kriva. Treba,
naime, nastaviti s istim aktivnostima kao i prije akcije ienja organizma.
Dapae, preporuuje se to vie kretanja u obliku etnji. I oko toga to
od prehrambenih dodataka treba uzimati za vrijeme gladovanja, oduvijek
postoje dvije struje; jedna koja tvrdoglavo kae -nita, te druga koja
preporuuje uzimanje nekoliko dodataka. Sigurno je da su antioksidansi
potrebni i korisni. Zatim umei magnezij odmah nakon ustajanja, a kroz
dan umei C vitamin.
I na kraju upozorenje: razumljivo je da se gladovanje ne preporuuje djeci
i trudnicama ili, ako je to ve prijeko potrebno, onda svakako pod strogim
nadzorom lijenika.
Gladujte uz prirodne vone sokove
Od brojnih metoda gladovanja koje preporuuju, kako klinike za mravljenje,
tako i brojni proizvoai raznih formula, najbolje je gladovanje uz sokove.
Kod toga, jasno, treba koristiti prirodne sokove dobivene 100 % od vonih
plodova. Ostaje da takve (skupe) sokove nabavite, ali postoji i mogunost
32

da prirodne sokove napravite sami pomou sokovnika!

Zatim slijedi gladovanje obinom vodom, to je punih 75 godina bila
preporuka kako slubene medicine tako i nekih pojedinaca, diskreditirano
je jer se pokazalo da zbog razlike u osmotskim tlakovima dosta toksina
zaostaje u krvnoj struji, a organizam toliko oslabi da konano zavri u
krevetu. Za raziliku od vode sokovi osim vode u sebi sadre i dovoljnu
koliinu kljunih vitamina, osobito vitamina C. Voni i povrtni sokovi,
alkalne biljne juhe i biljni ajevi, omoguit e zadovoljavanje osjetilnih
tjeleaca u ustima, ali i unos minimalnih koliina raznih zatitnih tvari.
Svjee pripremljeni sokovi koji dnevno donose neophodnih 400-500
kcal brzo prodiru u krv i otplavljuju sav otpadni materijal metabolizma.
Optimalna mjeavina negazirane vode i prirodnog soka jest odnos 1:3
(najbolje u stakleni pehar pa u hladnjak).
Klinika Mayo preporuuje devet do deset aa takve mjeavine dnevno!
Od povrtnih sokova u nas u obzir dolaze sokovi od rajice, cikle i
mrkvice. No s mrkvom upozorenje da se ne pretjeruje budui se moe
dobiti uta boja koe! Ako ste spremni za gladovanje odvojiti malo vie
novca, onda vam odlino moe posluiti sok (napitak) od aloe vere koji
se u nas moe nabaviti ve odavno. Uz koritenje sokova u obzir dolaze
sve one malokalorine namirnice detaljno opisane u knjizi Strategija
mravljenja (kuhani bjelanjak, sojin sir tofu, prepeenac...). Detaljno
medicinsko ispitivanje osobe koja je bila na kontroliranom gladovanju
desetak dana, pokazalo je dinaminu ravnoteu svih pokazatelja, a
subjektivno osjeanje takvih osoba bolje je nego prije ulaska u reim
gladovanja. Osobito se istie razina inteligentnog rasuivanja, to znai
da gladovanje godi kori mozga. Razina serum proteina i eera u krvi bila
je stabilna, a i drugi pokazatelji daju do znanja da je neprestano na djelu
sinteza i dekompozicija proteina.

ZATO JE TEKA KONTROLA TANJURA

Kod procjene dnevnog unosa kalorija svi gledaju u broj obroka, dok
se njihova veliina zanemaruje. Gotovo se nitko ne moe zaustaviti
na standardnoj veliini; uvijek postoji trend poveavanja. Megaobroci su realna opasnost za pretilost ljudi , ne samo u SAD-u, ve i
kod nas. No, vei obrok nikako ne znai i bolji, zapravo VEI OBROK
- VEA GLAD

33

Pojesti malu pizzu nije in

Ranirani marketing u SAD-u razvio je dvije kljune stvari kod svojih
potroaa; natjecateljski duh u konzumiranju hrane s jedne i utede pri
kupnji namirnica s druge strane. I jedno i drugo je vrlo loe jer kupuje
se previe velikih pakovanja koja se potom nepotrebno uskladitavaju
u hladnjacima i, naravno, previe se jede. Osobito zabrinjava pomirljivi
ton prema ekstremno gojaznim ljudima koji se u javnosti ne tretiraju
kao bolesnici, ve kao normalni ljudi kojima ne smeta to su debeli.
Odnosno, debljina se diskretno popularizira radi potronje ekstremno
velike odjee i ogromnih koliina hrane koju debeli ljudi mogu konzumirati.
Stimulira se samo potronja, a sve drugo nije vano. Uostalom, za debele
ljude neka se pobrinu lijenici koji takoer na njima moraju zaraditi. Ukratko,
na pretilima se dobro zarauje i takav business ne smije stati.
Premda mnogi ljudi koji u SAD-u redovito odlaze na rukove i veere u
restorane nisu ni primijetili poveavanje obroka; analize uzoraka uzetih
nasumce pokazuju da se velikim obrocima kalorijski unos poveava ak
za 56 %. Najgore od svega je to su se ljudi navikli jesti mnogo i sada ih ne
moete vratiti natrag i nauiti da jedu manje. Pojesti malu pizzu nije in,
ali kad se donese velika pizza sva se lica ozare. Nikoga ne boli glava ako
osoba koja je naruila takav mega-obrok ne pojede do kraja. Tko mu je kriv
kada jede kao dijete. Kako ete kod kue tinejerima sipati male ae
Cole kada su navikli piti iz plastine boce koja minimalno ima 0,5 litara? U
svakoj litri Cole nepotrebno dobiju 10% suhe tvari kukuruznog sirupa koji
mie guterau jer je rije o visoko glikemijskom ugljikohidratu.

mogli poveavati prema elji. Primijeeno je u obje grupe da su ispitanici

pojeli vie ako je bilo dostupno vie hrane. Zakljuak je bio da je svaki
ispitanik osjetljiv na veliinu obroka i tu su meu ljudima ogromne razlike.
Zapravo, nitko ne zna svoju mjeru ve je jedini kriterij trenutno stanje i
raspoloenje. Ali, ovom zakljuku valja dodati i jo neto - nije svejedno
koliki je obrok, ve i kakva mu je struktura. Jer, ako je rije o velikom obroku
visoke kalorijske vrijednosti kao to je, primjerice, dvostruki hamburger,
uobiajen u SAD-u, onda to postaje pogubno. Veliki obroci niskokalorine
hrane kao to su kuhano povre i voe nisu opasni i, dapae, preporuljivi
su zbog visokog sadraja vlaknaste strukture, vitamina i minerala.
Uz glazbu i svijee jede se manje
Osjeajui da se u veliini obroka moda krije jedan od vanih imbenika
pretilosti u SAD-u, dr. Barbara Rolls koja je inae istraiva problema
gladi i sitosti napisala je i posebnu knjigu pod naslovom Plan za kontrolu
veliine obroka, koja je pobudila veliko zanimanje strune javnosti.
Osnovna teza koja se protee kroz knjigu jest . to vei obrok to vea
glad, odnosno veliki obrok budi duhove kod ljudi i razbuktava novu glad.
Glavni krivac su TV propaganda za hranu i prehranu koja zauzima preko
50 % oglasnog prostora i restorani koji da bi privukli muterije stalno
poveavaju obroke. Skupina suradnika dr. Rolls dola je do jo zanimljivih
otkria. Ako se jede tradicionalno za stolom bez ometanja, jede se manje i
ostaje sit dulje, ali ako se jede na poslu ili kad ne.to smeta, primjerice TV,
pojede se mnogo vie! Ako se za vrijeme objeda serviraju obroci s 50%
vie hrane, sve e biti pojedeno, a taj viak iznosi znaajnih 172 kcal. Ako
se tako radi cijeli tjedan, unos je vei za 1204 kcal.

Temeljna pogreka veine ljudi jest uvjerenje da se od obroka mora najesti

zbog ega esto dvaput uzimaju meso, juhu ili prilog. A kad doe na red
slatko, onda svatko gubi osjeaj za mjeru. Nikada ne bismo znali kakav je
stvarni utjecaj veliine obroka na tjelesnu teinu da se za to nije pobrinula
skupina strunjaka sa Sveuilita u Pensilvaniji, SAD, pod rukovodstvom
dr Barbare Rolls. Rezultati tog zanimljivog istraivakog pothvata objavljeni
su u asopisu The American Journal of Clinical Nutrition, u broju od
prosinca 2003. godine. U pokus je stavljena 51 osoba starosti od 21 do
30 godina, oba spola, od kojih je polovica bila normalne, a druga polovica
pretjerane tjelesne teine. Kako bi se prostudiralo ponaanje ispitanika,
jednom tjedno su dolazili na ruak koji je bio tono programiran, a sastojao
se od tjestenine sa sirom, tapia mrkve, okoladnih ploica i vode. Svaki
tjedan ispitanici su dobivali drukiju veliinu obroka tjestenine, u rasponu
od 2,5 do pet alica. Mrkvu i okoladu su morali pojesti, a tjesteninu su

U sljedeem pokusu je utvreno - ako skupina ispitanika dobiva svaki

tjedan isti dnevni jelovnik, ali s razliitom veliinom obroka, ene e kod
poveanih obroka pojesti dnevno 336 kcal vie, a mukarci ak 513 kcal
vie. A kad je dnevna porcija hrane dvostruka, ene su konzumirale 530
kcal vie, a mukarci ak 803 kcal. Dakle, to je vei obrok vie se jede.
Jasno je da se sav viak kalorija taloi u salo.
Ako uz jelo svira tiha glazba ili zapale svijee, kao to je to obiaj u
Danskoj, jede se manje. Oito je kako je ovjek vrlo osjetljivo bie koje na
sve reagira. Trebam li spominjati da su i pokusi na ivotinjama pokazali
identine rezultate? Primjerice, krave muzare daju oko 5% vie mlijeka
ako u talama svira lagana klasina glazba. Ako se na glazbu naviknu pa
im se glazba uskrati, moe se dogoditi da koliina mlijeka bude smanjena.
Zlobnici kau da su restorani u SAD-u, poveavajui obroke, namjerno

34

35

uinili ljude ovisnicima isto kao to su proizvoai bezalkoholnih pia

uinili tinejdere ovisnicima jer eaju upravo zato to su napici previe
slatki. Tako jedna boca trai drugu, a e se stalno poveava. A vodu
vie nitko ne pije i ne gleda, premda je ona jedino i pravo sredstvo za
gaenje ei. To istovremeno pokazuje kako je mona TV reklama u
stanju oprati mozak. Sve jasno vodi zakljuku kako Amerikanci, ali
sve vie i Europljani, moraju biti debeli. Ljudi se navode da puno jedu
i piju, da stvaraju velike zalihe hrane u kui, da kupuju velike hladnjake,
da kupuju mega-obroke, da djecu navikavaju na industrijsku hranu,
da im u torbe za gablec stavljaju sokove umjesto boce izvorske vode i
okoladne ploice umjesto sendvia. Budui da svi trendovi industrijskog
potroakog mentaliteta putuju sa Zapada na Istok, nikako nije uputno
rugati se Amerikancima jer problem pretilosti uveliko kuca na vrata EU, a
kucanje se moe uti i kod nas u Hrvatskoj.

Vie jedemo, manje se kreemo i tako se s velikom sigurnosti moe napraviti

scenario nae budunosti. Unos energije e biti sve vei a potronja sve
manja. Pravo carstvo degenerativnih bolesti. Kad smo osudili TV zbog
nekoliko sati bespotrebnog sjedenja kao znaajan imbenik problema
pretilosti, pojavio se novi problem - kompjutor. Sjedimo, jedemo i spavamo!
Ali, nismo jedini jer sudbinu ovjeka dijele i druge domae ivotinje, a
osobito psi (slijepa odanost se nikad ne isplati). Zapravo, psi su vjerna
kopija ovjeka jer su promijenili ivotne navike slino kao ovjek. Preli su
na industrijsku hranu u perliranom obliku i prestali su se kretati ne svojom
voljom, ve voljom svojih gospodara. Rezultat je debljina koja unitava sve
poznate odlike dobrog psa i pretvara ih u karikaturu. Jo kad im pokrijete
ui da ne ozebu i odjenete arene prsluke slika je kompletna. to bi na
to rekli polarni haskiji, psi koji na sjeveru vuku teke saonice na minus 30
stupnjeva Celzija i dobiju za obrok smrznute riblje ostatke?!

Mjera i kolateralne rtve

Izgleda kako nita nismo nauili iz prolosti. U 19. stoljeu zahvaljujui

naletima epidemije kolere, tifusa i tuberkuloze arhitektura se promijenila.
U 21. stoljeu inimo upravo suprotno; umjesto gradova s prostranim
etalitima, nainili smo betonske tunele i nadvonjake za automobile
tako da smo postali totalni ovisnici o limenci na kotaima. Ona nas naime
iznosi na svijetlo dana i na svjei zrak..to god dotakne rukom, ovjek
upropasti a njegov vjerni sluga pas je kolateralna rtva.

Odavno sam se uvjerio da mnogi ljudi nemaju predstavu o energetskoj

vrijednosti namirnica, a zapravo to je isto to i energetska vrijednost svakog
drugog goriva. Jedna banana prosjeno ima oko 100 kcal i apsolutno nije
svejedno da li se pojede jedna ili 5..Dobro je sve to je umjereno poznata
je izreka koje se naalost, nitko ne pridrava. to ste stariji trebali biste po
logici stvari jesti manje (budui da se potrebe smanjuju) ali esto se jede
vie pa tako i dobijemo debeljuce od 120 i vie kilograma. Ponuda hrane
je tako velika, a propaganda tako jaka da mirne due moete jesti za 30 %
manje obroke u odnosu na nekakav standard, a da ne budete zakinuti u
pogledu zadovoljavanja tjelesnih potreba za energijom i hranjivim tvarima.
Naravno, pod uvjetom da se znate raznoliko hraniti odnosno da niste neki
prehrambeni udak. Dr. Marion Nestle, nutricionist na Sveuilitu New
York kae da je mjera temeljni problem ljudi..Ljudi znaju i mogu izmjeriti
sve (ukljuivo i meuzvjezdani prostor) ali ne mogu izmjeriti svoj tanjur
koji je velik oko 20 cm..alosno ili smjeno?..
Nadalje ini mi se da se ovjek (premda na vrhu piramide) nije previe
udaljio od svojih dalekih predaka jer sjedimo, jedemo i spavamo. Sve
ostale aktivnosti mogu se zanemariti..Mi smo jedina bia na planetu koja
ive u zajednici i okruenju koji nas ine debelima. S autom se izlazi iz
kue, umjesto da idemo stubama vozimo se dizalom, umjesto da djeca
veselo tre do kole, tamo ih voze roditelji od straha da im se na putu to
ne dogodi. Staze za bicikle urbanisti vie ne predviaju jer jednostavno
smetaju sve guem prometu. Kretanje je svedeno na minimum i dalje se
smanjuje.
36

SMANJI UNOS ENERGIJE,

POVEAJ POTRONJU
Dijeta je puno, uspjeha malo..a business oko mravljenja cvate.
Nita ne stvara takvu nedoumicu kao debljina; pitanje bez pravog
odgovora jest kako smraviti? Ravnotea izmeu unosa energije i
njene potronje najvei je problem suvremenog ovjeka
uvajte se senzacionalnih dijeta
Prebrojavanje je pokazalo da trenutno na tritu postoji preko 200 razliitih
dijetalnih metoda koje nude brzo i uinkovito rjeavanje problema vika
tjelesne teine. Na prste se mogu nabrojati dijete koje daju barem nekakve
rezultate, a prema ozbiljnom znanstvenom istraivanju svega jedna dijeta
kvalicirala bi se kao uinkovita. To je porazna injenica koja navodi na
zakljuak kako debeli ljudi investiraju u jednu industriju koja im za uzvrat
37

ne daje nita osim varljive nade da e se u odreenom roku rijeiti vika

kilograma. Svake se godine u SAD-u pojedine osobe iz javnog ivota
odluuju na neki od dijetalnih reima, naravno uz prisutnost medija koji e
zatim pratiti kako ta osoba senzacionalno gubi kilograme zahvaljujui
odreenom programu. Gostovat e u razliitim televizijskim emisijama,
dovodit e se strunjaci, a sve se zapravo svodi na reklamu pojedinih
programa. Prepustite se nama i mi emo vas srediti da vas nee
prepoznati ni roena majka, kae se u poruci jednog on-line programa
za mravljenje gdje je dovoljno samo ostaviti adresu svoje e-pote i
naravno broj kreditne kartice. Suprotno svim objanjenjima, broj korisnika
dijeta sve je vei jer se rapidno poveava broj osoba koje iskau izvan
standardnih tjelesnih proporcija. asopisi svakodnevno zasipaju itatelje
reklamama o novim senzacionalnim dijetama koje rade dok vi spavate.
Preko 80% on-line savjeta poznatih strunjaka, koji svakodnevno daju
odgovore na pitanja, odnose se na skidanje vika kilograma koji su nastali
nepromiljenim konzumiranjem jela i pia tijekom blagdanskih dana. Tu
se ubrajaju i tradicionalno loe prehrambene navike Hrvata koji stalno
spajaju blagdanske dane, mnogo jedu i piju, a sve manje se kreu.
Najvanija je motivacija
Amerikanci sve istrauju i o svemu imaju statistiku koja im koristi da
vide - kuda i kako dalje. Tako je poznati znanstveni asopis Annals of
Internal Medicine, zahvaljujui timu strunjaka, istraio deset najboljih
(najskupljih) dijeta i doao do zakljuka kako samo jedna meu njima
zaista djeluje, a to je Weight Watchers koja je poznata u SAD-u, ali vrlo
malo kod nas. Temeljni pristup kod svih smislernih metoda jeste - sam
svoj majstor tj ovjek ostaje temeljni imbenik u procesu mravljenja, a
sve drugo su pomona sredstva. Meu tolikim debelim ljudima, meu
toliko hrane, teko je zadrati stvari pod kontrolom. A nakon blagdana
kada se najvie jelo i pilo, a najmanje kretalo, problem je jo vei. Steeni
viak sala oko trbuha ili na zadnjici teko je skinuti, daleko tee nego
sprijeiti nepotrebno debljanje. Iz velike ponude dijeta, kojih ima preko
200, obinom ovjeku teko je odabrati pravu. Druga opcija temelji se na
principu sam svoj majstor, A preporuka je vrlo jednostavna i nadasve
jeftina prepolovite obroke i to inite sljedea 3 mjeseca. Nakon toga
prihvatite novi stil ponaanja kao pravilo.

navika, a na to je od 100 ljudi spremno jedva 15%. Od tih 15% polovica

otpadnu u prvoj fazi, a samo najuporniji ostaju i uspiju.
Ova statistika nekome moe izgledati drastina, ali iskustva s mravljenjem
su upravo takva. Mravljenje je i ziki i psihiki stres pa tko tvrdi suprotno
- lae. Premda svaka dijeta ima neka druga pravila, sve se svodi na isto
- manje hrane, a vie vjebe odnosno smanji unos, a poveaj potronju.
Psiholozi su utvrdili da stroge zabrane to se smije, a to ne raaju kod
ljudi otpor i da se sve zavrava krahom. Smanjivanje uobiajenih obroka
do 50% smatra se jednom od najuinkovitijih metoda za redukciju tjelesne
teine. Ona podrazumijeva smanjivanje porcije mesa i priloga, primjerice
jedna hrenovka umjesto cijelog para, jedna nita kruha umjest otri... Tajna
se krije u injenici da nije vano to jedemo, ve koliko jedemo.
Neka hladnjak bude prazan
Kontrola obroka je jednostavna, jeftina i sigurna metoda za redukciju
tjelesne teine samo kada se sustavno provodi. Bez lijekova i zabrana,
bez torture, bez skupih namirnica. Nakon prepolavljanja obroka ide se
na drugu fazu koja podrazumijeva organiziranu borbu protiv kalorija tako
da se iskljuuje sve ono to ih donosi. U toj borbi koja se esto pretvara
u pravu hajku na kalorije u pravilu se progone zli duhovi tako da se iz
obroka izbacuje sve to nalikuje na masnou, to nikako nije dobro jer
tijelo mora primati odreenu koliinu masnoe i u vrijeme mravljenja.
Dakle, moe mlijeko ali ono s 1,5% masnoe.

U pitanju je samo vaa motivacija. Sve ovisi o tome koliko ste zaista
spremni rtvovati za sebe i svoj izgled. Vaa volja ima sredinje mjesto, a
sve drugo su samo pomona sredstva. Dijeta znai odricanje od ustaljenih

Bitka sa samim sobom je najgora bitka i tu je bolje ne dovoditi se u

iskuenje. Zato je najbolje da hladnjak bude prazan i da se kupuju samo
one namirnice koje e biti potroene tijekom dana. Prvo vrijeme je najgore
jer se tijelo teko navikava na burne promjene, ali kasnije kada se ulovi
ritam sve je lake. Reim koji garantira mravljenje tempom od 0,5 kg/
tjedno je minimalno 1000 kalorija a optimalno 1250 kcal.
To znai da bi ovisno o spolu maksimalni dnevni unos bio 1500 kalorija.
I da se ne zavaravamo tako treba tjerati vie mjeseci ako se eli
pobijediti pretilost. Pozitivni rezultati ne mogu se vidjeti nakon 15 dana,
ali su znaajni nakon tri mjeseca, na vee smanjivanje tjelesne te_ine
moe se raunati tek nakon 6 mjeseci, a je li dijeta bila uspjena vidjet
e se tek nakon godinu dana. Budui da je strpljivost najvee iskuenje
korisnika dijete, veliki ih broj otpada jer nije u stanju izdratim kronino
gladovanje. Naime, takva osoba izgubi bitku s samim sobom.

38

39

Unato raznolikoj ponudi raznih sredstava, preporuuje se koritenje knjige

Jelovnici za mravljenje (istog autora) koja omoguuje izradu jela po
elji a sve u energetskoj vrijednosti od 1250 kcal..Takoer se preporuuje
CD-ROM Mravite bez torture Na taj nain se korisnik aktivno ukljuuje
u svoje mravljenje i jaa svoje samopuzdanje
A to se tie vode, pokazalo se naime da pijenje vode ili nezaslaenog aja
ima pozitivni utjecaj jer stalno popunjava eludac. No s druge strane, viak
vode ispire minerale o kojima svakako treba voditi rauna. Znanstvenici
su dokazali da pijenje dvije litre vode dnevno moe sagorjeti 150 kalorija.
Naravno, nije svejedno kakva se voda koristi. Gazirani i zaslaeni sokovi
te ostali napitci nemaju takav uinak pa je pogreno ako netko misli da e
smraviti uz Coca-Colu.
Mravljenje uz intenzivne mirise
Ako se u kuhinji priprema peenje ili se neto pirja u umaku od rajice,
a vi ste u susjednoj prostoriji, vjerojatnost da ogladnite poveava se
za 50%. Zato? Zato to ste cijelo jutro mirisali ono to e doi na stol.
Mirisi su podraili centre za glad u kori mozga i posljedica je istinska
glad. Ako postoje stimulativni mirisi, vrlo je logino da postoje i oni drugi
- destimulativni. Ovim naizgled banalnim projektom o utjecaju mirisa na
glad bavi se skupina strunjaka iz Chicaga. Udisanjem pojedinih aroma u
obliku praha kojim se prije obroka posipa jelo moe se prevariti mozak da
je eludac dobio vie hrane nego je zaista konzumirano.
Napravljene su dvije skupine aroma - slatkaste (kakao, banana, karamel,
vanilija) i slankaste (sirevi, prena slanina, preni luk). Pokazalo se
da je uinak bolji to je aroma jaa. Na 108 ispitanika dobiveni su vrlo
zadovoljavajui rezultati. Prosjeni gubitak tjelesne teine bio je oko 15
kilograma za est mjeseci. Tijekom ispitivanja nije bilo nikakvih restrikcija
u prehrani, jednostavno je dolo do smanjivanja unosa. Ispitanicima
je reeno da jedu koliko ele samo da prije posipaju jelo s jednom od
aroma.
Ukratko, dijeta pomou jakih aroma djeluje, a dobiveni rezultati su vie
nego ohrabrujui. Strunjaci objanjavaju da 90 % osjetilnih utisaka koji
ine okus i aromu nekog jela iskljuivo stvara miris te da je ovjek vrlo
osjetljiv na mirise i da, to je najvanije, miris jela ima veliki udjel u osjeaju
sitosti. to vie miriite hranu - to ste sitiji.

40

Kaktus dijeta
U poplavi dijeta svata se moe nai ; od sasvim bizarnih do onih najboljih.
Svaka dijeta je nekakav reim koji limitira unos i stimulira potronju
energije. Ljudi ne znaju mjeru i naalost ne mogu kontrolirati svoj tanjur.
Zato dobivaju okvir kojega se trebaju striktno pridravati. Dijeta nije
uspjena ako se postignuto smanjenje tjelesne teine ne moe zadrati
barem godinu dana..
Kaktus dijeta vrlo uspjeno ulazi na nae trite 2006 godine a
podrazumjeva koritenje ekstrakta kaktusa Opuntia Ficus Indica koji je
patentiran u Francuskoj. Uzimaju se 3 kapsule nakon obroka svaki dan po
emu je ova dijeta specina. Ekstrakt kaktusa ima sposobnost hidrofobne
apsorpcije masnoa na sebe i time najkaloriniji dio hrane prolazi van bez
ulaska u organizam. Na taj nain ekstrakt Neopuntie vee oko 30% svih
masnoa. Ako se uzme u obzir da svaki gram masti ima 9 kcal i da ljudi
vole masno, nije teko izraunati to to znai kada se svakodnevno skine
30% kalorija masti.
Kada se dakle krene u proces mravljenja na razini 1250 kcal/dnevno
(dijeta dr Kulier-a) onda e kapsule ekstrakta Neopuntie doi kao izvrsni
dodatak.. Meu slinim sredstvima za mravljenje preparat Neopuntie
poznat je kao potpuno nekodljiv. Ako se dakle pretila osoba mora odluiti
to i kako koristiti, onda predlaem svakako kaktus. Nisu badava
francuski proizvoai nagraeni za najinovativniji proizvod u 2006 g.

MLIJENA DIJETA I BANANE

Mlijeko sadri sve za preivljavanje ukljuujui i dragocjeni kalcij,
a kad je malomasno - prua mogunost mravljenja. Prestanak
konzumiranja mlijeka poziv je na stvaranje masnog tkiva. Zato
konzumirajte 3 ae obranog mlijeka dnevno ili malomasni jogurt i
skidajte suvine kilograme
Hrana bez kalcija vodi u pretilost
Kad biste nekome rekli da se uinkovito mogu skidati kilogrami uz dijetu
malomasnim mlijekom, svakako bi prvo bio vrlo iznenaen, zatim sumnjiav
da bi na kraju takvu ideju odbacio s velikom nevjericom. Ali, elim vas
podsjetiti da kao dojenad prekrasno ivimo i razvijamo se na majinom
mlijeku ili ako nema njega onda na mlijenim formulama. I tako godinu
41

dana ili malo vie. Mravljenje uz gladovanje ili uz otru redukcijsku dijetu
je opasno upravo zbog toga to postoji mogunost da nasune potrebe
organizma za hranjivim tvarima zakinete na nekom vanom mjestu i
tako svoje stanje debljine bitno pogorate. Ako idete na mlijenu dijetu
to se u pravilu ne dogaa jer jednostavno ona ima sve to vam treba.
Znanstvena istraivanja koja su u posljednje vrijeme potkrijepljena i vrlo
jakim dokazima upravo to potvruju pa je tako mlijena dijeta slubeno
prihvaena, a mnogi smatraju da je daleko bolja od razvikane Atkinsove
dijete.
Meutim, ima tu jo neto to se sve do nedavno nije znalo - uloga kalcija
u procesu mravljenja. Kad u strahu od masnoe izbacimo mlijeko i
mlijene proizvode iz jelovnika, mi zapravo aljemo naredbu u onaj dio
mozga koji se zove hipotalamus da stvara jo masnog tkiva! Tako kae dr.
Michael Zemel, direktor Instituta za nutricionizam Sveuilita Tennessee,
Pennsylvania, u strunom radu koji je objavljen poetkom godine u Journal
of Nutrition. Kad ste odvojeni od kalcija (mlijeko je najvaniji izvor) tijelo
se osjeti ugroeno i poinje konzervirati zalihe, a to onda postaje okida
za pojaanu produkciju kalcitriola posebne forme aktivnog D vitamina
koji je toliko uinkovit da ga mnogi nazivaju hormonom. A im njegova
razina u krvi poraste, automatski raste broj masnih stanica (adipocita). U
tom kaskadnom procesu lei tajna za mnoga razoaranja u dijete, klinike,
lijenike i mravljenje.
A kao to vam je poznato, svi sasvim suprotno ovim saznanjima dijetu
poinju upravo rezanjem mlijeka i mlijenih proizvoda i tako ostaju bez
dragocjenog izvora kalcija. Naravno, greka koja ima svoju cijenu.
udotvoran lijek za mravljenje
Visoka razina kalcitriola poziva tijelo na produkciju masnih stanica, tijelo
izvrava nalog i masne naslage rastu. Znaajna koliina velikih masnih
stanica (adipocita) znai velikog usaljenog ovjeka! Poznati strunjak za
kalcij dr Robert Heaney, Creighton University Omaha kae da dodatni
kalcij .i hormon kalcitriol pod kontrolom i otapaju masno tkivo. S obzirom na
visok stupanj apsorpcije kalcija u organizmu, opet je mlijeko najbolji izbor
za razliku od brojnih dodataka. Valja odmah ovdje podvui - malomasno
mlijeko. Naime, kalcij kazeinat kao kompleks daleko se bolje apsorbira
i iskoritava u organizmu u odnosu na ostale kalcijske dodatke. Takav
kompleks tijelo lako i brzo prepoznaje to nije sluaj s drugim kalcijevim
dodacima prehrani. Ako se eli uinak kalcija iz mlijeka pojaati s drugim
42

izvorima onda se preporuuje sjeme sezama li riblje konzerve bez ulja.

Bilo bi naivno povjerovati da je mlijeko udotvorni lijek za mravljenje
jer brojanje kalorija i promjena naina prehrane i ivota u cjelini i dalje
ostaju kao glavno pravilo ponaanja to se dogaa u organizmu kad
raspolaete s dodatnim izvorom kalcija kakav moe osigurati obrano
mlijeko? ak i kad nema neke vee restrikcije kalorija, masno tkivo se
postupno otapa to otvara prostor za rast miine mase. Mi moemo
psiholoki prihvatiti da nam mlijeko nije potrebno, ali ostaje nedvojbena
injenica da nam je potrebno kao nosa kalcija. Ako se naviknemo na
takav nain razmiljanja onda smo si napravili veliku uslugu. Istraivanja
na Sveuilitu Tennessee ne bi bila nita kad ne bi bila potvrena od neke
druge institucije i zaista potvrda je dola s Klinike Cooper iz Dallasa koja
je potvrdila injenicu da viak kvalitetnog kalcija izaziva otapanje masnog
tkiva. Pokusima je utvreno da osoba koja nita ne mijenja u svojoj
prehrani, ali dnevno dodaje dvije ae malokalorijskog jogurta, poinje
postupno otapati masne naslage, dakle, pojaava se masna oksidacija,
to rezultira gubitkom teine.
Za godinu dana gubitak teine iznosio je pet kilograma a to se nikako
ne moe zanemariti. Direktor spomenutog instituta dr. Zemel kae da
visoko mlijena malomasna hrana moe ubrzati gubitak tjelesne teine
ak za 70%. Meu mlijenim proizvodima ima velike razlike u kalorijskom
doprinosu kao i u sadraju kalcija. Ako, primjerice, uzmete mlijenookoladnu ploicu, dobit ete oko 230 kcal, a ako konzumirate veliku au
okoladnog mlijeka, dobit ete oko 250 kcal. No, sadraj kalcija u ai
okoladnog mlijeka daleko je vei pa se toplo preporuuje. to je mlijeko
masnije, kalcija je manje i obratno, kae Carrie Wat, osnivaica studija
za organizaciju dijetnih reima u Hollywoodu, kod koje su na reimu
mravljenja bile poznate zvijezde Jennifer Aniston, Julia Roberts, Salma
Hayek i Matt Damon.
Uinak kalcija iz mlijeka
Postoji li razlika u djelovanju vika kalcija iz mlijeka s obzirom na spol?
Na skupu eksperimentalnih biologa, koji je odran 1999. godine u SAD-u,
dr. Dorothy Teagarden prezentirala je rezultate svojih radova u kojima je
ispitala 56 ena normalne tjelesne teine i utvrdila zanimljivu granicu od
780 mg kalcija dnevno ispod koje dobivaju na tjelesnoj teini, a one iznad
uspijevaju odrati postojeu teinu ili je gube!
43

Ona kae da su sve ene koje su konzumirale 1000 mg kalcija dnevno

kroz mlijene proizvode pokazivale gubitak tjelesne teine za etiri do
pet kilograma godinje. Sve ispitanice koje su uzimale mlijenu hranu
umjesto povra, voa, tjestenine i brze hrane, lake su odravale svoju
tjelesnu teinu u granicama normale. Sve one druge koje su mlijeko i
mlijene proizvode preskakale iz straha od kalorijskog unosa, izazvale su
sasvim suprotan uinak.
Na kraju se postavlja i logino pitanje - zato je uinak kalcija iz mlijeka
u svim pokusima objektivno bio bolji od svih dodataka na bazi kalcijevih
soli? Vrlo jednostavno; najvei dio proizvoaa mlijeka obogauje svoje
proizvode kalcitriolom, odnosno vitaminom D-3, to vam, dakle, omoguuje
da u oko dvije litre dobijete solidnu koliinu ovog hormona. Suplementi na
bazi kalcijevih soli to ne sadre i zato je njihova apsorpcija znatno slabija.
A masna riba kao to su losos i tuna, umance jajeta, sirevi i maslac
sadre prirodni D vitamin koji se kad proe tijelom na sunevoj svjetlosti
pretvara u aktivnu formu.
Mlijekom i banananom protiv debljine
.Jedna velika aa obranog mlijeka dnevno moe pokrenuti sposobnost
organizma da okrene sklopku u potronju vlastitog masnog tkiva. Podaci
dobiveni na laboratorijskim ivotinjama usporeeni su s podacima velikog
istraivanja zdravlja nacije (National Health and Nutrition Examination
Survey), koje je poznato pod skraenicom NHANES III. Rezultati su
biliidentini odnosno hrana bogata malomasnim mlijenim namirnicama
proizvodila je ljude s manje masnih naslaga, dakle, s manje rizika za
pojavu pretilosti. Istraivanju su se pridruili i strunjaci sa Sveuilita
Purdue, koji su utvrdili dnevnu granicu za koliinu kvalitetnog kalcija, a
to je za ene 780 mg. Oni su otili korak dalje postavljajui 3 temeljna
preduvjeta za gubitak tjelesne teine pomou kalcija:
. porast dnevne potronje kalcija
. izvor kalcija moraju biti mlijeko ili mlijeni proizvodi
. koliina kalcija po jednoj kcal proizvoda mora biti to vea
(kalcija to vie, a kalorija to manje.

i treninga. Uloga kalcija u metabolizmu slabo je poznata prosjeno

obrazovanom ovjeku; svo znanje svodi se uglavnom na zatitnu funkciju
kod osteoporoze, odnosno da bi se jednog dana mogli slomiti ako ne
budemo opskrbljeni dovoljnim koliinama kalcija. Naalost, to nije ni 5%
neophodnog znanja o ulozi kalcija u metabolizmu.
Prva ozbiljna znanstvena saznanja o vezi povienog unosa kalcija i
smanjivanja tjelesne teine dola su prije desetak godina kad je zavrena
velika studija o povienom tlaku kod skupine Afro-amerikanaca. Naime,
da kalcij ima ulogu u razvitku visokog tlaka to se znalo, ali tada su
u pokusu Afro-amerikanci, da bi poveali dnevni unos kalcija koji je bio
svega 400 mg na potrebnih 1000 mg, dnevno dobili po dva jogurta. I tada
se dogodilo neto nepredvieno - nakon godinu dana svi ispitanici koji
su jeli jogurt izgubili su 5 kg. To je bio poetak novog istraivanja koje je
bilo usmjereno iskljuivo na redukciju tjelesne teine uz poveani unos
kvalitetnog kalcija.
Spomenute injenice potkrijepljene su danas klinikim istraivanjem
u tri navrata, uvijek sa istim, odnosno pozitivnim rezultatima. Naime,
denitivno je potvren znaajan utjecaj vi. a kalcija na tjelesnu teinu
i naslage masnog tkiva (sala). Sustavnim uzimanjem mlijeka (jogurta)
teina postupno pada, a masne naslage se smanjuju. Pokusi su izvreni
na ljudima srednjih godina oba spola koji su bili dobrog zdravstvenog
statusa. Svako poveanje dnevnog unosa kalcija za 300 mg, oitovalo se
u odreenom padu tjelesne teine. Na temelju toga nainjen je izraun
po kojem dva obilna obroka obranog mlijeka dnevno mogu rezultirati
smanjenjem rizika pretilosti ak za 70%. Istraivanja na dojenadi i maloj
djeci koja zbog vie razloga nisu dobivala obroke mlijeka, pokazala su
takoer zaostajanje u rastu, manju teinu i slabije kosti.
Najvee istraivanje veze kalcija i tjelesne teine nainio je dr. Michael
Davies sa suradnicima iz Centra za osteoporozu Creighton, Sveuilite
Nebraska. Kroz 4 godine obuhvaeno je 780 ispitanika oba spola, Po svim
parametrima pokazala se negativna korelacija, odnosno to vie kalcija to
manja tjelesna teina i obratno. Autori su na temelju dobivenih rezultata
zakljuili da 1000 mg kalcija dnevno, znai na kraju godine 8 kg manje.
No, zakljueno je jo neto - mlijeko kao izvor kalcija ostalo je superiorno
u odnosu na sve druge izvore!

Najbolje rjeenje je obrano mlijeko ali moe i jogurt. Doktorica Hill,

voditeljica projekta, objanjava da svojim pacijentima obino preporuuje
tri ae obranog mlijeka (jogurta) dnevno bez obzira na reim restrikcija

Mnoge e zanimati kombinacija mlijeka i banane. Svaka banana prosjene

veliine ima oko 100 kcal pa je njen unos vrlo lako kontrolirati. Osim toga

44

45

to je namirnica koja se oguli, pojede a ljuska se baci. Upravo zbog toga je

koriste sportai (tenisai). Tri alice 1% mlijeka i 3 banane dnevno donose
ukupno oko 600 kcal i 950 mg kalcija. Ako se k tome pojede 1 kuhano jaje
i 2 prepeenca to je ukupno oko 700 kcal..
Mainerija za otapanje sala
Kalcitriol (dihidroksikolekalciferol) je znanstveni naziv za aktivnu
formu vitamina D, koja po tijelu regulira promet kalcijevih soli (ubrzava
apsorpciju, blokira njegovo izluivanje mokraom zajedno s fosfatima),
ukratko, zadrava optimalnu razinu kalcija u krvi zbog ega ga smatraju
hormonom. Njegova kemijska struktura vie nalikuje hormonu nego
vitaminu. Uzimanje kalcijevih soli nema nikakvog smisla ako nema vitamina
D-3, a upravo tu greku ine mnogi koji ele smraviti. Dakle, ne samo
da se zbog restriktivne dijete dovode na rub ivota, ve apstinencijom od
mlijeka i mlijenih proizvoda izostaje glavni izvor kalcija i vitamina D.
Posljedice mogu biti vrlo neugodne, a tjelesna teina se vraa natrag.
Konano, postavlja se pitanje kako poveani kalcij djeluje? Prema dr.
Michaelu Zemelu, visoka razina kalcija u masnim stanicama poveava
osjetljivost na pretilost. Prema njegovim pokusima, intracelularni kalcij
stimulira otapanje masti i time sprjeava stvaranje masnih naslaga.
Drugim rijeima, hrana siromana mlijekom (kalcijem) postupno vodi u
pretilost. On se kod toga vrlo slikovito izrazio rijeima kad jedete hranu
bogatu mlijekom ili mlijenim preraevinama, vi pretvarate maineriju za
pripremu masti u maineriju za njezino otapanje.

JESU LI UGLJIKOHIDRATI STVARNO OPASNI ZA

VITKU LINIJU
?
Ono to je benzin za auto to su ugljikohidrati za organizam. Nema
energije bez ugljikohidrata, nema goriva za mozak bez glukoze.
Redukcijska dijeta bez ugljikohidrata tjeranje je motora da radi bez
goriva. U mravljenju naalost, uda ne postoje..
Manjak ugljikohidrata uvijek se sveti
Ako razgovarate s bilo kojom enom za rukom ili uz kavu, kladim se kako
46

e vam potvrdit da su krobaste namirnice i eer, koje esto nazivaju i

bijela smrt, opasni ugljikohidrati. To je duboko ukorijenjena predrasuda
bez ikakvih temelja. I moja ena bjei od vika kruha, peciva i krumpira
tvrdo vjerujui da to deblja. Zato mnogi i danas misle da ba bijeli kruh
deblja, a crni ne, iako imaju gotovo identinu energijsku vrijednost? Zato
je tako?
Voe i povre kao dvije komponente u prehrani ovjeka, poglavito su
sastavljene od ugljikohidrata koje zovemo i eerima (fruktoza i glukoza).
Nikome ne pada na pamet tim namirnicama podariti neki nezdrav atribut
jer to naprosto - ne stoji. Znanstveno je vericirano da u dnevnoj prehrani
treba biti minimalno 60% kalorija od ugljikohidrata raznih vrsta kako
bi organizam mogao normalno funkcionirati. Naime, za sve procese u
njemu (razmiljanje, kretanje, grijanje) potrebna je energija i ona mora
biti zastupljena u dnevnoj prehrani. Ako iz poznatih izvora (itarice, voe,
povre) osigurate energente ugljikohidrate, dobili ste i odgovarajuu
zalihu vitamina bez kojih biokemijski procesi tekaju. A dobili ste i prijeko
potrebnu vlaknastu strukturu.
Ne treba biti velik strunjak i shvatiti da se manjak ugljikohidrata u prehrani
osveuje trostruko - nedostatkom energije, nekih vitamina i vlaknaste
strukture. Ba je zato dvojbena svaka dijeta koja propagira skidanje
tjelesne teine konzumiranjem mesa, sira i jaja (visoko proteinska dijeta).
to se zbiva kad u organizam doista ne dospijeva dosta ugljikohidrata?
Sasvim sigurno - tijelo trpi i trai alternativna rjeenja, a to je koritenje
masti i miine mase radi pretvaranja u energiju. Ali, tada se proces
vie ne odvija ni tako brzo ni glatko jer je kemijski put konverzije - dulji!
Organizam to i jasno pokazuje u obliku slabosti, nesanice, glavobolje...
Tijelo je slabo jer jednostavno nema dovoljno energije ni u miiima niti u
mozgu!
Nisu krivi ugljikohidrati, ve njihova koliina
Pa i kad ima neke osnove za optube protiv ugljikohidrata, nisu u pitanju
oni, ve njihova ukupna koliina. Naime, tanjur moe biti umjereno
popunjen pagetima, a moe biti i pretrpan, dok pizza moe biti srednja
i velika. Moete pojesti jedan kola ili tri pa je razlika u koliini (i energiji)
golema. Viak se, kao i uvijek, taloi u obliku sala. Jedno je to vi nemate
osjeaj za mjeru, a neto su posve drugo ugljikohidrati kao standardna
komponenta hrane. Naime, kakvi su takvi su - ugljikohidrati imaju samo
pola energijske vrijednosti masnoa! Nadajmo se da vas ove stvari oko
koliina nisu previe zbunile pa se takoer nadajmo da vas nee zbuniti
47

ni sljedee. Ugljikohidrati su integralni dio itarica, voa i povra - dakle,

biljnog su podrijetla. Ako ste u stanju dozirati ugljikohidrate, ne prijeti
vam gotovo nikakva opasnost. Sve u svemu, u stratekim tokama za
reim mravljenja, redukcija ugljikohidrata daleko zaostaje iza masnoa.
Jednostavni eeri imaju sasvim prostu kemijsku strukturu i slatkog su
okusa, dok se kompleksni granaju u lancima i gube slatkou. Prvi se
apsorbiraju lako i brzo (i troe kao energenti), dok se drugi apsorbiraju
sporo i troe sukcesivno. Prvi su veliki potroai inzulina, a drugi tede
inzulin... elite li, dakle, sauvati guterau za dug ivot, nemojte je
svakodnevno mikati slatkim vodicama, ve maksimalno koristite
kompleksne ugljikohidrate.
Ako je organizam zdrav i sve normalno funkcionira, eer iz krvi (glukoza)
ima stabilnu razinu koja se bitno ne mijenja bez obzira na konzumirane
namirnice. Naalost, kod gojaznih ljudi i u nekim drugim sluajevima
dolazi do poremeaja pa se javlja hipoglikemija. Jednostavni eeri iz
namirnica su stolni eer (saharoza), voni eer (fruktoza) i mlijeni eer
(laktoza). Namirnice koje ih sadre su jednostavni ugljikohidrati u koje
jo spadaju smei eer, melasa, kukuruzni sirup, med i sirup od javora.
Naravno da se u to mogu ubrojiti i neke namirnice preteito sastavljene
od jednostavnih eera kao to su gusti voni sokovi, bomboni, kolai i
slatko pecivo.
Fatalan hormonalni odgovor
Uz sloen kemijski sastav, kompleksni ugljikohidrati sadre mnogo
vlaknaste strukture. i obino ih zovemo krobovi.Takve su namirnice
kruh, itarice, krekeri, ria, tjestenina, kukuruz, graak, grah, bob, lea,
krumpir i druge. Pogledate li kako se hrane vrhunski sportai, primijetit
ete da preteito troe upravo kompleksne ugljikohidrate kako ne bi
uzbudili duha koji se zove inzulin.
Problem suvremenog ovjeka koji se hrani iz samoposluge, jest prevaga
jednostavnih eera nad kompleksnima zbog ega se pojavljuje viak
tjelesne teine sa svim posljedicama (dijabetes, bolesti krvnih ila i srca).
Pritom su kljuna dva imbenika: neaktivnost s jedne i gazirana pia s
druge strane! Ne elim rei da su jednostavni eeri loi... Njih je naprosto
previe, a s njima u tijelo ne stie dovoljno vlaknaste strukture, vitamina i
zatitnih tvari.

Sve (pa i vaa debljina) ovisi ba o tom odgovoru - nita se ne vidi, ali se
odigrava u tijelu, a najgore je to svaki ovjek ima drugaiji hormonalni
odgovor. Dokle god vam kroz krv struji inzulin, hormon nazvan i dirigent
metabolizma, toliko dugo nema spaljivanja masti, tj. one se taloe, to
ukazuje na veliinu problema kad stalno, iz sata u sat, inzulin provocirate
konzumiranjem zaslaenih vodica s visokoglikeminim ugljikohidratima, a
uz to se jo i slabo kreete i ziki ne optereujete. Najvei dio suvremenih
ljudi ponaa se ba tako pa je debljina samo logina posljedica.
Kada, dakle, pojedete obrok, va eer u krvi raste. Koliko brzo, to ovisi
iskljuivo o konzumiranim namirnicama ili, preciznije, o odnosu pojedinih
komponenti konzumiranih namirnica. Porast eera u krvi okida je za
luenje inzulina iz guterae, koji je zaduen za sprovoenje eera u
miine stanice gdje e posluiti kao energent za kretanje i ostale tjelesne
funkcije.
Zato sportai nose manju majicu?
Kod nekih ljudi, osobito onih koji u prehrani preferiraju visoko-glikemine
namirnice i najee sjede, opisani mehanizam ne radi na najbolji nain.
Naime, stalno konzumiranje visoko-glikeminih namirnica dri visoku
razinu eera u krvi koja takva i ostaje! Da bi sruila razinu glukoze u krvi,
guteraa stalno lui nove koliine inzulina pa s vremenom tijelo postaje
manje osjetljivo na inzulin. Rezultat toga su stalno poveana razina
inzulina u krvi i velika glad pa se poveanim unoenjem hrane sve vie
kalorija kao salo taloi na uobiajenim mjestima - na stranjici kod ena i
trbuhu kod mukaraca.

Kad se dobro najedete, obriete usta i ponete traiti mjesto prikladno

za poinak, napravili ste hormonalni izazov, a da toga niste ni svjesni.

Ako se takvo stanje ne prekine na vrijeme, ubrzo nastaje zatvoren krug u

kojem vie inzulina trai vie hrane koja pojaava glad, a sav viak ide u
salo i naravno s posljedinim poveanjem tjelesne mase do nevjerojatnih
razmjera - od 130 do 150 kilograma. Ako ste jo i slabe volje ili ne marite
za svoj izgled pa se prepustite stihiji, za vas, naalost, nema spasa.
Svaka jaa glad simptom je poetka takvog stanja pa je dobro konzultirati
lijenika i odmah poduzeti velike restrikcije. Kako to otkriti? Kako uvidjeti
da se stvari rapidno mijenjaju? Po promjeni brojeva koulja, hlaa i
kaputa, a najbolje prema rupicama na remenu. Rei u vam kako to rade
sportai kojima je tono odreen okvir tjelesne mase itekako vaan za
ulazak u jednu od kategorija za natjecanje. Oni na sebe uvijek navlae
majice jedan broj manje - kad se one jako napnu, znak je za uzbunu! A
svaki znak za uzbunu znai da su potrebne energine mjere. Triput je lak.

48

49

e drati stvari pod kontrolom dok postoji kakva-takva mjera, nego kad
se situacija otme kontroli. Zapravo, onda je sto puta tee vratiti se na
poetno stanje ili, da iskoristim vojniku terminologiju, vratiti se na poetni
poloaj. U mravljenju, naalost, uda ne postoje!
Svjee voe bolje je od vonog soka, peeni krumpir od pomfrita, a smea
ria od bijele Ubojice iz tanjura su umaci, majoneza i kiselo vrhnje, a
ne krob!
Da je ovo tono evo dokaza; divlje ivotinje konzumiraju voe, razne biljne
plodove i korijenje, ali nitko nikad nije vidio debelu .ivotinju. Mozak se
iskljuivo hrani ugljikohidratima pa njegovo funkcioniranje ovisi o glukozi,
a ne o proteinima. Redukcijska dijeta bez ugljikohidrata tjeranje je motora
bez goriva. Kod kolaa nisu opasni ugljikohidrati, ve skrivene masti. Da
bi napunili rezerve glikogena, sportai ne jedu proteine, ve pagete.
Ugljikohidrati su zapravo nezamjenjiv izvor energije!
Jednostavni i kompleksni ugljikohidrati
PET ambalaa je potiho ula u na ivot, potisla staklene boce i potpuno
istisla mjesto izvorskoj vodi; umjesto toga donijela je kao sladilo kukuruzni
sirup, to je isti viak tj prazne kalorije.
U poetku bijae samo Cola, a sad imamo najmanje desetak vrsta slatkih
vodica s kofeinom ili bez njega. I naa su djeca zapravo zaboravila emu
slui obina voda. Jednostavni ugljikohidrati oznaavaju preraene
namirnice, a kompleksni intaktne (neobraene). Jasno, kao i uvijek
postoji izuzetak mlijeko sadri laktozu, a mlijeko nam je potrebno kao
izvor kalcija. Dakle, mlijeka se neete odrei, to ne vrijedi za jednostavni
ugljikohidrat iz kolaa (saharozu).
to je namirnica blie prirodi, manje je jednostavnih, a vie kompleksnih
ugljikohidrata. To se najbolje vidi u razlici izmeu crnog (cjelovitog) i
bijelog (raniranog) kruha. Svjee voe je blizu prirode, a voni sokovi
su dosta daleko jer su viestruko preraeni. I u ljusci peeni krumpir
daleko je zdraviji od prenog krumpira (pomfrita) koji je u procesu prerade
proao vie faza. Isto je s odnosom smee i bijele rie; smea je blia
prirodi, dok je bijela preraena, a tijekom prerade dolazi do promjena.

masti sadri ugljikohidrate, pa svi zagovornici tzv. straha od ugljikohidrata

(karbofobisti) upuuju na visoko proteinske namirnice (meso, sireve,
jaja).
Postoji li razumna smanjena potronja ugljikohidrata? Naravno! Visoko
ugljikohidratna hrana prosjeno sadri izmeu 50 i 60% energetske
vrijednosti ugljikohidrata, a plan za redukciju ugljikohidrata bio bi od 40
do 45%, ali nikako ne ispod toga. Time zadravate razinu energetskih
izvora kao i pratee elemente - vitamine, vlaknastu strukturu i zatitne
tvari. Za reim redukcije tjelesne teine jednostavni eeri nisu poeljni
pa je temeljno pravilo - to manje zaslaenih namirnica. Suprotno tome,
kompleksni ugljikohidrati su viestruko poeljni; ne optereuju inzulin,
sporije se aporbiraju i dobro popunjavaju probavni sustav. Za razliku od
jednostavnih ugljikohidrata koji spadaju u visokoglikemine namirnice,
kompleksni ugljikohidrati spadaju u srednje ili niskoglikemine namirnice.
Ponovimo - u kompleksne ugljikohidrate spadaju - krumpir, tjestenina,
kruh od cjelovitog brana, itarice, voe i povre. Strunjaci ocjenjuju
da je najbolje kad konzumiramo od 55 do 60% energije kompleksnih
ugljikohidrata. No, treba napomenuti sljedee: najbolji su kuhani
kompleksni ugljikohidrati jer se zafrigom i drugim postupcima unosi
nepotrebna koliina masnoe pa tada ugljikohidrati ponu - debljati.
Neprijatelj je skrivena masnoa
Ne deblja krob, ve masnoa dodana da bi krob bio ukusniji. Ubojice
iz tanjura su umaci, majoneza, bogati zafrig i kiselo vrhnje, a ne krob!
Ponavljam, tko skida teinu ne treba izbjegavati krobaste namirnice, ve
masnoe! Hrana bogata krobom nije bogata kalorijama kako se misli
osim ako u pitanju nisu velike koliine.

Zbog svega toga jasno elim rei sljedee: nita nije otrovno, nita nije
opasno, nita nije bijela smrt, ve je naprosto jedna opcija bolja od
druge. ovjek za sebe uvijek treba birati najbolju opciju! Sve osim mesa i

Treba vam energija ugljikohidrata, a ne masnoa osim, ako niste umski

ili pruni radnik. Dakle, poznata pria o tome da je najbolji pek s
enjakom - spada u prolo tisuljee! Nasluali smo se pria o tome da
krumpir deblja, a kolai jo i vie. Pritom su sve oi uprte u ugljikohidrate,
iako ispod njih zapravo izviruju skrivene masnoe. Jedno je pire krumpir
s maslacem ili vrhnjem, a sasvim drugo krumpir peen u ljusci. Meu
istim teinama razlika u kalorijama je vie od 100 kcal i zato nisu krivi
ugljikohidrati,ve masti. Krumpir moe popiti strano mnogo masnoe,
to se najbolje vidi kod pomfrita. Izmeu obinog kolaa i onog od masnog
(lisnatog) tijesta golema je energijska razlika, posebice ako mu je dodan

50

51

nadjev (kremasta la). Zato su torte na glasu kao kalorijske bombe, a na

glasu je i croissant sa sirom ili okoladom. Policajci su u SAD-u prosjeno
debeli zato to na kioscima mogu dobiti samo visoko-masne namirnice
hamburgere i krafne! Dakle, otvorite oi na skrivene masnoe.

SVE MANJE SE KREEMO TO DONOSI

PORAST TJELESNE TEINE
Hoete li se utopiti u prosjek ili ete napraviti svoj plan dnevnih
aktivnosti ovisi o vama. Neobino nam je kad vidimo da radnici u
Japanu izlaze van iz tvornice i rade specine vjebe. Kad kaete da
ste umorni dajete do znanja da se spremate za kau i TV program
Tko se kree, zarati nee
Ameriki knjievnik Ernest Hemingway je Nobelovu nagradu za knjievnost
dobio za djelo Starac i more, dirljivu priu o ribaru i njegovoj borbi s
okrutnom prirodom. Knjiga je ispala vrlo kratka, jer ju je autor pisao stojei. Kako je sam kasnije rekao, da je pisao sjedei bila bi tri puta
vea. To je primjer kako ovjek discipliniranjem svojih navika moe postii
vrlo neoekivane rezultate. Taj isti ovjek zapravo sve radi da mu bude
lake u ivotu, a kad konano prilagodi svoj ivot da svugdje sjedi, onda
konstatira kako sve lagodnosti mora ukinuti jer e ubrzano udebljati i
ostarjeti te umrijeti od uobiajenih degenerativnih bolesti.
Iz toga bi se moglo zakljuiti da ovjek nije previe pametan to se
tie predvianja dogaaja te da se u svemu treba prvo opei da bi se
kasnije mogao uvati. Njegova je nezgoda i u tome to brzo zaboravlja
pa iskustvo jedne generacije ne mora nita znaiti za sljedeu generaciju.
ovjeku novog milenija ne da se hodati i sve bi rado napravio iz auta.
Zato? U svojoj limenci osjea se kao mali kralj. To se najbolje ujutro
vidi kod kioska za novine; zaustavljaju se jadan pored drugog pa ak i na
nogostupu, samo da ne naprave desetak metara previe. No auto i TV su
naalost neprijatelji kretanja i tko zaista eli razmiljati o svojim poznim
godinama, trebao bi rano podvui crtu upravo tim pomagalima. Primjerice,
otii u grad tramvajem i hodati pjeice nekoliko kilometara? Istina neete
vie biti mali kralj ali e vam se isplatiti kroz bolje zdravlje.
Oko ljudskog kretanja i neophodne koliine dnevnog kretanja voene
52

su duge znanstvene polemike (je li bolje brzo ili sporo hodanje, kolika
kilometraa itd.), no sve je slino prehrani (koliko ste dnevno unijeli
kalorija) te se svodi na pitanje koliko ste koraka danas napravili? I tu se
stalo jer nitko nije imao blage veze kako izmjeriti (izbrojati) ljudske korake
s obzirom na profesiju, spol i dob. Kakvi su dnevni prosjeci i koliko se
preporuuje za dobro zdravlje? Koliko koraka napravi konobar u dobro
posjeenom restoranu ili domaica u peterolanoj obitelji? Problem je bio
u tome to nije bilo odgovarajueg instrumenta za mjerenje broja koraka.
Sve dok Amerikanac Thomas Jefferson nije izmislio elektronski ureaj
koji se prikvai za remen i nepogreivo broji uinjene korake. I tada kada
su obavljena vrlo struna istraivanja, nastalo je veliko razoarenje jer je
ispalo da prosjeni graanin SAD-a, a isto tako i Europe, ne ispunjava ni
50% dnevnih potreba u kretanju. Idealno je uiniti 10.000 koraka dnevno,
a toliko u praksi postiu samo studenti koji se bave sportom, kolporteri,
konobari i raznosai pizza.
Pedometar se ne moe prevariti
Znanstvena studija koju je provelo Sveuilite Harvard pokazala je da
je dnevni minimum kretanja 1 milja ili oko 1609 m. Ako se ta distanca
prerauna na korake to je oko 2000 koraka. No odmah upozorenje; nije
dobro brojati korake, a jo manje mjeriti 1600 metara. Koraajte dnevno
vie od tog minimuma jer idealno je, kao to smo rekli, uiniti oko 10.000
koraka. Da ne bi bilo kako autor ovih redaka ne ispunjava tu normu, evo
kako izgleda njegov dnevni standard; obilazak Dugava dakle preko 2 km/
dnevno ubrzanim korakom to znai oko 10 km tjedno ili oko 40 km
mjeseno.
A prosjek kretanja tzv. sjedee populacije u SAD-u je svega 2000 do 3000
koraka, a studija je pokazala da se prvi zdravstveni uinci mogu oekivati
tek nakon 6000 koraka dnevno. Uinkovita redukcija tjelesne teine moe
se oekivati tek nakon 10.000 koraka dnevno, odnosno oko 8 km. Kada
sam rekao nemojte brojati korake, mislio sam nemojte to raditi u glavi,
jer ete se zbuniti, a za to postoji spomenuti pedometar ili stepometar,
dakle elektronski ureaj (broja) koji na temelju pokreta tijela svaki
korak registrira na digitalnom zaslonu. Ako platite malo vie, dobit ete
pedometar koji vas zvunim signalima opominje koliko ste koraka napravili
i koliko jo morate nainiti da biste ostvarili dnevnu normu. Ureaj ne trpi
zabuavanje pa to zadate na poetku hodanja tako e i biti. Zapravo,
svaki dan ete napraviti manje koraka nego li ste to planirali.

53

Kako radi pedometar? Unutra je ni mehanizam (pendulum) koji reagira

na svaki antigravitacijski udar (korak) I pretvara te udare u elektronske
impulse, a ovi se oitavaju na zaslonu. Kod dvodjelnih ureaja, nakon
tjednog mjerenja broja koraka automatski se pravi grakon iz kojega se
lijepo vidi razina aktivnosti po Danima kao i vrijeme kad ste zabuavali.
Treba rei da prva generacija pedometara korektno reagira na korak, ali
ve tee na tranje, jer u kratkim vremenskim razmacima stie previe
impulsa.
Mislite na mravljenje a ne na eludac
Ima psihologa koji kau da je hodanje uz broja koraka izvrsna stvar koja
daje potpuno novu dimenziju i tako hodanje prestaje biti ono to veina
misli tortura. Budui da je pedometar ameriki ureaj, sasvim je jasno
kako su i sve igre za motiviranje boljeg kretanja amerike. Naravno i
software koji se koristi u iste svrhe.
Gore smo spomenuli ostavljanje auta i TV-a kao prvu mjeru za organizirano
poveanje kretanja, ali naravno ima ih jo. Koristite autobus i tramvaj kad
god je mogue jer to znai hodanje. Ako nita drugo, do autobusne ili
tramvajske stanice. Ako se ve ne moete odrei auta, ostavite ga to
dalje od kue kako biste u odlasku i povratku do njega morali pjeaiti.
Koristite stube u kui i na poslu premda postoji lift. Kada ste u parku, ne
sjedajte ve hodajte okolo, a kada ba nita zanimljivog nema, izmislite
obilazak izloga. A kada vas ljudi sretnu i zaponu razgovor, nemojte sjedati
ve stojite. Kada razgovarate telefonom, nemojte se uvaliti u naslonja
(kao maak u jastuk), ve hodajte gore-dolje I razgovarajte. Za vrijeme
dobrog TV lma obino idu reklamni spotovi koji traju i do desetak minuta.
Ustanite i prohodajte, protegnite noge. Sakrijte daljinski upravlja i diite
se do televizora i natrag za svaku promjenu kanala.

Manje kardio-vaskularnih bolesti

Ima mnogo dokaza da kretanje osobito u razdoblju od 40 do 60 godina ima
vrlo vanu preventivnu ulogu u pojavi bolesti srca i krvnih ila, odnosno da
pretjerano sjedenje, nekretanje, ima direktnu vezu s poveanim rizikom od
kardio vaskularnih bolesti i nekih oblika raka. Kad kaem kardiovaskularne
bolesti mislim prvenstveno na modani i srani udar. Velika studija na
Harvardu (11.130 sudionika) koja je obuhvatila najkritinije godine (58)
dala je svojevrsnu potvrdu ranijim pretpostavkama. Bilo koja (rekreativna)
aktivnost, a ponajvie hodanje, smanjuje rizik od modanog udara. Otpale
su i dileme oko sporog i ubrzanog hodanja; sporo hodanje gotovo je isto to
i stajanje, odnosno bolje je nego sjedenje, ali je znatno loije od ubrzanog
kretanja. Srce i krvoilni sustav treba opteretiti, ilice se moraju proiriti, a
krv mora procirkulirati, a za to treba tempa koji e svatko prilagoditi prema
vlastitim mogunostima. Ako je kod toga utroak energije na razini 2000
kcal tjedno, to je nekakva garancija da ste na dobrom putu smanjivanja
rizika. Ipak, najvanije od svega je da hodanje postane dnevna praksa.
Strunjaci s Harvarda otili su i korak dalje pa su na velikom broju sudionika
istraili vezu izmeu kretanja i dugovjenosti. to je vei utroak energije u
intenzivnom kretanju, to je vea dugovjenost! No to nije sluaj s obinim
(svakodnevnim) kretanjem. U naim (hrvatskim) prilikama najugroenija
vrsta su saborski zastupnici, oferi, vozai tramvaja, alterski slubenici i
druge sjedee slube, osobito one uz raunala. Njihov utroak energije i
kretanje su najmanji to se vidi i na njihovim umornim licima.
Pretilost djece kuca na naa vrata

U kupnji se troi mnogo vremena, osobito ako se ide udvoje. Nemojte

ii ciljano po jednu ili dvije stvari (mlijeko i kruh) I potom odmah pobjei
kui u va naslonja. Nikako nije preporuljivo nakon kupnje sjesti u
tamonji restoran i pojesti par kobasica sa senfom, jer onda ste naprosto
upropastili sav trud. To vam je isto kad se nedjeljom uspinjete na Sljeme i
jedva ekate restoran da se odmorite uz obrok pomfrita..Nije cilj sjesti i
jesti, ve je cilj kretati se i potroiti energiju. Mislite na cilj, a ne na eludac.
Takoer motivirajte djecu da to vie vremena provedu u pokretu, a to
manje sjedei uz PC igrice. Hodanje uz razgovor daleko je bolje nego
individualni dril, jer postoji psiholoki angaman u razgovoru.

Prema podacima Centra za kontrolu bolesti, istraivanje nacionalnog

zdravstvenog stanja i prehrane iz 1999. godine pokazuje da je u SADu 13 % djece u dobi od 6 do 11 godina pretilo, uz napomenu da postoji
jak uzlazni trend. Sve donedavno ti podaci nisu izgledali alarmantno, ali
sama pomisao da bi uskoro mogli biti i daleko vei, natjerala je vrhunske
strunjake (nutricioniste, pedijatre) da se pozabave razlozima takvog
stanja. Zakljuak strunog skupa nedavno odranog u Bostonu bio je
relativno jednostavan - sve manje kretanja i sve vei kalorijski unos!
Posljedica - viak kilograma. Prema najnovijim pokazateljima u RH
pretilost djece u velikoj mjeri kuca i na naa vrata. Pretilost sama po
sebi ne bi bila toliki problem da usporedo uz nju ne idu dijabetes i druge
degenerativne bolesti. Glavni su uzroci takvog stanja: sjedenje uz TVprogram i raunalo te razne vrste video igrica dovele su do toga da se

54

55

djeca preko vikenda gotovo uope ne kreu i ne bave nikakvim zikim

aktivnostima. Ona nekadanja vesela jurnjava oko kue I s biciklima
izgubila se. Naime, zajednika igra na ulici koja je nekad bila glavni
dio zabave i kretanja, sada vie nije in. Nakon 18. godine takvo dijete
dobiva automobil ili skuter i vie nigdje ne ide pjeice. Ono zapravo samo
zamijeni jednu sjedalicu - drugom. l Izbor namirnica u kojem dominiraju
crveno meso i druge mesne preraevine obilne po sadraju masnoa
animalnog podrijetla i razni ugljikohidratni proizvodi visokog glikemijskog
indeksa nije vie to je nekad bio. to je hrana vie industrijski preraena,
utoliko bolje jer zaposleni ljudi nemaju vremena za pripremu namirnica.
Udvoje je puno lake
l Kult brze hrane (fast food) preplavljuje SAD, ali i cijeli svijet, pa je
sasvim normalno da se u koli ili na poslu konzumiraju hamburgeri, hotdogovi ili pljeskavice u pecivu s dodatkom senfa ili drugih umaka. Ako dijete
ne kupuje obrok brze hrane, onda mu ga majka ili netko drugi zapakira
kod kue. Prema istraivanju javnog mnijenja, preko 60 % Amerikanaca
smatra da je to najbolja hrana pa se nikako ne treba uditi otkuda Ameriku
zovu zemlja hamburgera. l Konzumiranje slatkih gaziranih napitaka
umjesto obine vode, gdje apsolutnu dominaciju imaju poznate marke
multinacionalnih kompanija spada u jeftinu, brzu hranu. Mladi ta gazirana
pia piju jer im je gut pobudila vjeta reklama koja danonono ponavlja
iste poruke da je rije o najboljoj stvari na svijetu. A u takvom napitku, uz
ostalo, ima oko 10 % suhe tvari kukuruznog sirupa, koji posve nepotrebno
pobuuje guterau na stalno luenje inzulina. to vie inzulina - to vea
glad. I tako sve zbog TV reklama ali i ilustriranih magazina, suvremeni
urbani ovjek se vrti u zatvorenim krugovima.
l pothranjivanje teza da su debeljuce danas normalna stvar te da djecu
ne treba maltretirati kojekakvim dijetama nikako nije normalno. Te su
teze koje se u SAD-u ak i slubeno podgrijavaju preko medija (udruge
debelih, tekstil za debele...), vrlo opasna stvar jer uljuljkuju roditelje u lani
san tako dugo dok ne bude prekasno! Kult debljine prikazuje se kao neto
dobro i pozitivno, iako je zapravom rije o bolesnom stanju koje u pravilu
ima posljedice, a najvea je ona psihike prirode u obliku frustracija i
depresija,...

pogledu prehrane dovesti u nekakav red. To, dakle, znai da im je prijeko

potrebno postaviti ogranienja, to opet znai da ih treba budno nadzirati.
Roditelj kojem je sasvim svejedno dok mu u kui buja debeljuca, imat
e kasnije tekih problema s tim djetetom. Jasno, sada dolazimo I do
loginog pitanja kako roditelji mogu pomoi? Roditelji su frustrirani jer
svaki dan gledaju kako im se dijete povlai iz drutva i da stalno stoji ispred
ogledala. Da bi djecu mogli poduiti, roditelji najprije moraju educirati sebe
jer, kako pokazuju iskustva, krive poteze u pravilu povlae - roditelji.
Debeljucu treba pozvati na ozbiljan razgovor, predoiti joj uzroke i
posljedice te joj odrediti granice u pogledu jela i pia kao i u pogledu zike
aktivnosti. Strah da se djetetu predoi promjena u ivotu te otar reim
redukcija i kod toga prui primjer vlastitim ponaanjem, esto je konica
koja rui dobre namjere. Nauiti vlastito dijete na potrebu kontroliranja
tjelesne teine nije nimalo lako jer su i odrasli alergini na samu pomisao
da bi neto trebalo kontrolirati. No kad se, primjerice majka, u namjeri
da privoli svoju ker, osobno angaira u nekom programu za redukciju
tjelesne teine I na taj joj nain prui primjer, to je onda neto sasvim
drugo. Psiholozi su odavno potvrdili da je udvoje puno lake! Ako se
pritom razvije I natjecateljski duh - jo bolje.
Kada se pali crveno svijetlo?
Mnogi roditelji uope ne vide nain na koji bi mogli pomoi svojoj djeci u
smislu prevencije pretilosti, jer kad se prava pretilost oevidno pojavi, sve
su mogue mjere teke i dugotrajne. Trai se rani odgoj, odnosno utjecaj
na stvaranje navike oko konzumiranja ploica I snack proizvoda. Djeca
su roena s potrebom za slatkim, no valja ju drati pod kontrolom. Moda
sve poinje od one dojenake boice mlijeka u koju majke u najboljoj
namjeri stavljaju i liicu eera.

Zato je moje dijete debeljuca? Zbog roditeljskih stavova i greaka.

Liberalan odgoj podrazumijeva neprestano poputanje, davanje slobode
u odlukama, premda djeca jednostavno nisu u stanju svoje ponaanje u

Loe okruenje u kui i ruganje u koli ine nepremostivu prepreku za

uinkovito mravljenje pretile djece. Kad se tjelesna teina odjednom naglo
povea pa se sva odjea mora mijenjati, pali se crveno svjetlo i stie vrijeme
da se zatrai vanjska pomo. Treba imati sreu pa nai pomo na pravom
mjestu. Jesu li potrebni pedijatar ili psiholog ili moda oba strunjaka?
To je naprosto pitanje roditeljskog izbora i odluke. Treba vidjeti koliko su
prehrambene navike djece plod nekih emocionalnih problema, a odgovor
na to pitanje najbolje e dati psiholog. Moda pomognu razrednica, neki
nastavnik ili pak najbolja prijateljica. Svaki program za redukciju tjelesne
teine djeteta treba podii na noge cijelu obitelj kako bi svatko dao svoj

56

57

doprinos. Nije to poseban zadatak ni mame ni tate, ve jednostavno svih.

Ne smije biti oporbe (zatitnika), jer onda se cijeli sustav mjera rui kao
kula od karata. Naalost, u Hrvatskoj jo nemamo kampove za redukciju
tjelesne teine gdje su itave skupine djece na posebnom reimu, uz
struan nadzor, strogo kontroliranu prehranu i zike aktivnosti.
Vjerujem kako e nas situacija prisiliti da i mi pokuamo ostvariti takvu
ideju jer uspjeh je vrlo dobar samo zato to su svi na istom zadatku (uz
psihologa), a bez ikakvog utjecaja roditelja. Logorovanje u prirodi otvara
nove horizonte. Svrha je edukacijacijskih kampova djece kako uz igru
kontrolirati jelo i pie, kako poveati ziku aktivnost, kako smanjiti sjedenje
ispred TV-a poveanjem interesa za druge aktivnosti, to je to zdrava
prehrana, a to brza hrana itd. Logorovanje u prirodi djeci otvara nove
horizonte i uklanja depresiju jer su svi isti ili slini. Najbolji program takve
vrste u SAD-u jest onaj koji vodi dr. Leonard Epstein, psiholog Sveuilita
u New Yorku. On kae da roditelji ne mogu oprati ruke od problema,
ve moraju aktivno sudjelovati kako bi na kraju shvatili da se sve moe
postii i da u ponaanju njihovog djeteta ima i njihove krivnje. Budui da
su roditelji pretile djece i sami pretili, program je koristan i za njih.
Protiv igrica i kanala multinacionalki
Za promjene psiholoke prirode potrebni su vrijeme i strpljenje, to roditelji,
osim asnih izuzetaka - nemaju. Dr. Epstein educira roditelje kako planirati
dnevne aktivnosti djece, kako ih naviknuti da idu u prirodu, da eu i bave
se nekim sportom ime mogu zamijeniti beskrajne sate sjedenja pred
televizorom ili PC ekranom. On ide u detaljno razmatranje problema pa
navodi da je primjerice kuno kino prava katastrofa za ameriku djecu,
budui da ima kanala koji neprestano prikazuju lmove za tinejdere i
reklame za Coca Colu.
Koliko je snana ta agresija multinacionalnih tvrtki na djecu govori i
injenica da se danas u svakoj amerikoj koli obvezatno nalazi automat
za Coca Colu, zbog ega mnogi uenici dnevno popiju i po nekoliko
limenki. No, da se ne zavaravamo, i u Hrvatskoj se dogaaju sline
promjene. Prosjeno otro oko primijetit e da skoro svaki na novinski
kiosk prodaje ista ta gazirane napitke koji stoje na vidljivome mjestu I
uveliko kvare vizualni doivljaj distribucijskog centra za tiskovine. Mi
ve sada imamo pandemiju vika teine u djece s jedne i glad s druge
strane. Poznata amerika pedijatrica i endokrinologinja dr. Naomi Neufeld
jednom je ustvrdila: Nikad nismo imali tako debelu populaciju. Djeca su
58

20 do 30% deblja od nekakvih standardnih okvira. Nemamo vienje o

tome kakva e nam biti bliska budu nost, ali izvjesno je bit e to pravi
armagedon. Uobiajen izraz epidemija debljine vie nije aktualan jer
je, zapravo, posrijedi pandemija vika tjelesne teine. Uzme li se u obzir
samo jedna od sigurnih zdravstvenih posljedica (a ima ich najmanje pet)
- dijabetes tip II, uskoro e zdravstveni fondovi biti uvelike probijeni. A iza
dijabetesa se lepaju posljedice kao to su sljepilo, oteenje ivanog
sustava, kardiovaskularne bolesti i otkazivanje funkcije bubrega.
Kremasti kolai i snack - kalorijska bomba!
Prva i najvea pogreka roditelja jest odvoenje djeteta koje je ve pretilo
lijeniku pedijatru da strunjak uini svoje. Taj potez bi se mogao nazvati
i brigo moja prei na drugog Sasvim je jasno da pedijatar uz svo struno
znanje ne moe upravljati ivotom djeteta niti obaviti sve ono to nisu
obavili roditelji koji gledaju dijete cijeli dan. U vezi s time provedeno je i vrlo
zanimljivo istraivanje na vie od 385 djece koja su redovito posjeivala
lijeniku ordinaciju izmeu 1984. 2002 g. Djeca i roditelji dobili su
savjete, a bio je ukljuen i dijetetiar, no ipak su sva djeca nakon tri godine
tretmana bila jo deblja. Praksa je pokazala da rizina djeca moraju biti
podvrgnuta tretmanu vrlo rano da bi se izbjeglo ono najgore.
Debljina je sloen problem, a sustavno mravljenje zagonetka koju
mnogi jo uvijek nisu rijeili. U igri su razni imbenici: genetska osnova,
prehrambene navike, metabolizam, frustracije u .koliini, utjecaj roditelja
itd... Kad spominjem utjecaj roditelja, onda mislim na ono uobiajeno
prisiljavanje da se tanjur polie do kraja, da se pojede za mamu i tatu,
pa i baku...Pretjerana ljubav prema slatkom i okoladi samo je prvi korak u
ovisnosti o hrani. Jednom pobuen inzulin stalno trai nove ugljikohidrate
koje mu dijete stavlja na raspolaganje. Druga velika pogreka roditelja jest
to ne znaju (ne mogu) kontrolirati unos slatkog (kolaa), a neke majke
potiu konzumiranje kolaa jer ih same prave. Nije dobro iza svakog
obroka jesti kolae, a jo gore je dorukovati ili ruati kolae. Besmisleno
je praviti kolae za razna slavlja da bi se skupilo dobro drutvo za djecu.
Ako je rije o rizinom djetetu, crvena linija za kolae mora biti jasno
podvuena.
Kremasti kolai najopasniji su jer predstavljaju kalorijsku bombu, a mame
kao da se natjeu koja e biti bolja i kalorinija.
Neki roditelji vie paze na prehranu kunih ljubimaca, nego svoje djece.
59

Bude li dobar, dobit e sladoled ili okoladu, standardni je obrazac

poetka prie o debljini. Desetak godina kasnije sve zavrava u statistikom
postotku koji se rtoglavo penje. Ne elimo zlobno rei da roditelji svoju
djecu prave - debelima, ali je injenica da su njihovi postupci esto
kontraproduktivni. ak to vie, djeca oekuju da roditelji povuku granicu
- to je dobro, a to nije, to se smije, a to ne, no ta granica tvrdoglavo
nee doi sve do trenutka kad postane kasno! Teko je to rei, ali ispada
da neki roditelji vie paze na prehranu svojih kunih ljubimaca, nego na
prehranu svoje djece. Naalost, mnogi slegnu ramenima uz komentar
moje dijete ima lou genetsku osnovu. No, uz 6 sati sjedenja ispred
TV-a, genetska podloga nije tako vana jer je to imbenik koji valja drati
pod nadzorom. Roditelji rade suprotno - puste djecu da gledaju TV kako
bi imali vie vremena.

IZBJEGAVAJTE GAZIRANE NAPITKE

Neutaiva e za slatkim napitcima, koja se stalno i sustavno
provocira velikom ponudom osvjeavajuih napitaka, dovela je
svijet do masovne epidemije pretilosti koja prijeti i nama. Sve je
zaslaeno visoko fruktoznim sirupom, ukljuujui i donedavno
prirodnu izvorsku vodu..Slatko je kao droga; trai se sve vie i vie..
Treba li spominjati da je primitivni peinski ovjek slatko jeo 1-2
puta godinje kada je u svojim pohodima naletio na trulo stablo s
medom?.
Je li fruktoza iz sirupa krivac za pretilost?
skriveni neprijatelj
Posljednji podaci za potronju tzv. dodanih eera u SAD-u pokazuju stalan
porast koji je 2003. godine dostigao razinu od 73 kg po glavi stanovnika
godinje. Najvei dio tog porasta izazvan je enormnom potronjom
fruktoznog sirupa, a namirnice koje su se nale na optuenikoj klupi prije
svega su gazirani napici. Bez obzira na njihovu visoku cijenu, potronja
gaziranih napitaka raste i u Hrvatskoj, a ciljana su populacija tinejderi
i djeca; oni su najvie zarobljeni agresivnom TV propagandom. Ne
treba zaboraviti da su proizvoai gaziranih napitaka uli i u sport pa
se vie ni jedna sportska manifestacija ne moe zamisliti bez nazonosti
poznatih brandova za osvjeavanje u ulozi pokrovitelja. Tko je kriv?
Multinacionalke koje proizvode krob i pretvaraju ga u sirup.

60

Obino se u razgovorima negativan prizvuk davao visokoglikeminoj

glukozi koja brzo gori i naglo troi inzulin, a viak energije odlazi u salo.
Meutim, nova istraivanja objavljena krajem 2002. u uglednom strunom
asopisu American Journal of Clinical Nutrition daju novi pristup u
kojem optube prelaze s glukoze na fruktozu. Naime, fruktoza izaziva
rezistenciju na inzulin, poveava razinu triglicerida u krvi i podie krvni
tlak. Ukratko, fruktoza koja putem zaslaivaa dnevno nekontrolirano
ulazi u organizam, bitno poveava rizik za pojavu dijabetesa 2. No, sada
dolazimo do najvanijeg saznanja; fruktoza, a ne glukoza, metabolizira
u masnoe jetre, a masna je jetra dobro poznat medicinski problem s
tono odreenim posljedicama. Bez dvojbe, fruktoza znatno vie od
glukoze promovira bolesno stanje pa je dunost svakoga tko brine za
svoje zdravlje, a osobito onih oji ve imaju rezistenciju na inzulin, da iz
prehrane uklone zaslaene tekuine (osvjeavajue napitke i zaslaene
sokove). To, meutim, nikako ne znai da trebate izbjegavati voe
ve naprotiv... Najsnanije upozorenje strunjaka dolo je s nedavno
odranog 9. meunarodnog kongresa o pretilosti u Sao Paolu gdje je
glavni izvjetaj podnio prof. dr. Georg Bray, direktor Centra za istraivanje
metabolizma SAD-a, a u ime skupine koja je izradila studiju Diabetes
Prevention Program Study. Iznenaujua su bila dva grakona na
kojima je povezao rapidan skok u potronji visoko-fruktoznog sirupa s
jedne i porasta pretilosti u SAD-u s druge strane, izmeu 1970. i 1990.
godine. Upotreba bijelog eera koji se dobiva iz eerne trske padala je
rapidno zbog porasta potronje sirupa koji je zapravo sve promijenio, a
zbog niske cijene i lake primjene (brzog mijeanja s tekuinama) postao
je vrlo popularan i traen. Komercijalizacija upotrebe tekuih zaslaivaa
dobivenih brzom fermentacijom kukuruznog .kroba, krenula je 1970. i za
desetak je godina revolucionirala industriju osvjeavajuih napitaka.
Nitko tada nije ni pomiljao na mogue potencijalne rizike a jo manje
da bi to moglo dovesti do opasne pretilosti nacije. Drugi je grakon jasno
pokazao da se pretilost u SAD-u udvostruila od 1980. do 2000., a ba je
u to vrijeme proizvodnja kukuruznog sirupa dostigla svoj vrhunac. Prof. dr.
Bray nije se ustezao rei da nema boljeg kolskog primjera kako promjena
u prehrambenim navikama moe imati tako velike i znaajne implikacije
na zdravlje. esto optuivani bijeli eer bio je, ini se, pravo nevinace
u odnosu na visoko-fruktozni kukuruzni sirup kojeg ima posvuda i bit e
ga svakim danom sve vie. Da bi se pokazala veza izmeu konzumiranja
fruktoze i porasta triglicerida u krvi, nainjen je pokus na 24 dobrovoljca
koji su kroz 6 tjedana primali dvije vrste hrane; u prvoj je bilo 17 posto
fruktoze, dok je u drugoj fruktoza zamijenjena glukozom. Nakon isteka
61

odreenog vremena, skupina koja je konzumirala fruktozu imala je porast

triglicerida u krvi za ak za 32 posto! Kod glukoze porasta nije bilo ili je
bio neznatan.
Ubrzani tov gaziranim napitcima
Od brojnih slatkih, osvjeavajuih gaziranih napitaka pa preko energetskih
ploica do raznih proizvoda za djecu, sve su police prodavaonica krcate
dobro zaslaenim proizvodima. Podatak o porastu potronje zaslaenih
namirnica tekueg i vrstog sadraja najbolje ilustrira stvarno stanje
na tritima. Godinja potronja fruktoznog sirupa porasla je po glavi
stanovnika od 56 kg (1996.) na 73 kg u 2001. godini. No nisu u pitanju
samo gazirani napici ve i niz drugih proizvoda kao to je primjerice kaap,
razni umaci, sladoled itd Znaajno je da je na situaciju reagirala i Svjetska
zdravstvena organizacija (WHO) koja je predloila limit za dodane eere
od 10 posto ukupnog kalorijskog unosa to bi iznosilo svega 50 grama
dnevno. Naravno, prosjek potronje je daleko vei. Svatko tko ima
tinejdere u kui dobro zna da ljeti mogu popiti po dvije boce gaziranih
cola napitaka, to donosi i do 200 g suhe tvari sirupa (sladila ine 10
posto napitaka). Naravno, to je isti kalorijski viak koji ide ravno u salo..
Tko inae slabo jede, a deblja se, porast teine zasigurno duguje ovakvim
zaslaenim napitcima. Pretvaranje obinog kukuruznog kroba (kukuruz,
krumpir) u znatno skuplji visoko fruktozni sirup, zahvaljujui posebnom
enzimatskom sustavu, veliki je biznis kako u SAD-u tako i u Europi.
Proizvodnja sirupa je golema pa je jedini nain da se sve potroi koritenje
sladila u velikom broju proizvoda. Proizvoai ne razmiljaju o debljini
i o potencijalnim rizicima za zdravlje. Oni su ovdje kako bi proizvodili i
zaradili, a o zdravlju neka razmilja netko drugi. Primjerice, radi boljeg
okusa slade se voni sokovi, industrijske juhe, gotova jela, razni dodaci
(umaci)... ak su izmiljeni i novi recepti gdje se peenje preljeva sirupom
kako bi dobilo ljepu boju. Naravno, produkcija je sve vea I vea pa joj
treba nai potronju..Stalno se otkriva neto novo to treba, zbog ovog ili
onog, zasladiti pa bismo mogli za budui svijet rei kako e biti apsolutno
sladak, no zbog zdravstvenih posljedica tog slaenja, mnogima e biti
i gorak.
Ljudi sve vie vole slatko, navikavaju se da sve mora biti slatko pa nitko
ni ne pomilja piti neto to nije zaslaeno. Stara navika da se svugdje
koristi eer (bijela smrt) uope ne stoji; eera nema jer je daleko
jednostavnije i jeftinije koristiti visoko fruktozni sirup. Upravo zbog te
injenice raste zabrinutost dobrih poznavatelja ovog sladila. Rije je o
62

skrivenom neprijatelju.
Gorki eer na djelu
Mnogi e se pitati zato se preporuuje voe u velikim koliinama kad je
poznato da je fruktoza voni eer, a fruktoza eto, ne valja? Odgovor je
vrlo jednostavan; kad pojedete nekoliko komada voa niste konzumirali
ni blizu vonog eera (fruktoze) kao kad pijete gazirani napitak. Nadalje,
fruktoza je zanimljiva kao sladno sredstvo jer je znatno slaa od eera,pa
i glukoze, dakle manje ga treba, lako i brzo se transportira i manipulira.
Naravno, agresivni marketing trai mala djeja usta koja e kasnije traiti
jo hrane. Sredinji kolski odbor u Los Angelesu donio je vrlo hrabru
odluku da iz kolskih prostorija izbaci automate za gazirane napitke. Ta je
odluka izazvala estoke otpore poznatih multinacionalnih kompanija, ali
kolske vlasti su ostale na vrstoj poziciji da je vanije zdravlje djece nego
interes proizvoaa ovih napitaka. Poznato je da fruktoza izaziva glad,
ali ono to je posebno zanimljivo istraivanja su pokazala da se fruktoza
sasvim drukije metabolizira u odnosu na ostale eere. Umjesto da se
pretvori u glukozu koju tijelo koristi kao energent,ona se povlai u jetru, a
proces konverzije ide u smjeru masnih kiselina. To je dug put zbog ega
e opskrba miia s gorivom kasniti..Pogledajte kako su zdravstveni
radnici nemoni; na KBC Rebro osvanuli su automati za kavu i gazirane
napitke pod parolom kako bi se bolesnicima pomoglo da se osvjee.
Kako se ulazi u bolnice tako se ulazi i u kolske centre. Industrija gaziranih
napitaka trai mjesto za ekspanziju a o debljanju neka vodi rauna netko
drugi.
Glukoza provocira inzulin na luenje, a on odvodi glukozu iz struje krvi
sve do stanica. Istovremeno, glukoza izaziva masne stanice da otpuste
hormon leptin koji vas prisiljava da se osjeate sitim i da jedete manje.
Nadalje, glukoza supresira eludac da lui drugi hormon grelin koji izaziva
glad. Sve to fruktoza ne ini odnosno ne provocira inzulin, ne provocira
masne stanice da lue leptin i ne supresira grelin. Ukratko, fruktoza izaziva
glad ivi morate jesti vie kako bi je zadovoljili. to je najvanije, jetra
fruktozu pretvara u triglicerid, dakle u masnou koja e dignuti razinu LDL
kolesterola, sniziti zatitni HDL kolesterol, a sve skupa e poveati rizik od
sranog udara. Vee koliine fruktoze koje se mogu putem napitaka unijeti
u organizam, osobito ljeti kod velikih vruina, mogu izazvati rezistenciju
na inzulin, a kasna posljedica je dijabetes II. Potpuno je jasno zato se
za zaslaivanje masovno koristi ba fruktozni sirup; dvostruko je slai od
obinog eera i mnogo je jeftiniji.

63

Fruktoza nije dobra ni za dijabetes

Zabunu su svojevremeno izazvali lijenici koji su zbog injenice da ne
provocira luenje inzulina, fruktozu preporuivali kod mnogih bolesnih
stanja pa i dijabetesa. Mnogi su umjesto glukoze preporuivali fruktozu
kao prirodni voni eer koji je zdrav u svakom pogledu. Naravno,
kod takvih preporuka lijenici nisu uzimali u obzir druge imbenike iz
metabolizma eera. Primjerice, poznato je da svi eeri izazivaju tzv.
Mailardovu reakciju odnosno da u kontaktu s aminokiselinama posmee;
kod fruktoze taj je proces sedam puta bri nego kod drugih eera, To ba
i nije dobro jer u spoju s nekim aminokiselinama moe izazvati razliite
toksine, mutagene i karcinogene spojeve. to je u dnevnim obrocima
vie fruktoze kao sladila, vea je mogunost za stvaranje takvih spojeva.
Ovisno o koncentraciji fruktoze raste i urina kiselina, a ova je poznati
indikator za bolesti srca i krvnih ila. Visoka razina fruktoze izaziva porast
mlijene kiseline u krvnoj plazmi, a kod nekih bolesnih stanja to takoer
moe biti opasno. Fruktoza se primarno apsorbira u tankom crijevu, a
metabolizira u jetri pretvarajui se u masne kiseline. .ene koje koriste
kontracepcijske pilule ne bi smjele pretjerivati s fruktozom jer moe doi
do nepoeljne interakcije.
Upravo injenica da se fruktoza pretvara u trigliceride, dakle u masti, to
se najbolje vidi u njihovom porastu nakon konzumiranja fruktoze, upuuje
nas na mogui trag ekstremne pretilosti Amerikanaca jer se nigdje na
svijetu ne popije toliko gaziranih napitaka kao u SAD-u. Naime, svake
godine tamo se proizvede visoko fruktozni sirup vrijedan 4,5 milijardi
amerikih dolara, koji se najveim dijelom potroi (preko 80 posto) u
razliitim napitcima. Nemojmo se zavaravati da je to samo kod njih; i kod
nas se masovno uvozi visoko-fruktozni sirup i gura u ekspress gazirane
smjese i razne druge proizvode. Naime, mi brzo uimo a kako neto
smuljati najbre.
Sustavno su otkrivene ostale nepoeljne posljedice konzumiranja
pretjeranih koliina fruktoze. Tako je je tek nedavno otkriven utjecaj
fruktoznog sirupa na ravnoteu minerala u organizmu i u velikoj mjeri je
zaudio znanstvenike. Kao to je poznato, neki minerali (magnezij, cink,
eljezo) sudjeluju u radu vitalnih enzima i bez njih neke funkcije organizma
naglo padaju. Eksperimentalno je dokazano da vea prisutnost fruktoze u
tijelu izaziva pojaani gubitak kalcija, magnezija i cinka. Takoer, fruktoza
supresira apsorpciju bakra iji decit u organizmu izaziva cijeli niz vrlo
neugodnih promjena (anemiju, lomljivost kostiju, neplodnost, aritmiju,
visoki kolesterol). Izvrena usporedba s obinim eerom, koji vegani
podrugljivo zovu bijela smrt, I ona sasvim jasno pokazuje kako je eer
64

idealan u odnosu na fruktozni sirup. Poznato je da se kod intravenske

terapije pojedinih sluajeva u medicini glukoza supstituira fruktozom
ili sorbitolom. Zbog moguih problema ta je praksa nedavno potpuno
naputena. Kad je kod pokusnih ivotinja u pitanju eksperimentalno
provociranje procesa starenja, pri emu se koristi vie vrsta eera;
fruktoza je dala najloije rezultate odnosno aplikacija fruktoze izazivala je
nepoeljne promjene na kolagenu i koi.
KNJIGU Jelovnici za mravljenje i CD-ROM Mravite bez torture
moete nabaviti na telefon 01/6688 611 i 091/511 8334

65

____________________II POGLAVLJE_____________________

JE LI PREHRANA KLJU ZA
DOBRO ZDRAVLJE?
ZDRAVO NEZDRAVO; TO JE ZDRAVO,
A TO NEZDRAVO?
KULINARNA PRIPREMA HRANE I ZDRAVLJE
PRIJETI LI NAM AMERIKANIZACIJA
PREHRANE?
ZATO HRVATI NE JEDU RIBU?
BRZA HRANA VJETA ZAVODNICA
PREHRAMBENI LANAC KAO SMETLITE
JE LI POTREBNA REVOLUCIJA
NA TANJURU

66

67

ZDRAVO NEZDRAVO; TO JE ZDRAVO,

A TO NEZDRAVO?
Zdrava prehrana nije nikakva virtualna opcija, ve znanje, trud i
vrijeme. Oni koji nemaju vremena nikad se nee zdravo hraniti bez
obzira to o prehrani svata znaju. Najbolja i najvrednija namirnica
je ona koja je kompletna bez da je ita dodato ili oduzeto. Koja hrana
je najzdravija na svijetu? Ona koja sadri najveu gustinu zatitnih
imbenika u odnosu na kalorijsku vrijednost!
Golema razlika meu namirnicama
Neke namirnice su dramatino bolje od drugih jer bitno doprinose zdravlju
i duem ivotu. Svatko zna da je jabuka zdravija od krumpirova ipsa a
riba od govedine i da je maslinovo ulje bolje od svinjske masti, ali ipak
malo tko je spreman to saznanje iskoristiti u svakodnevnoj prehrani. Sve
namirnice u prometu su zdravstveno valjane, ali se njihova podobnost za
dobro zdravlje i dug ivot moe mjeriti na virtualnoj skali od 0 -10. Tako bi
primjerice krumpirov ips mogao dobiti broj 1 a brokula 10.Posebno emo
se zadrati na tzv super hrani tj 14 najvrednijih namirnica.
Glavni nedostatak svih dosadanjih kemijskih analiza namirnica bili su
zastarjeli podaci bez strukture masti (nije bilo transmasnih i omega3 masnih kiselina, aminokiselina, tosterola, strukture beta-karotena,
tokoferola, izoavona itd. Nije bila jasna kodljivost hidrogenacije masti
tj koritenja transmasnih kiselina. Takoer nije bila jasna kodljivost
izgorenih masnoa tijekom procesa prenja. Nije do kraja bila jasna uloga
folne kiseline u metabolizmu itd.
A da nain prehrane i izbor dnevnih namirnica imaju kljunu ulogu kada je
u pitanju dobro zdravlje, nema nikakve dvojbe; to su pokazala i najnovija
istraivanja na vrlo velikom uzorku od 71768 medicinskih sestara u SAD.
Jedna skupina je koristila tipinu ameriku hranu bogatu crvenim mesom
i animalnom masnoom (western diet) a druga je koristila tzv hranu
paljivog izbora (prudent diet). Rezultati su vrlo ilustrativni; prva hrana
je poveala rizik od modanog udara za ravno 58%. Tu se dakako kriju
velike mogunosti za upravljanje svojom prehranom.
Bilo je mnogo pokuaja da se deniraju pojmovi, zdrava prehrana ,
68

zdrava hrana i prirodna prehrana i vremenom ti su se pojmovi poprilino

modicirali. Prema tome ono to je Jerome Rodale 1950 godine u svom
asopisu Prevention Magazine popularizirao kao health food danas
vie ne vrijedi. Ne vrijedi ni ono to je ugledalo svijetlo dana kao prva
nezvanina ali ipak struna denicija zdrave hrane iz 1970 godine. Premda
jo uvijek nema zvaninog stava mjerodavnih zdravstvenih institucija, pod
zdravom hranom podrazumjevamo:
To su namirnice koje osiguravaju sve hranjive i zatitne tvari za
optimalno zdravlje onih koji ih konzumiraju. Istovremeno, te namirnice
ne sadre nikakve tetne tvari u koliinama koje bi mogle nakoditi
organizmu (ostatke pesticida, hormona, radionuklida, antibiotika,
veterinarskih lijekova).Takve namirnice su minimalno industrijski
preraene, sadre male koliine kukuruznog sirupa i drugih visokoglikemijskih namirnica, ne sadre trans-masne kiseline niti druge
toksikante. U praktinom smislu to su prije svega voe i lisnato
povre, plodovi mora (riba), oraasti plodovi, maslinovo ulje, mlijeko,
malomasni sir i crno vino.
Naravno ovdje nigdje nema crvenog mesa, fast foods, snack foodsa i ostalih
brzih namirnica koje su poznate pod pojmom junk food..Nadalje, postoji i
pojam funkcionalna hrana koji je nastao na temelju novijih saznanja o ulozi
pojedinih tvari u metabolizmu ovjeka. Pod pojmom funkcionalne hrane
podrazumjevamo: one namirnice koje sadre bioloki aktivne tvari (bez
nutritivne vrijednosti) a koje imaju povoljne uinke na zdravlje organizma
u smislu da smanjuju rizik od pojave kroninih bolesti (bolesti srca i krvnih
ila, rak i dijabetes). Mnogi za ovaj pojam koriste izraz phytochemicals
ili nutraceuticals. Za neke od tih tvari koje su posljednjih desetak godina
detaljno istraivane, dokazana je djelotvornost..
-

omega-3 masne kiseline su dugolanane, viestruko

nezasiene masne kiseline (DHA, EPA, ALA) koje su esencijalne
za metabolizam nedonoadi i dojenadi male tjelesne teine.
Odrasli mogu dobiti omega-3 sintezom, ali taj je mehanizam
esto decitaran pa su praktino ovisni o unosu hranom iz mora..

alil-suldi iz enjaka mogu stimulirati enzime koji su zadueni

za eliminaciju toksinih tvari iz organizma,

izocijanati brokule i drugih kupusnjaa (sulfo-rafan) koji

stimuliraju zatitne enzime tzv druge faze u procesu
69

karcinogeneze, smanjujui tako rizik od pojave raka raznih

lokacija
-

indoli iz zelenog lisnatog povra koji djeluju anti-estrogeno i

tako reduciraju rizik od raka dojke

izoavoni iz soje koji imaju viestruku sposobnost

smanjivanja rizika za pojavu raka nekih lokacija (debelog
crijeva)

lignani iz sjemena lana koji djeluju anti-estrogeno i na taj

nain smanjuju rizik od raka dojke

avonoidi (crveni, zeleni, naranasti, uti i tamno plavi

pigmenti) iz bobiastog i tropskog te citrusnog voa, kao i
povra koji samostalno ili udrueno djeluju antioksidacijski
protiv slobodnih radikala i na taj nain bitno smanjuju rizik
od oteenja DNA strukture i pojave raka (beta-karoten,
likopen i lutein)

itatelju je sasvim jasno da se izborom ovakvih namirnica u svakodnevnoj

prehrani bitno moe doprinjeti vlastitom zdravlju, poboljati neke funkcije.
No zato treba truda i vremena te kulinarske vjetine da se te tvari ouvaju
i tako dospiju u tijelo gdje e biti iskoritene. Naalost, kod tako vane
aktivnosti kao to je dnevni izbor namirnica, veliku ulogu imaju imbenici
sasvim subjektivne prirode zbog ega je najee rjeenje - brza hrana,
bakina kuhinja, razne kantine, ulini kiosci ili restorani. Zdrava prehrana
dakle nije nikakva virtualna opcija, ve znanje, trud i vrijeme. Oni koji
nemaju vremena nikad se nee zdravo hraniti makar to teorijski o
prehrani svata znaju.
Rangiranje prema sadraju zatitnih tvari
Od nekoliko tisua jestivih plodova biljnog i animalnog podrijetla koje
nam priroda daruje na kopnu u zraku i u vodi, praktino se koristi svega
oko 800. Nije vrijedna namirnica zato to nam godi okusu i mirisu, ve je
vrijedna koliko doprinosi naem zdravlju! Navikli smo svrstavati namirnice
u kvalitetne razrede po kriteriju kvalitete dakle prema veliini, izgledu,
boji, teini, stupnju zrelosti, svjeini itd, a uglavnom preskaemo najvaniji
kriterij sadraj zatitnih tvari tj dugoroni doprinos zdravlju. Recimo
jasno; ugaamo naim osjetilima a ne zdravlju. esto su u valoriziranju
70

namirnica prisutni crno-bijeli kriteriji tj namirnica je dobra ili loa

to je samo povrinska ocjena koja znai da se njom moe ili ne moe
dogoditi neto nepredvieno. Uostalom, ne postoje 2 ovjeka koji se u
takvoj ocjeni slau; to je za mene dobro nije dobro za vas.
Treba znati da je argumentirana valorizacija namirnica dosta teka jer u
pitanju je metodologija pristupa. Zanimljivo da se malo strunjaka ozbiljno
bavilo tim problemom, pa je sasvim jasno da nema koncenzusa. Svaki
autor ima neku svoju ideju koji je to najbolji izvor hranjivih tvari i kako
bi se vrijednost namirnica objektivno izmjerila, a bilo je i vie slubenih
pokuaja..No metodologija ocjene zdravstvenog doprinosa namirnica
ipak postoji a sastoji se u tome da se mjeri donos hranjivih i zatitnih tvari,
ali ne na jedinicu teine, ve po kalorijskoj vrijednosti to praktino znai
da je usvojeno slijedee pravilo; to vie tih tvari na to manje kalorija,
to bolja ocjena. Naravno, u proraunu su pomogli softwerski paketi Food
Processor i Genesis i tako su nastale namirnice rangirane ocjenama
odlian , vrlo dobar i dobar izvor hranjivih i zatitnih tvari. Takvo
rangiranje mijenja nain razmiljanja o vrijednosti namirnica jer u prvi plan
dolaze one namirnice koje do sada nitko nije ni spominjao. Kao osobe
zainteresirane za svoje zdravlje, nastojimo birati one namirnice koje nam
najvie donose uz najmanju kalorijsku vrijednost. Naizgled teko, ali
kada se shvati princip zapravo je jednostavno. Uvaavajui takav nain
razmiljanja i vrednovanja, nije svejedno da li kuhar u cupajze stavlja
zainske paprike malo ili puno, da li konzumirate svjee ili sueno voe,
da li jedete blitvu ili zeleni dio goruice, jer meu njima je golema razlika
u sadraju hranjivih i zatitnih tvari.
Zdravo - sve to je obojeno
Kada kaemo da je zdravo sve to je obojeno, mislimo na 3 velike skupine
zatitnih tvari tj na antocijane, avonoide i karotenoide. Zatim, tu su
izocijanati iz kupusnjaa posebice brokule, izoavoni iz soje, organo-suldi
iz lukovica (enjak), omega-3 masne kiseline iz riba i drugih morskih
proizvoda, mononezasiene masnoe iz maslinova ulja, resveratrol iz
crnog vina itd. Njihova zatitna uloga se odnosi na antioksidacijsko i
antikarcinogeno djelovanje a kod nekih kao to su to-estrogeni i brojna
druga poeljna djelovanja. Primjerice, to-estrogeni iz soje za razliku od
humanog estrogena djeluju slino tj. olakavaju tegobe menopauze ali ne
promoviraju rak maternice i dojke.
Najvei problem do sada bio je prikaz prednosti i nedostataka pojedinih
71

namirnica i model za rangiranje unutar vrijedonosnog sustava. Jedna

od metoda se sastoji u tome da se namirnice boduju koliko po jedinici
kilokalorija imaju ocjena odlian, vrlo dobar i dobar i zatim po
odreenoj formuli izraunava se prosjek. Konaan zbir postavlja namirnicu
na skali vrijednosti. Zapravo, cijela raunica se svodi na usporedbu
nutritivnog sadraja namirnice s njenom kalorijskom vrijednosti; ako je
namirnica vrlo visoko po sadraju jednog ili vie nutrijenata, ali ima vrlo
malu kalorijsku vrijednost, oznauje se kao zasiena hranjivim tvarima
(nutrient dense). Ako suprotno tome ima malo najviih ocjena a visoku
kalorijsku vrijednost, oznauje se slabo zasiena hranjivim tvarima
(nutrient sparse)..Da bi namirnica dobila ocjenu dobar izvor mora imati
skor najmanje 1,5 a to znai da mora imati hranjivu vrijednost 1,5 puta
veu od kalorija koje donosi. Da bi namirnica dobila ocjenu vrlo dobar
izvor mora imati skor najmanje 3,4 i najzad da bi dobila ocjenu odlian
izvor mora imati skor od 3,4 - 7,6.
Na temelju takvog modela vrednovanja namirnica, nastale su liste deset
najboljih i 100 najboljih (top 10 i top 100). Ako se od 800 namirnica koje
se praktino koriste za prehranu izdvoji 10 po sadraju hranjivih i zatitnih
tvari najvrednijih, dobivamo popis koji bi trebali maksimalno konzumirati,
ali to se uglavnom ne dogaa budui da navedene namirnice ljudima
nisu prihvatljive zbog organoleptikih i raznih drugih razloga. Primjerice,
perin zasigurno spada vrlo visoko jer ima 4 ocjene odlian izvor tj
perin dobiva odlian zbog vitamina C, vitamina A, eljeza i folata a ima i
cijeli niz drugih dobrih ocjena. Problem je to se perina ne moe najesti
budui da se radi o zainu. No ono to zasigurno moemo jeste da sve
namirnice koje pripremamo u kuhinji, zasipamo perinom upravo na
nain kako to radi goli kuhar Jamie Olivieri. Druga namirnica koju valja
spomenuti ovdje jesu prena telea jetrica. Ona sadre 8 ocjena odlian
izvor (za vitamin B-2, B-12, vitamin A, folat, selen, triptofan, cink i bakar)
i 6 ocjena vrlo dobar izvor (za eljezo, vitamin B-6, nikotinsku kiselinu,
pantotensku kiselinu i protein).
Ribe na tanjuru su zakon
Kod riba odnosno morskih plodova ocjena se mjeri prema sadraju
selena, triptofana i omega-3 masnih kiselina. Tako je primjerice meso
lososa rijetka namirnica kod koje se predobe o ukusnosti s jedne i
zdravstvenoj kvaliteti s druge strane podudaraju..Tako peeni losos
ima 5 ocjena odlian izvor (B-12, selen, triptofan, nikotinamid i omega3) i 5 ocjena vrlo dobar izvor. Istina, taj sadraj oscilira ovisno o vrsti
72

lososa i sezoni lova, ali to su prosjene vrijednosti. Slino je kod tune,

kampa i ostalih plodova mora. A oko preventivnog potencijala omega3 masnih kiselina kada se tie raka nekih lokacija i drugih bolesti, vie
nema nikakvih dilema; desetine studija potvrdile su ranija saznanja a
to je uinila i nova kanadska studija objavljena u mjesecu lipnju 2004
godine u asopisu Cancer Epidemiology. Redovno konzumiranje masne
morske ribe (najmanje 2 puta tjedno) predstavlja gotovo sigurnu zatitu
od leukemije, multiplog mijeloma i non-Hodgkin limfoma. Istraivanje je
obavljeno na velikom uzorku od 3000 ljudi oboljelih od raka kao i 4200
onih koji su sluili kao kontrolna skupina.
Najbolja i najvrednija namirnica je ona koja je kompletna bez da je ita
dodato ili oduzeto. A slaganje obroka od pojedinih namirnica da bi se
postigla toliko potrebna raznovrsnost, veliko je umijee koje se ne moe
nauiti u koli. Paljiv izbor 30 namirnica koje smo ovdje prezentirali s
njihovim analizama opet svrstava POVRE na prvo mjesto prve lige
namirnica, jer objektivno najvie doprinosi zdravlju tj ima najvei broj
odlinih ocjena.
Kako usporeivati zdravstvenu vrijednost namirnica? Jednostavno tako
da se usporeuje broj najviih ocjena kao i ukupni skor sastavljen od
pojedinanih ocjena. Postavlja se pitanje; da li jesti samo one namirnice s
najviim skorom? Ne, nego mijeati razne namirnice s visokim skorom a
izbjegavati prazne namirnice kao i one s niskim skorom hranjivih i zatitnih
tvari! Koja hrana je najzdravija na svijetu? Ona koja sadri najveu gustinu
zatitnih imbenika u odnosu na kalorijsku vrijednost!

KULINARNA PRIPREMA HRANE I ZDRAVLJE

Kad bi ljudi shvaali znaenje kuhinje, svi bi u njoj boravili. Ono
to se na trnici dobro nabavi, to se u kuhinji upropasti. Kad bi se
mogli nabrojati ljudi koji su oboavali pohance, dobio bi se golem
broj bolesnika. A oboavali su ih zbog mame i bake. Svi vole ono
to iz kuhinje dolazi, ali nitko ne pita tko to tamo radi.
Kuhaa glavu uva
Uzalud dobar izbor zdravih namirnica ako je njihova priprema u kuhinji
pogrena ili nepotpuna. Prema tome, onaj tko u kuhinji dri kuhau
73

taj znaajno moe utjecati na nae zdravlje i raspoloenje. To se najbolje

vidi kod prehrane dojenadi; sve ovisi o onome to e tijekom dana beba
dobiti u svojoj boici..Utjecaj metode kulinarne pripreme namirnica na
zdravlje mjeri se stupnjem ouvanih hranjivih tvari za vrijeme obrade i u
produkciji sporednih spojeva koji mogu biti toksini i karcinogeni. Poznato
je, visoke temperature mjenjaju strukturu namirnica; bjelanevine se
denaturiraju, masti razlau na masne kiseline a ugljikohidrati takoer
razlau (dekstriniraju) Zbog tih promjena mijenja se i organoleptika
namirnica pa primjerice tijesto postaje zapeena korica a koa na mesu
zapeena hruskava povrina. Nagoretine sadre razne heterocikline
spojeve od kojih su mnogi karcinogeni. Naravno, nagorene namirnice
nisu nikako zdrave. Nisu zdrave ni jako odimljene namirnice niti jako
salamurene (usoljene). Ne bi htio imati fatalistiki pogled na stvari ali
sudbina ukuana rjeava se u kuhinji. Mukarci su komotni i ne zanima ih
to se tamo dogaa ali bilo bi dobro ponekad zaviriti to i kako se u loncu
krka.
Da bi namirnice bile higijenski ispravne i zdravstveno valjane te
organoleptiki prihvatljive, koriste se razne metode pripreme prije nego
se serviraju na stol.. Generalna podjela tih metoda bi mogla biti na tzv
vlane i suhe postupke a sasvim je jasno da postoji i kombinacija ovih
metoda.
Prenje na masnoi i fritiranje
Meu prvima istaknut emo fritezu kao najnezdravije rjeenje u obradi
namirnica a odmah zatim slijedi prenje u dodanoj masnoi. Ozbiljan
problem takvih metoda je velika koliina pregrijanih (oksidiranih) masnih
tvari to odmah znai i znaajnu koliinu nepotrebnih kalorija. Drugo,
budui da se vrlo esto za podmazivanje koristi masno tkivo animalnog
podrijetla, problem su zasiene masnoe i prisutan kolesterol koji su opet
potpuno nepotrebni. Obzirom da se radi o visokim temperaturama,
povrina namirnice porumeni i zapee se i to je ono to privlai.
Suprotno takvim metodama prenja i fritiranja namirnica postoji obrada
namirnica na teonu (s poklopcem) uz koritenje vlastite masnoe i
vlage. Zasigurno takav pristup obradi namirnica je daleko zdraviji. Na
istom principu rade i tzv lonci zdrave hrane (dry cooker). U ovom sluaju
energetska uteda moe biti ak 30-50% to nije bitno za jedan ili
nekoliko dana, ali je jako vano kada se dogaa godinama. Naravno,
unos animalnih masnoa i kolesterola sveden je tako na minimum.
74

Tipine fritirane namirnice su preni krumpirii (french fried potatoes),

razni utipci, pokladice, palainke, krumpirove placke, smrznute ribe itd.
Takve namirnice nisu zdrave; to se kupka od masnoe vie koristi, to
sadri vie izgorenih estica koje mogu biti toksine pa i karcinogene. Ulje
postaje tamnije i tamnije jer sadri sve vie nagorenih dijelova hrane.
Pohanje namirnica
Premda nezdravo, pohanje je i dalje popularni nain obrade odrezaka
mesa i drugih namirnica (piletine, povra, kruha i voa) a sastoji se u
oblaganju tekuim tijestom i prenju u kupki od masti. Nezdravo prije
svega u golemom kalorijskom unosu a potom slijede problemi kao to
su zasiene masnoe i kolesterol (budui da tekue tijesto sadri i jaja).
Ispitivanje je pokazalo da pohanac u odnosu na isto takav naravni
odrezak ima preko 30% vie kalorija. Sve u svemu metoda je loa za
krvne ile pa je domaica koja esto poha neprijatelj za krvne ile
svojih ukuana. Naalost i poznati lanci brze hrane dosta esto koriste
ovu metodu (chicken fries) to poveava problem jer pohanci postaju tako
masovni nain prehrane. Nije dobro da djeca jedu pohance.
Prenje bez masnoe (suho prenje)
Suho prenje koje se prvenstveno odnosi na zrno kave, kakaoa i razne
oraaste plodove daje proizvodima karakteristinu aromu raznih napitaka
i slastica (kava, kakao, kolai) bez kojih se ovaj svijet ne bi mogao ni
zamisliti. Izvodi se pod utjecajem suhe topline sve dok se ne postigne
odgovarajua smea boja i aroma (primjerice preni bademi i ljenjaci).
Za vrijeme obrade suhom toplinom postiu se vrlo visoke temperature pa
se u pravilu koristi mijeanje da namirnice ne bi pregorile. Unato brojnim
pokuajima da se u kavi i nekim drugim namirnicama koje potjeu od
preprenih sirovina nau karcinogene tvari i shodno tome nepovoljni
uinci na ljudsko zdravlje, to do sada nije uspjelo
Kuhanje i furenje
Kao vlana metoda toplinske obrade namirnica, kuhanje je zasigurno i
najea metoda koja podrazumjeva dranje namirnice u kljualoj vodi
kod 100 C ili nekom drugom mediju (temeljac, vino). Ovdje nema rumene
hrustave korice, nema izgorenih dijelova pa nema ni opasnosti od toksinih
i karcinogenih tvari. Jedini je problem to sve kuhane namirnice nisu ni
priblino ukusne kao one prene. Zbog toga se kuhanje koristi selektivno
75

za pripremu povra, tjestenine i nekih korijenskih biljaka. Naravno,

kuhanje je najstariji i najsigurniji postupak toplinske obrade koji se prije
svega koristi u industrijskoj pripremi namirnica u limenkama (sterilizacija).
Posebne metode kuhanja jesu kuhanje pregrijanom parom, blaniranje
(furenje) i pasterizacija. Valja napomenuti da se namirnice kuhaju tako
dugo dok u sredini ne dostignu temperaturu od najmanje 72 C u trajanju
od nekoliko minuta kako bi se onesposobile i najtvrdokornije bakterije.
Lagano kuhanje
Za razliku od kuhanja, ovo je lagano krkanje tek toliko da se vide
mjehurii tj to je zagrijavanje namirnica u vodi neposredno ispod
toke kljuanja. Koristi se za specine namirnice koje su osjetljive na
pregrijavanje ili za prigotavljanje jela ija je obrada na samom kraju
(poslije zafriga). Sa stajalita zdravlja ovo je svakako dragocjena metoda
jer u pravilu uva sve hranjive tvari iz namirnica, ali postoji odreeni rizik
glede unitavanja toksina i drugih tetnih tvari. Mogue je naime da se
jako kontaminirane namirnice nedovoljno toplinski obrade
Kuhanje u pari
Je posebna kulinarska metoda termike obrade namirnica u pari iznad
kljuale vode a za taj postupak postoje i posebni ureaji (steameri). U pari
se lijepo daju obraditi blitva, pinat, knedle, trukle, kruh i pecivo, itne
pahuljice itd. Na zapadu se kuhanje parom koristi kod izrade nabujaka,
pudinga i drugih posebnih namirnica u prigodi raznih blagdana. Kuhanje
u pari zdrav je postupak u pripremi namirnica ali se naalost rijetko koristi
jer zahtjeva dosta truda.
Poiranje
Pojam podrazumjeva grijanje namirnica u vlastitoj vlazi na jo nioj
temperaturi ispod toke kljuanja koja se koristi posebice kod riba da bi se
izbjeglo raspadanje mesa. U pravilu riba se poira zajedno s povrem (luk,
mrkva, celer) to podrazumjeva podljevanje vode tek toliko da se pokrije
dno. Svrha dodavanja povra je priprema male koliine aromatinog
temeljca kojim e se servirana riba preliti. Poiranje je zdravstveno
gledano vrlo poeljno budui da su svi sastojci ouvani naravno kada se
radi o sigurnim namirnicama tj o namirnicama koje nisu kontaminirane
tekim metalima.

76

Peenje
Je vrlo popularna metoda obrade kruha, mesa i mesnih proizvoda na
visokim temperaturama, koja podrazumjeva upotrebu suhe topline u
penici iji izvor moe biti elektrini grija ili plin. Karakteristika postupka
jest naglo isparavanje povrne vlage i stvaranje smee hrustave korice.
Konani proizvod takve toplinske obrade (peenka) vrlo je poeljnih
organoleptikih svojstava. Postoje 2 pristupa postupku peenja; da se
meso naglo podvrgne visokim temperaturama i tako se stvori korica a
potom se dalje zagrijava na niim temperaturama i drugi obrnuti tj da
se meso postupno zagrijava na niim temperaturama a potom pred kraj
temperatura naglo podigne kako bi se stvorila poeljna hrustava korica.
Principjelno iz zdravstvenih razloga bolje je peenje raditi na to niim
temperaturama makar postupak i dulje trajao jer se tako stvara manje
mutagenih spojeva. Peenje kod nekih namirnica moe trajati satima
(primjerice purica) pa povrinu treba zatiti od pregorjevanja.
Rotiljanje
Je obrada namirnica (mesa, kobasica, ribe, peradi, povra) kod otvorenog
plamena ili preko reetke (rotilja) na vrlo visokim temperaturama kada
izvor topline moe biti vatra (eravica), drveni ugljen, plin ili elektrini
grija. Denaturacija povrine mesa nastaje naglo i moe imati za posljedicu
potpuno ili mjestimino pregorjevanje to znai da je neophodno stalno
nadziranje i okretanje. Od dima izgorene masnoe koji se vraa natrag
i kondenzira na namirnicama prijeti ozbiljna opasnost jer se takvom
obradom stvaraju brojni mutageni spojevi. Osim toga, kratak proces
obrade u pravilu skriva mogunost da namirnica (meso) u sredini ostane
neobraeno pa samim tim i potencijalno opasno za zdravlje. Jedinu
sigurnost jami mjerenje sredinje temperature ubodnim termometrom
koja mora biti minimalno 72 C. Jedna od varijanti obrade namirnica na
otvorenom plamenu je raanj (stick broiling) gdje se takoer postiu
iznimno visoke temperature. Ako se kruh stavlja na rotilj postupak se
zove tostiranje (tosting). Sve u svemu rotiljanje i okretanje na ranju prua
veliko zadovoljstvo zbog specinog mirisa i plamene boje peenja, ali u
sebi krije i brojne opasnosti za one koji ne znaju kljuna pravila ponaanja.
Prehrana iskljuivo takvim mesom nije stoga preporuiva.
Dinstanje
Od brojnih metoda tzv nagle pripreme namirnica, ova je zdravstveno
77

najpovoljnija a podrazumjeva brzu pripremu na malo masnoe uz

stalno mijeanje. Povre i druge namirnice imaju priliku pustiti svoj sok
pa nastaje vrlo poeljna kombinacija safta karakteristinog mirisa.
Priprema je brza, vitamini i druge hranjive tvari su sauvani, jelo je ukusno
i zdravstveno vrlo poeljno jer namirnice nisu denaturirane pod utjecajem
visokih temperatura. teta je to se ova metoda sve rjee koristi budui
da za oi nije dovoljno atraktivna
Pirjanje
Je sporo i dugotrajno kuhanje mesa i krupnih odrezaka veih riba na
niskim temperaturama s vrlo malo vode pod poklopcem. Povremeno se
dodaje nova koliina vode to domaice nazivaju podljevanje. Hrana je
dobro pripremljena prilino ouvanih hranjivih sastojaka i odline arome.
Obrada u mikrovalki
Pretvoriti mikrovalku u univerzalnu kuharicu koja e sve operacije
kulinarne pripreme namirnica skratiti na minimum je naravno potpuno
pogreno. Mikrovalka naime nije napravljena s takvom namjenom,
ve prije svega za ubrzano defrostiranje smrznutih i podgrijavanje
ohlaenih namirnica. Uporaba mikrovalke je dakle limitirana tehnologijom
bombardiranja ultra kratkim valovima i sve je samo ne univerzalna.
Budui da mjenja molekularnu strukturu namirnica, ne daje karakteristinu
aromu peenja niti karakteristinu plamenu boju, a to e rei da se
dragocjena brzina pripreme naplauje kroz naruenu organoleptiku. Ako se
tako prihvati ona moe biti savrena (programirana) kuna pomonica.
Problem je to maksimalne uinke mogu oekivati samo dobro educirane
osobe a takvih je naalost malo. Glede zdravlja, miljenja su podijeljena;
s jedne strane su proizvoai mikrovalki kao pobornici novih tehnologija
a s druge skeptini znanstvenici. Za prehranu iz mikrovalke. dugorono
gledano moemo rei da su posljedice za sada sasvim nepoznate.

PRIJETI LI NAM AMERIKANIZACIJA

PREHRANE?
Naglo otvaranje prehrambenih lanaca (Billa, Getro, Kauand,
Merkator, Lidl, Konzum) pribliilo je namirnice potroaima. Jo
samo da kupimo velike (dvokrilne) hladnjake i namirnice preselimo
u stanove pa smo se amerikanizirali. Naravno da to ima svoje
posljedice, a najvea je debljina..
Ovisnost o samoposluzi
Ako se uzme u obzir najnovija baza podataka onda proizlazi da se u
prehrani pod normalnim okolnostima konzumira oko 800 namirnica.
Naravno, jestivih plodova prirode ima daleko vie nekoliko tisua. Za ljude
koji ive u urbanim sredinama i jedu hranu iz najblieg samoposluivanja,
broj koritenih namirnica smanjuje se na nekoliko desetaka i na koncu
kada se u obzir uzmu ljudske navike (nemar i lijenost) u prehrani kao
dominantan imbenik prehrane, izbor namirnica svodi se na svega
desetak. Samoposluga je ko stvorena za lijene ljude jer vam omoguuje
da u lapama sve obavite i opet se uvalite u fotelju..
Poznat je i ekstremni sluaj djeaka iz New Yorka tekog 130 kg, koji
je novinarki rekao da se hrani iskljuivo hamburgerima jer to oboava.
Prema mnogim strunjacima, a osobito amerikom lijeniku i nutricionistu
dr. Prattu, tu se krije glavno izvorite raznih degenerativnih bolesti i drugih
zdravstvenih problema. Unato golemom znanju s jedne i tehnolokoj
revoluciji s druge strane, suvremeni ovjek jednostrano se hrani jer sve
vie bjei od prirodnih (zelenih) namirnica i zavrava na preraenim
namirnicama u celofanskim pakovanjima. Zato? Zbog komoditeta i brzine.
Sasvim jasno je da se tu krije i jedan od glavnih razloga za epidemijsku
pretilost i dijabetes. Prehrambeni lanci koji su nas u posljednjih pet
godina naprosto preplavili (Billa, Getro, Konzum, Merkator), donijeli su
sa sobom svoju logiku i lozoju brige za kupnju, a ne za zdravlje. Sve
preraeno, uredno zapakirano, narezano da bude to manje posla, dakle
amerikanizirano. Velike boce, veliki paketi i na blagajni nagradni bonusi
za ponovni dolazak u samoposlugu. Tako komoditet ima visoku cijenu
koja se zove ovisnost o samoposluzi.
Svima je jasno da je jabuka zdravija od krumpirovog ipsa i da je riba
zdravija od hamburgera, ali kad doete u neki lokal sve to zaboravite i

78

79

naruujete evape s lepinom koja je natopljena goveim lojem! Nikako

iz prehrane ukloniti tu prokletu balkansku naviku. Ne samo da mi jedemo,
nego takav menu nudimo strancima kao domai specijalitet..Svaka
majka dobro zna da je pinat zdrav za djecu, ali i odrasle, te da je daleko
zdraviji od bureka, ali dijete trai ono to vidi od drugih najee je
to burek. A dosadni pinat neka jede netko drugi! A upravo taj pinat
spada meu desetak najvrednijih namirnica. Dr. Pratt je napravio pokus
na starijoj populaciji gdje je pokazao kako pinat povoljno djeluje na
prevenciju makularne degeneracije mrenjae. U poznatim restoranima
koji se buno reklamiraju prilog jelima je konzervativan i vrti se od pirea
od krumpira do pirjane mrkvice s grakom, ali brokulu neete vidjeti.
Zato? Zato to brokula ne kotira na tanjuru i mnogi ni priblino u njoj ne
vide ono to ona stvarno jest super hrana. Radije uzimaju brokulu
u kapsulama nego na tanjuru, koja moe biti vrlo ukusna. Zatim slijedi
pitanje tko u nas jede oraaste plodove (bademe, orahe, kikiriki)? Nitko
ili skoro nitko. Naime, postoji uvjerenje da se od njih deblja zbog visokog
sadraja masnoa to, naravno, ne odgovara istini. Jesti svakodnevno
malo oraastih plodova i komadi okolade za kuhanje te popiti au crnog
vina bolje je nego poznavati tri najbolja specijalista. Vrijednost nekih
namirnica koje zanemarujemo je neprocjenjiva.
Svaka namirnica ima prednosti i nedostatke, ali oito su neke za koplje
ispred drugih upravo po neprocjenjivom doprinosu za zdravlje i dug ivot.
Dva tipa masnoe govei loj i riblje ulje, valjani su to se tie higijenske
ispravnosti, ali kada je u pitanju dugorono zdravlje, loj dobiva ocjenu
1, a riblje ulje 10. To znai da je riblje ulje deseterostruko zdravije od
goveeg loja. Slian odnos moe se dobiti usporedbom krumpira i pinata.
S jedne strane visoko glikemina namirnica koja pobuuje luenje inzulina
i doprinosi energetskom unosu, a s druge strane namirnica koja nema
kalorija, ali zato donosi dragocjene zatitne tvari koje mogu utjecati na vid,
modanu aktivnost, reekse itd. Uope nema dileme da su sve prednosti
na strani pinata. Kao to smo spominjali, pinat i riblje ulje spadaju u
super hranu i trebalo bi ih konzumirati svakodnevno. U naem narodu
se obino kae da je to hrana za malu djecu to je, naravno, opet velika
greka. Da li televizija utjee na prehrambene navike? Svakako, jer
primjerice kad gledate emisiju o udruzi za spas restanog krumpira koja
svake godine priprema fetu gdje se jede samo krumpir a meso slui kao
dodatak, onda osjetite da tu neto nije u redu..Krumpir i pivo = debljina!

80

Ocjena vrijednosti i izbor namirnice

U poetku smo spominjali broj namirnica koje prosjeno domainstvo za
prehranu koristi. U odnosu na ono to stoji na raspolaganju to je jako malo
pa se u najveem broju sluajeva sve mogu nabrojati na prste obje ruke, a
kod nekih ak i na prste jedne ruke. Jednostranost moe biti u odnosu na
sve namirnice, ali i na pojedine skupine namirnica. Tako se, primjerice, u
nekim domainstvima troi samo svinjetina ili samo govedina bez piletine
ili ribe to, naravno, nikako nije dobro. Neki ljudi uope ne konzumiraju
povre, a neki pak ne vole voe. Ima mnogo onih koji konzumiraju
iskljuivo masne kobasice ili sueno meso. Svaka od tih navika ima
svoje posljedice koje se ne vide dok za to ne doe vrijeme. Kao to je
poznato, meso donosi velike koliine zasienih masnoa I kolesterola i to
se nakon 20 godina redovitog jedenja negdje mora vidjeti. Raznovrsnost
u prehrani je preduvjet dobrog zdravlja pa se ide tako daleko da se prema
broju koritenih namirnica odreuje stupanj zrelosti zdrave prehrane.
to ima vie namirnica u dnevnoj prehrani to je ona bolja. Raznovrsnost
podrazumijeva ne samo udjel svih skupina (voe, povre, meso, mlijeko,
itarice), ve i raznovrsno pripremljene namirnice iste skupine. Primjerice,
osim svjeeg voa preporuuje se suho voe (ljive, rozine, marelice), a od
itarica kruh, tjestenina, itne kae itd. Ako se svaka namirnica koja ulazi u
va jelovnik ocjenjuje na skali od 0 do 10, onda je vie nego jasno da treba
birati to vie namirnica s ocjenama 7, 8, 9 i 10. Namirnice s ocjenama
ispod 5 trebalo bi izbjegavati jer ne doprinose zdravlju. Uz namirnice
koje smo spominjali na poetku, nabrojimo ovdje tipine predstavnike
super hrane maslinovo ulje, peena puretina (bez koe), borovnice,
narane, tikva, rajica, orasi, crni (zeleni) aj, zobena kaa, jogurt, grah...
Ima i drugih koje spadaju u zaine, primjerice: kukrkuma, crvena paprika
u prahu, laneno sjeme, mrkva u prahu, pasirana rajica, osuena kora
citrusnih plodova...
Mnogi e se zapitati zato je panje vrijedna tikva? Malokalorina je, a
bogata vlaknastom strukturom i karotenoidima, prikladna za pripremu
razliitih jela, a moe se jednostavno ispei. Kemijski sastav tikve
pokazuje koliko smo nepravedni kada je svrstavamo u hranu za svinje.
Jo je vei izvor dragocjenih hranjivih tvari sjeme tikve (kotice), koje
se nakon prenja mogu jesti, ali i koristiti kao dragocjeni izvor eljeza i
izvrsna aroma za umake. Kada ovjek vidi kemijsku strukturu osuene
kore limuna i narane, onda se s pravom moe posluiti onom narodnom
izrekom papir jede, a okoladu baca!

81

ini se da je u svijetu, ali i kod nas, prisutna poprilina konfuzija kada se

treba odluiti to izabrati za jelo, a to izbjei. To je prije svega rezultat
razliitih teorija, knjiga, TV emisija koje prosjeno obrazovanog ovjeka
zbunjuju. A najvie zbunjuje piramida zdrave prehrane koja se pokazala
posve nepraktinom. Ipak ini mi se, ponajvie zabuna u suvremeni
pristup zdravoj prehrani unijele su dvije knjige ili dvije teze: Atkinsova o
mravljenju bez ugljikohidrata i Searsova Prehrana u zoni. I ovdje se
pokazalo staro, ali dobro znano pravilo nije dobro sve to je trend. Nitko
na Olimpijskim igrama u Ateni nije osvojio zlato na proteinima i nitko nije
trajno izgubio suvinih 20 kg koristei govee odreske, jaja i sireve. Ako
u miiima nema glikogena, ne moete poveati broj zaveslaja na 500 m
prije cilja, a glikogen neete dobiti ako naveer prije utrke konzumirate
odreske. Nametnuti strah od ugljikohidrata loiji je od preskakanja
obroka. Mnogo puta smo isticali da se sva mudrost zdrave prehrane
sastoji u izboru i pripremi namirnica. ak izbor moe i biti dobar, ali ako
u pripremi dominiraju postupci prenja, onda je sve uzalud jer organizam
dobiva suvine masnoe, zasiene i transmasne kiseline, a to nikome nije
potrebno. Zdravlje ukuana je zapravo u rukama domaice koja obavlja
dvije kljune radnje vri izbor namirnica i priprema ih. Svakako najgora
varijanta jest kad majka (u nedostatku vremena) djetetu za kolu da novac
za uinu, a ono ga potroi na hamburger i Colu ili nedaj Boe na slatku
ploicu. I tako iz dana u dan sve do nove kolske godine. Kakva je analiza
takve prehrane? Dijete je dobivalo samo prazne kalorije i debljalo se, a
nije dobilo nita hranjivo za svoj razvoj i rast. Zapravo, stvoreni su svi
preduvjeti za dijabetes, a odgovorni su nemarni roditelji.

Nije znalac onaj tko se najede pa obrie usta, ve je znalac onaj tko se
nahrani i u organizam unese dostatne zalihe zatitnih tvari. A kada doete
na zelenu trnicu sve je prepuno brusnica, borovnica, marelica, breskvi,
dinja, rajica i blitve. Sve ove namirnice prizivaju da budu pojedene,
nadohvat su ruke i samo ih treba pripremiti. Meutim, pored borovnica
svi prolaze jer mjerica kota 15 kn, a prema najnovijem stanju znanosti
borovnica je vie lijek, a manje bobiasto voe!
Hrvati - mesoderi koji zaziru od povra
Soja je za nae pojmove do juer bila (a i sada je) samo stona hrana
i od soje se dobiva sojino ulje. Sojine mahune prelivene maslinovim
uljem neete tako lako dobiti u naim restoranima jer Hrvati, inae tipini
mesoderi, zaziru od mahuna i zelenog povra. A i soja spada u bogom
dane namirnice koje nevjerojatno doprinose naem zdravlju, zbog ega
takoer spadaju u skupinu super hrane. Zato? Sadre dragocjene
toestrogene koji u organizmu mogu sretno supstituirati ljudski estrogen.

Kada se postavi pitanje to od namirnica svakako treba izbjei, sve je

poprilino jasno: bijeli kruh i pecivo, dizano tijesto, kremaste kolae,
majonezu, crveno meso (govedina, svinjetina, janjetina), gazirane
napitke (Cola, Panta), brzu hranu i prene krumpirie. Dizano tijesto nije
preporuljivo zbog obilja transmasnih kiselina, bijeli kruh zbog nedostatka
kompleksa vitamina B I visokog glikemijskog indeksa, crveno meso zbog
obilja zasienih masnoa i kolesterola, a gazirani napici zbog kukuruznog
sirupa koji nepotrebno optereuje guterau. Sve drugo je manje-vie
dobro, a ocjena se kree od 5 do 10. Pa kad, primjerice, imate za ruak
karpinu s blitvom, salatu od rajice I raeni kruh ocjena e biti 9,5, a ako
tome dodate au crnog vina ista desetka! No, sasvim pristojan bit e
ruak od graha s pureim odreskom peenim na teonskoj tavi, zelene
salate s maslinovim uljem i kruha od cjelovitog peninog brana. Ocjena
8. Ako nakon takvog ruka umjesto kolaa odlomite komadi okolade
za kuhanje, vi ste podigli zdravstvenu valjanost vaeg obroka na 8,5.

Primjerice, kod ena ublaavaju tegobe menopauze za to je dovoljno

10 do 15 grama sojinog proteina dnevno. Naravno, kapsule gotovih
preparata ne mogu zamijeniti namirnice pa je najbolje zeleno. Bujna
mata pisaca znanstvene fantastike iz prolog stoljea o tome kako e
u budunosti kapsule i tablete zamijeniti namirnice i kako e se putovati
svemirom s kapsulama raznih boja, sreom, nije se ostvarila pa ak ni
u svemirskom programu. Tzv kemijski iste namirnice ne funkcioniraju
jer ih organizam ne prihvaa. Shodno tome sruile su se i iluzije mnogih
zavedenih dua koje su uobrazile kako jutarnji obrok mogu zamijeniti
sa umeom tabletom vitamina C. Tableta vitamina E nikada nije ono
to dobijete jedui orahe i bademe, jer ima vie varijanti tokoferola.
Flavonoide iz pinata, brokule, okolade i kore limuna i narani nikada
ne moete dobiti u nikakvim tabletama i kapsulama jer u prirodi ovih tvari
ima oko 7000, a ono to doe u boicama samo je stoti dio. Osim toga,
rutin i kvercetin, tvari koje uvaju nae ile, nikada nisu izolirani, ve se
nalaze u prirodnom kompleksu. Stoga osuene kore limuna i narane
naribane u kolae najbolja su usluga cijeloj obitelji. okolada za kuhanje
sadri prirodni kakaovac zajedno s biljnim masnoama i svim prirodnim
zatitnim tvarima, a kada se doda mlijena masnoa da bi nastala mlijena
okolada, sve se razrijedi, a zdravstvena vrijednost znaajno umanji.
Zanimljivo ali manja bioloka vrijednost a vea cijena. to se tie tableta
beta karotena, mnogima nije jasno da postaju djelotvorne tek onda kada
se otope u masnoi. Prema tome, juha od rajice i pizza bolje su od bilo

82

83

kojih tableta jer karotenoide (beta karoten i likopen) stavljaju organizmu

na raspolaganje u prirodnom obliku odnosno otopljene u masnoama.
Kapsule omega-3 masnih kiselina odlina su zamjena za osobe koje ne
podnose ribu i riblji miris. Ali, kod toga valja rei da ima mnogo vrsta
ribljeg ulja (sa i bez vitamina A i D), da to ulje brzo oksidira te da mu treba
kontrolirati rok valjanosti I ono to je najvanije tko ga je proizveo. Jeftin
proizvod moe biti oksidiran i to je onda vie tete nego koristi, a je li
oksidiran ili ne moe se utvrditi samo laboratorijski. Kapsule lososova ulja
su najskuplje, ali i najbolje.
Mnogi konzumiraju kapsule s raznim preparatima vlaknaste strukture,
a zapravo treba konzumirati grah, graak i leu. U naem narodu je
ustaljena predrasuda da je grah sirotinjska hrana, ali moram rei da
sve vrste graha spadaju meu 15 najvrednijih namirnica to se zdravlja
tie. to nam dakle nedostaje?

ZATO HRVATI NE JEDU RIBU?

Hoete pravi odgovor? Jednostavno nema takve prehrambene navike
jer nas je tradicionalni Balkan oduvijek zanosio svojim mirisom
evapia i pljeskavica, janjeim i praseim peenjem, kotlovinom,
prutom...Od ribe se ne moe najesti, ribu treba istiti, riba smrdi
- to je standardno objanjenje koje ete dobiti na temelju ankete.
Statistika o potronji ribe katastrofalno potvruje primitivizam u
prehrambenim navikama kontinentalnih Hrvata. to je vanije dobro zdravlje ili ugodan zadah? Slovaka u srcu EU ima podjednaku
potronju kao i mi 4,3 kg po glavi stanovnika godinje a mi imamo
preko 1000 km obale i tisuu otoka.
Nee ribu jer smrdi
Ako prihvatimo da je statistika o potronji ribe po glavi stanovnika godinje
jedino pouzdano mjerilo o preferencijama potroaa i to dovedemo u
kontekst 1000 km hrvatske morske obale bogate ribom, onda moramo
rei gorku istinu, a to je da se Hrvatska nalazi na predzadnjem mjestu
u Europi i da se iza nas nalazi jedino Albanija! Od nas su bolje i mnoge
zemlje koje mora nemaju ni na vidiku, a esto do mora imaju preko 1500
84

km. Primjerice, tipina kontinentalna zemlja Austrija ima potronju ribe 11,2
kg po glavi stanovnika godinje, a Slovaka u srcu EU ima podjednako
kao i mi 4,3 kg po glavi stanovnika godinje. Nije potrebno spominjati
druge EU zemlje kao .to su, primjerice, Estonija s 18 kg, Njemaka 8,3
kg, Francuska s 21,7 kg i Velika Britanija s 11,8 kg po glavi stanovnika
godinje. To je bio tzv. nii razred u potronji ribe, a sada idemo u onaj vii
- panjolska 32,8 kg, Danska 23,5 kg, Finska 33,1 kg, Portugal 58,5 kg
i na kraju Island s 91 kg po glavi stanovnika godinje. Prosjek EU iznosi
18,5 kg po glavi stanovnika godinje to znai da se Hrvatska nalazi
gotovo pet puta nie od europskog prosjeka!
Ako idemo na razmee Europe i Azije pa zavirimo u tursku potronju ribe,
iznenadit emo se jer ta Turska koju esto neopravdano osuujemo da joj
dugujemo neke prehrambene navike iz prolosti kada su harali Balkanom,
imaju dvostruko veu potronju ribe od nas - 7,2 kg po glavi stanovnika
godinje. Ni ostale muslimanske zemlje ne zaostaju u potronji ribe pa
tako Libija ima 6 kg, Ujedinjeni Arapski Emirati 28,8 kg, Maroko 7,8 kg itd.
Zanimljivo je da Izrael ima 23,1 kg po glavi godinje.
Zato riba smrdi? Jedna susjeda mi je nedavno na upit jede li ribu
odgovorila da ne jede, jer ne moe ui u ribarnicu zbog nepodnoljivog
ribljeg mirisa a da nema toga jela bi je svaki dan! Takvih je meu nama
mnogo i to je svakako vrlo ozbiljan nedostatak. Ribe imaju karakteristian
miris koji neki vole, a neki ne vole. To je, zapravo, svojstveno svim
plodovima mora. Isto kao, primjerice, maslinovo ulje; autor ove knjige
ga oboava, a njegov sin ga ne moe ni zamisliti naravno zbog mirisa!
Karakteristian riblji miris posljedica je manjeg ili veeg sadraja
kemijskih spojeva feromona, tvari pomou kojih se ribe orijentiraju. Manje
je poznato da je upravo miris ribama vrlo vaan; one se meusobno
lociraju na temelju tragova koje ostavljaju u vodi, a to je vano osobito
u vrijeme mrijesta. Put prema mrjestilitu nalaze na temelju specinog
mirisa. Pet tisua milja u morskom prostranstvu nije mnogo za lososa koji
slijedi svoje jato ka mjestu za mrijest, a nepogreivost tog puta direktno
je ovisna o senzorima za feromone. injenica da pastrva osjeti specian
miris ovjeka (zbog ega se teko lovi) govori u prilog da i ovjek ima
karakteristian miris, a dokazano je da je u pitanju tvar poznata kao Lserin. Salmonide osjete taj miris kada je razrijeen u nevjerojatnih jedan
naprama osam milijardi dijelova. Ljudski L-serin je na neki nain repelant
za ribe pa se po koliini izluenog L-serina ljudi mogu podijeliti na one
koji manje ili vie odbijaju ribe. Nezgoda karakteristinog mirisa ribe jest
da se prenosi na ruke,hladnjak, kuhinju, restoran pa i kuu i tamo dugo
85

zadrava. Ako, primjerice, u zgradi od osam katova netko u prizemlju pee

srdele, miris e se osjetiti sve do vrha i zadrat e se cijeli dan. Ako je na
trnici ribarnica smjetena u sreditu, vrlo je vjerojatno da e se riblji miris
proiriti na cijelu trnicu. Riblji miris je vrlo jak, teko se razlae i dugo se
zadrava. Ako ste istili ribu ujutro, a niste imali plastine rukavice, vrlo je
vjerojatno da e ruke i nakon nekoliko pranja miris zadrati. Otar njuh e
kod rukovanja sasvim sigurno taj miris prepoznati.
Kada se riba pri u ulju, miris e biti znatno slabiji kada se koristi svjee
ulje ili ako se napravi kombinacija svjeeg ulja i palmine masti. Ako se
koristi maslinovo ulje miris se moe pojaati. Neki kau da je dobro ruke
nakon pranja sapunom isplahnuti otopinom octa. Kuhanje i peenje
ovisno o metodi mogu pojaati karakteristian miris ribe to se relativno
jednostavno moe utvrditi kod pripreme bakalara. Premda je osuen do
kraja, kada se kuha moe se osjetiti u krugu od 50 metara. to je riba starija
vie smrdi, to mnoge pogreno navodi na pomisao da je pokvarena. No,
valja odmah rei - jedno je karakteristian miris ribe, a sasvim drugo miris
pokvarene ribe..
Brojne su predrasude o ribi u tanjuru; roditelji su kreatori ljubavi ili mrnje
prema ovoj namirnici, pa kada majka namrti elo kada se isti riba, u
djece nastaje tvrdo ukorijenjeno miljenje kako tu namirnicu svakako
treba izbjegavati. A kad doe vrijeme da se izdvajaju opasne kosti prije
nego se slasni zalogaji stavljaju u usta pogotovo. Premda se ljudi koji
nedovoljno poznaju ribe rugaju toj namirnici kao manje vrijednoj, denitivno
ostaje znanstveno vericirana injenica da je riba lagano i visoko vrijedno
meso, koje po sadraju esencijalnih aminokiselina nimalo ne zaostaje za
jajetom pa i mlijekom. Uostalom, od ribe ive mnogi otoni i priobalni ljudi
koji nikada nemaju problema s zdravljem.
Ako eli biti zdrav, jedi ribu
Brojni su zdravstveni aspekti konzumiranja ribe; ako se ribom zamjenjuju
svakodnevni obroci crvenog mesa, nastaje dvostruka korist za zdravlje tj
izbjegavaju se zasiene masnoe i kolesterol s jedne i dobivaju dragocjene
omega-3 masne kiseline s druge strane. Riba znatno manje goji jer sadri
manje kalorija. Ako je prosjek masnoe crvenog mesa 16 do18 posto, onda
je kod kvalitetne ribe 7 do10 posto, a riba sadri i manje kolesterola. ak
kad je riba masna kao to je sluaj kod najjeftinije nae ribe - srdele, to je
poeljna masnoa koja sadri dragocjene viestruko nezasiene masne
kiseline poznate kao EPA I DHA (omega-3) koje imaju znaajnu zatitnu
86

ulogu u organizmu. O tome smo ve pisali, a dokazi postoje u tisuama

objavljenih radova najpriznatijih svjetskih strunjaka i klinika ukljuujui i
Mayo Clinic iz Rochestera. Takoer smo pisali o vezi prehrane i rizika
od raka spominjui pri tome antioksidanse iz biljnih boja (pigmenata),
meutim, ono to nismo spominjali jest novije istraivanje koje jasno daje
do znanja mogunost smanjivanja rizika od pojave raka prostate ako
se konzumira riba. Poznati znanstveni asopis The Lancet objavio je
nedavno da su konzumiranje ribe i rizik od pojave raka prostate obrnuto
srazmjerni, to vie jedete ribu, manje su anse da pod stare dane dobijete
tu vrstu raka. Istraivanje je obavljeno na 6272 mukarca, a promatranje
je trajalo 30 godina. Kod njih je utvreno ukupno 466 sluajeva raka (7,4
posto). Kod skupine koja je esto konzumirala ribu, pojava raka bila je
znaajno manja. Istraivanje je dalo cijeli niz drugih zanimljivih podataka.
Osobe koje su konzumirale ribu, vie su se kretale, vie su uivale u vou
I povru, a to su sve imbenici koji smanjuju rizik od pojave raka. Posebno
zanimljivo bilo je opaanje da je meu konzumentima ribe bilo i onih koji
su puili. ak i takvi sluajevi su bili zdraviji od skupine koja ribu nije
nikada konzumirala ili je to inila vrlo rijetko. Istraivai su matematiki
obraivali sve uoene podatke i nakon toga izvrili uobiajenu statistiku
obradu.
Znanstvenici su se sloili da riba bogata omega-3 masnim kiselinama
(srdela, losos, haringa) na neki nain usporavaju rast stanica raka,
premda je za sada teko objasniti kako se to dogaa. Ali ono to je jasnije,
pouzdano je da je riba zdrava za srce i to tako da usporava gruanje krvi i
tako mehaniki sprjeava stvaranje fatalnog ugruka koji e se zaustaviti
ili u sranoj ili u modanoj arteriji. Istraivanje na 43.671 osobi u rasponu
od 40 do 75 godina tijekom 12 godina potvrdilo je smanjeni rizik od pojave
modanog udara kod onih koji su tjedno konzumirali dva do tri puta ribu.
No, nikako nije u pitanju samo smanjivanje rizika od pojave raka prostate
jer su privedena kraju i istraivanja veze omega-3 masnih kiselina i ostalih
lokacija za pojavu raka. Tako je, primjerice, utvreno da vie tjednih
obroka masne ribe smanjuje rizik od pojave raka jednjaka, eluca, mara
i guterae za 30 do 50 posto.
Svi oni koji e se pokuati suprotstaviti konzumiranju ribe podastiranjem
podataka o sadraju toksine ive, valja odmah rei da takvo pitanje u
naim uvjetima ne predstavlja problem jer mi velike ribe tipa sabljarke
koje akumuliraju ivu - nemamo. Srdela koja najvie smrdi kada se pri
najbogatija je omega-3 masnim kiselinama i ne sadri teke metale u
koliinama koje bi nas trebale zabrinjavati. A onima koji se plae neugodnog
87

zadaha nakon prene srdele treba postaviti pitanje - to je vanije - dobro

zdravlje ili ugodan zadah iz usta?

BRZA HRANA VJETA ZAVODNICA

Brza hrana koristi se iz nude, kad se neto mora pojesti da se
utai glad, a ne zato da postane dio svakodnevne prehrane. Brza
hrana je vjeta zavodnica za sve koji ne vole pripremu hrane!
Ukratko, brza hrana je cijena za lijenost i nemar. Za djecu je brza
hrana atraktivna, a marketing se brine da bude jo atraktivnija.
Je li fast food opasan po zdravlje?
Za sve to nam se u ivotu dogodi trebao bi biti netko drugi kriv; kad smo
mladi - roditelji, a kad doemo u zrele godine - lijenik za oteeno zdravlje,
gradsko komunalno za nezgodu s autom i naravno, inspekcija za nezdravu
hranu. Ne moemo sjesti u avion i oekivati sigurnost, ne moemo sjesti u
auto i biti sigurni da se neto nee dogoditi. A kad jedemo, ne moe nam
nitko garantirati da neemo pojesti i neto loe, neto nezdravo. Na je
izbor kuda idemo, s kim se vozimo i - to stavljamo u usta! Ako netko ne
zna izabrati njegov problem (mora nauiti).
Ovaj mi je kratki uvod bio potreban zbog razlikovanja tehnike crno-bijelog
ocjenjivanja, na kakvo smo navikli, od nijansiranja. Naime, na temelju
brojnih informacija koje su posljednjih godina dole do nas, vidljivo je
da brza hrana ima dosta slabih toaka (viak kalorija, viak zasienih
masnoa, manjak hranjivih tvari...). No, ima mnogo nezdravih stvari oko
nas (primjerice puenje) pa jedna vie ili manje ne mijenja nita bitno. Ali,
denitivno ostaje problem prehrane djece za koju fast food postaje zakon
i uzor. Strah od tubi Hrvatska je preko sluaja nesretnih hemodijalizatora
nauila da se za greke u proizvodnji plaa visoka odteta, ali takva
odteta je u SAD-u svakodnevna pojava i ako postoji strah onda je to
upravo strah od tubi oteenika. Poelo je s bolesnicima koji su dobili
rak od puenja, budui su tuili duhansku industriju, a zavrilo se tubama
za - ekstremnu debljinu! Na sudu u New Yorku bilo je jedno od brojnih
suenja poznatom lancu brze hrane McDonalds, tijekom kojega su dvije
pretile djevojke optuile tvrtku za debljinu. Angairale su cijeli odvjetniki
88

tim koji je otpoeo uobiajenu hajku u stvaranju odgovarajuih materijala

za tubu sve do konstatacije kako stotine tisua mladih stanovnika
New Yorka strahovito trpe zbog premasne hrane kupljene u restoranima
tvrtke. Stvaranje crne slike standardni je scenario koji je vaan zbog
utjecaja na porotu koju obino ine domaice, potari, slubenici, dakle
obini ljudi. Tisak je to stavio u karakteristi- no ruho za stanovnike
svjetskog megapolisa i nastao je zanimljiv pravni slu- aj. No, nakon
vijeanja tijekom sijenja sud je donio odluku kojom odbija optube da
je McDonalds kriv za debljinu tuiteljica jer nema nikakvih elemenata za
suprotno. Konstatacija optube kako je brza hrana opasna po zdravlje
takoer je odbijena, uz obrazloenje da McDonalds nikoga nije prisilio da
konzumira masnu hranu niti je na svojim etiketama davao lane izjave.
Utjeha odvjetnicima optube jest mogunost albe uz napomenu da treba
tubu bolje potkrijepiti, tj. dokazati da jednokratno konzumiranje fast
fooda moe ugroziti zdravlje!
Bili su razoarani i svi oni koji zagovaraju anatemu junk fooda, a mnogi
i danas misle kako je sudac potkupljen od strane mone tvrtke. Bilo je
onih koji su zahtjevali natpis na ulazu jedete na vlastitu odgovornost..
injenice, meutim, govore drukije; izbor hrane je velik i taj izbor moe
biti bolji i loiji. Sami biramo i sami snosimo posljedice. No, kod toga jedna
napomena - nismo svi isto educirani! Za djecu je brza hrana atraktivna,
a marketing se brine da bude jo atraktivnija. Mi znamo za opasnosti od
vika kalorija, pregorene masnoe, za trans masne kiseline, kolesterol i
akrilamid, ali djeca ne znaju.
Prva prava presuda
No presuda oito nije bila denitivna; ubrzo je stigla je nova, izmijenjena
i dopunjena optunica suca Samuela Hirsha, koja je promijenila taktiku
i optuila McDonalds za sustavno obmanjivanje potroaa putem tvreklama, iznosei iskrivljene podatke iz ega proizlazi opasnost po
zdravlje. Nadalje, tuitelj navodi da deklaracija na McDonaldsovim
proizvodima dovodi u zabludu potroaa, a da mnogi navodi nisu toni.
Tuitelj je potegnuo svoje veze u Ministarstvu poljoprivrede (USDA)
i dobio analizu po kojoj slubeno stoji ocjena da se koristi najmasnija
govedina, pa tako ona izjava na deklaraciji o tome kako je govedina
zdrava predstavlja prijevaru! Tuitelji su ovaj put otili korak dalje pa su
tako izradili analize McDonaldsovih proizvoda iz kojih je vidljivo kako su
svi proizvodi u rasponu od 400-550 kcal bez ikakvih dodataka, a kada
se dodaju salate, majoneze, preni krumpirii, obrok nosi i 800 kcal.
89

Ako se to usporedi sa standardnim obrocima kakvi su uobiajenina

konvencionalnom jelovniku, onda proizlazi da je fast food za 30-50%
masniji, kaloriniji i da ima i manje pravih hranjivih tvari. Objanjenje
odvjetnika McDonaldsa je nadasve zanimljivo. Oni kau da svatko
normalan tono zna to je to pommes frites i to je hamburger, isto kao
to pua zna to je cigareta. Oni takoer znaju da nije preporuljivo
stalno jesti samo brzu hranu. Zanimljivo je da je u povijesti amerikog
suda ovo prvi sluaj optube za hranu koja je higijenski potpuno ispravna
i nalazi se u prometu u cijelom svijetu. Roditelji djevojaka koje su izjavile
da svakodnevno dorukuju i ruaju hamburgere u McDonaldsu, a ija
teina iznosi oko 135 kg, tuili su restorane iz susjedstva da su namjerno
pogreno deklarirali svoje proizvode, da nisu naveli mogunost debljanja,
te da se u sadraju burgera nalaze visoke masnoe, eeri i kolesterol
koji izazivaju debljanje. Naravno, tuitelj stvar razvlai pa kae kako zbog
toga moe doi do obolijevanja srca i krvnih ila, dijabetesa I raka. A
otac jedne od djevojaka dao je novinarima sljedeu izjavu: Dosad sam
vjerovao da je McDonalds zdrav za moju djecu.
Mnogi smatraju da zmije otrovnice treba ubiti, a svaki ekolog e rei da
zmije nisu opasne, da su korisne zbog unitavanja takora i mieva.
Takoer, mnogi smatraju da brzu hranu treba izbaciti iz svakodnevnog
ivota jer je opasna, jer se njome trujemo... No, jasno da ta hrana
postoji na tritu i da vas nitko ne sili da je konzumirate. Jednostavno, to
je pitanje izbora. Tko voli nek izvoli, uz upozorenje itateljstvu - sve to
je u prometu, zdravstveno je ispravno za prehranu! Slino je s napitcima;
imate mineralnu, izvorsku, obinu vodu (iz vodovoda), imate vone sokove,
koncentrate i jedino o vama ovisi to ete konzumirati. Svaki put kad neto
kategoriki odbijate, jer ste uli neto loe, grijeite! Zato? Anatema
neega bez argumenata nije dobra, pa tako nije dobra ni anatema brze
hrane. Od stotina proizvoda, sasvim sigurno ima onih koji su u granicama
svoje namjene i ukusni i hranjivi. I jo neto - nije sva brza hrana junk food.
Ako elite jesti na brzinu, s nogu, onda kupite proizvode na bazi piletine
ili ribe, bez krumpiria i majoneze, te masnih umaka i dokazali ste sebi (i
drugima) da moete jesti brzu hranu, a da se pritom ne otrujete. Brza
hrana dolazi u obzir iz nude, kad se neto mora pojesti da se utai glad,
ali nikako nije dobro da postane dio svakodnevne prehrane. Brza hrana
je uvijek ista, ona se stalno ponavlja u istom izdanju, ona je monotona i
jednostrana. Dakle ne ubija brza hrana ve ovjek ubija sam sebe..

90

PREHRAMBENI LANAC KAO SMETLITE

Prije dolaska ljudi, zemlja je bila istinski raj i to je trajalo sve do
industrijske revolucije poetkom 20 stoljea.. A sada? Gdje god je
ovjek, tamo je smetlite! Naalost, tako je i u prehrambenom lancu
a bit e sve gore..Kuda pobjei? Na mjesec ili mars? Pa s prvim
raketama tamo e doi limenka coca cole i pvc vreice..
Tko je kriv za avolje sjeme?vez
a izmeu kemikalija
Postoji veza izmeu kemikalija openito i pojave raka, a posebice kad je
rije o prehrambenom lancu. ovjek je stvorio kemijsku industriju i fenomen
da svake godine u na ivot ulazi oko 60.000 novih kemijskih proizvoda.
Ukratko; to vie kemije to vie raka svih vrsta a posebice nekih lokacija..
Danas znamo da puenje izaziva rak i da sol podie tlak, ali ne znamo
tko e i kada dobiti rak. No, postoji jo jedna potvrena veza, a to je veza
dioksin - rak. Podaci o njoj dre se u ladicama da ne bi nepotrebno dolo
do panike. Inae, dioksin, uz ostalo, nastaje kad sagorijeva plastika na
bazi PVC-a, koja u molekuli sadri klor (polivinilklorid). Isto tako, dioksin
nastaje kada se spaljuje papir (jer je u tehnolokom procesu obraen
izbjeljivaima). Dioksin tada ode u atmosferu i poslije toga dugo pada na
lie, na travu, na stoku i naravno na ljude. Budui da je vrlo stabilan i da
se topi u masnoama, ulazi u lanac prehrane, a mi ga dobivamo natrag
putem mesa i mesnih preraevina te mlijeka i mlijenih preraevina. to
namirnica ima vei stupanj masnoe, mogunost za dobivanje odreenih
doza dioksina se poveava. Zato izbacite iz jelovnika masnou animalnog
podrijetla.
Ovaj kratak scenarij bio je nuan kako bismo shvatili to sve dolazi iz
zraka ovog i ovako zagaenog Zagreba i Hrvatske u cjelini. to smo sve
udahnuli (i pojeli) kada je gorila spalionica Puto na Jakuevcu moda
nikad neemo saznati, ali ostaje nam na raspolaganju pretpostavka.
Sjetimo se silne panike kada je u izvoznoj belgijskoj piletini otkriven dioksin
koji je distribuiran u nekoliko europskih zemalja (Belgija je veliki izvoznik
mesa). Koliina dioksina naena u uzorcima piletine bila je i desetak puta
vea od doputene i naravno, netko je od nas to pojeo, a moda ba vi.
A odmah iza piletine slijedila je i belgijska svinjetina koja se prerauje u
unku i druge mesne preraevine. Tada se kod nas mogla dobiti unka u
limenci za bagatelnu cijenu koja je bila i 50 posto nia od regularne. Jesu
li graani koji su zbog nude kupovali takvo meso znali to jedu? Naravno
da nisu jer roba se mora prodati, a skladita se moraju isprazniti. Trgovac
91

je za to da prodaje a ne da ramilja o zdravlju ljudi. A oni koji su zadueni

za zdravlje, utili su. Naravno zbog mogue panike..
Kada je u Belgiji nakon svinjske afere koja je potresla ministre i parlament
zapoela prije par godina istraga, konstatirano je da sluba kontrole
kvalitete uope nije uzimala uzorke mesa na dioksin jer do tada nije bilo
prodora te opasne kemikalije u lanac prehrane!!. Ono to se ne trai ili
nije propisano da se trai, ne moe se ni pronai. Dogodilo se prvi put i
to odmah na dramatian nain. Upravo zbog toga propis je promijenjen
po rekordno brzoj proceduri. Naime, problem nije bio samo belgijski, ve i
drugih zemalja u koje je Belgija izvozila. Bez obzira kako je dioksin doao
u stonu hranu, a preko nje u pilie i tovne svinje, u pitanju je savjest ljudi.
Kad netko od proizvoaa do potroaa zabrlja, prva reakcija vlasti
je zatakati stvar i skriti nezgodu i potencijalnu opasnost jer u pitanju je
golem business. Mnogima to izgleda razumljivo. Ali, to nikako nije dobra
logika jer kasnije ispadne uvijek mnogo gore budui da prokleti novinari
na kraju sve saznaju. Zato kaem, da novinara nema trebalo bi ih izmisliti.
Stavljanjem problema dioksina u ladicu, belgijske su vlasti ugrozile pola
EU-a na isti nain kao to su nesavjesni farmeri u Velikoj Britaniji hranei
krave muzare sa stonom hranom dobivenom od prerade uginulih ovaca
ugrozili gospodarstvo EU-a i zdravlje ljudi u desetak zemalja. Gotovo na
isti ili slian nain kao to su slubene vlasti SSSR-a dan prije katastrofe
u ernobilu obznanile fatalnu reenicu sve je pod kontrolom (Don,t
worry, be happy)

metode multinacionalki. U meuvremenu su objavljeni brojni radovi u

kojima je bilo analiza mlijeka kod ene, kravljeg mlijeka te mlijeka drugih
ivotinja ukljuujui i morske sisavce. Dioksin je svugdje utvren pa se
postavilo pitanje - postoji li neka namirnica na zemlji koja sadri masnoe
gdje ga se ne moe utvrditi? Ne stradate li u podmetnutim bombama, u
prometu, stradat ete od dioksina iz vlastitog tanjura. to vie konzumirate
masnoa, vie ga dobivate.
Jedno je muljaa a drugo istina
Ako ljudima otvoreno kaete da svako dijete roeno u SAD-u sadri
u uzorcima masnog tkiva dioksin koji tamo stoji deponiran i kuca kao
vremenska bomba, ako im pokaete listu s opasnim zdravstvenim
posljedicama njegova djelovanja, onda otvarate golemi problem,
rekao je Gary Cohen, ef odjela iz Environment Health Funda.
Tijekom ivota izloeni smo stotinama kemikalija o kojima malo ili
nita ne znamo, koje se koriste na ovaj ili onaj nain.
Praksa je pokazala da kad-tad vie njih dospije u lanac prehrane (kao
i dioksin), a nezgoda prehrambenog lanca jest to se ovjek nalazi na
njegovom kraju. Sve one kemikalije koje ivotinje akumuliraju u svom
masnom tkivu podrijetlom iz stone hrane, dobit e ovjek na stol, a time i
u tijelo. Sasvim jasno da e ena putem najbolje hrane na svijetu, dakle
svog mlijeka, kemikalije prenijeti djetetu. Tako se kemikalije prenose kao
tafetna palica s tim to je najvie kanjen onaj na kraju puta. Zato nam
je majica priroda dodijelila tako stranu sudbinu?

Znanstvenici vrlo dugo poznaju zlu ud dioksina jer je primjerice, US

Environment Protection Agency kompletirala prvo izvjee o zdravstvenim
posljedicama kontaminacije davne 1985. godine. U dokumentu se jasno i
glasno kae da je - putanje dioksina u promet kao sredstva protiv korova
najvea gre.ka koju je ovjek uinio jer e od njega biti vie pojave raka
nego od bilo kojeg drugog uzroka na zemlji. teta .to obini ljudi ne
itaju takve suhoparne znanstvene izvjetaje, jer da itaju bili bi veoma
zabrinuti. Znanstvenici su u izvjeu traili hitno donoenje propisa o
reguliranje sigurnosne granice za dioksin u namirnicama i tako su zavrili
svoj dio posla. No, to je pedantno napravljeno izvjee naletjelo na pravi
no kemijske industrije za koju je to bio prije svega veliki posao. Naime,
korov u poljoprivredi je veliki problem koji treba radikalno rijeiti, a upravo
je dioksin bio Istrebljiva korova. Taktika industrije je bila jednostavna
- umanjiti znaenje izvjea, angairati strunjake kako bi ublaili reakcije
javnosti, potraiti alternativna izvjea koja bi bila suprotna, podrati
nominaciju Busha za predsjednika velikim donacijama itd. Itd. Provjerene

Mnogi posebno angairani strunjaci su pokuali minorizirati opasnost od

dioksina, ali je John Graham, direktor Harward Centre for Risk Analysis,
dao kratki komentar; ako ne stradate od automobilske nesree onda ete
zasigurno od dioksina. No, njegov zakljuak na kraju je bio vie nego
zabrinjavajui kada je rekao: Sada znamo da smo u prvim izvjeima
o karcinogenom djelovanju dioksina podcijenili njegovu opasnost.
Nalazi EPA-e su bili takvi da je poznatim novinama Times izvjetaj
dao znanstvenik koji je elio ostati potpuno anoniman. On je potvrdio
visoku karcinogenost i teratogenost dioksina, ruenje imuniteta, ruenje
kognitivnih sposobnosti, probleme memoriranja, koncentracije, poroajne
defekte djece itd. Dakle, sve najgore iz palete standardnih posljedica
uobiajenih kemikalija. Budui da su ovakva saznanja za zemlju s 300
milijuna ljudi neto sasvim drugo nego kad se radi o nekoj maloj zemlji,
novinarka Tamara Straus koja radi za AlterNet komentirala je situaciju s

92

93

dioksinom na sljedei nain: Amerikanci e i dalje ostati u mraku, a to

e se dogoditi i svakoj drugoj naciji koja dopusti razmahivanje kemijske
industrije.
Dioksin je nesumnjivo jedna od najotrovnijih tvari na svijetu, a s obzirom da
se u prirodi ne razlae lako, njegov vijek je vrlo dug i sasvim nepredvidiv.
O golemoj opasnosti svjedoi i injenica da samo kroz hranu prosjean
Amerikanac dobije 22 puta vie dioksina od maksimalne koliine koja je
doputena od strane US Environmental Protection Agency. Sve zapravo
ovisi o tome koliko masnoe konzumirate tijekom dana. Analiza dioksina
je dugotrajna i vrlo skupa, traje etiri tjedna, a stoji 500 dolara. To je razlog
zato lokalna kontrola, primjerice u Belgiji, nije slala uzorke svog izvoznog
mesa na analizu. Sve se ipak zavrava na novcima, zar ne? Primjerice,
Mi smo svake godine jeli trinozne kobasice zato to svinjokolje nisu
htjeli platiti 35 kuna pregled mesa na trihonoskopu..Koliko ljudi je izgubilo
zdravlje?
Ulaskom dioksina u lanac prehrane stavljeno je pored radionuklida i
genetski modiciranih namirnica novo avolje sjeme koje e biti sve
aktivnije. Naime, emisija dioksina se poveava jer se poveava produkcija
PVC ambalae (koliko vreica dnevno unesete u kuu) a potom bacite u
smee i tako omoguite njeno spaljivanje. Kad jednom ode u zrak, kao
to se to dogodilo prilikom eksplozije spalionice Puto, ne moete ga
vratiti natrag i ne moete izbjei da ga dobijete na stol. Sve to ima masti
moe ga sadravati; od uljarica do piletine i svinjetine. A o tome to ste
udisali tijekom dana, neemo ni govoriti! A da je to sve skupa gorka istina,
moete se lako uvjeriti ako pogledate statistiku morbiditeta i mortaliteta
od raka.
Ostavtina prve generacije pesticida
Kada se Europa nakon Drugog svjetskog rata konano oistila od uiju
i pjegavog trifusa, a Daleki istok od malarinog komarca, divili smo se
bijelom prahu koji se zvao DDT, a potjecao je iz amerikih i njemakih
kemijskih tvornica. I sve je bilo dobro dok DDT nije uao u lanac prehrane
pa tako doao i do majinog mlijeka. Prolo je 20 godina, a poela su
stizati i prva upozorenja o toksinosti, karcinogenosti te drugim opasnim
zdravstvenim posljedicama. Konano, nakon manjih ili veih afera, DDT
je zabranjen, ali ne u svim zemljama. Nisu, dakle, zatvorene tvornice pa
ni manji pogoni koji su ga proizvodili, samo je prebaen u tue dvorite,
odnosno u druge zemlje. Nakon DDT-a koji je spadao u prvu generaciju
94

pesticida, dola je druga i trea, a bila su to sve jaa i jaa sredstva.

Scenarij se ponavlja s dioksinom. Nakon tisua rtava i loih iskustava iz
Vijetnama, dioksin se i dalje proizvodi, ali kao komponenta u sredstvima
za zatitu drva i u jaim ili slabijim herbicidima. Jasno, krije se pod
kraticama kao to je TCDD jer obini ljudi jo uvijek ne znaju o emu je
rije. Moda je bolje da ne znaju jer e lake preivjeti. Mnogo puta do
sada se pokazalo da kemija i sirovine za hranu ne idu zajedno i svaki
put kad je ovjek pokuao napraviti takvu simbiozu nije uspio. Cijena je
u pravilu bila vrlo visoka. Sjetimo se samo katastrofe u ernobilu ija
godinjica upravo nastupa - stradalo je preko 100.000 ljudi, najvie jedui
poljoprivredne proizvod (krumpir) koji su bili kontaminirani dugovjenim
radionuklidima.
ada je Vijetnamski rat zapao u

HRVATIMA JE POTREBNA REVOLUCIJA

NA TANJURU
Da gruba (vlaknasta) hrana titi od raka kolona, odavno se
pretpostavlja, ali tek netom objavljeni rezultati istraivanja pruaju
vrlo vrste dokaze. Prehrana iz samoposluge poveava, a odlazak
na zelenu trnicu smanjuje rizik od pojave raka. Pravilo voe pet
puta dnevno smanjuje rizik gotovo za polovicu. Gdje god ovjek
pravi kratice i zaobilazi prirodnu hranu, to mu se kasnije razbije o
glavu. Jedite vie graha - ivjet ete dulje!
Jesti grah nije znak primitivizma
hrani i raka?
Kad se govori o znanstvenom istraivanju u prehrani, citiraju se uglavnom
ameriki istraivai, ali ne zato to mi na starom kontinentu ne bismo to
znali raditi, ve zato to su takva istraivanja vrlo skupa. Pa ipak, prvi su
put u povijesti upravo objavljeni rezultati studije raene u deset zemalja
EU-a, koja je obuhvatila .pola milijuna ljudi. Rije je, dakle, o dosad
najveem istraivakom pothvatu svih vremena.
Pitanje je bilo - kakva je veza grube vlaknaste hrane i pojave raka, ili ako
hoete drukije, na koji nain ranirana hrana bez vlaknaste strukture
djeluje na pojavu raka kolona i kretanje smrtnosti ljudi na podruju Europske
unije? Trebamo li podsjetiti itatelje da godinje od te vrsti raka u svijetu
strada milijun ljudi i da je trend smrtnosti u porastu! Naravno, razlog je
prehrana iz samoposluge, odnosno industrijski preraena hrana tj. hrana
95

iz plastinih vreica. elite biti komotni i u lapama otii u samoposlugu

ispod stana umjesto na trnicu, znajte - to ima svoju cijenu! elite li iroki
plazma TV ili popularno nazvano kuno kino, znajte to ima svoju
cijenu! Ti se negativni uinci ne vide odmah, ali nakon 10 godina - sigurno!
Tako, naime, govore pojedini detalji studije koji se odnose uglavnom na
urbano stanovnitvo. Istraivanje je obavilo British Medical Research
Council Dunn Human Nutrition iz Cambridgea, a temeljna poruka jest veza hrane i raka ili bolje rei veza izmeu prehrambenih navika i raka
kolona je pouzdana i vrsta i na tu vezu se moe utjecati - promjenom
navika. eca projekta bila je ena, dr. SheilaBingham, koja je skromno
objavila rezultate te velebne studije. Svaka je zemlja dala svoje istraivae
i novac, a rezultati su statistiki obraeni i sumirani u Engleskoj. Kad
Hrvatska bude lanicom EU-a, takva istraivanja e zasigurno obuhvatiti
i nau zemlju.
Ako, dakle, od ovog trenutka udvostruite konzumiranje povra, voa i
itarica, moete raunati da ete smanjiti rizik dobivanja raka kolonaza
40 posto. Da se to praktino provede u kuhinji, uvedeno je pravilo
5 puta dnevno po komad povra, voa i itnih proizvodi (kruha) pa
sekonzumentima mesa nikako ne pie dobro. Zato? Zato, jer je kod nas
poznata drugaija navika - to vie mesa - a manje povra i voa!
Dakle, Hrvati bi u dogledno vrijeme trebali na tanjuru napraviti
revolucionarnu zamjenu odnosa mesa s jedne, te povra, voa i itarica
s druge strane. Trebali bi sve okrenuti naglavce ili kako Amerikanci kau upside down..Kako je dolo ba do pravila 5 puta dnevno? Studijom je
utvreno da je najnii rizik od raka kolona upravo kod osoba koje su svoje
tanjure pretvorile u ikebanu kuhanog povra, a svoje stolove ukrasile
hrpama narane, limuna, grejpa, kivija i drugog voa. Rije je, dakle, o
minimalno pet komada povra, pet komada voa i pet nita crnog kruha.
I tako eto, doosmo zapravo do mediteranske prehrane koja nam stoji na
dohvatu ruke, ali nikako da nam postane svakodnevnom navikom!
Ovdje moramo upozoriti itatelje da su ranije znanstvene pekulacije
oko doziranja dnevnog unosa vlaknaste strukture bile na razini dvije
nite crnog (raenog) kruha dnevno to je sada poveanje od 250 posto.
Promijenilo se stajalite o dodavanju raznih vlaknastih dodataka na bazi
celuloze i jedinstven je zakljuak da prirodni kompleks iz namirnice ne
mogu zamijeniti nikakvi dodaci. Naime, razvidno je slijedee: gdje god je
ovjek pravio kratice i zaobilazio prirodnu hranu, kasnije mu se razbilo
o glavu. Ideja da se ljudsko tijelo savreno prilagoava novim uvjetima
96

te da se u njega moe svata trpati bez posljedica, tim je istraivanjem

denitivno sruena! To je bila ona sasvim pogrena logika - ako se
komarac prilagodio na tri generacije insekticida i preivio, slino e biti i
kod ovjeka!
Golema studija publicirana u uglednom asopisu Lancet u broju od
3. svibnja 2003., velik broj ispitanika i znaajna sredstva uloena u
istraivaki projekt, ne bi bila toliko uvjerljiva da potvrda rezultata nije
stigla i s druge strane Atlantika. Naime, u SAD-u su europsku studiju u
potpunosti potvrdili objavom rezultata vlastitih istraivanja koje je na 37.000
ljudi uradio National Cancer Institute iz Rockvilla, Maryland. Od ispitanika
je 3600 imalo polipe debelog crijeva koji su s medicinskog stajalita prvi
predznak nadolazeeg raka kolona. I tamo je eca projekta bila .ena,
podrijetlom Njemica, dr. Ulrike Peters.
Povrem i voem protiv raka
Promjena prehrambenih navika, izbacivanje mesa i uvoenje veeg broja
obroka s povrem, voem i itaricama, smanjio je rizik od pretvorbe polipa
(adenoma) u rak za gotovo 50 posto. Oni su dali do znanja jo jednu
vanu injenicu; ne mogu se obroci s namirnicama bogatim vlaknastom
strukturom jednostavno zamijeniti s celuloznim dodacima prehrani jer je
to jednostavnije i bre i jer primjerice crni kruh loe izgleda!
Sveobuhvatna studija EU-a na koju su Amerikanci pomalo ljubomorni,
jer misle da sve to je dobro mora doi samo iz Amerike, bacila je na
koljena neke manje vedske, nske i amerike studije koje su prije
nekoliko godina olako zakljuile da izmeu vlaknaste strukture u hrani i
raka kolona nema gotovo nikakve veze, a koje su nakon objave, izazvale
dosta veliku zabunu. Za Engleze je to bitno jer kod njih godinje od raka
kolona umire 16.170 osoba zrele dobi! lan istraivakog tima prof. dr.
Day kae: nedvojbeno je utvreno da su rak kolona i vlaknasta struktura
iz hrane u obrnutom srazmjeru; im vlakana nema morbiditet i mortalitet
od raka kolona rastu. I jo neto; studija nije obuhvatila razne celulozne
dodatke prehrani ve iskljuivo prirodnu hranu spremnu za konzumiranje
(voe, povre a osobito grah i itarice).
Naravno, to nikako ne ide u prilog sve brojnijim proizvoaima preparata
na bazi psiliuma, posija, celuloze itd., koji su javnost putem medija gotovo
uvjerili da su upravo njihovi proizvodi spas od nadolazeeg raka kolona.
Oito da tijelo ne reagira na isti nain kada se unese prirodna hrana i
97

industrijski preparati. O tome koja hrana i u kojem obliku nosi najvie

ukupnih vlakana (celuloze, hemiceluloze, pektina, lignina, polisaharidnih
guma), mnogo je pisano, ali je od svega malo iskoristivo za prosjenog
ovjeka koji eli primijeniti tu spoznaju na svoj tanjur.
Ovdje emo dati ono to je najvanije kod sve tri skupine namirnica tj.
kod voa, povra i itarica. Sirovo voe osobito jabuke i kruke treba jesti
s korom jer tu se krije najvea zaliha vlaknaste strukture (oko 30 posto
vie). Naravno potrebno je prethodno mehaniko ienje i temeljito
pranje radi pesticida. Prema tome teza kako jabuke treba guliti - pada u
vodu jer se skine ono to je najvrednije! Jabuka s korom i banana imaju
najvie vlakana a odmah slijede kruka i narana. Kada se, primjerice s
narane, skine gruba kora, ostaje tanka bijela pokorica koja u sebi krije
obilje vlakana. Mnogi to skidaju, a nekima se gadi, no to je bijeli sloj deblji,
to bolje. Sasvim je jasno da je osueno voe izvrstan izvor vlaknaste
strukture jer kad voda ispari, koncentracija suhe tvari naglo raste. Meu
suhim voem pravi biser su suhe ljive, pa bi po mom miljenju trebale
stajati u zdjelici na stolu kako bi se svakom prilikom po koja pojela. Mnogi
voe dre kao ukras na stolu (primjerice Danci) ali voe treba konzumirati
najmanje pet komada dnevno a ne gledati kroz staklo.
to blie prirodi, to manje raka
Vlaknasta struktura vaan je dio povra pa je tako onaj tko ne voli povre
na velikim mukama jer mu nedostaje glavni izvor. Posebno se istie graak
koji je u limenci ve gotov pripremljen za obrok i vrlo jeftin, ali se naalost
ipak malo koristi. Odmah iza graka dolazi grah, mrkva i krumpir, brokula
i kukuruz. Tko voli grah i esto ga jede ne bi se trebao bojati nedostatka
vlakana, a jo. manje bi se trebao sramiti svoje prehrambene navike.
Nema u nas navike da se za obrok servira kukuruz iz limenke premda je
ukusan i atraktivne boje. Naravno, iza toga slijedi zeleno lisnato povre
kao to su pinat, blitva, salata i drugo. Na pitanje treba li konzumirati
sirovo ili kuhano povre, odgovor je jednostavan . kuhano kad god je
mogue, ali moe pofureno ili sirovo prethodno oieno i oprano. itarice
su vrlo vaan izvor vlaknaste strukture pa je konzumiranje bijelog kruha tj.
raniranog kruha kao statusnog simbola - apsurdno! Trai se to tamniji
kruh na bazi rai ili kombinacije cjelovitog zrna ita, kukuruza ili ak kruh
s dodatkom zobenog brana. Naime, denitivno je potvreno da zobene
pahuljice donose najvie kvalitetnih i lako probavljivih vlakana, pa je vrlo
korisno kruh ujutro zamijeniti obrokom takvih pahuljica. Odmah iza toga
dolaze penine klice, pa kukuruzne pahuljice. Od itnih nusproizvoda,
98

penine posije sadre daleko najvie vlaknaste strukture oko 8 posto, no

one se kao takve teko mogu izravno konzumirati zbog ega se dodaju
drugim smjesama.
Nemojmo zaboraviti da su se nekada krave muzare hranile s peninim
posijama dok se danas nalaze u lijepo dizajniranim kutijama po
policama ljekarni kao dijetetski pripravci za ljude. Slino se dogodilo
sa sjemenkama suncokreta i nekim drugim nusproizvodima. Vlaknasta
struktura je za organizam korisni otpad koji popunjava najvei prostor
probavnog sustava, obavljajui kod toga cijeli niz korisnih funkcija kao
.to su zadravanje vode bubrenjem, apsorpcija toksina, podraaj nervnih
zavretaka itd. im podraaja nema dovoljno, protok otpadnog materijala
usporava a moe i stati kad obino rabimo izraz zaep. Naravno, problem
postaje ozbiljan kod starijih ljudi koji se slabo kreu, ali i kod mlaih koji
vei dio dana proborave u stolici ili u fotelji. A podraaj daje prije svega
aktivno kretanje i grubo vlaknasta struktura iz namirnica koja strue,
grebe i bubri. Ne kae se badava u narodu . jedi grah i kuruzu pa nee
imati zaep. Da ne govorimo koliko je redovno ispranjavanje crijevnog
sadraja vano kod problema hemeroida i nekih drugih bolesnih stanja.
to se crijeva bolje prazne, to je bolje za zdravlje jer je manji kontakt
toksinih nuz proizvoda s crijevnom povrinom. Sada mo.emo rei i ovako;
to je u namirnicama vie vlaknaste strukture, ispranjavanje crijeva je
uestalije.
Najmanje vlakana dobivaju populacije u gusto naseljenim urbanim
sredinama velikih gradova na zapadu i tamo je stopa morbiditeta i
mortaliteta od raka kolona - najvea! Mogli bismo rei i ovako: .to je ovjek
blie prirodi raka je sve manje, i obratno!
to vie vlakana , to nia razina inzulina
Ranacija prirodnih namirnica i pakiranje u celofan nam je donijelo
kronini nedostatak vlaknaste strukture u svakodnevnim obrocima, a
umjetno vraanje onoga to je prethodno skinuto, nije se pokazalo onako
dobro kako je to oekivano. Naime, ako pojedete kruh od cjelovitog zrna
s jedne i bijeli kruh a poslije toga penine posije u tabletama s druge
strane - nije isto. A manjak vlaknaste strukture donio nam je rastuu stopu
morbiditeta od raka kolona koji se u mnogim zemljama nalazi na drugom
ili treem mjestu po smrtnosti. Jo neto: to vie vlakaste strukture u
tanjuru, nia razina inzulina, a to je manje ovog hormona u krvi manje
je pretilosti, osobito one ekstremne! Japanci, primjerice, konzumiraju ribu
99

umjesto mesa, riu kao glavno jelo, korjenasto bilje i sojine proizvode.
Kao to je poznato ria je zrnasta hrana bogata ne samo proteinima i
biljnim masnoama ve i topljivim vlaknima. I naravno, to se odmah vidi
po pojavi raka kolona koja postoji ali je gotovo zanemarljiva. Japanske
prehrambene navike su dijametralno oprene europskim, a pogotovo
amerikim; manje mesa, vie ribe, vie voa, povra i zelenog aja a
manje slatkih napitaka, znaajno manje dnevnih kalorija a pogotovo
kalorija od animalnih masnoa.

skorbuta i umirali, sve dok nekome nije palo na pamet da utovari narane
i limune. Najbolja i najvrjednija namirnica je ona koja je kompletna bez
da je ita dodano ili oduzeto. A slaganje obroka od pojedinih namirnica
da bi se postigla toliko potrebna raznovrsnost, veliko je umijee koje se
ne moe nauiti u koli. Evo jednog primjera; hranei se standardnim
namirnicama, gotovo nikad neemo posegnuti za osuenim voem ili
povrem. ivei u gradu i nabavljajui namirnice u samoposluzi, jedina
namirnica u suhom stanju su zainska paprika, suhi kvasac i zaini.

Hrana bogata vlaknastom strukturom pomae mravljenju jer svojim

volumenom i sposobnosti bubrenja, ograniava unos druge visoko
kalorijske hrane. Dijabetiari takoer imaju rauna paziti na unos vlakana
jer obilje vlakana u obrocima usporava apsorpciju glukoze. elite li dakle
pobjei od raka kolona? Pazite na unos tri izvora vlakana - voe, povre i
itarice prema pravilu 5 komada svaki dan (Five a Day)

Meutim, upravo osuene namirnice predstavljaju koncentrat hranjivih i

zatitnih tvari. Uz napomenu da kod suenja valja povui granicu izmeu
industrijskog i domaeg; industrijsko suenje namirnica, primjerice voa,
pored vode uklanja i veliki dio zatitnih tvari (vitamin C i beta-karoten). Dok
suenjem gustoa hranjivih i zatitnih tvari geometrijski raste, istovremeno
raste i energetska vrijednost. Tako kod alice svjeih brusnica energetska
vrijednost iznosi 47 kcal, a kod osuenih 363 kcal.

KOJA JE HRANA NAJZDRAVIJA NA SVIJETU?

Odgovor je prilino jednostavan; ona koja sadri najvie hranjivih
i zatitnih tvari po jedinici teine ili ako hoete malo drukije, ona
koja najvie doprinosi zdravlju..Takve su namirnice brokula, pinat,
blitva, riba, brusnica, maslinovo ulje, bijeli luk itd. Navikli smo na
procjenu od oka ali postoji i poprilino vjerodostojna valorizacija
vrijednosti neke namirnice na temelju znanstvenih spoznaja.
Izbor hrane najvei problem
Prehrana dakle nije nita drugo negoli pokrivanje tjelesnih potreba za
pojedinim hranjivim i zatitnim tvarima. Tko je u tome majstor na njemu
se vidi, a vidi se po otpornosti na infektivne i degenerativne bolesti te po
duini njegova ivota. Kod svega toga veliku ulogu ima imbenik zvan
nasljee.
Meu vie tisua jestivih plodova prirode koji se teorijski mogu konzumirati
treba svakodnevno osigurati desetak kljunih tvari. Namirnice su dakle
izvor hranjivih i zatitnih tvari i mogu biti lo ili dobar izvor. Moreplovci u
srednjem vijeku utovarivali su na brodove kruh, usoljenu govedinu, dimljenu
svinjetinu, vino i rum zbog ega su na dugim putovanjima obolijevali od
100

Ne po izgledu ve po sadraju
Kako usporeivati zdravstvenu vrijednost namirnica? Jednostavno tako
da se usporeuje broj najviih ocjena kao i ukupni zbroj sastavljen od
pojedinanih ocjena. Postavlja se pitanje treba li jesti samo one namirnice
s najveim zbrojem? Ne, nego mijeati razne visokovrijedne namirnice, a
izbjegavati prazne namirnice. Koja hrana je najzdravija na svijetu? Ona
koja sadri najveu gustou zatitnih imbenika u odnosu na kalorijsku
vrijednost.
Navikli smo svrstavati namirnice u razrede prema kriteriju kvalitete,
dakle prema veliini, izgledu, boji, teini, stupnju zrelosti, svjeini itd, a
uglavnom preskaemo najvaniji kriterij sadraj zatitnih tvari odnosno
dugoroni doprinos zdravlju. Mi, zapravo, ugaamo naim osjetilima, a
ne zdravlju. esto su u vrednovanju namirnica prisutni crno-bijeli kriteriji
odnosno namirnica je dobra ili loa to je samo povrinska ocjena.
Uostalom, ne postoje dva ovjeka koji se u takvoj ocjeni slau; to je za
mene dobro nije dobro za vas. Od nekoliko tisua jestivih plodova biljnog
i animalnog podrijetla koje nam priroda daruje na kopnu, u zraku i u vodi,
praktino se koristi svega oko 800, s tim da se njihova prehrambena i
zatitna vrijednost bitno razlikuju. Kako ocjenjivati i potom birati u tanjur
samo one najkorisnije namirnice?
Treba znati da je argumentirana valorizacija namirnica dosta teka jer
u pitanju je metodologija pristupa. Zanimljivo je da se malo strunjaka
101

ozbiljno bavilo tim problemom, pa je sasvim jasno da nema konsenzusa.

Svaki autor ima neku svoju ideju koji je to najbolji izvor hranjivih tvari i kako
bi se vrijednost namirnica objektivno izmjerila, a bilo je i vie slubenih
pokuaja. No metodologija ocjene zdravstvenog doprinosa namirnica
ipak postoji, a sastoji se u tome da se mjeri odnos hranjivih i zatitnih
tvari, ali ne na jedinicu mjere, ve po kalorijskoj vrijednosti to praktino
znai to vie tih tvari na to manje kalorija, ocjena je bolja. Naravno, u
proraunu su pomogli softverski paketi Food Processor i Genesis i tako su
nastale namirnice rangirane ocjenama odlian, vrlo dobar i dobar
izvor hranjivih i zatitnih tvari.
Zdrave su obojene namirnice
Takvo rangiranje mijenja nain razmiljanja o vrijednosti namirnica jer u
prvi plan dolaze one namirnice koje do sada nitko nije ni spominjao. Kao
osobe zainteresirane za svoje zdravlje, nastojimo birati one namirnice
koje nam najvie donose uz najmanju kalorijsku vrijednost. Naizgled
teko, ali kada se shvati princip zapravo je jednostavno. Uvaavajui
takav nain razmiljanja i vrednovanja, nije svejedno stavlja li kuhar u jela
malo ili mnogo zainske paprike, konzumirate li svjee ili sueno voe,
jedete li blitvu ili zeleni dio goruice, jer meu njima je golema razlika
u sadraju hranjivih i zatitnih tvari. Primjerice, najvei dio ljudi nerado
konzumira telea jetrica pod izgovorom da su puna otrova i kolesterola.
Takva predodba je nastala pod utjecajem loih tekstova iz medija, ali
to je ozbiljna pogreka jer su takva jetrica zapravo jedan od najboljih
izvora dragocjenih hranjivih i zatitnih tvari. O hranjivim tvarima ve dosta
znamo pa emo se ovdje zadrati na onim zatitnim. Kada kaemo da
je zdravo sve to je obojeno, mislimo na tri velike skupine zatitnih tvari
odnosno na antocijane, avonoide i karotenoide. Zatim, tu su izocijanati iz
kupusnjaa posebice brokule, izoavoni iz soje, organo-suldi iz lukovica
(enjak), omega-3 masne kiseline iz riba i drugih morskih proizvoda,
mononezasiene masnoe iz maslinova ulja, resveratrol iz crnog vina...
Njihova zatitna uloga se odnosi na antioksidacijsko i antikarcinogeno
djelovanje, a kod nekih kao to su toestrogeni i brojna druga poeljna
djelovanja. Primjerice, toestrogeni iz soje za razliku od humanog
estrogena djeluju slino odnosno olakavaju tegobe menopauze, ali
ne promoviraju rak maternice i dojke. Najvei problem do sada bio je
prikaz prednosti i nedostataka pojedinih namirnica i model za rangiranje
unutar vrijedonosnog sustava. Jedna od metoda se sastoji u tome da se
namirnice boduju koliko po jedinici kilokalorija imaju ocjena odlian,
vrlo dobar i dobar i zatim se po odreenoj formuli izraunava prosjek.
102

Konaan zbir postavlja namirnicu na skali vrijednosti. Zapravo, cijela

raunica se svodi na usporedbu nutritivnog sadraja namirnice s njenom
kalorijskom vrijednosti; ako je namirnica vrlo visoko po sadraju jednog ili
vie nutrijenata, ali ima vrlo malu kalorijsku vrijednost, oznauje se kao
zasiena hranjivim tvarima. Ako suprotno tome ima malo najviih
ocjena, a visoku kalorijsku vrijednost, oznauje se kao slabo zasiena
hranjivim tvarima. Da bi namirnica dobila ocjenu dobar izvor mora
imati najmanje 1,5, a to znai da mora imati hranjivu vrijednost 1,5 puta
veu od kalorija koje donosi. Da bi namirnica dobila ocjenu vrlo dobar
izvor mora imati najmanje 3,4 puta veu hranjivu vrijednost, a da bi dobila
ocjenu odlian izvor mora imati od 3,4 do 7,6. Primjerice, bijeli kruh koji
mnogi jedu zbog drutvenog statusa, ima vrlo nisku ocjenu vrijednosti,
jer osim kalorija ne nosi gotovo nita. S druge pak strane, sjemenke
suncokreta ima vrlo visoku ukupnu ocjenu koja je dobivena na temelju
osam dobrih, pet vrlo dobrih i jedne odline ocjene to nakon prorauna
daje brojku 22.
Tako, primjerice, zeleni dio gorice i tofu imaju vie kalcija od mlijeka to
opet znai da se na tablici nalaze ispred ove namirnice koja slui kao
standardni izvor kalcija. Istina, kod toga nisu uzeti u obzir i drugi imbenici
kao to je, primjerice, apsorpcija neke hranjive tvari iz namirnice, koja
moe biti u rasponu od 0 do 10.
Deset najvredniih namirnica
Za kalcij iz mlijeka znamo da se apsorbira izvrsno, ali za kalcij iz zelenog
dijela goruice ne znamo! Sve se svodi na sljedee; koliko moramo
konzumirati kalorija da bismo unijeli u organizam odreenu koliinu
hranjivih i zatitnih tvari. Dnevna vrijednost (DV) izvedena je iz RDA, a
podrazumijeva standard za usporedbu tijekom dana. Na temelju takvog
modela vrednovanja namirnica nastale su liste deset najboljih i 100
najboljih. Ako se od 800 namirnica koje se praktino koriste za prehranu
izdvoji 10 najvrjednijih po sadraju hranjivih i zatitnih tvari, dobivamo
popis namirnica koje bi trebali maksimalno konzumirati, ali to se uglavnom
u praksi ne dogaa budui da navedene namirnice ljudima nisu prihvatljive
zbog organoleptikih i inih drugih razloga.
Tako primjerice, perin zasigurno spada vrlo visoko jer ima etiri ocjene
odlian izvor, odnosno perin dobiva odlian zbog vitamina C, vitamina
A, eljeza i folata, a ima i cijeli niz drugih dobrih ocjena. Problem je to se
perina ne moe najesti, budui da je rije o zainu. No, ono to zasigurno
moemo jeste da sve namirnice koje pripremamo u kuhinji zaspemo
103

suhim kosanim perinom. Druga namirnica koju bi spomenuo su peena

telea jetrica. Ona sadre osam ocjena odlian izvor (za vitamin B-2, B12, vitaminA, folat, selen, triptofan, cink i bakar) i est ocjena vrlo dobar
izvor (za eljezo, vitamin B-6, nikotinsku kiselinu, pantotensku kiselinu i
protein). Prema tome, ova namirnica apsolutno spada u vrlo zdrave (pravi
rudnik), ali kada se koristi jednom tjedno. Sljedea je svakako brokula
koja ima pet ocjena odlian izvor hranjivih i zatitnih tvari (vitaminK,
vitamin C, vitamin A, folat, i vlaknasta struktura) te osam ocjena vrlo
dobar, uglavnom za vitamine. Slinu strukturu ima ostalo zeleno lisnato
povre, osobito kelj.
Kod riba odnosno morskih plodova ocjena se mjeri prema sadraju
selena, triptofana i omega-3 masnih kiselina. Tako je, primjerice, meso
lososa rijetka namirnica kod koje se predodbe o ukusnosti i zdravstvenoj
kvaliteti podudaraju. Tako peeni losos ima pet ocjena odlian izvor
(B-12, selen, triptofan, nikotinamid i omega-3) i pet ocjena vrlo dobar
izvor. Istina, taj sadraj oscilira ovisno o vrsti lososa i sezoni lova, ali to su
prosjene vrijednosti. Slino je kod tune, kampa i ostalih plodova mora.
A oko preventivnog uinka omega-3 masnih kiselina, to se tie raka
nekih lokacija i drugih bolesti, vie nema nikakvih dilema; desetine studija
potvrdile su ranija saznanja, a to je uinila i kanadska studija objavljena u
mjesecu lipnju 2004. godine u asopisu Cancer Epidemiology.Redovito
konzumiranje masne morske ribe (najmanje dva puta tjedno) predstavlja
gotovo sigurnu zatitu od leukemije,
multiplog mijeloma i non-Hodgkin limfoma. Istraivanje je obavljeno na
velikom uzorku od 3000 ljudi oboljelih od raka kao i 4200 onih koji su
sluili kao kontrolna skupina.
Prema opisanom modelu valoriziranja namirnica svakako ima i
iznenaenja; ispada da laneno sjeme ima vie omega-3 masnih kiselina
od bilo koje ribe pa po svemu sudei spada u najjeftinije izvore. Tko dakle
stavlja mljeveno laneno sjeme u jutarnji obrok (zobena kaica), taj zapravo
ozbiljno misli na svoju budunost, a ribe moe do daljnjeg zaboraviti.
MA
KR

OBIOTIKA - TERAPIJA I STIL .IVOTA

104

KAKO BOBIASTO VOE I TAMNA OKOLADA

TITE KRVNE ILICE?
Brusnice, borovnice, kupine, umske jagode i crni ribiz, oduvijek su
u narodu bile popularni kao zdrave namirnice Sada imamo dokaze
koji to vjerovanje potvruju. Za kakao i tamnu okoladu mnogo
se toga nagaalo, ali sada se denitivno zna da je komadi tamne
okolade dnevno vrjedniji od bilo kojega lijeka. Zato? Jer sadri
obilje avonoida, osobito kvercetina koji titi krvne ilice.
Mislite li na svoje krvne ile?
Lipa u cvatu i bobiasto voe nekako se vremenski podudaraju; prvo se
odlikuje posebno atraktivnim mirisom i ugodnim ajem a drugo u svojim
jakim bojama donosi - zdravlje. teta je jedino to se u nas bobiasto
voe prodaje na lonie i to je za prosjeni dep preskupo. Vagati cijenu
borovnica i mesa pa se odluiti za meso u pravilu je logino, ali na kraju
nije zdravo. Od crvenog mesa ete se najesti, ali zdravstveno nita neete
dobiti osim malo proteina i nove porcije kolesterola. Ako se kojim udom
ipak odluite za borovnice, zatitili ste svoje krvne ile. A krvne ilice na
srcu i u mozgu ivot znae! Najnovija istraivanja europskih strunjaka
daju nam do znanja da se investicija u bobiasto voe (brusnicem
borovnice, maline, kupine) isplati dugorono. Crvene i tamno plave
bobice kao to su brusnice, kupine, crni ribiz i borovnice, sadre avonoid
kvercetin koji spada u mone antikarcinogene imbenike s posebnim
svojstvom da blokira enzimatsko djelovanje bez kojega tumorozna tvorba
ne moe rasti - stoji u rezultatima istravanja nskih istraivaa, koji su
nedavno objavljeni u European Journal of Nutrition.
Struni tim Nacionalnog instituta za zdravlje u Helsinkiju tvrdi da je gotovo
pravilo - to se vie jede tamno obojenih bobica, razina kvercetina u krvi
je vea, a time je bitno poveana i otpornost organizma. Zatitne tvari su
antocijani i avonoidi kojih, ako kemijski gledamo, ima na desetke. Zbog
ega su se znanstvenici usredotoili upravo na te skupine za.titnih tvari?
Zbog toga to najvie obeavaju kao budue sirovine za farmaceutsku
industriju ili preciznije za industriju dodataka prehrani na bazi prirodnih
tvari. Navikli smo da skupe epidemijske studije rade Amerikanci, a veseli
nas kad to uini netko u Europi. Finci su svoje rezultate objavili pod
pokroviteljstvom Akademije znanosti i nacionalne udruge za bolesti srca
i krvnih ila. Skupinu odraslih osoba oba spola podijelili su na dva dijela;
105

jedna je nastavila sa svojom uobiajenom prehranom tipinom za urbana

podruja velikih gradova, a druga je dobivala 100 grama bobiastog voa
dnevno, ukljuujui crni ribiz, brusnice i lingon koji je
tamo vrlo popularan.
Brusnica prva na top listi
Krv je testirana dva tjedna prije poetka pokusa i tijekom pokusa. Prvi i
najvaniji utisak jest da je kod skupine koja je konzumirala bobice razina
kvercetina u krvi naglo porasla i zadrala se na 32 - 51 % vie u odnosu
na kontrolnu skupinu. Istraivai su primijetili da razina kvercetina u
bobicama ovisi o debljini koice, fazi zrelosti ploda i vremenu stajanja
prije konzumiranja. Oni su takoer zakljuili da je ovako pripremljen koktel
bobica izvrstan izvor kvercetina. Ako se tome doda crno vino, crveni luk,
zeleni aj i jabuke, stvorena je dovoljno jaka obrambena barijera. Dosad
je ispitano na stotine prirodnih tvari ukljuuju i razne tropske plodove pa
ak i zaine. Nije udno to zbog toga svatko pravi nekakve svoje liste
zatitnih imbenika velikog potencijala. No, nakon sastanka amerikih
kemiara na skupu za eksperimentalnu biologiju koji je odran u SAD-u
2002., stvari su mnogo jasnije i brusnica se meu ostalim imbenicima
denitivno popela na prvo mjesto. Od 20 prirodnih vonih sokova koji
su precizno ispitani na prisutnost zatitnih tvari, sok od brusnice daleko
je ispred svih ostalih zbog ega se sada ovaj sok servira i u bijeloj kui.
Biokemiar Yeagang Zuo je na tom strunom skupu rekao kako najvei
kapacitet za unitavanje slobodnih radikala ima upravo brusnica. A
njegova asistentica dr. Catarina Neto otila je korak dalje pa je objavila
rad kojim se potvruje da brusnica sadri neke antikarcinogene tvari koje
su u stanju ubiti tumorozne stanice.
Od vie desetaka znanstvenih izvjetaja, zanimljiv je bio onaj dr. Leslie
Plhak gdje je objelodanjeno kako smrznuta borovnica sadri tvari koje
usporavaju rast patogenih mikroba poput Listerie monocytogens te Ecoli.
O tome da brusnica evidentno ima utjecaja na mikrooru mokranih
putova, ve je dosta pisano, ali na ovom skupu je ponovljeno da zasigurno
brusnica prevenira urinarne infekcije. Sve u svemu, bobiasto voe
trebalo bi dnevno biti na jelovnicima i kao to je rekao sudionik tog velikog
znanstvenog skupa dr. Stoner.- vrjednije je imati zdjelicu malina na stolu
nego kilogram peene janjetine!

106

okoladni izazovi
Premda e mnogima ovo zazvuati kao pretjerano, denitivno stoji injenica
da je tamna okolada vrlo bogata avonoidima (epikatehinom) i da ima
utjecaja na stijenku krvnih ila. To je eksperimentalno potvreno s vie vrlo
ozbiljnih studija. U najnovijoj je utvreno da dvotjedno konzumiranje tamne
okolade osjetno poboljava funkcioniranje krvnih ila bez poveavanja
razine kolesterola. To je neto slino djelovanju crnog vina, odnosno ako
se umjereno konzumira djeluje vrlo povoljno. To je priopeno na strunom
skupu Amerikog udruenja za srce i krvne ile u New Orleansu krajem
2002. godine. Da podsjetim itateljstvo; okolada se pravi od kakaa koji
obiluje spomenutim zatitnim tvarima. to se temeljna sirovina, dakle
kakao masa, vie razrijedi s raznim dodacima pa i mlijekom, dragocjeni
avonoidi sve vie iezavaju pa, primjerice, u bijeloj okoladi postoje samo
ostaci avonoida. Objanjenje za taj fenomen je relativno jednostavno krvne ile su elastine cijevi koje diu zajedno s naporima koje ovjek
tijekom dana poduzima. Epikatehin iz okolade provocira luenje aktivnih
tvari koje izazivaju irenje krvnih ila i tako poveava protonost arterija.
to je bolji protok kroz tanke krvne ilice, to je manji rizik od iznenaenja
koja se zovu srani i modani udar. Takoer, avonoidi su dokazani
antioksidanti, odnosno imaju sposobnost blokirati stvaranje oksidiranog
LDL kolesterola. A ovaj je vrlo vaan imbenik u nastanku krvnih plakova.
Metodologija analize avonoida je toliko napredovala posljednjih pet
godina da se danas sa sigurnou moe rei kako upravo tamna okolada
po uinkovitosti die u red crnog vina, crnog aja i brusnica. Naravno,
potrebno je rei i slijedee . tehnoloki postupak proizvodnje unitava
najmanje polovicu avonoida. Upravo zbog toga neke tvrtke uvode niski
postupak alkalizacije i temperaturnog tretmana I tako se nadaju svesti
gubitke avonoida na samo 25 %. Istraivai su otili i korak dalje pa su
rekli da je najbolja okolada koja sadri najmanje 70 % kakaa.
Ako avonoidi iz okolade i crnog vina uvaju srce i krvne ile, naravno
da je mogue umjetno izdvojenim ili sintetski dobivenim epikatehinom i
drugim avonoidima obogaivati druge namirnice kao to inimo s folnom
kiselinom i A vitaminom. Pokusi su nainjeni s mlijekom i nekim drugim
namirnicama, ali s polovinim uspjehom. Bilo bi naivno davati savjet
- jedite okoladu i pijte crni aj pa se ne morate bojati sranog udara.
okolada nije lijek i nikada nee biti, ali moe kao i druga spomenuta
sredstva biti solidna preventiva. To je samo potvrda starog pravila da
prehrana znaajno utjee na zdravlje, odnosno da
107

svatko sebi kopa grob - zubima! Prehranom moemo smanjiti rizik, a to je

moda vanije nego lijeiti kada se problem pojavi u svom punom obliku.
Do ovog trenutka nema slubenih preporuka za doze i nain koritenja
avonoida, no ipak ima strunjaka koji su iznijeli svoje stajalite; 150 mg
avonoida ima trenutni uinak, a 500 mg dnevno ima dugotrajni uinak.
Radi usporedbe, alica kvalitetnog crnog aja sadri 172 mg avonoida.
Da je mono ameriko ministarstvo poljoprivrede (USDA) ozbiljno shvatilo
znaaj avonoida u prehrani, najbolje govori injenica to je dalo ispitati
brojne namirnice na sadraj ovih tvari, a analize su objavljene na njihovim
internetskim stranicama te su tako postale dostupne svim zainteresiranim
korisnicima.

JE LI CRNO VINO - HRANA ILI LIJEK?

I Francuzi jedu masno kao Amerikanci, ali od sranog udara titi
ih vino. Pivo poveava rizik od eluanog ira. Dugo vremena nije
bila jasna uloga alkohola iz vina; vjerovalo se da se sva pozitivna
iskustva temelje na oputajuem djelovanju etilnog alkohola kojeg
u vinu ima u optimalnim koliinama.
Zato vinoljupci ive dulje..
Danas je poznato da je uloga alkohola u organizmu krajnje nepovoljna,
osim u vinu gdje se dobro vee sa zatitnim imbenicima preciznije slui
kao njihovo otapalo. Meu mnogim istraivanjima crnog vina, istie se ono
iz 2003. koje je objavljeno u uglednom strunom asopisu The American
Journal of Gastroenterology. Iz tog rada je vie nego jasno da umjereni
vinoljupci znatno smanjuju rizik od eluanog ira. Suprotno brojnim
napisima u svjetskim i naim asopisima, pivo i druga alkoholna pia
poveavaju rizik od pojave te bolesti. Uzme li se u obzir vana injenica
da su istraivanja bila neovisna, te da su rezultati objavljeni u uglednim
strunim asopisima, mogu se smatrati vjerodostojnima.
Tijekom 2002. godine u Sjedinjenim Dravama dovreno je veliko
istraivanje (Carolina Alummi Heart Study) o preferenciji alkoholnih
pia i posljedicama na zdravlje, odnosno na duljinu ivota amerkih
graana. U ispitivanje je bilo ukljueno 2864 mukaraca i 1571 ena u
dobi od pedesetak godina, a posebno se obratila pozornost na stanje
srca i krvoilnog sustava. Najzdraviji i najdulji ivot imali su vinoljupci,
108

slijede pivopije, a tek na kraju oni koji piju estoka pia. Je li zdravstveni
boljitak postignut konzumiranjem vina posljedica resveratrola ili drugih
antioksidacijskih tvari, u istraivanju nije navedeno.
Malo je koja namirnica pobudila takvo zanimanje istraivaa kao crno
vino i malo je kada u povijesti ulaganja u istraivanje toliko tvrtki bilo
spremno investirati u nove projekte. Razlog? eljelo se ispitati djelatne
tvari iz koice crnog groa koje se tijekom fermentacije transformiraju u
zatitne imbenike prvog reda. Nakon to je utvrena kemijska struktura
resveratrola, mnogo se pekuliralo o aktivnostima tog spoja, o metodologiji
kemijske identikacije i o potrebi novih pokusa, ali je bilo relativno malo
dokaza sve do ove godine kad su objavljeni kljuni radovi.
Pomak je uinjen na Northwest University Medical School kad je potvreno
da je resveratrol, koji povoljno djeluje na srce i kardiovaskularni sustav,
zapravo forma estrogena kojeg ima i na mnogo drugih mjesta. No, odakle
ta tvar u koici groa i emu slui? Mnogi zatitni imbenici iz biljnih vrsta
(povra i voa) ne slue nama, ve za obranu od raznih nametnika, a
ponajprije od plijesni. Tako je i u sluaju vina. Oslobaanjem resveratrola,
biljka se brani od napada plijesni. Trebalo je proi 50 i vie godina da
ovjeku sine ideja ako slui biljci zato ne bi posluio i nama? Zahvaljujui
toj logici, ljudi su ieprkali mnoge zatitne imbenike, koncentrirali
ih i proglasili lijekovima. Dakle, o resveratrolu se znalo gotovo sve
(antioksidacijsko, antikoagulativno i antikancerogeno djelovanje), ali ipak
nikome nije palo na pamet usporediti molekularnu teinu tog spoja s
molekularnom teinom nekih sintetskih estrogena jer bi odmah uoio da
postoji frapantna slinost s dobro nam poznatim dietilstilbestrolom. Na
svu sreu, to nije promaknulo dvojici istraivaa prof. dr. Barryju Gehmu i
prof. dr. Laryju Jamesonu s Northwest University Medical School.
Njihov rad, koji je objavio Proceedings of National Academy of Science,
pobudio je veliko zanimanje strune javnosti jer otvara niz zanimljivih
pitanja - moe li resveratrol zamijeniti sintetski estrogen, je li njegovo
djelovanje specino ili samo bioloko... Naravno, zainteresirana je
industrija vina, ali i farmaceutske kompanije koje pomno prate sve vezano
uz izolaciju, koncentriranje i stabiliziranje prirodnih zatitnih imbenika.
Estrogeni uinak resveratrola vano je otkrie koje bi se moglo viestruko
iskoristiti. Premda nema specino djelovanje, posjeduje znatan bioloki
potencijal. Pojam estrogen znai da pobuuje estrus, dakle vee se na
receptore koji potiu odreene gene na aktivnost tj. da se ukljue. U
mehanizmu nastanka raka pojedinih lokacija, znaajnu ulogu
109

imaju spolni hormoni (testosteron i estrogen). No, vrlo je zanimljiv nain

dokazivanja estrogenog djelovanja resveratrola. Znanstvenici su se u
pokusu posluili genom luciferaze, enzimom koji generira svjetlucanje
krijesnica. Zna se da je svjetlucanje tih insekata u ljetnoj noi zapravo igra
privlaenja partnera, a zadaa je znanstvenika bila usporediti djelovanje
estradiola s jedne i resveratrola s druge strane na mehanizam tog procesa.
Budui da se jaina svjetlucanja moe mjeriti, to je zapravo vrlo efektan
pokus.

i ne odlikuje visokom razinom resveratrola, pa se postavlja pitanje to bi

se dogodilo sa sortama cabernet sauvignon i shiraz koje imaju najviu
koncentraciju te djelatne tvari na svijetu. Nije to sve; ako se nakon branja
groe sorte Napoleon odmah ohladi, dodatno stimulira enzime na
produkciju resveratrola ime se jo poveava koliina te tvari. Pokusima
je potvreno da se resveratrol oslobaa upravo za vrijeme fermentacije
groa (u koicama) pa su time otpala sva prijanja nagaanja o tome
gdje se i kako to dogaa.

Dosad se smatralo da je estradiol neupitan u stimulaciji produkcije

luciferaze i da je tako generirana svjetlost krijesnice najjaa. U pokusima
je, meutim, utvreno da efektivne doze resveratrola pobuuju generiranje
svjetla dva do etiri puta vie od estradiola! Jedina je razlika to estradiol
djeluje u znatno manjim dozama. Uinkovitost resveratrola na taj nain
elegantno je dokazana tj da se zaista radi o bioloki aktivnoj tvari. Naravno,
to potvruje davnu tezu o francuskom paradoksu - da moete jesti
masnu hranu ako redovno konzumirate crno vino i istovremeno otvara
vrata cijelom nizu novih istraivanja.

Dakle, ozraivanje UV-zrakama stimulira enzimatski proces koji je otprije

poznat i kod nekih drugih vrsta voa, primjerice jabuka. Ultraljubiasto
ozraivanje nema nikakvih sporednih uinaka koji bi bili nepovoljni za
ljudsko zdravlje.Ti su pokusi stavili na kunju neke proizvoae resveratrola
iz drugih biljnih izvora koji nisu nastali procesom fermentacije.

Estrogen titi ene od bolesti srca i krvnih ila time to stimulira produkciju
HDL kolesterolske frakcije (dobri kolesterol). U mukaraca toga nema pa
zato prerano odlaze u vjena lovita. Sada im se pak prua prilika da
se dnevno tite aom dobrog crnog vina (primjerice shiraza), no vlasti su
iznjedrile njegovu zabranu za vozae, to praktiko znai prohibiciju jer
gotovo svi voze. Selektivni estrogeni sada se proizvode radi terapije protiv
raka dojke (tamoxifen) i osteoporoze. Pojava nove generacije sredstava
manje toksinosti bila bi vrlo poeljna, a na tome se uurbano radi.
Gdje najvie ima resveratrola?
Prema istraivanju najvie resveratrola imaju poznata vina shiraz i cabernet
sauvignon. No sasvim je jasno da prirodni sadraj znanstvenicima nije
dovoljan. S druge strane Atlantika, panjolski su istraivai usmjerili napore
kako bi poveali koliinu resveratrola u procesu dobivanja vina. Posluili
su se metodom hlaenja i ozraivanja ultraljubiastim zrakama za vrijeme
procesa fermentacije. Rezultati? Koliina sadraja polifenola u kojem se
kontekstu nalazi i resveratrol, znatno se poveala. Njihov je rad objavljen
u asopisu American Chemical Society. Tim istraivaa pod vodstvom
prof. dr. Francisca Tomas-Barberana ustvrdio je da slabo UV ozraivanje
groa prije pretvaranja u vino moe poveati razinu resveratrola do
200%. Za pokus je iskoriteno stolno groe sorte Napoleon koje se ba
110

Crno vino je dakle, bez ikakve dvojbe zdrava namirnica koju bi trebalo
svakodnevno konzumirati. Ve smo prije spominjali pritom da vea koliina
crnog vina apsolutno ne igra ulogu (kako misle vinoljupci), nego jedna do
dvije ae na dan. To je potvreno istraivanjima i o tome vie nema
nikakvih dvojbi. Dosad se nije raspravljalo pa ni pisalo o odnosu crnog
vina i imuniteta jer nije bilo dovoljno radova koji bi ukazivali na mogunost
takve veze. Naime, zna se da alkoholna pia (alkohol) generalno oslabljuju
imunitet, ali kad je rije o crnom vinu, to nije sluaj. To je potvrdila dr. Susan
Percival, istraiva s UF Institute of Food and Agricultural Sciences.
Mievi vinopije imaju dobar imunitet
U ispitivanju koje je trajalo osam tjedana, laboratorijski mievi rasporeeni
su u etiri skupine - one koji dobivaju vodu, cabernet sauvignon, vino
mukat i isti alkohol (etanol). Studija je postavljena prema modelu
suvremenog ovjeka, dakle adekvatno konzumiranju dvije do tri ae
dnevno. Zatim je umjetno izazvano blago oboljenje da bi se vidjelo kako e
pokusne ivotinje reagirati imunitetom. Mievi koji su dobivali etanol imali
su oslabljen imunitet, dok su mievi vinopije imali normalnu imunitetnu
reakciju.
Oito u crnom vinu ima neto to spreava slabljenje imuniteta. Je li to
resveratrol ili neka druga tvar, zasad nije poznato. Doktorica Percival
koristila se u pokusu vinima cabernet sauvignon i mukatom jer oba
imaju visok sadraj resveratrola, uz napomenu da je mukatno vino
dolo s Floride, a cabernet iz Kalifornije. Zanimljivo je da je analiza
111

krvi mieva koji su dobivali crno vino, pokazala da imaju dvostruko vii
antioksidacijski kapacitet u odnosu na krv ostalih pokusnih skupina. O
tome da crno vino na neki nain sudjeluje u suzbijanju kancerogeneze
vode se mnoge polemike iako o izravnom antikancerogenom djelovanju
ima relativno malo podataka. No, moe se istaknuti da je crno vino
bogat izvor bioaktivnih tvari polifenolnog tipa iz koice i sjemena groa
koje ima snano antioksidacijsko djelovanje. Budui da su slobodni
radikali sposobni otetiti strukturu DNK, vrlo je vjerojatno da dugotrajnim
konzumiranjem crnog vina raste antioksidacijski kapacitet krvi pa se
tako indirektno suprotstavlja u prvoj fazi kancerogeneze. Treba uzeti u
obzir i banalnu injenicu da se polifenoli ubrajaju u toaleksine, a to je
kategorija obrambenog sustava biljnih vrsta protiv napadaa kao to su
plijesni, suneva svjetlost, bakterije, virusi... Dakle, te su tvari ve prirodno
orijentirane protiv raznih uljeza. Uostalom, konzumiranjem crvenog
pigmenta betakarotena nekoliko tjedana prije odlaska na ljetovanje
moe se brzo potamniti bez upale tkiva, a to znai da tvar iz biljne vrste
(betakaroten) titi jednako dobro u biljci i u ovjekovu tijelu ovjeka. U tom
sluaju mi krademo prirodna svojstva biljaka za svoje svrhe. Naravno, to
nije ni prvi ni zadnji sluaj kada ovjek potkrada prirodu.
Resveratrol blokira karcinogene stanice?
Pokusi na laboratorijskim ivotinjama pokazali su da se resveratrol u
koncentriranom obliku moe oduprijeti pojavi umjetnoizazvanog tumora.
Postoje vrsti dokazi da je u stanju sprijeiti upalno stanje i razvitak
karcirogenih stanica in vitro (leukemija, rak dojke i prostate). Naravno,
sve je to daleko od oblika koji bi se mogao okarakterizirati kao uspjeno
ljekovito sredstvo. Ali, ako se uzme u obzir golem interes farmaceutske
industrije, moglo bi se zakljuiti da neto lei u tom grmu, a to je
naeno znat e se denitivno za nekoliko godina. Uz likopen iz rajice, koji
je zahvaljujui izraelskim strunjacima naglo zainteresirao znanstvenike
kao zatitno sredstvo, resveratrol je nesumnjivo najvaniji lan obitelji
prirodnih zatitnih imbenika.

sredstava uloili u istraivanje, ve smo mogli imati hrvatski paradoks.

Ovako, nisam siguran da je itko temeljito analizirao pojedine sorte crnoga
vina na resveratrol. Budui da se takve analize rade u Njemakoj, nitko
nee snositi visoke trokove, to je opet karakteristika naih ljudi. Crno
vino koje na svojoj etiketi dobije analizu resveratrola, bit e za koplje
vrednije od konkurenata.
Sjeate li se Hipokratovog savjeta -vino protiv groznice? Naime, hou rei
da je pozitivan utjecaj crnoga vina na zdravlje lijenicima poznat tisuama
godina Hipokrat je preporuivao vino u sluaju groznice, kao sredstvo za
poboljanje mokrenja te za lijeenje rana, a prvu knjigu o vinu napisao
je jedan francuski lijenik davne 1410. godine. Zna se da kiseline iz vina
ubijaju najvei broj uzronika zbog ega se vino uvijek radije pilo nego voda
koja je u pravilu bila zagaena i izvor zaraznih bolesti sve do 18. stoljea.
Vrlo rano tijekom 20. stoljea bilo je pojedinanih miljenja lijenika da
umjereno konzumiranje vina titi ljude od bolesti srca i krvoilnog sustava,
ali se to nije moglo dokazati sve dok posljednjih dvadesetak godina nisu
uslijedila opsena istraivanja. Kad je to napokon potvreno (Framingham
Heart Study,1970), Nacionalni institut za zdravlje SAD ignorirao je problem
i dugo nije bio voljan prihvatiti rezultate istraivanja kao mjerodavne. Sve
dok ga iz dubokog sna nije trgla TV-emisija News Magazine 60 minutes
tijekom koje je objanjen fenomen nazvan francuski paradoks - da
Francuzi jedu obilno i masno, a nemaju ni blizu toliko sranog udara kao
Amerikanci jer uz svaki ruak piju pola litre crnog vina.
Kakva je veza crnog vina i krvnih ila?

Svi koji su se ponadali dobrom poslu iz jeftinih sirovina, kao to je ostatak

vinskog vrenja poznat kao vinski talog, prevarili su se jer ve i povrna
analiza pokazuje da resveratrola nema u dovoljnim koliinama koje bi se
mogle komercijalno iskoristiti. Naime, to je poprilino nestabilan spoj pa
treba mnogo strunosti i tehnoloke obrade da ga se pretvori u upotrebljivo
sredstvo. Nije svejedno o kojoj je sorti loze rije, kakvi su uvjeti vrenja i
drugo. Da su bogati vinari ili pivari umjesto barnumske reklame na TV dio

Prava doza crnog vina je najvie 0,5 litra dnevno to ini dvije ae po
2,5 dl. Crno vino ne treba razrjeivati (bevanda) jer onda se smanjuje
potrebna doza zatitnih tvari. Bijelo vino i rose nemaju nikakvog zatitnog
djelovanja na srce jer ne blokiraju formiranje endotelina 1. Kao to smo
ve spomenuli, upravo zato to se sve zatitne tvari kriju u crvenoj boji
iz koice groa to je boja intenzivnije (tamnija), utoliko bolje. To znai
da kad ulijete crno vino u au kroz njega ne biste trebali vidjeti na
drugu stranu. ak i male koliine ekstrakta crnog vina imaju uinak na
produkciju endotelina a to je peptidni imbenik koji se stvara u razliitim
organima i tkivima, a temeljna mu je karakteristika to spada u daleko
najjae vazokonstriktore u tijelu, a to znai kada se izlui u trenu moe
suziti krvne ilice. Brojni smrtni sluajevi kod inae zdravih ljudi u najboljim
godinama, dogodili su se upravo zbog njega. Pacijenti s oboljenjem srca
imaju visoku razinu endotelina u krvi i stijenkama krvnih ila. Svaka

112

113

terapija koja blokira endotelin razrijeuje krv i poboljava njen protok. Crno
vino koje se svakodnevno konzumira u umjerenim koliinama supresira
endotelin. Nainjeni su i dodatni pokusi; ekstrakt soka od crnog groa
ima slabiji uinak od crnog vina pa to jasno ukazuje na povezanost s
drugim imbenicima, a vjerojatno i alkoholom koji se oslobaa vrenjem.
Iznad svega je zanimljivo da postoji razlika izmeu mukaraca i ena;
dok je kod mukaraca uinak alkohola na krvne ploice slab, na ene je
jai to se moe objasniti razinom estrogena u krvi. Naime, ovaj hormon
pojaava uinak alkohola u aktivnosti protiv grudanja krvnih ploica.
No, od svih dosadanjih istraivanja vezanih uz crno vino, svakako
najzanimljivije su obavili Kinezi na Medicinskom fakultetu sveuilita u
Nankingu. Oni su u pokus uzeli vrlo osjetljive ivotinje - kunie i rezultati
govore u prilog tezi da je aktivna zatitna komponenta ipak resveratrol.
Dajui im visoko kolesterolsku hranu podijelili su ih na skupinu koja je
dobivala malo crnog vina (sa i bez alkohola), zatim one koji su dobivali
istu vodu, razrijeeno pivo te najzad skupinu koja je dobivala vodu s
otopljenim resveratrolom (ekstrakt crnog vina). Na temelju svega moglo
se zakljuiti da je potporu dobila stara teza - superioran je bio resveratrol,
dakle polifenoli iz crnog vina. Sva vina koja su koritena u pokusu imala
su prosjean sadraj resveratrola 4 mg/litru.. Pivo nije imalo uinka pa ni
njegovih etiri posto alkohola. Nakon to su se zaredale studije o ljekovitim
uincima crnog vina i ozbiljne znanstvene institucije prihvatile su crno vino
kao solidno pomono sredstvo, osobito u prevenciji drugog sranog
udara i to zajedno s mediteranskom prehranom
To sve baca posve novo svjetlo na crno vino kao namirnicu, na Hrvatsku
kao mediteransku zemlju koja proizvodi veliku koliinu odlinih crnih vina,
te na aktualnu vlast koja se brine kako bi se nacionalno blago to bolje
valoriziralo u nas i u svijetu. U takvom kontekstu mjera 0% alkohola je
sasvim neprimjerena.

OPASNOST OD JAJA U PREHRANI

PREUVELIANA
Jaja su oduvijek bila izvor ivota i prva hrana za ptice..Kako su preko
noi postala opasna po zdravlje? Nije u pitanju kolesterol iz jaja ve
ukupni kolesterol i sposobnost metaboliziranja. Kolesterol diu
zasiene i trans-masne kiseline a ne jaja.
Jaja opasna za zdravlje?
Poetkom devedesetih godina jaja su bila oznaena kao glavni izvor
kolesterola, a ovaj je tada bio tjelesni neprijatelj broj jedan zbog stvaranja
plakova tj podloge za aterosklerozu. U popularnoj piramidi zdrave
prehrane jaja su stavljena na stup srama tj zajedno s mastima na
sam vrh odnosno oznaena su kao najnepoeljnija namirnica, a poznate
zdravstvene institucije ograniile su koritenje jaja na dva tjedno. To nije
ni prvi, a ni zadnji put da neka namirnica bude izopena iz drutva zdravih
i optuena kao glavni krivac za zdravstvene probleme modernog ovjeka.
Danas, 2006 g stvari stoje sasvim drukije; sve je vie znanstvenih dokaza
kako su procjene o tome to je opasno, a to ne bile sasvim pogrene.
Kokoje jaje, izvrsna je namirnica koja osigurava gotovo sve hranjive
sastojke potrebne organizmu, to se moe lako shvatit kada se zna
da je zapravo namijenjeno razvitku pileta. Osim to je namirnica, to je
dragocjeni dodatak raznim vrstama jela. Kolai, sladoled, pecivo, umaci
i juhe ne bi se mogli zamisliti bez jaja, a svaki kuhar dobro zna da sve
poinje i zavrava s jajima. Treba li spominjati vrijednost proteina jaja koji
sadri sve esencijalne aminokiseline u idealnom omjeru i slui kao mjerilo
kvalitete za ostale proteine? Taj protein je ujedno i najjeftiniji protein;
jedno jaje srednje veliine sadri 5,5 grama proteina to je oko 11 posto
dnevnih potreba. Manje je poznato, premda izuzetno vano, da je jaje
dragocjeni izvor holina. Manjak holina uzrokuje manjak folne kiseline. Da
bi se utvrdilo to izaziva pomanjkanje holina, ameriki istraivai napravili
su pokus. Dobrovoljci, mukarci i ene, dobivali su obroke s malo holina
i malo folne kiseline tako da su mogli podmiriti svega 13 posto ukupnih
dnevnih potreba. Razina u krvi pala je za oko 30 posto. im su se ovi
vitamini vratili u prehranu, njihova razina u krvi dola je na normalu.
Zato spominjemo holin ija se potreba podmiruje upravo konzumiranjem
jaja? Holin je vrlo vaan u metabolizmu ili kemijski reeno u procesu
metilacije budui da u svojoj molekuli nosi tri metilne skupine, a kao to

114

115

je poznato, u propusnosti staninih membrana pa tako i onih modanih

holin je kljuni gradivni materijal (fosfatidilholin). Treba li spomenuti da je
holin kljuni gradivni materijal u formiranju neurotransmitera acetilholina
koji alje dragocjene impulse od mozga do miia? Nedostatak holina se,
dakle, moe oitovati cijelim nizom neugodnih znakova koji su vezani za
sredinji ivani sustav (raspoloenje, apetit, radna sposobnost). Kako
netko moe olako proglasiti jaja, koja su jedan od rijetkih izvora holina,
nepotrebnom pa ak i suvinom namirnicom?
Jedno jaje srednje veliine sadri 300 mg holina i 315 mg fosfatidilholina.
Ako se tome doda 2,2 mg vitamina B12 reeno je zapravo sve. to je
mlijeko za dojene to je jaje za pile temeljna hrana za preivljavanje!
Dio ukupnog vanjskog kolesterola
Vjerojatno e te se zapitati emu prie o zdravstvenim prednostima
jaja kada se jaja ne smiju konzumirati zbog kolesterola? Naravno, to je
potpuno zastarjelo stajalite koje je nedavno skinuto s dnevnog reda.
Novija istraivanja (nakon 2000 g) demantirala su takve konzervativne
poglede (ak i nekih vrlo uvaenih profesora), jer su dokazala da dnevno
konzumiranje jednog do dva jajeta uope nema utjecaja na razinu
kolesterola u krvi. Ono to zaista podie razinu kolesterola u krvi su zasiene
masti i transmasne kiseline. Mnogi e biti iznenaeni, ali konzumiranje
jaja popravilo je strukturu masnoa u krvi. Istraivanje je dovreno krajem
2004 godine i objavljeno u strunom asopisu American Journal of Clinical
Nutrition. Naravno, jaja sadre i zasiene masnoe, ali njihova se koliina
moe zanemariti u odnosu na crveno meso, mlijeko i druge namirnice
putem kojih svakodnevno unosimo taj dio ukupne masnoe. A kada se
koriste jaja od nesilica koje su hranjene ribljim branom, onda je slika
masnih kiselina vrlo pozitivno promjenjena jer sadri i omega 3 masne
kiseline. Suprotno ranijim stavovima kako jaja mogu provocirati nastanak
sranog udara, danas je jasno da konzumiranje jaja moe tititi od takvog
neugodnog iznenaenja jer pomae u prevenciji stvaranja krvnog ugruka.
Kako? Proteini iz umanjka jajeta pokazali su se kao moni inhibitori
taloenja krvnih ploica i uinkoviti imbenici u spreavanju da se krvni
protein brinogen pretvori u oblik poznat kao brin. Naime, jedino brin
slui kao uporite na koje se lijepe krvne ploice i ostali krvni elementi i
tako formiraju ugruak koji ue u krvnu struju i zaustavi se na kritinom
mjestu zatopavajui protok krvi (srce i mozak).

svega vitamin K koji ima kljunu ulogu u procesu gruanja krvi. Takoer
su vrlo dobar izvor aminokiseline triptofana, koja je u pravilu decitarna u
drugim vrstama proteina, i znaajnog zatitnog imbenika selena. Jedno
jaje sadri ak 13,5 miligrama selena to je priblino koliini u nekim
morskim plodovima.
Predrasude i neznanje o jajima
Ima puno predrasuda o jajima. Primjerice, kada se spominje suzbijanje
sive mrene (katarakte) i makularne degeneracije, svi e vam lijenici
spomenuti lutein te pinat i blitvu gdje ga ima u izobilju, a zapravo
potpuno se zaboravlja na jaje koje ovu tvar sadri u veoj koliini od
ovog povra. Zapravo, istraivanje iji su rezultati prvi put objavljeni na
konferenciji u San Antoniju, Teksas, u studenom 2003. godine, pokazali
su da je lutein iz jajeta prihvatljiviji za organizam od oblika koji se nalazi
u povru. Pokus je obuhvatio dobrovoljce hranjene razliitim poznatim
izvorima luteina kao to su pinat, neven, jaja te najkvalitetnijim dodacima
hrani s ovom komponentom. Dan nakon prve doze uzimani su uzorci krvi
i testirana je razina luteina u krvnom serumu. Lutein iz jajeta bio je odmah
iza pinata, a istraivanje je pokazalo da je daleko bolje koristiti prirodne
izvore ove tvari u odnosu na tablete. No samo godinu dana kasnije,
u strunom asopisu Journal of Nutrition objavljeno je istraivanje o
dostupnosti luteina nakon konzumiranja vie raznih izvora gdje je lutein
iz jajeta bio superioran i u odnosu na pinat. Mehanizam zbog kojeg je
dostupnost luteina iz jajeta vea nije do kraja razjanjen do danas , ali
se smatra da je u pitanju kompleks proteina i masti Naime, lutein kao i
drugi karotenoidi topiv je u masnoama, a njih u pinatu nema. U svrhu
poveanja koliine luteina u jajima provedeno je istraivanje u kojem su
nesilice hranjene kosanim nevenom. I zaista, jaja su nakon nekoliko dana
sadravala 20 do 30 posto luteina vie. No sada je taj biljni lutein bio u
kompleksu s masnoama jajeta.

Naravno, jaja sadre i cijeli niz drugih dragocjenih hranjivih tvari, a prije

No nije ni to sve. Grci su svojim nesilicama u hranu stavljali brano od

srdele i drugih morskih plodova sa svrhom da se promijeni struktura
masnoa u jajetu odnosno da se dio zasienih masti zamijeni s omega-3
masnim kiselinama (DHA i EPA). Takva jaja dobila su naziv omega-jaja
koja su nala i svoju komercijalnu upotrebu irom EU. Evo jo jednog
nadasve zanimljivog detalja zbog kojeg vrijedi konzumirati jaja; peptid
iz bjelanjka jajeta vee se na vrlo patogeni soj trovaa hrane odnosno
bakteriju E. Coli i ini je nekodljivom. Takvo preventivno djelovanje
dokazali su japanski istraivai koji su svoj rad objavili u asopisu Journal

116

117

of Agriculture and Food Chemistry u rujnu 2004. Treba spomenuti da je

to izuzetno vano zbog injenice da je upravo ta bakterija vrlo otporna na
sve antibiotike i antiseptike.
Znam da e mi neki spomenuti alergiju kao ozbiljni nedostatak jaja. Istina
je da postoji alergija na protein jaja koja moe biti nezgodna posebice za
djecu, ali kada se uzme u obzir da se alergijske reakcije javljaju na mlijeko
(kazein i protein sirutke), kikiriki, soju i razne druge proteine i to sve vie i
vie, onda zbog toga ne treba zauzimati nikakav neprijateljski stav prema
jajima..
Bez obzira kako gledali na jaje, to je namirnica koja u sebi sadri najvei
dio dnevno potrebnih hranjivih tvari i na listi najvrijednijih imaju vrlo
viroku poziciju Ako se koristi smiljeno i bez pretjerivanja i u kombinaciji
s drugim namirnicama (mlijeko, itarice, povre i voe), moe posluiti
kao natprosjeno dobra hrana. A kao izvor proteina jaje moe potpuno
zamijeniti meso uz napomenu da ima veu bioloku vrijednost od mesa i
manje masnoa. Za razliku od drugih vrsta hrane, jaje je mogue prirediti
na 100 naina, a moe biti i slatko i slano jelo, u umacima i u kolaima pa
ak i u alkoholnom piu. Ako se razdvoje bjelanjak i umanjak mogue su
nove varijante i u bijeloj i utoj boji. Mnogi zaziru od jaja govorei kako
su puna kemikalija zbog umjetne hrane kojom se hrane nesilice. Do sada
nema nikakvih znanstvenih dokaza da te kemijske tvari tamo postoje i da
ugroavaju nae zdravlje.

je to 1-2 komada dnevno..Ja znam da ima onih koji prave kajganu od 6 i

vie komada ali takvi su u ratu s mjerama i neka tako ostane.
Gledajui povijesno, jaje se koristi u prehrani otkako je ovjek otkrio
plodove prirode odnosno otkako je pratei let ptica shvatio da su njihova
jaja izdaan izvor hrane. Treba li kod toga istaknuti da su i druge ivotinjske
vrste otkrile istu stvar pa tako jaja konzumiraju majmuni, lisice pa ak i
zmije.
Meko ili tvrdo kuhano jaje predstavlja doruak za milijune ljudi irom
svijeta i to jaje je u stanju zatomiti glad sve do ruka. Moemo rei da je
ono koncentrat male energetske vrijednosti jer kuhano jaje sadri svega
68 kalorija. Pritom je vana injenica da je to niskoglikemijska namirnica
odnosno da ne pobuuje guterau na luenje inzulina to stvara novu
glad. umanjak je masnoa bogata vitaminom A, koja je lako probavljiva
pa se ak preporuuje dojenadi nakon 5-6 mjeseca ivota.
Pacijentima koji su preboljeli infarkt preporuuje se umanjak kako bi se
oteenje sranog miia to lake i bre zakrpalo. Izvrstan je izvor
dragocjenih esencijalnih aminokiselina koje se lako probavljaju. Sadri
sve to je neophodno za rast i razvoj mladog organizma pa nema razloga
da se tako vrijedna namirnica izbjegava ako se inae radi o zdravom
tijelu. Ali za ime Boga nikako ne 6 komada dnevno!

Sljedee je vjerovanje da su jaja iz tzv. organske proizvodnje zdravija. Ni

za to nema nikakvih dokaza. Naprotiv, jaja iz organske proizvodnje mogu
imati neobian miris koji potjee od raznog organskog materijala kojim se
nesilice hrane. Postoji i predrasuda da su jaja s tamnom ljuskom kvalitetnija
i zdravija. Naravno, ni ovo se ne temelji na znanstvenim dokazima. Naime,
boja ljuske jajeta odreena je pasminom nesilice (genetsko svojstvo), a
boja umanjka iskljuivo ovisi o vrsti hrane koju je nesilica dobivala. Ako u
hranu dodajete kosanu mrkvicu imat ete obilje tamno crvene boje (beta
karotena) a ako dodajete nevena, imat ete ute boje luteina. Ako dodate
laneno sjeme, moete dobiti novu vrlo poeljnu sliku masnih kiselina..
Nesilica sprema u jaje sve najbolje za svoje potomstvo, a ovjek to krade..
Kako onda netko moe jaja idiotski proglasiti tetnim?

JE LI KOLESTEROL VANJSKI ILI UNUTRANJI

NEPRIJATELJ?

Umjereno konzumiranje jaja nije opasno

Potpuno je pogrena predodba da se taloenje kolesterola u krvnim

ilama dogaa samo u starosti. Kolesterol zovu ubojicom iz tanjura to
takoer ne odgovara istini, jer ima sluajeva gdje se kolesterol taloi bez
obzira na potpuno obustavljen unos putem hrane. Nije kriv kolesterol sam

Da ne bi bilo zabune, pokuajmo denirati pojam umjereno. Za mene

118

Kako se uvati i obraniti od ubojice iz tanjura Za nae nevolje

s napadnutim krvnim ilama nije kriv kolesterol ve nerazuman
nain ivota i prehrane. Zlobnici bi rekli gdje god je neka delicija tu
je i kolesterol. Najvea je predrasuda da su srani udar i povieni
kolesterol muki problemi pa stoga i nezanimljivi enama
Mediji doprinose pogrenim predodbama

119

po sebi ve nerazuman nain ivota i prehrane. Zlobnici bi rekli gdje god

je neka delicija tu je i kolesterol. Najvea predrasuda je da su srani udar i
povieni kolesterol - muki problemi pa stoga i nezanimljivi enama. Naa
krv sobom nosi masnou (trigliceride) a meu njima se redovno nalazi
kolesterol kao masno-voskasta frakcija koja slui kao sirovina u sintezi
spolnih hormona i nekih drugih dragocjenih tvari. Graevinski govorei,
rekli bismo to je naprosto podloga za razne biokemijske procese, koji e se
odigrati u jetri i na nekim drugim mjestima. Kolesterol se dakle normalno
stvara u jetri, ali se unosi izvana proizvodima animalnog podrijetla (meso
i mesne preraevine, mlijeko i mlijene preraevine, ribe i morski proizvodi
te meso peradi). Kolesterol moe biti un pukoj interpretaciji dobar ili lo
tj HDL ili LDL)..
Normalno zdrav organizam savreno kontrolira razinu kolesterola u tijelu i
bez obzira koliko ga se unosi, razina u krvi je uvijek priblino jednaka. No
nije uvijek tako. Postoje poremeaji, kada se previe kolesterola nalazi
u krvotoku i tada pojedine frakcije imaju tendenciju slaganja na onim
mjestima gdje je trenje najvee, a to su aorta, srana arterija i arteriole
u mozgu. Potpuno je pogrena predod.ba da se taloenje kolesterola
u krvnim ilama dogaa samo u starosti, te da je ateroskleroza tipino
staraka bolest. Obdukcije poginulih mladia u korejskom i vijetnamskom
ratu su pokazale, da i krvne ile vojnika (koji su u stalnom pokretu) mogu
biti obloene naslagama kolesterola a ima izvjea da se takvo taloenje
moe dogoditi u djece pa i u dojenadi. Zto? Prvi je imbenik nasljee, a
potom pogrena prehrana odnosno preveliko unoenje tzv. crvenog mesa
i tropskih masnoa (ulje palminih kotica).
Podjela na tradicionalno dobri i zloesti kolesterol nepotrebno stvara
pogrenu predodbu o istoj tvari ije se estice meusobno razlikuju jedino
po veliini pa prema tome i sposobnosti taloenja. Kada kirurg iz karotida
izvue dugake trake kolesterola, onda je ta tvar u ulozi neprijatelja, jer
bez sumnje ugroava ivot pacijenta smanjujui protonost krvi. A kada
nerazumnim konzumiranjem trpamo u sebe govee pljeskavice i druge
mesne specijalitete,ne smatramo da je prisutni kolesterol neprijatelj
ve se oblizujemo.O tome to je minimalna, a to maksimalna razina
kolesterola u krvi, a osobito to je ona optimalna, voene su velike
znanstvene rasprave. Ipak, postignut je konsenzus.

niska, a razina od 60 je visoka. Optimalna je razina 50. Kada gledamo na

ukupni kolesterol, 200 je optimalan, 200-239 granini i preko 240 visok.
Razina triglicerida od 150 -199 granino je visoka, a preko 200 visoka.
Pobrojani tipovi kolesterola ne plivaju u struji krvi pojedinano, ve u
sklopu proteina koje nazivamo lipoproteini. Naravno da postoji vrlo
vaan meusobni odnos pojedinih frakcija kolesterola; ako imate visok
LDL i nizak HDL upisali ste se u rizinu skupinu za oboljenje srca i krvnih
ila. Obrnuto, to je vii HDL, a nii LDL situacija je povoljnija, a rizik
manji. HDL kolesterol zapravo titi od ateroskleroze dok je LDL frakcija
provocira. U tom mehanizmu stvarne pojave bolesti vrlo znaajnu ulogu
imaju i drugi imbenici, poput puenja, visokog krvnog tlaka, spomenute
nasljedne osnove, nedostatak dnevnog treninga i starost, odnosno ako
ste iznad 45 godina za mukarce i iznad 55 za ene. Kolesterol zovu
ubojicom iz tanjura to opet ne odgovara pravom stanju stvari jer
ima sluajeva gdje se kolesterol taloi bez obzira na koliinu hrane koju
unosimo u organizam. Prema tome deklaracije na nekim proizvodima
garantirano bez kolesterola su besmislene a najbesmislenija je poruka
na ulju bez kolesterola jer kolesterola u biljnim proizvodima nema.
I najzad, ak i poveana koliina kolesterola u krvi (hiperkolesterinemia)
ne mora znaiti taloenje u krvnim ilama; prije toga mora postojati oteenje njenog endotela arterija koji njihovu unutranjost ini tako glatkom
i prohodnom. im se dogodi oteenje a utvreno je da se ono dogaa
kod puaa i stresnog naina ivota - taj proces kree u bolesno stanje
tj. na oteenje se love pojedine obrambene stanice, a nakon nekog
vremena stvaraju se masne naslage (plakovi).
Napredovanje procesa opet ovisi o nizu spomenutih imbenika. Moda
ovdje treba dodati jo jedan, a to je gruanje krvi, koji se kod pojedinaca
dosta razlikuje. Do odreene granice proces se moe usporiti i prekinuti,
ali je, naalost, proces nepovratan. Kobno nale dogaa se ba onda
kad je najslae ivjeti .Patolozi koji rade obdukcije leeva pa, naravno,
otvaraju i velike arterije, nagledaju se takvih obstruktivnih procesa pa
se esto ne mogu nauditi kako je dotina osoba mogla uope ivjeti s
takvim promjenama. Nije kriv kolesterol, ve nerazuman nain ivota i
prehrane.

Kod LDL-a ili zloestog kolesterola, razina od 100 je optimalna, 129

je dobra, 130 159 granino visoka, 160 - 189 visoka i preko 190 vrlo
visoka. Kada je rije o HDL-u ili dobrom kolesterolu, razina od 40 je
120

121

Vanjski izvor kolesterola

Crveno meso, punomasno mlijeko, jaja i tropske masnoe (kokosova
mast i ulje palminih kotica) glavni su izvor vanjskog kolesterola. Kad
kaemo da su odreene masnoe aterogene, to znai da su im estice
tako male da mogu proi izmeu stanica endotela krvnih ila i otpoeti
aterogeni proces tj. taloenje. Takve su aterogene masnoe tropske tj
koje se dobivaju iz kokosove masti i masti palminih kotica, ali i neke
ivotinjske masti, osobito goveeg loja. Upravo zbog tih razloga u izradi
dojenake i djeje hrane ne koriste te masnoe, jer ako aterogeni proces
rano krene, slabe su anse da odrasli organizam preivi 50 godina.
Bez ikakve dvojbe unos vanjskog kolesterola bitno utjee na razinu ukupnog
kolesterola u organizmu, zbog ega i postoji tzv. nisko-kolesterolska
dijeta, ali postoje i lijekovi koji rue poveanu razinu kolesterola u krvi.
Najvei doprinos tom vanjskom kolesterolu u naim uvjetima daju crveno
meso (svinjetina, govedina, janjetina), mesne preraevine (pljeskavice,
kotlovina, kobasice, suhomesnati proizvodi, masne govee juhe) jaja,
mlijeko i mlijeni proizvodi, a osobito sirevi te perad. Upravo zbog toga
nikako nije svejedno pijete li mlijeko s 3,5 ili 1,5 posto masno e ili kajganu
od 2 ili 5 do 6 jaja. Stvar e biti sasvim jasna kaemo li da jedno prosjeno
jaje, teine oko 50 g, sadri 235 mg kolesterola, a ako se rauna na
100 g, onda je to 470 mg. Ako mukarac srednje ivotne dobi uz ostali
kolesterol koji tjedno prima s hranom, pojede samo jednu kajganu s pet
jaja, to je preko 1000 mg - takav se mukarac svojski zalae da mu krvne
ile postanu tvrde. Zanimljivo je da u ptijem svijetu najvie kolesterola
sadre purea jaja (933 mg/100 g) paja jaja (884 mg/100 g) pa zatim
guja (852 mg/100 g), prepelija (844 mg/100 g) te na kraju kokoja.
Stvarno opasni izvor kolesterola su iznutrice (mozak, leki i jetra) Stvar
upravo i lei u ukupnom unosu dnevnog kolesterola; ako je manji od 200
mg, moe se zanemariti, ali ako je ta razina viestruko vea, vrijeme je za
zabrinutost. To znai da bi svatko trebao vie znati o kolesterolu i njegovom
sadraju u najee koritenim namirnicama. Osim jaja i crvenog mesa,
najvie kolesterola sadre junei mozak (oko 2000 mg/100 g) i jetra, dakle
iznutrice, pa onaj tko voli, neka izvoli..Primjerice, ako jede pohani mozak,
mora znati to mu ta namirnica nosi. Guja pateta koja je na glasu kao
delicija, sadri 150 mg/100 g kolesterola. Jasno je da e osobi koja ima
povien kolesterol iznutrice biti strogo zabranjene.

kolesterola od crvenog mesa (bakalar svega 37 mg/100 g), ali kampi,

kavijar i jegulja koji su vrlo popularni, nisu bezazleni jer sadr.e 130-588
mg/100 g kolesterola. Pravi crni kavijar (beluga) koji se dobiva od jesetre,
sadri rekordnih 588 mg/100 g kolesterola, no srea je da se uiva u malim
koliinama. Telea brizla (grudna lijezda), vrlo cijenjena iznutrica, sadri
290 mg/100 g kolesterola, dakle, vie od jednog cijelog jajeta. Zlobnici bi
rekli - gdje god je neka delicija, tu je i kolesterol. Tono! Peena janjetina
s ranja vrlo popularna u vrijeme kad se pojave prvi janjci, bogat je izvor
kolesterola (oko 80 mg/100 g), pa osoba koja oboava tu namirnicu i
pojede 500 g, mora znati da je unijela 400 mg kolesterola, tj. da se ta
ljubav skupo plaa.
Ako toga dana popije pola litre mlijeka, dnevni mu je unos vei od 400 mg
kolesterola, .to je malo previe. Delikatesni sirevi, kao to su grojer i gauda,
sadre 122 odnosno 114 mg/100 g kolesterola. Kao i kod kavijara, srea
je to se ove namirnice ne moe mnogo pojesti. Ukratko, uvijek dobro
prolaze oni koji umjereno jedu tj sve probaju ali se niega ne najedu.
Na kraju, pogledajmo koliko kolesterola unose oni koji u nedostatku boljih
jela pripremaju brza jela na bazi jaja i dodataka; jaja na oko sadre
432 mg/100 g , kajgana na maslacu 884 mg/100 g i jaja sa unkom 844
mg/100 g kolesterola. Omlet sa sirom sadri 850 mg/100 g kolesterola
Treba jasno rei itatelju da postoji I odgovarajui odnos izmeu razine
kolesterola u krvi i unosa zasienih odnosno polunezasienih masnoa.
to je vei unos zasienih masnoa bez linolne kiseline, to je vea razina
kolesterola i obratno. Ako se najvei dio zasienih masti supstituira
maslinovim uljem, situacija s kolesterolom bitno se mijenja tj. njegova
se razina smanjuje. Ba se zbog toga toplo preporuuje mediteranska
prehrana bogata ribom i maslinovim uljem. Te dvije komponente bitno
mijenjaju strukturu tjelesnih masnoa i rue razinu kolesterola.
Sredstva koja rue kolesterol

Od morskih proizvoda ribe prosjeno sadre 30 do 50 posto manje

Da biste oputeno mogli uivati eljeni obrok i ne razmiljati previe o

potencijalnim opasnostima vika kolesterola, izmiljena su nova sredstva
koja u krvi rue razinu kolesterola. Nova sredstva su statini, lijekovi
koje obvezatno koriste pacijenti u oporavku od sranog udara kako bi
se prevenirali eventualni novi udari. Njihova je zadaa stalno kontrolirati
razinu kolesterola i ruiti ga kad god se pojavi. U SAD-u je usvojeno novo
pravilo na netom odranom skupu kardiologa u New Orleansu, a to je da

122

123

se LDL frakcija kolesterola mora drati na prosjeku 62, uz napomenu da

je staro pravilo bilo drati kolesterol ispod 100.
Od vie raznih preparata, statin nove generacije poznat pod nazivom
Lipitor, pokazao se daleko najboljim. U strunom radu prezentiranom na
tom skupu, a objavljenom neki dan u elitnom New England Journal of
Medicine, zauzet je osjetno agresivniji stav u terapiji kritinih bolesnika.
Kod 4162 pacijenta s novim sranim udarom, usporedo su isprobani Lipitor
i jedna starija varijanta statina tj. Pravachol I to u poveanim dozama,
tj. umjesto 40 mg/dnevno davane su doze od 80 mg/dnevno. Dobiveni
rezultati mnoge su lijenike iznenadili pa se trenutano statini prepisuju kod
36 milijuna Amerikanaca. Budui da kod Amerikanaca postoji i problem
povienog kolesterola kod mladih osoba (djece i tinejdera), prihvaena
su pravila to ih je postavila American Heart Association.
Tako je za dob od 2 do 19 godina ukupan kolesterol kako slijedi; prihvatljiv
ispod 170, granini 170-199 i visok preko 200. Kod LDL frakcije prihvatljiv
je manji od 110, granini je 110- 129 i visok preko 130.
Na sveuilitu u Amsterdamu ispitano je djelovanje sivastatina na 173 djece,
od ega 98 djeaka i 75 djevojica s povienom razinom kolesterola u krvi.
Dobivali su postupno sve vee doze, s tim .to je maksimalna doza bila 40
mg/dnevno. Preparat su dobro podnijeli, a rezultati su bili izvanredni; LDL
frakcija kolesterola sruena je za 40 posto, ukupni kolesterol za 31 posto,
a trigliceridi za 9 posto. Prema podacima American Heart Association, od
onih koji nasljedno imaju povien kolesterol, vie od 50 posto njih razvit
e bolest srca i krvnih ila. Istaknuti su i porazni statistiki podaci; 143
milijuna graana Amerike trenutano pati od graninih razina kolesterola
pa e statini u bliskoj budunosti biti lijekovi koji spaavaju od sigurne
smrti.
se
Kao to im sam naziv kazuje, ti lijekovi blokiraju sintezu kolesterola u
jetri i to na dva naina; zbune receptore za LDL frakciju kolesterola,
zbog ega njegova koncentracija u krvi padne za 30 do 40 posto i izravno
prijee sintezu kolesterolskog prstena blokadom enzima reduktaze. Mnogi
znanstvenici kau da po uinkovitosti i minimalnim sporednim uincima,
statini podsje- aju na aspirin, a ima i onih koji tvrde da e u blioj budunosti
Lipitor biti najprodavaniji lijek na svijetu. Jedno je sigurno; statini uspjeno
rue razinu kolesterola u krvi i tako izravno smanjuju pojavu najgoreg tj.
fatalnog ishoda. Na razinu kolesterola u krvi moe se utjecati neizravno,
putem restrikcija masnoa animalnog podrijetla, dodavanjem maslinova
124

ulja u svakodnevnu prehranu i zamjenom crvenog mesa ribom te izravno,

tj. koritenjem jednog od preparata statina koji su na raspolaganju.

OD KAVE SVE POINJE I NA KAVI SVE ZAVRAVA

Droga, psiho stimulans ili radni doping? Je li strah od kofeina doista
opravdan? Kava je svojevrsni FETI: tko god kvari obred jutarnjeg
pijenja kave taj vam kvari raspoloenje..O kavi se govori a kofein
djeluje a da se to ne primjeuje.
Doite na kavu
Kavom su se bavili psiholozi i ziolozi. Jutarnja kava zasigurno daje polet i
popravlja loe raspoloenje. alica kave je slamka spasa za one mamurne
to su cijelu no tulumarili. Radno vrijeme poinje tek nakon kave; tko
god kvari obred jutarnjeg pijenja kave taj vam kvari raspoloenje, prema
tome kava slui i kao nekakav feti; od kave sve poinje i na kavi sve
zavrava. Utvreno je da se kava doivljava mirisom, dakle kroz nos, pa
oni koji trenutno imaju jaku prehladu apsolutno ne mogu doivjeti kavu
u svoj njezinoj snazi. Premda su se o kavi kao najprivlanijem napitku
u svijetu izjasnili i pjesnici I knjievnici i kemiari i ziolozi, premda su
napisane brojne knjige, o molekularnom mehanizmu djelovanja kofeina
jo vrlo malo znamo. Kako djeluje na ivce u smislu razbuivanja? to se
dogaa na molekularnoj razini?
Prema prikazu dr. Andersona i njegovih suradnika u radu koji je objavio
asopis Nature, proizlazi da kofein djeluje na proces fosforilacije
i defosforilacije proteina koji je poznat kao DARPP32. Kofein se vee
s receptorima adenozina i na taj nain ih inaktivira. Na neki jo nije
razjanjen nain kako kofein stimulira signalne putove unutar stanice
ivanog tkiva. Ta stimulacija dosta dugo traje, a ako se akumuliranje
kofeina nastavi (stalnim ispijanjem novih kava ili gaziranih napitaka), onda
dolazi do zasienja i obrnutih reakcija, odnosno do pada koncentracije,
glavobolje, drhtanja, dakle do znakova intoksikacije. Koliki je broj onih koji
su to doivjeli?
Do sada je bilo mnogo pokuaja da se kofein uini toksinim, teratogenim
i karcinogenim, a i danas ima mnogo pristalica takvog stajalita. Strah od
kofeina slian je strahu od saharina. Meutim, prema slubenim stavovima
125

znanosti jo uvijek nema nikakvog dokaza da kofein, izaziva defekte djece

te pobaaj pod uvjetom da se konzumira u umjerenim koliinama odnosno
jednu, dvije alice kave dnevno (150 do 300 mg). Zna se pouzdano da kod
dojilja lako prodire u mlijeko i da bebe mogu zbog toga slabije spavati, ali
to je sve. Bilo je takoer pokuaja, pa ak i radova, koji su trebali ukazati
na probleme u vezi s plodnosti ene, no konsenzusa po tom pitanju do
danas nema. Najvee istraivanje do danas obavljeno je u okviru studije
na Sveuilitu Harvard 1990., gdje je bilo obuhvaeno 2800 ena koje su
se upravo porodile, a konzumirale su umjerenu koliinu kave (kofeina).
Utvreno je nikakvo ili minimalno nepovoljno djelovanje kofeina. to se
tie kave (kofeina) i trudnoe obavljen je itav niz istraivanja, a dobiveni
rezultati vrlo su razliiti. ak bi se moglo rei da je svaka skupina strunjaka
dobila drukije rezultate. Kofein lako prodire putem posteljice do ploda, pa
svi oekuju nepovoljne uinke, ali veza izmeu unosa kofeina i defekata
u roene djece nema. Takoer nema veze izmeu umjerenog unosa
kofeina i gubitka ploda. Ipak, najuvjerljivija je sedmogodinja studija
na 1500 ena o utjecaju kofeina za vrijeme trudnoe (dvije alice kave
dnevno) i utvreno je da nema nikakvih posljedica na teinu ploda i druge
parametre. Nakon osam mjeseci bebe su ponovno ispitane s ciljem da se
utvrde efekti kofeina na motornu funkciju, ali opet bez ikakvih rezultata.
Bez obzira na ovakve rezultate pedijatri preporuuju suzdravanje od
konzumiranja kave tijekom trudnoe i dojenja.
to se tie namirnica koje sadre kofein, esto se zaboravlja da i kava i
aj sadre kofein te da su razlike relativno male. U velikoj mjeri sadraj
kofeina ovisi o metodama pripreme napitka; tako ekstrakcija kapanjem
daje najjai napitak 115 mg kod kave po alici i oko 40 mg kod aja.
Perkolacija je neto slabija s tim da je instant oblik najslabiji oko 65 mg
kod kave i 30 mg kod aja. Tamna okolada ima vie kofeina od mlijene
okolade (oko 35 mg na 100 g). Zabrinjava, meutim, sadraj kofeina
u gaziranim napitcima. Tako, primjerice, limenka napitka od kojega se
dobivaju krila sadri i 200 mg kofeina u istom obliku. Ako popijete
dvije, tri limenke u vrijeme velikih vruina, moda ete stvarno poletjeti.
Naravno, to letenje je virtualno jer nakon euforije dolazi faza depresije
koja moe biti I neugodna.
Sve u svemu, kofein jest slatka droga, njegovo djelovanje je temeljito
prostudirano i do sada nema naznaka opasnosti pod uvjetom da se drite
preporuenog dnevnog unosa od dvije do tri alice kave, to se smatra
umjerenim. To potvruje i staro dobro pravilo sve to je umjereno nije
opasno.
126

Kavoljupci irom svijeta odahnuli su na senzacionalnu vijest da e se u

dogledno vrijeme moi uivati u kavi karakteristine arome bez kofeina
koji je dosad bio glavna zdravstvena zapreka veoj upotrebi. Nije to
posljedica kemijske obrade kave ili njene genetske modikacije, ve
prirodnog uzgoja jedne sorte kave Coffea arabica, iji je unos u zemlju
dopustio jo davno (1965.) na tlo Etiopije osobno car Haile Selassije. U
jednoj regiji Etiopije koja se (zanimljivo) zove Kaffa, spomenuto sjeme
kave se zadralo i umnoilo i za divno udo sve karakteristike zrna su
ostale netaknute samo je koliina kofeina smanjena na minimum (oko
20 puta manje od komercijalne kave). Detaljna analiza brazilskog tima
pod vodstvom prof. dr. Muzzafera utvrdila je da neke biljke jednostavno
ne sadre odgovarajui enzim kofein sintazu, koji pretvara teobromin u
kofein.
Kofein je adiktivna droga (doping)
Kofein koji se kemijski zove trimetilamin je ista droga koja djeluje na isti
nain kao amfetamini, kokain i heroin tj stimulira mozak dakle centralni
nervni sustav a preko njega utjee na rad mnogih organa. A budui da se
u tijelu akumulira i zadrava najmanje 6 sati pa i mnogo vie, djelovanje
se manifestira puno due nego prosjeno obrazovan ovjek moe
oekivati. Naroiti je problem kada se kava uzima esto tj svaki as kao
to je primjerice sluaj kod radnih sastanaka. Kofein koristi iste kanale
djelovanja kao spomenute droge pa kad netko kae da ne moe bez kave
jasno je da je ovisnik o kofeinu. U medicini se koristi kao kardiotonik i
diuretik premda sada ima mnogo modernijih lijekova.
Mnogi kavu koriste za razbuivanje pa je dobro poznato ako se kasno
popije da nema spavanja. Adenozin se producira u mozgu i veui se na
posebne receptore, omoguuje se spavanje (pospanost) tj usporavanje
modane aktivnosti. Budui je kemijska struktura kofeina vrlo slina
adenozinu, on uspijeva zavarati modane receptore i vezati se, ali
njegovo djelovanje se bitno razlikuje od adenozina tj on stanice uzbuuje
i tako sprijeava spavanje. Naime, kofein dobro sjeda na receptore i ne
dozvoljava adenozinu da se vee i omogui zdrav san. I sve ostale akcije
kofeina sline su drogama tj proiruje zjenicu, ubrzava rad srca i disanja,
skuplja krvne ile na periferiji i alje krv u miie itd. To je tzv dopaminsko
djelovanje tj kofein podie razinu ovog neurotransmitera koji aktivira centre
zadovoljstva. Naalost, ta faza euforije ne traje dugo a zatim nastupa faza
depresije. Da bi se ona izbrisala trai se slijedea kava i tako u krug.

127

Komercijalno proizvedena kava sadri (ovisno o vrsti) oko 6% kofeina

pa nije svejedno kad pijemo nau omiljenu alicu o kojoj je vrsti rije,
kako je prena i na koncu kako je pripremljena. Prema tome, dijapazon
kretanja kofeina moe biti vrlo razliit. Bilo bi stoga vrlo uputno kada bi
mjeaonice kave naznaile na pakiranju koliki je postotak kofeina (to se
u praksi ne dogaa).
U sirovu zrnu kave, nema kofeina ve njegova prethodnika teobromina.
Konverzija se dogaa kasnije u fazi fermentacije. Ne treba spominjati
da vie nee biti potrebna ekstrakcija kave otapalima (kao do sada) i
da e ljudi koji poinju jutro kavom dobiti manju dnevnu dozu ostataka
tih kemikalija. Kao alternativa jo uvijek stoji vrlo uspjena genetska
modikacija kave, uz napomenu da nije uspjela modikacija sorte Coffea
arabica, ve iskljuivo drugih, manje kvalitetnih sorti.
Kada se kae dekofeinizirana kava, misli se da je kofein smanjen na
minimum, ali ne i potpuno izdvojen. Otkrie i objavu o kavi bez kofeina
prof. dr. Muzzafera etiopske vlasti nisu pozdravile pljeskom, ve su ga
ak optuile da je grmlje te sorte kave ilegalno iznio iz zemlje, odnosno
nije prethodno traio doputenje, a neko vrijeme prijetio je i diplomatski
spor. No, da nije bilo njega, tko zna kada bi etiopski strunjaci uoili taj
prirodni fenomen i bi li ga uope uoili. Kava pripada Etiopiji, a otkrie je
brazilsko!
A o kofeinu se svata pie i pria, premda se uinci mogu vidjeti poslije
koncerata, tuluma i drugih masovnih veselica, kada udruen s alkoholom
zaplee svoje kolo. Dodan je u veinu gaziranih napitaka pa oni koji
uzastopce piju takve napitke i kavu mogu raunati na vrlo visoke dnevne
unose. Kofein u krvi sportaa preko odreenog limita (12 mg/litru mokrae)
koji se moe usporediti s nekoliko kava, tretira se kao doping, a sporta
se suspendira. Kofein je, dakle, snaan psihoziki stimulans to znai da
djeluje prvenstveno na koru mozga, a preko nje i na mnoge druge funkcije
organizma, prije svega na krvni tlak i rad srca. Nekoliko duplih kava moe
podii krvni tlak, ubrzati rad srca toliko da zatreperi, a moe se dogoditi
drhtanje, znojenje, kronina nesanica, glavobolja...
Najrairenija droga na svijetu
Posebno su ugroene osjetljive osobe koje se ponu tresti nakon jedne
ili dvije alice jake kave, to je manje od 200 mg kofeina. Ako je eludac
prazan, ako se konzumira alkohol i ako se pritom pui, moe doi do
128

nagle slabosti pa i kolapsa. O trajanju djelovanja kofeina postoje brojne

predrasude, ali naalost on se u tijelu akumulira mnogo dulje nego to
se misli pa mu djelovanje nakon pretjerivanja u konzumiranju moe
trajati vie od 24 sata. Upravo zato odravanje budnosti kavom moe biti
kontraproduktivno pa i opasno.
Kofein je najrairenija droga na svijetu koja se prirodno nalazi u oko
60 biljnih vrsta. Prema istraivanju u SAD-u, prosjek potronje kofeina
dnevno iznosi 200 mg uglavnom iz kave, a ako se doda kofein iz gaziranih
napitaka, onda se ta koliina bitno poveava. Postoje procjene Instituta
za zdravlje koje kae da dnevni unos od 250 mg predstavlja umjerenu
koliinu koja u pravilu ne predstavlja zdravstveni rizik (2-3 espresso
kave). Ali, svi se slau da bi taj unos mogao biti vei jer nitko nema uvida
u ostale izvore kofeina. Naime, osim u kavi ima ga u ajevima, kakau,
nekim bombonima, vakaim gumama, gaziranim napitcima itd. Da bi se
pokuali pribliiti stvarnom stanju, strunjaci s Floride detaljno su istraili
mjeavinu kave pod nazivom Breakfast blend i utvrdili razinu kofeina
od 259-564 mg po alici. Na takav nalaz je odgovorio direktor mjeaonice
koji je rekao da razina kofeina nije razliita samo od jedne do druge serije,
ve od jedne do druge alice. Prosjeni nalaz po jednoj alici bio je 195
mg kofeina.
Kava je svakako jedna od najvie prskanih biljnih kultura uope pa treba
raunati da ostaci zatitnih sredstava mogu nepovoljno djelovati na
zdravlje ljudi kada se dnevno pretjeruje s upotrebom tog napitka. Sasvim
je jasno da pesticidi djeluju nepovoljno na aromu kave. Zato je bolje
prirodno, a ne ekstrahirano zrno bez kofeina? Zato to se kod svakog
kemijskog tretmana kave otapalima gubi znaajan dio dragocjene arome
pa oni kavoljupci koji redovito konzumiraju ovaj napitak to dobro osjeaju,
kao to primjerice vinoljupci prepoznaju po vinu koja je godina u pitanju.
Aroma kave je vrlo sloena interakcija pojedinih aromatinih komponenti
i svako kemijsko sredstvo na njoj ostavlja svoje tragove.

KAKVOM ENERGIJOM U NOVI DAN?

Svijet se podijelio na one koji ujutro piju aj i kavu. U ostale spadaju
oni koji piju kombinaciju mlijeka i crne kave ili mlijeka i aja.
Kratkorono - sve su opcije zadovoljavajue, ali dugorono oni koji
piju aj su u prednosti, a oni koji u novi dan kreu s crnom kavom i
cigaretom su najgori
129

Zeleni aj pije srednji i daleki Istok

O ajevima su napisane knjige i tisue radova, meutim, treba razlikovati
to je isto komercijalni tekst od stvarnih injenica, a to naravno nije nimalo
lako. Kada se kae list aja (Camellia sinensis), obino se misli na aj koji
dolazi iz Indije, Cejlona ili drugih egzotinih zemalja, ali mnogi pri spomenu
tog pojma imaju u vidu razne kombinacije od lista, korijena i cvijeta, a
meu kojima ljekovite uinke nemaju svi, ve moda imaju samo neke,
ovisno o biljnim dijelovima koji se nalaze u smjesi. Kada se aj nabavi
u ljekarni, primjerice uroloki koji je specino namijenjen dezinfekciji
urolokih putova, onda je to ljekoviti aj s medicinskom namjenom koji
nikako ne slui za doruak.
Snaga aja lei u koncentraciji zatitnih tvari, dakle bioaktivnih substanci
koje imaju ulogu antioksidacijskih sredstava u metabolizmu organizma.
esto koliina zatitnih tvari (polifenola) nije rezultat prirodnih svojstava
ajevca koliko tehnoloke obrade lista aja. Komplicirana tehnologija
dobivanja ajeva moe smanjiti ili uveati sadraj katehina i upravo zbog
toga je na glasu zeleni aj koji se kao nacionalni napitak upranjava
na Dalekom Istoku (Japan, Koreja). Sve do nedavno ljekovitost ajeva
procjenjivala se na bazi predaja iz prolosti, a sada raspolaemo brojnim
klinikim ispitivanjima gdje je tono utvreno koja tvar kako djeluje i u kojem
sluaju. Drugim rijeima, ljekovitost ajeva danas je dobro elaborirana i o
tome postoji dovoljno strune literature.

Postoji i trea varijanta aja izmeu ova dva ekstrema, a to je tzv. oolong
aj, za koji bismo mogli rei da ima srednju duinu tehnolokog postupka
obrade i kod kojeg postoji kombinacija prirodnih i umjetnih procesa.
Oolong aj je samo djelomino oksidiran. Kao to smo ve rekli, od
stupnja tehnolokog procesa ovisi koncentracija dragocjenih polifenola
(katehina). Naalost, u oba sluaja (osim zelenog aja) autooksidacijski
procesi denitivno unitavaju polifenole i tako znaajno reduciraju povoljne
zdravstvene uinke. Kod zelenog aja, gdje su autooksidacijski procesi
sprijeeni, sve prirodne pravo seriju spojeva antioksidacijskog tipa, koji
se preciznije oznaavaju kao ECGG (epigalokatehingalati).Ono to je
zanimljivo, jedna od tvari iz tog kompleksa gotovo je identina aspirinu.
Dakle, lako moe sprijeiti gruanje krvnih ploica i tako sprijeiti stvaranje
krvnih ugruaka.
A upravo krvni ugruci kod ljudi u godinama dovode do tri (fatalna) stanja
- sranog i mo. anog udara te opstrukcije vena u nogama. Generalno
gledajui, samo jedna tvar iz zelenog aja (kad se stalno konzumira) moe
sprijeiti kardiovaskularne bolesti toliko karakteristine za nae urbane
sredine. Sve to je potvreno klinikim istraivanjima. Bolesnici koji su imali
prvi srani udar, preivljavaju znatno due (i do etiri godine) u odnosu
na kontrolnu skupinu ako umjesto vode u dnevnim obrocima konzumiraju
zeleni aj. No, naravno, nije svejedno koliko se aj konzumira.

O zelenom aju takoer je mnogo toga napisano, ali prije bilo kakve
procjene neophodna je stroga distinkcija u odnosu na nestruno ili bolje
rei komercijalno pretjerivanje. Prije svega, zeleni aj je samo jedna faza
u obradi lista aja ija krajnja faza jest crni aj. Mogli bismo rei da je
zeleni aj zapravo mladi aj ili nedovoljno tehnoloki obraen. Drugim
rijeima, nakon branja zeleni list je podvrgnut ogranienom postupku
koji traje relativno kratko vrijeme u prirodnim uvjetima i dogaa se pod
utjecajem vlastitih enzima. List je posuen bez da mu je pruena ansa
da oksidira za razliku od crnog aja gdje je to doputeno u punoj mjeri.

Prema rezultatima koji su objavljeni u uvaenom strunom asopisu

Circulation u razmatranje je uzeta velika skupina od 1900 pacijenata
koji su preivjeli prvi udar i podijeljena je u tri grupe - oni koji su konzumirali
14 i vie alica zelenog aja tjedno, one koji su konzumirali manje od 14
alica tjedno i one koji nisu uope pili zeleni aj. Grupa pacijenata koja
je najvie konzumirala aj imala je najmanji broj smrtnih sluajeva (44
posto manje) u odnosu na one umjerene kao i one koji nisu konzumirali
aj uope. Naprosto, dobiveni rezultati samo potvruju ranija saznanja
da pijenje aja ima odreenu ulogu u ozdravljivanju endotela krvnih ila.
A moda zatim dolazi i blago relaksirajue djelovanje koje ne smijemo
zanemariti.Takoer je poznato da okorjeli puai u strahu od najgoreg piju
velike koliine zelenog aja kako bi se osigurali od onog to im se moe
dogoditi. Opisano je i vrlo povoljno djelovanje zelenog aja (koncentrata
ECGG-a) na razinu glukoze u krvi, pa nije mali broj dijabetiara koji
umjesto vode piju ovaj napitak. Nadalje, nedvojbeno je potvreno da
ECGG mo.e sprijeiti formiranje plakova na stjenkama arterija i razvitak
opasnih streptokoka u ustima. U kombinaciji s uoridom i vitaminom C

130

131

Ljekovitost aja nikako ne lei samo u sadraju katehina jer eterina ulja
takoer imaju izrazito antiupalno i antibakterijsko djelovanje. Primjerice,
u bolje paste za zube stavlja se ekstrakt eterinog ulja u svrhu zatite od
raznih bakterija, virusa, protozoa i gljivica koje svakodnevno naseljavaju
usnu upljinu. Oralna higijena u velikoj mjeri ovisi o tome kupujete li jeftine
pjenuave paste ili paste u kojima ima biljnih ekstrakta.

ECGG izvrsno sanira upale desni i odrava oralnu higijenu na visokoj

razini.
Na koncu treba rei da zeleni aj djeluje blago stimulativno i to ne samo
zbog sadraja kofeina, ve sretne kombinacije ostalih prirodnih sredstava
(teolina i teobromina). Na mnogo mjesta proitat ete da crni aj sadri
vie kofeina (moda zato to je tamne boje), ali to naravno ne odgovara
istini. Upravo balans kofeina sa ostalim tvarima iz zelenog aja daje i
bolje stimulativne uinke koji traju dulje vrijeme.
aj ili mlijeko za doruak
O mlijeku kao namirnici nema nita sporno. To je dragocjen izvor hranjivih
tvari, kako za djecu tako I za odrasle. Najvea korist jest svakodnevni izvor
minerala, osobito dragocjenog kalcija i B-2 vitamina (riboavina) te drugih
tvari (mlijenih proteina). Dobro je poznato da sadri zasiene masne
kiseline i kolesterol pa je bolje ono s manjim sadrajem masnoe. Ako se
uzme s jedne strane alica mlijeka s upravo opisanim sadrajem i alica
zelenog aja sa svojim sadrajem, teko bi se ovjek mogao opredijeliti
na osnovu toga to je bolje. Kalcij se moe namiriti iz drugih alternativnih
izvora, a katehini se nalaze samo u aju. U takvoj mat poziciji poseemo
za treom opcijom, a to je kombinacija aja i mlijeka, engleska verzija.
Svatko tko bi se u nas namrtio na ovu kombinaciju (u nas ne postoji takva
navika) bio bi u krivu jer ne samo da je ukusna, ve je i korisna. Englezi
kau tea with milk to znai da se u alicu aja usipa manja koliina
mlijeka. Blago zaslaeno, to je pravi melem za usta. Zapravo, u takvom
napitku sauvani su katehini iz aja, a ostali su i najvaniji sastojci mlijeka.
Kompromis je kao uvijek - najbolji! Potvruje to i nedavno objavljena nova
knjiga dr. Wanea Bidlacka I Stanleyja Omaye pod nazivom Biljne tvari
kao bioaktivne substance (Phytochemicals as Bioactive Agents). Naime,
sabrano je tamo sve to se od bilja moe ekstrahirati i iskoristiti u ljekovite
svrhe. Tekst je lien svih taloga prolosti i praznih pria iz srednjeg vijeka,
a u obzir su uzeta samo potvrena ispitivanja objavljena u svijetu nakon
1995. godine. Tu su Izoavonoidi, polifenoli, lignani, glukozinolati, katehini
i ostale bioaktivne tvari iz bilja detaljno su razmatrane uz sve podatke
o analitikim metodama, najboljim metodama ekstrakcije, konzerviranja
itd.

jednostavno u kontaktu sa zrakom - bjee. Da biste uivali u ovom napitku

najbolje je koristiti svjei zeleni list u rinfuzi koji se moe dobiti u bolje
opremljenim prodavaonicama. Kod toga treba napomenuti da postoji
beskrajna lista proizvoaa i razliitih vrsti, a jedan od najboljih na svijetu
jest kineski zeleni aj pod nazivom lung ching (dragons well). U Japanu
je svakako najpoznatija marka matcha.
Mlijeko u aj ili aj u mlijeko?
Da biste postigli optimalan organoleptiki uitak, zeleni aj treba pripremiti
prema posebnoj proceduri, kod ega je najvaniji omjer aja i vode. Nakon
to voda prokljua u ajniku, ostavi se ohladiti pet minuta (na oko 60
stupnjeva Celzija), a zatim se prelije preko aja. U pravilu, jedna ajna
lica aja dovoljna je za jednu srednju ajnu alicu. Dranje aja u alici
pitanje je eksperimentiranja primjerice, Japanci ga ostavljaju izmeu 90
sekundi i tri minute. Kada biste nae kavoljupce pitali to se sipa prvo mlijeko ili aj, najvei broj odgovora bio bi - ne znam! U britanskoj tradiciji
to je prvi put opisano u pjesmi Barryja Paina pod naslovom The Poets at
Tea. Crni aj, naime, ima trpak okus koji reagira sa sluznicom usta to
kod osjetljivih osoba moe ostaviti osjeaj nelagode. Slian uinak ima
crno vino bogato taninom. Ako se doda mlijeka, stvar se mijenja jer se
tanini veu s jednom frakcijom kazeina iz mlijenog proteina. Kada doe
do vezanja aja i mlijeka, negativan uinak tanina i drugih trpkih tvari iz
aja se ponitava. Posebno povoljno kod toga djeluje mlijena mast iz
mlijeka. Meutim, nije nikako svejedno kakvo se mlijeko dodaje aju jer
o tome uvelike ovisi konana aroma dragocjenog napitka. Punomasno
mlijeko ne odgovara, a zapravo najbolje je tueno vrhnje za kavu dobiveno
emulgiranjem biljne masnoe i glukoznog sirupa. U Velikoj Britaniji postoje
gotovi dodaci za aj, a vjerojatno se takvi dodaci mogu nai i kod nas.
Obrano mlijeko zbog visokog sadraja minerala daje vodenast i gorkastoslankast okus koji pon.tava aromu aja. Ope pravilo serviranja jest da
se u alicu prvo stavlja mlijeni dodatak, a zatim usipa aj, ali valja priznati
da od hotela do hotela postoje razne varijante ovog obiaja. Kod toga je
svrha mlijenog dodatka da ohladi vreli aj i s njim se dobro izmijea. A
takvo naglo miksanje sprjeava neugodno raslojavanje napitka. Glukozni
sirup iz mlijenog dodatka blago zaslauje, no ovisno o ukusu korisnika,
takav aj s mlijekom se moe i dodatno zasladiti.

Svi strunjaci za ajeve kau da ako elite uivati u zelenom aju ne

koristite pakiranje u vreicama. Za.to? Aroma, vitamini i neki minerali

aj je oduvijek bio dragocjena namirnica koja je stotinama milijuna ljudi na

svijetu znaila prvi jutarnji napitak, a moda i vie od toga - doruak. Ako
pijete aj umjesto mlijeka, to je nesumnjivo va izbor. Kada je rije o djeci

132

133

svakako je bolje da prvi obrok bude alica mlijeka. Za one ljubitelje aja
koji ne mogu odoljeti egzotinoj aromi, moda je kombinacija s mlijekom
neko srednje rjeenje. Ne bez razloga, kraljevi i carevi pili su ajeve, a
nekad davno aj je bio jedna od najvrjednijih namirnica. Ako pak jutro
poinjete s crnom kavom i cigaretom, to je opet va izbor.
Ljubitelji crnog aja imaju nii kolesterol
Najnovija istra.ivanja objavljena od strane Amerikog ministarstva
poljoprivrede (USDA) pokazala su da ljubitelji crnog aja koji piju nekoliko
alica dnevno imaju ak za sedam posto nii kolesterol u krvi u odnosu na
one koji ga ne piju. Moda je najvanije kod toga spomenuti da je u pitanju
pad LDL kolesterola i porast HDL, a .to znai bitno smanjenu mogunost
taloenja u arterijama. Kao to je poznato, kolesterol se u organizmu
distribuira vezan uz lipoproteine. Visoka koncentracija HDL kolesterola
titi od taloenja na arterijama i od neposrednog sranog udara, dok LDL
kolesterol djeluje obratno, odnosno poveava rizik. Pijenje crnog aja u
ovom sluaju znai postojana navika da se svakodnevno konzumira po
nekoliko (minimalno pet) alica, dok povremeno konzumiranje ne znai
apsolutno nita.
Prema tome, kako god okrenete, zeleni aj (ako je originalan) ima najveu
zdravstvenu vrijednost. Uostalom, to je u praksi viestruko potvreno.
Primjerice, na otoku Okinavi i u nekim dijelovima Japana zeleni aj
predstavlja zamjenu za vodu i to su ujedno oni krajevi svijeta koji imaju
najvei broj stogodinjaka. I slika pobolijevanja (morbiditeta) sasvim je
drukija u odnosu na SAD i neke zemlje EU-a. To su krajevi gdje ima
najmanje raka, dijabetesa i bolesti krvoilnog sustava.
SAN P
OSTAJE STVARNOST: Napravljene su kontaktne lee koje se

ORGANSKA PROTIV KONVENCIONALNE HRANE9

Nakon izlaska novih pravila u proizvodnji i plasmanu organske

hrane u SAD koje je nedavno obznanilo ameriko Ministarstvo
poljoprivrede (USDA), postavlja se pitanje je li organski uzgojena
hrana samo jo jedna slatka iluzija potroaa? Kako je mogue
uope razmiljati o 100 % istim (nekontaminiranim) namirnicama
kad je majino mlijeko kontaminirano od Afrike do Amerike i Azije,
od Antarktike do Arktika i kad dojene s prvom hranom dobiva dozu
ostataka pesticida, dioksina i drugih kemikalija?
134

Visoka cijena za uvjerenje

Masovna proizvodnja sintetskih pesticida poela je u SAD-u tek 1940.
godine. Prije toga nije bilo pesticida, duinih gnojiva, nije bilo antibiotika
ni ostataka veterinarskih lijekova to znai da je cjelokupna proizvodnja
namirnica bila zapravo organska ili ako hoete djevianski ista.. No, to
nikako ne znai da nije bilo kemije u poljoprivredi. Suprotno uvrijeenom
miljenju kako su pesticidi plod razvitka kemije u 20. stoljeu, prof. dr.
Ronald Kuhr sa Sveuilita u Sjevernoj Karolini kae da se pesticidi
koriste ve skoro 3000 godina i to poevi od starih Rimljana koji su
spaljivali sumpor protiv vinske muice do Kineza koji su koristili arsenik
protiv insekata.
Kad se nakon Drugog svjetskog rata po prvi put pojavila ideja organskog
uzgoja to je postala nova religija. Ali, zapravo, dugo vremena nije bilo
nikakvih slubenih kriterija za organski uzgoj pa je svaki proizvoa
imao neku svoju viziju, ideju i deniciju.
Oni koji su jeli namirnice iz organskog uzgoja (i skupo ih plaali) bili su
uvjereni da su denitivno zatieni od svega toksinog i opasnog, a to
preko tanjura dolazi u ljudsko tijelo. Ljudi su godinama smiljeno bili
voeni tako da je organsko uvijek bolje, da donosi zdravlje i sigurnost.
Nakon nekoliko desetaka godina iskustava iz raznih zemalja i mnotva
pokusa koji su obavljeni, to na ivotinjskim modelima, a to na
dobrovoljcima, nije utvren ni jedan opipljiv dokaz da je organska hrana
bolja od konvencionalne, da donosi zdravlje ili sprjeava bolest. Organski
uzgojena rajica nema ni likopena ni vitamina C vie od konvencionalne
rajice i u njoj se nita posebno nije dogodilo osim to je rasla na kemijski
nezagaenom zemljitu. Ako je samo vjera u boljitak ono to se plaa
20 ili 30 posto vie, onda je to prilino visoka cijena za uvjerenje, kae
se u strunom asopisu institucije IFIC foundation - Food Insight od
lipnja 2003. godine. Prije nego je USDA obznanio nova pravila, National
Organic Standards (NOS), krajem 2002. godine, najmanje 50 privatnih
organizacija i institucija objavilo je vlastite standarde koji su se meusobno
dosta razlikovali. Lov u mutnom, odnosno dok ljudi vjeruju u spasiteljsku
ulogu organskog uzgoja, trajao je dvadesetak godina to se zasigurno
isplatilo poslovnim ljudima iz segmenta proizvodnje hrane. Sad se svi
proizvoai i distributeri moraju podrediti saveznim standardima koji su
do sada najobuhvatniji i moda najotriji na svijetu.

135

Organska hrana nije postala zdravija

Sve namirnice koje se proizvode, prodaju i oznauju kao organske
moraju zadovoljiti USDA standarde nakon ega dobivaju peat
(certikat) za stavljanje u promet. Sve organske namirnice bez peata,
bit e tretirane kao krivotvorene! I kad konano dobijete peat i kupite
organski proizvedene namirnice te ih stavite na stol ne moete niim
dokazati da se zdravije hranite od vaeg susjeda koji nabavlja isto takve
konvencionalne namirnice. Vi, naime, jedino hranite svoje uvjerenje da u
takvim namirnicama nema ostataka pesticida, umjetnih gnojiva i drugih
kemikalija i da e ta injenica kad-tad doprinijeti vaem zdravlju. Kod toga
samo zaboravljate injenicu da generacija prije vas koja nije znala za
organski uzgoj nije uope razmiljala na takav nain. Naime, ona nije ni
znala kolike se opasnosti kriju zbog ostataka kemikalija u hrani.
Do sada iz raznih instituta za tumore i elitnih kardiovaskularnih bolnica
nismo dobili dokaze da osobe na organskoj hrani imaju manji morbiditet od
raka raznih lokacija kao i da takva hrana smanjuje broj oboljelih od infarkta
srca ili modanog udara. A za razliku od organske, kod mediteranske
prehrane takvi dokazi postoje. Ako zamijenite svinjetinu ribom, a animalne
masti s maslinovim uljem, vi ste napravili znaajne promjene u svojoj
prehrani, a ako idete u prodavaonicu zdrave hrane I tamo nabavite neke
organske sjemenke hranite samo svoje uvjerenje, a ne tijelo!

u standardima koji su objavljeni USDA nigdje nije rekla da organska hrana

Ni majino mlijeko nije isto! No, ima i ovakvih miljenja; kako je mogue
uope razmiljati o 100 posto istim (nekontaminiranim) namirnicama
kad je majino mlijeko kontaminirano od Afrike do Amerike i Azije, od
Antarktike do Arktika i kad dojene s prvom hranom dobiva dozu ostataka
pesticida, dioksina i drugih kemikalija? Kako sauvati organski uzgojene
namirnice kad je zrak toliko zagaen da doslovce zasipa svaki uzgoj pa
tako i organski? Primjerice; Vi sprijeite da vam kontaminanti dospiju u
biljne vrste iz zemlje, ali sve doe iz zraka i zamota se u cvjetove, pupoljke
i listove. Koja korist to sprijeite da vam pinat povue nitrate i nitrite iz
zemljita kad e vam pokupiti sve iz zraka?
Organsko mlijeko i organsko vino? Prvi sam za takvu opciju ako
netko dokae da imaju bilo kakvu zdravstvenu prednost u odnosu na
konvencionalno mlijeko i vino. Pitam vas sasvim trezveno - to e nam
organska hrana u Zagrebu kad svaki dan udiemo smrad Jakuevca?!
Ili ovako; odvezite va crni auto na pranje i ostavite ga preko noi pred
kuom..Doite ujutro i povucite prstom pa ete lijepo vidjeti trag koji
svakodnevno udiete. Isto to imate na zelenoj salati koja vam tako svjee
izgleda na placu..Hou rei slijedee; jeli vi organsko ili konvencionalno,
loe vam se pie dok ivite u gradu.
Jedna od najveih vinarija s organskim uzgojem loze na svijetu jest Gallo
Winery u Kaliforniji. Buteljirano vino nosi poseban certikat organic,
meutim, to nikako ne znai da vas od njega nee boljeti glava jer se
vino titi sumporiranjem bavi kao u dobra stara vremena. Nema drugih
kemikalija ni ostataka pesticida, ali ima ostataka sumporaste kiseline. Ako
ste sluajno osjetljivi na sumporne derivate, eto problema u obliku jake
glavobolje i onaj certikat nema nikakvog smisla.

Premda se jo uvijek vode verbalni dueli pristalica konvencionalne

I organske hrane, kod ega se na obje strane spominju problemi one
suprotne strane, apsolutno stoje izvjea slubenih medicinskih institucija
kao to su National Cancer Institute, American Cancer Society, US
Surgeon General, American Diethetic Association i American Heart
Association koji su 100 posto suglasni da su voe i povre proizvedeni
kako u konvencionalnom tako i u organskom uzgoju - zdravi za djecu i
odrasle. Oni ak preporuuju da se voe i povre konzumira u najmanje
pet obronih dijelova dnevno. Nemojmo zaboraviti da su medicinski
strunjaci ovih institucija kod toga uzeli u obzir prosjene koliine kemijskih
tvari (kontaminanata) koje se s tom koliinom povra i voa unose u tijelo.
elim podvui sljedee, da elitne medicinske institucije SAD-a uope
ne prave razliku izmeu konvencionalnog i organskog uzgoja hrane, .to
znai da razlika postoji samo u glavama brojnih potroaa. Upravo za
njih su standardi i nainjeni, a to znai sljedee; ako vas je strah ostataka
pesticida i umjetnih gnojiva u hrani, mi emo vam napraviti namirnice bez
tih ostataka, a vi ete tako uzgojene namirnice posebno platiti. Osim toga,

Autor ovih redaka pio je izvrsno crno vino iz june Kalifornije bez oznake
organic i kad se samo malo pretjera glavobolja je sasvim jednaka.
Pogledajte jo jedan primjer organska jaja. Perad uzgojena na organskoj
hrani, hranjena organskim komponentama, daje organska jaja koja su
skuplja od konvencionalnih jaja. U njima nita nije promijenjeno u pogledu
sadraja pa tako organska jaja imaju isto toliko kolesterola i zasienih
masnoa kao konvencionalna jaja. Ali, ako uzmete modicirana jaja koja
se uveliko prodaju u nekim zemljama (Grka, Engleska, Nizozemska) gdje
su kokoi nesilice hranjene omega-3 masnim kiselinama, zaista dobivate
promijenjen kemijski sadraj s manje kolesterola i manje zasienih
masnoa te s obiljem omega-3 masnih kiselina. Za takva jaja mirno

136

137

moemo rei da su zdravija od ostalih konvencionalnih jer za to imamo

valjane argumente. John Foster, direktor sektora za izdavanje certikata
USDA kae da je organski pristup prehrani lozoja i sustav proizvodnje
koji bi trebao zrcaliti prirodne zakone ivueg svijeta.
Organska se hrana uzgaja imitirajui prirodan eko-sustav ili barem
uvaavajui zakonitosti prirodnog eko-sustava. No, ona nikada ne moe
biti identina prirodi. Organska proizvodnja 1930. i 2000. godine nikako
nije ista jer su se u tom razdoblju potpuno promijenili ostali uvjeti. Danas
postoji lista prirodnih pesticida koji su dozvoljeni, a meu njima se nalaze
cvijet krizanteme, mljeveni list duhana pa ak i deterdenti koji su plod
iste kemijske sinteze.
Raunica amerikih uzgajivaa organske hrane, kojih je krajem 2002.
godine bilo 12.200 jest - ako je netko spreman platiti vie da dobije,
uvjetno reeno, kemijski iste namirnice, mi smo spremni takve namirnice
proizvesti. Novi standardi USDA nainili su dobar okvir za takvu proizvodnju.
Pa ipak ne vidim razloga za zabrinutost kemijske industrije SAD-a koja
proizvodi oko 400 vrsta insekticida jer njima organski uzgoj uope ne
smeta. Vrijednost njihove proizvodnje je oko sedam milijardi dolara.
Dakle, elite li platiti vie da biste smirili svoje strahove? Ja ne...

MEDITERANSKA PREHRANA
KAO PRAVILO PONAANJA

lokacijama mediteranskog bazena, ve se godinama pie i govori, a

polovicom 2003. godine pojavili su se u strunoj javnosti novi dokazi koji
govore u prilog njezinoj ljekovitosti. Naime, u elitnom strunom asopisu
New England Journal of Medicine pojavila se u lipnju nova studija
provedena u Grkoj na 22.043 ispitanika, koja je trajala skoro tri godine.
Po ozbiljnosti i opsegu nema joj zasigurno ravne u posljednjih desetak
godina. No, ono to je vano za nas u Hrvatskoj jest injenica da su studiju
napravili grki strunjaci sa Sveuilita u Ateni, to znai da su to mogli
biti i strunjaci Sveuilita u Zagrebu. Zakljuak studije je nedvosmislen
- prehrana na mediteranski tradicionalan nain izravno je povezana
s osjetnom redukcijom mortaliteta ljudi. Naravno, ne treba to doslovno
shvatiti pa pomisliti da je dovoljno otii na 14 dana u Grku i hraniti se
njihovom hranom da biste postali zdravi. Mediteransku prehranu treba
uvesti u kuu kao pravilo ponaanja. A to je posljednjih godina malo vei
problem.
Kao to je po ugledu na tzv zdrav model prehrane, koji su svojevremeno
preporuile svjetske zdravstvene institucije nastala piramida zdrave
prehrane, mediteranskom tipu prehrane kao model posluila je prehrana
na grkom otoku Kreta. Pomna analiza tih dviju piramida pokazuje dosta
velike razlike pa se sasvim opravdano postavlja pitanje vjerodostojnosti
one prve koja je svjetlo dana ugledala prije dosta godina. Autentina
mediteranska prehrana se prema ovoj piramidi moe danas utvrditi u
nekim krajevima Portugala, june Francuske, Maroka i Tunisa, nekih
regija Turske, obalnog pojasa Hrvatske, Libanona i Sirije. Sva nabrojana
podruja kultiviraju maslinu i konzumiraju ribu kao temeljnu namirnicu.

O mediteranskoj prehrani koja se upranjava na Kreti, u Maroku, junoj

Italiji, junoj Francuskoj, u obalnom pojasu Hrvatske te na nekim drugim

Sjetimo se da je, primjerice, Portugal zemlja s najveom potronjom ribe

u Europi, a suprotno tome stoje Irska i Velika Britanija, zemlje s najveom
potronjom crvenog mesa. Naravno, ove posljednje imaju istovremeno
i najvei mortalitet od raka i kardiovaskularnih bolesti. Kao to pozorni
itatelj moe primijetiti, mediteranska piramida uope nije koncipirana na
bazi kalorijske vrijednosti namirnica i njihovog djela u ukupnom kalorijskom
unosu, ve na slaganju obroka po redu vrijednosti od dna prema vrhu. Dolje
se nalaze neograniene koliine namirnica, od kompleksnih ugljikohidrata
kakvi se mogu nai u mediteranskom povru, vou i itaricama, a na vrhu
se nalaze one najmanje poeljne namirnice kao to su crveno meso i
zasiene masnoe. Zanimljivo je da u mediteranskoj piramidi mlijeko i
mlijene namirnice (osim fermentiranih) ne uivaju atribute zdravog
zbog visokog sadraja zasienih masnih kiselina. Nigdje se ne mogu
nai preraene industrijske namirnice. Zapravo, sve to se nalazi u

138

139

Kombinacija prirodnih namirnica dokazano smanjuje rizik od

kardiovaskularnih bolesti za 33 posto te rizik od smrti za 24 posto
u odnosu na kontrolnu skupinu koja je konzumirala kontinentalnu
hranu - kae tek objavljena grka znanstvena studija. Da je takvu
studiju sluajno napravila Hrvatska, dobili bismo vie turista nego
to nam ih je donijela reklama na CNN-u
Na trnicu a ne u samoposlugu

mediteranskoj piramidi nabavlja se na zelenoj trnici i mora se obraditi

u kuhinji prije konzumiranja. Oito da e jako zaposlene osobe proi
najgore, a pridruit e im se domaice koje taktiki izbjegavaju ui u svoju
kuhinju i zasukati rukave.
Sve mediteransko je zdravo!
Poevi, dakle, od samog dna piramide, trai se to vea prisutnost
namirnica biljnog podrijetla (voe, povre, itarice, oraasti plodovi,
masline, kruh i krumpir (ali ne preni krumpirii), rajica, grah, razne
sjemenke, suhe smokve, narane. Salate, kuhano povre, to manje
prenog i pohanog, potpuno bez maslaca i margarina .to znai kuhanje
na maslinovom ulju. Umjesto preporuke iz tradicionalne piramide da
ukupne masti budu 30 posto dnevnog unosa, preporuuje se svega 25
posto kalorija od masti, uz vanu napomenu da zasiene masti ne smiju
prijei sedam do osam posto kalorijskog unosa. Kao to smo spomenuli,
preporuuju se fermentirano mlijeko (jogurt) i malomasni sirevi. Riba i
meso peradi, iskljuivo uz dodatak maslinovog ulja, najmanje tri puta
tjedno. Ako se ukljue i ona jaja koja se koriste u pripremi hrane, tjedno
ne bi trebalo potroiti vie od etiri jajeta. I sada ono .to je najzanimljivije
- crveno meso u ukupnoj koliini od 350-450 grama mjeseno!
Rastanak s mesom i mesnim preraevinama pogodit e mnoge poklonike
ovih namirnica koji spomenutu koliinu konzumiraju dnevno ili najmanje
3-4 puta tjedno. Ima onih koji u jednom obroku konzumiraju 3-4 hrenovke
ili 5-6 okruglica od mljevenog mesa. Obrok bez mesa za mnoge Hrvate
- nije obrok. to se tie potronje crnog vina postoji prilino utvren stav
jedna do dvije ae dnevno. Poveanje doze vina ne pridonosi zdravlju,
ve moze izazvati probleme.
Studija je pokazala i neke druge zanimljivosti. Tako, primjerice, dok je 1960.
godine prosjena potronja ribe mediteranskih zemalja bila 125 grama
po glavi stanovnika, na Kreti je potronja bila 420 grama, a u Portugalu
1057 grama. Obje regije odlikuju se odlinim zdravljem i dugovjenou
stanovnika. Japan koji ima najdui prosjek ivotnog vijeka, ima potronju
ribe od 672 grama po glavi stanovnika. Gdje je Hrvatska? Premda ima
najduu obalu u odnosu na veliinu drave i bogatstvo mora ribom, naa
zemlja ima najmanju potronju ribe u Europi! Oito da je Hrvate zahvatila
kontinentalna balkanska potroaka psihologija svinjetine, janjetine,
prasetine kobasica i krvavica, pruta i peenica, evapa i pljeskavica.

140

Izvor masnoe - maslinovo ulje

Ako ste u svoju kuhinju uveli maslinovo ulje kao univerzalnu masnou,
vi ste, dugorono gledajui, napravili veliku stvar ne samo za sebe, ve i
za svoje ukuane. Ljekoviti uinak postie se tek nakon dueg vremena.
Prvo ste zamijenili animalne masti biljnima, a onda ste u prehranu doveli
veliki izvor mononezasienih masnih kiselina koje znae zdravlje za vae
srce. Znam da ete rei kako je maslinovo ulje skupo, ali zar nije sve
to je dobro - i skupo? Uostalom, to je skuplje maslinovo ulje ili vae
zdravlje?
injenice koje spominjem poznate su znanstvenicima preko 30 godina,
ali ih se, naalost, malo tko pridrava, a najmanje prehrambena industrija
koja e vam uvijek prodati ono to je njima najjeftinije i na emu e
najvie zaraditi. A na Kreti je tradicija u prehrani toliko jaka da promjene
nemaju ansi. Tamo se iskljuivo prodaje i koristi maslinovo ulje. Tekua
saznanja jasno govore da HDL frakcija kolesterola ima u krvi zatitnu
ulogu, dok je LDL frakcija destruktivna jer kad oksidira ima tendenciju
taloenja na kritinim mjestima. Dakle, to vie HDL-a to bolje. Ako se
dio ugljikohidrata zamijeni u prehrani maslinovim uljem, zatitna HDL
frakcija kolesterola raste. Suprotno tome, konzumiranjem crvenog mesa i
maslaca, koji nose mnogo animalne masnoe, raste u krvi LDL kolesterol
i ukupni kolesterol.
U mediteranskoj prehrani maslinovo ulje treba zamijeniti oba tipa masnoe
i tako se smanjuje mogunost stvaranja masnih naslaga u krvni ilama
to vremenom moe izazvati aterosklerozu i preranu smrt. No, to nije sve.
Poveanim unosom maslinovog ulja u tijelo se unosi dragocjena linolna
kiselina I zatitni E vitamin, kojih ima malo ili nema uope u animalnoj
masnoi. A ako se smanji unos zasienih masnoa iz mlijeka i mlijenih
preraevina tako da se koriste fermentirani proizvodi i malomasni sirevi
od ovjeg ili kozjeg mlijeka, onda je postignuta optimalna harmonija
zasienih, mononezasienih i polinezasienih masnoa.
Maslac, vrhnje i margarin gotovo su nepoznate namirnice u ovom podneblju
i koriste se vrlo rijetko. Kako pokazuje studija, 1960. je ukupna potronja
mlijeka na Kreti iznosila 609 ml tjedno. Na kraju neto zanimljivo; slatko
na Kreti gotovo nita ne znai, a konzumiranje raznih slastica i kolaa u
europskom smislu - uope ne postoji. Ali zato postoji tradicija crnog vina;
svako se jelo zalijeva crnim vinom ili bevandom, ba kao to je sluaj u
Francuskoj i kod nas u Dalmaciji te na otocima. Umjereno konzumiranje
141

crnog vina u nemuslimanskim zemljama mediteranskog podruja tradicija

je stara tisue godina.
Premda Hrvatska raspolae pravim podnebljem za uzgoj vinove loze i veliki
je proizvoa crnog vina, u potronji se ne istiemo pa se ne bi moglo rei
da se u veoj mjeri koristimo blagodatima suvremenih saznanja. injenica
da je vino sada proglaeno hranom mogla bi ga uiniti dostupnijim pa bi
uskoro i njegova potronja mogla porasti. Trebalo bi sustavno poduzimati
aktivnosti na planu popularizacije konzumiranja crnog vina, premda bi
moglo doi I do neeljenog uinka - porasta broja alkoholiara.
Grka studija spominje jo cijeli niz drugih namirnica karakteristinih za
mediteransko podneblje (enjak, roga, badem, blitva), ali nije u stanju
dati precizne odgovore za zdravstvene uinke. Moda e nastavak daljnjeg
istraivanja dati i takve odgovore. Zakljuak bi mogao biti sljedei - svatko
koristi prednosti koje ima. Izgleda, jedino mi ne znamo da smo umjesto
novca uloenog u desetak kongresa istraili mediteransku prehranu
Hrvata i to objavili u New England Journal of Medicine, stotine i stotine
poklonika zdravog naina ivota iz svijeta bi dolo u hrvatski raj. Ovako
moemo samo itati o tome to su uinili nai susjedi.
Svatko e odmah uoiti da je temelj mediteranske prehrane radikalna
redukcija konzumiranja crvenog mesa (govedine, svinjetine, janjetine,
kozletine i teletine). Gubitak masnog mesa smanjit e kalorijski unos, a
to se moe kompenzirati unosom oraastih plodova. Naprosto, meso se
iskljuuje kao kljuna namirnica iz svakodnevnog jelovnika i to zasigurno
donosi rezultate u smanjivanju smrtnosti. Da vas podsjetim na Kreti i
junim dijelovima Grke jede se gotovo iskljuivo ovetina I kozletina i to
vrlo rijetko, nekoliko puta mjeseno. Ta se tradicija nije naruila sve do
dananjih dana. Ako se ve meso jede, poeljno je da bude malomasno, jer
sve to ne valja u ljudskoj prehrani dolazi u tijelo kroz masnou animalnog
podrijetla. Ako to izbjegnete, napravili ste najveu uslugu svom zdravlju.

crvenog mesa, koji takoer sudjeluju u poveanju rizika.

Najvei uinak naina prehrane na zdravlje vidi se kad, primjerice, osoba
s tipino amerikog naina prehrane prijee na mediteransku prehranu.
Ve nakon mjesec dana vide se bitna poboljanja zdravstvenog statusa,
zbog ega mnogi Amerikanci putuju na dugi odmor u Grku. Premda
se mediteranska prehrana razlikuje od zemlje do zemlje, ima nekoliko
znaajki koje su zajednike:
- zamjena crvenog mesa mesom ribe i peradi
.-uvoenje maslinovog ulja kao jedinog izvora masnoa
.-konzumiranje lisnatog povra, voa I oraastih plodova
.-uvoenje leguminoza (grah, lea) u obroke
.-jedna do dvije ae crnog vina dnevno
Ono to je va.no za budue poklonike ovakvog (polu-vegetarijanskog)
naina prehrane jest da svaka od nabrojanih namirnica pojedinano nema
gotovo nikakvog uinka! Ima jo nekih pokazatelja; u Europi smo meu
posljednjima po unosu omega-3 masnih kiselina.. Unos polifenola, ovisno
o nainu prehrane i preferencijama potroaa, razlikuje se od zemlje do
zemlje. Azijati poznati kao konzumenti soje i aja, unose u organizam
velike koliine izoavona i katehina, za razliku od Europljana. Jasno je da
se to odmah moe prepoznati na morbiditetu od pojedinih bolesti. Onaj
tko bi pomislio da Hrvatska pripada europskom vrhu, prevario bi se jer na
starom kontinentu najvie zatitnih imbenika unose panjolci (jabuke,
kruke groe, crno vino). Zbog konzumiranja kakaa i okolade slijede
Nizozemci koji imaju visok unos avona i kvercetina. A po unosu omega3 masnih kiselina Hrvati su meu posljednjima u Europi upravo zato
to imamo jednu od najniih potronji ribe. Unos antocijana najvei je
(neoekivano) u Finskoj zbog visoke potronje bobiastog voa, ponajprije
borovnica i brusnica. Slino je u SAD-u gdje je pita od borovnice gotovo
nacionalna slastica.

Premda jo nema uvjerljivih dokaza, brojne indicije ukazuju na povezanost

crvenog mesa u prehrani i pojave kardiovaskularnih bolesti te raka kolona
i prostate. Teko je rei da je u pitanju samo masnoa iz mesa, ali sigurno
je da se iskljuivanjem crvenog mesa iz prehrane rizik od tih oboljenja
smanjuje. Ima jo nekih imbenika, kao to su visok kolesterol i eljezo iz

Naravno, jedno je unos zatitnih imbenika konzumiranjem najboljih

izvora, a sasvim drugo bioraspoloivost tih imbenika, tj. dostupnost u
organizmu. Od onoga to je uneseno u organizam ne koristi se sve jer
jedan dio nepovratno propada. Najvei je problem s polifenolima, koji
su kompleksni spojevi, slaba apsorpcija iz crijeva. To znai da uvelike
grijee svi koji voe i povre konzumiraju u minimalnim koliinama jer ako
od ono malo zatitnih imbenika najvei dio otpadne u startu, organizmu
nee ostati - nita. Nije badava preporueno da dnevno treba konzumirati

142

143

Vani su zatitni imbenici

nekoliko komada voa - otprilike pola kilograma jer se upravo uzima u obzir
slaba apsorpcija najveeg broja polifenola. No, ne bi trebalo iznenaditi
da se avonoidi dobro apsorbiraju iz kakaa, okolade te crnog vina jer
su otopljeni u takvom mediju koji najlake prodire kroz tanko crijevo. Za
crno vino nije dovoljno rei samo jedna aa na dan, ve da se osobama
osjetljivim na alkohol nikako ne preporuuje.
u,

KOLIKO JE KONTAMINIRAN PREHRAMBENI

LANAC U EU-u?
Nitko ne zna to je stoka sve pojela i kakvi toksini i karcinogeni ostaci
se nalaze u mesnim odnosno mlijenim proizvodima koji dolaze na
na stol..Pogrenim koritenjem raznih otpadaka, ovjek napravi
problem uvjeren kako je mudar i racionalan, a onda se ispostavi da
si je napravio medvjeu uslugu..Sve to ue u stonu hranu bit e u
mesu i mlijeku a potom e doi u na tanjur iz jednostavnog razloga
to je ovjek na kraju prehrambenog lanca. U buduoj EU nije pitanje
kako ivjeti ve kako preivjeti.
Umjesto u otpad u stonu hranu
Kada razmiljamo o kontaminaciji prostora u kojem ivimo, esto u
oaju mislimo kako smo najgori na svijetu, kako dijelimo sudbinu ostalih
Balkanaca i kako nam treba najmanje 50 godina da se kultiviramo.
No, treba znati da samo sredite EU-a, dakle zemlje Beneluksa, pate od
vrlo ozbiljne kontaminacije prehrambenog lanca i da je tijekom prolih
godina bilo skandala vie nego ikad prije, koji su pokazali matovitost
lopova i prevaranata i koji su do kraja zaotrili odnose izmeu zemalja tog
tijesnog EU prostora.
Zanimljivo da je upravo Belgija bila sredite zbivanja i da se upravo u
novom mileniju dogaao prehrambeni skandal za skandalom. Sjetimo
se samo afere dioksin, pa intoksikacije s coca colom pa desetine drugih
lokalnih nezgodacija s hranom. Naalost, nisu pomogli ni otriji propisi
ni otre barijere, ni inspekcijske slube pa se ispostavilo da genijalaca
lopovskog miljea ima u svim zemljama svijeta sasvim dovoljno, te da je
ono to se zbiva u nas mila majka prema onome to se stvarno zbiva tamo.
Kao to je poznato prehrambena industrija ima veliki otpad (preraivai
144

mlijeka, krumpira, mesa, itarica) koji se mjeri tisuama tona. Taj organski
otpad podlijee procesu mikrobioloke razgradnje uz sve poznate pratee
pojave kao to su smrad, opasnost zaraze itd. Ako mislite da se lako
rijeiti takvog organskog materijala, onda ste se prevarili. Zapravo, postoje
dvije mogunosti; ili ete uz velike trokove unititi takav otpad, ili ete ga
doraditi i gurnuti u stonu hranu pa ete na njemu ak i neto zaraditi.
Takvih inovatora je mnogo pa u itateljstvo podsjetiti samo na one
farmere u Velikoj Britaniji koji su leeve uginulih ovaca preradili u hranu
za krave muzare a iz toga je proistekla golema BSE kriza koja i danas
traje.
injenica jest da najvei broj farmera koristi gotove industrijske smjese
za prehranu stoke, ali i samostalno ocjenjuje ime e hraniti svoju stoku
i to se sve moe umijeati u postojeu stonu hranu. Sve to ue u
stonu hranu, bit e sutra u mesu i mlijeku a potom e doi na na stol
iz sasvim jednostavnog razloga - zato to se ovjek nalazi na samom
kraju prehrambenog lanca. ovjek napravi problem mislei pri tome kako
je pametan, a onda se ispostavi da mu taj problem doe na stol. Nitko
naime ne zna to je sve stoka pojela i kakvi toksini ili karcinogeni tragovi
se nalaze u mesnim odnosno mlijenim preraevinama.
Vratimo se opet na sluaj dioskina prije nekoliko godina; nitko nije slao
uzorke mesa na analizu i nitko nije radio analize na dioksin premda se
moglo pretpostaviti da bi taj karcinogeni materijal mogao dospjeti u lanac
prehrane. Morao se dogoditi skandal da bi se u praksu uvele analize na
tog opasnog kontaminanta a o onim potroaima koji su se za to vrijeme
nalali s dioksinom neemo ni govoriti. Europska industrija stone
hrane vrijedna je 27 milijardi eura pa je prema tome jasno da imaju vrlo
jako udruenje. Budui da im privatna inicijativa znaajno kvari poslove,
sustavno vode nadzor nad tim businessom pa znaju i sve nese koje se
koriste da bi se prevarila kontrola. Moda najbolje situaciju ilustrira izjava
predsjednika udruge koji kae Dosta je slatkih rijei i bacanja smea u
stonu hranu. To su naravno birane rijei koje bi kod nas zvuale mnogo
gore, ali se moe prepoznati to se stvarno zbiva tj u utrci za protom, ne
biraju se sredstva i metode.
Povod je bila najnovija afera kada su u uzorcima svinjskog mesa kod 11
(od 15) lanica EU-a naeni tragovi hormona medroksiprogesteron acetata
(MPA) ili krae sintetskog progesterona koji je inae strogo zabranjen
jer pouzdano izaziva neplodnost kod ljudi. Jedete elegantno zapakiranu
unkicu i pojma nemate da se svojski trudite da postanete - neplodni!
145

Analiza kako je dolo do kontaminacije otkriva tipinu sliku za pojedine

europske zemlje; voda u irskim farmama svinja bila je kontaminirana
otpadom oblinje farmaceutske kompanije. Naravno, kompanija se
ogradila da pojma nema o takvoj kontaminaciji jer da oni imaju savreni
sustav za preiavanje. Da podsjetim itateljstvo; MPA je standardno
sredstvo za kontracepciju koje se pored ostalog daje stoci kako bi se
poveao prinos mesa. No to je u EU (za razliku od SAD-a) ilegalno otprilike
neto slino dopingu kod sportaa.
Perje i hormoni u stonoj hrani
Da su stoka za klanje kao i krave muzare hranjene svim moguim otpacima,
to je manje-vie dobro poznato. Vie od treine ukupne koliine EU stone
hrane koja se procjenjuje na 400 milijuna tona, potjee od industrijskih
proizvoaa stone hrane. Ostatak dolazi od raznih dobavljaa i vlasnika
malih mjeaonica koji nou razmiljaju kako poveati zaradu i kako gurnuti
u smjesu to jeftinije sirovine. Koriste se stotine raznih komponenti a
jedan je proizvoa doao na mudru ideju da se usitnjava perje peradi
kao protein koji ne zasluuje kanal. Crijeva iz klaonice peradi (drobnina)
odavno ne zavrava u spalionicama ve u hrani za krave muzare. No, ak
i to nije neki problem ali moe biti problem ako se koriste crijeva onih
ivotinja koje su sluile za pokuse u farmaceutskoj industriji. Svi takvi
preraivai su uvjereni kako termika obrada sve ivo uniti, a praksa
pokazuje da uvijek u takvoj tehnologiji prerade poneto zataji. Uostalom,
poznata je injenica da bakterije budu unitene ali ne i njihovi toksini.
Gorka iskustva s prionima bolesnih krava muzara iz Velike Britanije (BSE)
upozoravaju da se sve moe dogoditi i da u crnom businessu s hranom
uvijek nevini nastradaju. Poslije skandala s dioksinom na belgijskim
farmama svinja 1999 godine, EU jo nita nije uinila kako bi sprijeila nove
masovne intoksikacije putem hrane. Dokaz je zaotravanje pograninog
spora izmeu Belgije i Njemake, a razlog spora je mlijeko zagaeno
s spomenutim hormonom MPA. Belgijanci hoe izvesti u Njemaku, a
pedantni njemaki sanitarni organi zbog kontaminacije mlijeko vraaju
natrag. Mnoge farme su zatvorene a za mnoge se nita ne zna jer se
podaci kriju. Kada novinari otkriju kontaminirano mlijeko, nitko ga nee
kupiti, a kada ga takvog popijemo, svi su sretni i meunarodni business
cvijeta. Iz toga nije teko izvui zakljuak; u buduoj EU nije pitanje kako
ivjeti ve e kako preivjeti.

146

Nitrofen je zamutio vodu

U pretjesnoj EU sve se ee uje pitanje; tko to tamo nama muti vodu.
Ako ste vi u naem mlijeku nali MPA mi emo u vaoj hrani nai nitrofen pa
smo kvit! To se otprilike dogaalo u glavama Belgijanaca koji nisu skrivali
svoj bijes u odnosu na njemake sanitarne organe koji su tvrdoglavo
odbijali ulaz kontaminiranom mlijeku. I zaista, donesen je novi propis u
kojem se strogo zabranjuje uvoz namirnica iz Njemake ako nije osiguran
negativan nalaz laboratorije na nitrofen. Radi se o herbicidu koji kao i
dioksin u molekuli sadri klor i naravno vrlo je neurotoksian, karcinogen,
teratogen itd. Ako se koristi u poljoprivredi (a koristi se) njegovi ostaci se
mogu utvrditi na uzorcima hrane. Metode analize su tako osjetljive da
se moe utvrditi kada je prisutan u tragovima. No toksicitet nije samo u
odnosu na ljude ve i na vodene ivotinje pa i ptice. Dakle, ako lovite ribu
ili druge ivotinje koje su ivjele u kontaminiranoj vodi, nemojte se veseliti
peenom mesu, jer za vas moe biti opasno. A na zabranu Belgijanaca
reagirali su Danci i zabranili uvoz njemake stone hrane; kada panika
krene, rui se kao lavina.
Na skandale s hranom nisu imuni ni nai prvi susjedi Talijani. Zapravo,
oni su na neki nain bili predvodnici na podruju junog EU-a. Sjetimo
se samo afere najveeg prehrambenog lanca Parmalat koja je potresala
cijeli poluotok.
Losos kao kanta za smee?
Ako se pogleda izvjee sanitarnih organa Italije i policije za proteklo
razdoblje, rezultati su gotovo porazni. Pokazalo se da testiranje krava
na BSE zapravo ne garantira nikakvu sigurnost, a najgore je upravo bilo
na segmentu proizvodnje stone hrane. Od ukupno 4034 inspekcijska
pregleda utvreno je 897 prekraja; bilo je davanja steroida radi postizanja
bolje teine stoke za klanje, kortizona radi boljeg zadravanja vode u
miiima, beta agonista za razvitak miine mase, somatotropina za
poveanje produkcije mlijeka i vie vrsta antibiotika kako bi se prevenirale
infekcije osobito proljevi. Sve su to nedoputena sredstva iji se ostaci lako
mogu utvrditi u namirnicama animalnog podrijetla. Sve mi to konzumiramo
mesom i mlijekom..
Ukratko; oni koji vole meso valjda imaju predstavu o tome to konzumiraju
i kako visoka moe biti cijena njihove ljubavi. Ono to su inspektori u
svom izvjeu utvrdili jesu sve vrste prijevara koje se koriste u trgovini
147

ivom stokom i stonim proizvodima. Tako se mijenjaju une markice,

papiri o vlasnitvu i brojne druge manipulacije. Nagla inspekcija klaonica
u Dalmaciji 2006 godine pokazala je to se sve dogaa u nas i kakve su
potencijalne opasnosti od ilegalnog mesa. Mnoge je iznenadio podatak da
se na talijanskom tritu prodaje 5% ilegalnog mesa koje moda uope
nema certikat o veterinarskom pregledu. Dogaanja kod nas u okolici
Splita pokazuju pravi eldorado za ilegalnu trgovinu stokom.
Mnogi vole ribu, a meu bezbroj vrsta, ponajvie se trai losos naravno
zbog visoke kvalitete mesa. Sve do nedavno losos je vaio kao bogat izvor
omega-3 masnih kiselina i kao meso koje jo uvijek nije kontaminirano. Ali
toga vie nema; nalaz karcinogenih tvari od strane kotskih znanstvenika
na farmskom uzgoju lososa mnoge je vrlo iznenadio, ali nije iznenadio nalaz
utvren na lososu uhvaenom mreama nedaleko britanske obale.Treba
shvatiti; losos kao masna riba koja se nalazi na kraju prehrambenog lanca
akumulira u svojoj masnoi sve toksine tvari koje tijekom ivota pokupi
u zagaenom moru. Na neki nain losos slui kao ltar za prikupljanje
neistoe kemijskog podrijetla.
Meutim, farmski uzgoj te ribe prolazi jo loije jer pokupi sve karcinogene
tvari od raznih organskih otpadaka koji se prerauju da bi se njima
nahranile ribe. Meu njima su mrtve ribe, otpaci od industrije prerade
mesa, industrije kvasca, otpaci od mlijeka, sira, jogurta itd. ovjek pri tome
postupa upravo kao da su ribe kanta za smee kod ega zaboravlja da
e mu ve sutra ta riba biti na stolu. Proizvodnja lososa donosi vlasnicima
farmi goleme prote; dovoljno je spomenuti da se posljednjih 20 godina
takav uzgoj u kavezu poveao 40 puta. Godinji porast produkcije iznosi
14-15 posto u EU, a jo vie u SAD. Riba je business a kada se stvara
prot onda se ne biraju sredstva. Zdravlje ljudi kod toga je potpuno
zanemariv imbenik.
Ako znanstvenici objave nalaze kemijskih analiza i potom slubeno
preporue da se kotski losos ne kupuje, onda je to gore nego da ste
zapalili cijelu kotsku, jer nemojmo zaboraviti da je kotska trei najvei
proizvoa mesa ove ribe na svijetu ili preciznije 328 farmi proizvodi
150.000 tona ove visoko kvalitetne ribe godinje. Nedavno je objavljena
znanstvena studija (Southampton University) iz koje je vidljivo da je u
uzorcima lososa na najveim kotskim trnicama utvrena radioaktivnost.
Sada se utvruje odakle je dolo do kontaminacije i to uraditi s golemim
zalihama kontaminirane ribe. Odmah se postavlja pitanje to je s raznim
preraevinama kao primjerice s kapsulama Omega-3 masnih kiselina
148

koje se dobivaju upravo od lososova masnog tkiva odnosno ulja.

Indijske kolske vlasti zabranile su djeci koristiti popularni gazirani napitak
PEPSICOLA koji inae dri oko 90% indijskog trita zbog toga to su
analize potvrdile da sadri pesticida 24 puta vie od doputenih koliina.
Nedvojbeno ostaju injenice; ovjek je najvei zagaiva na zemlji a
budui da se nalazi na kraju prehrambenog lanca, najvie i trpi od tog
zagaenja. to je vee zagaenje vie trpi i oboljeva. Shodno tome moe
se postaviti pitanje kakva je sudbina ovjeka na zemlji?

ZATO NAS OKOLADA INI SRETNIMA?

okoholiari razmjenjuju okolade kao djeca sliice a u nas postoji
i jaka udruga ljubitelja okolade. Nije badava u carstvu Inka omiljeni
napitak bio tekua okolada.. okolada nije bolja ako ima vie
mlijeka, ve je bolja to je tamnija a po okusu to gora..
okolada prijenosnik sree
Kada se kae da je kakao zapravo samo golema mahuna koja raste na
drvetu kakaovcu i koja sadri 40 sjemenki odnosno kakao zrna,teko
je prihvatiti da iz takve sirovine mogu prenjem izai tako boanstvene
namirnice kao to su kakao napitak i okolada. Napitak od kakao praha
zapravo je ekstrakt kao to su, primjerice, kava i aj ekstrakt prenog zrna
kave odnosno lista aja gdje se nalaze sve vrijedne komponente.
to je ekstrakt gui, djelatnih tvari je svakako vie, a u ovom sluaju
djelatne tvari su zatitne tvari iz skupine polifenola - avonoidi. Ne treba
uditi da je na temu korisnosti kakao praha napisano dosta radova, no
meu njima jedan je posebno uvjerljiv, a to je onaj od dr. Rosa i njegovih
suradnika sa Sveuilita iz Barcelone. Oni navode da je ekstrakt kakaa
izvrstan antioksidans koji direktno titi LDL frakciju kolesterola od oksidacije
odnosno od prelaska u opasnu formu koja se taloi u krvnim ilama.
Upravo avonoidi poput kvercetina i epikatehina iz kakaa su ti koji tite od
oksidacije. Sline tvari su otkrivene u kori jabuke pa je tako, primjerice,
utvreno da ekstrakt jabuke s korom moe sprijeiti proliferaciju stanica
tumora. I drugi su znanstvenici potvrdili da avonoidi iz kakaa mogu
sprijeiti rast krvnih ilica koje su karakteristine za nastanak tumoroznih
tvorbi.
149

Pozitivni zdravstveni uinci polifenola iz kakaa odnosno tamne okolade

su neosporni; oni direktno ovise o konzumiranoj koliini i bioraspoloivosti.
Moda je nesretna okolnost to se kakao jede gotovo iskljuivo u obliku
okolade koja u pravilu sadri veu koliinu masnoe. to je vie mlijene
masti ili kakao maslaca u okoladi manje je zatitnih tvari, avonoida.
Najloija varijanta je kada se kakao unosi putem kolaa jer tada je na
raspolaganju daleko najmanja koliina zatitnih imbenika, a najvea
koliina nepotrebnih zasienih masnoa. Prihvaajui da su polifenoli iz
kakaovca vrlo snani antioksidansi koji su po antioksidacijskom kapacitetu
daleko iznad zelenog aja i crnog vina, znanstvenici su prihvatili da te
tvari imaju bioloku aktivnost koja se ovog trenutka nedovoljno razumije.
injenica da su farmaceutske kompanije zainteresirane i da je pokrenuto
vie vrlo opseenih istraivakih projekata govori da polifenolima pripada
budunost i da emo zasigurno kakao napitak ubrzo uvrstiti u na
redovni jelovnik. Kada se govori o mlijenoj okoladi onda je to obino
u negativnom kontekstu, aludirajui pritom na njenu visoku kalorijsku
vrijednost te na prisutnost zasienih masnih kiselina iz mlijeka. No, kao
to se saznanja o razliitim namirnicama svakodnevno mijenjaju, tako su
se promijenila i u svezi okolade, o emu u posljednje dvije godine ima
sve vie znanstvenih podataka.
Sasvim suprotno oekivanjima, to je okolada svjetlija to je masnija i
nutritivno manje vrijedna jer sadri malo dragocjenih zatitnih tvari,
a vie zasienih masnoa i kolesterola to istovremeno znai da joj je
energetska vrijednost vea. to je okolada tamnija to je zdravija; prvo je
dolo saznanje da okolada potie oslobaanje serotonina u mozgu koji
se jo naziva prijenosnikom sree, a samo nekoliko godina kasnije da je
kakaovac bogat zatitnim tvarima bioavonoidima.
Pokusi potvruju bioaktivnost okolade
Na nedavnoj znanstvenoj konferenciji kardiologa u Mnchenu predstavljen
je rad skupine strunjaka koji su nali vezu izmeu avonoida iz okolade i
miinog sloja krvnih ila. Istraivanje je obuhvatilo 17 zdravih dobrovoljaca
od kojih je jedna skupina dobila 100 grama tamne okolade dnevno,
a druga ploicu iste boje, ali koja ne sadri kakaovac. Ultrazvukom je
mjereno pulsiranje glavne arterije ruke na laktu kako bi se utvrdilo stanje
elastinosti odnosno ukruenosti te krvne ile. Dobiveni rezultati su
izuzetno zanimljivi.

150

Kod dobrovoljaca koji su dobili tamnu okoladu utvreno je znaajno

poboljanje protonosti (elastinosti) krvne ile to kod kontrolne skupine
nije bio sluaj. Je li komadi tamne okolade dnevno dovoljan? Dakle, ne
moe se rei da e tamna okolada postati univerzalni lijek za bolesti srca
i krvnih ila, ali e zasigurno postati jo zanimljivija namirnica.
Ovo istraivanje nije jedino jer su provedena i druga slina istraivanja
okolade i to u Irskoj i Italiji gdje je evidentirano snano antioksidacijsko
djelovanje avonoida iz preprenog zrna kakaa. Svako dodavanje mlijeka
ili maslaca kako bi se dobili drugi okoladni proizvodi je razrjeivanje
sve do potpunog iezavanja zatitnih imbenika. Preporuka strunjaka
svima, a posebice starijim osobama je komadi tamne okolade dnevno.
Znanstvenici su izmjerili zatitni potencijal tamne okolade te utvrdili da
svakodnevno konzumiranje potie antioksidanse u krvi za ak 20 posto.
im se doda odreena koliina mlijeka uinci rapidno slabe. Proteini mlijeka
na sebe veu antioksidanse iz okolade i tako im blokiraju djelovanje. No,
nova i atraktivna saznanja ne bi bila kompletna kada se ne bi reklo da
postoji i druga, tamna strana problema. okolada sadri obilje zasienih
masnoa pa i kolesterola (ako ima mlijeka). Zbog toga strunjaci kau da
dnevno treba konzumirati male koliine okolade, jer vee koliine, kao i
kod pijenja crnog vina, nemaju pozitivni uinak. Drugim rijeima, komadi
tamne okolade dnevno moe biti vrlo koristan dodatak prehrani, ali
nikako ne moe biti zamjena za dnevni unos povra i voa.

Bijela okolada nema zatitne tvari

Mnogi s velikim oduevljenjem gledaju bijelu okoladu (kao bijelog kita)
mislei kako se radi o neem ekskluzivnom. No suprotno oekivanjima,
ova namirnica uope ne sadri kakao, ve je dobivena mijeanjem kakao
maslaca, mlijeka i eera. Stoga ne sadri zatitne tvari, ve sve mlijene
komponente ukljuujui zasiene masne kiseline i kolesterol. Atrakcija
bijele okolade ilustrativno pokazuje kako ovjek kod namirnica pada
na prvi utisak.
Tamna okolada je u stanju popraviti raspoloenje prvenstveno zahvaljujui
kemijskim tvarima kao to su teobromin i feniletilamin. Alkaloid teobromin,
koji je slian kofeinu (njegov prekursor), djeluje antidepresivno, a u
kombinaciji s kofeinom i stimulativno. Spoj feniletilamin je po strukturi
slian amfetaminima, dakle djeluje stimulativno. Upravo zbog tog razloga
okolada se daruje enama s namjerom da im se popravi raspoloenje.
Greka se krije jedino u tome to u potrazi za skupljim darom biramo
151

mlijenu okoladu, a ona slabije djeluje od tamne koja se obino koristi

za kuhanje.
Dok ovjeka teobromin iz okolade ugodno raspoloi, za pse je vrlo
toksian i to je razlog zbog kojeg se psima okolada nikada ne smije
davati. Svega 30 grama nezaslaene okolade moe ubiti psa teine
desetak kilograma. Premda je teobromin sedam puta slabiji od kofeina,
u okoladi ga ima sedam puta vie. Ugodno raspoloenje nastaje
kombinacijom teobromina i kofeina, a moe doi i do ubrzanja pulsa. S
obzirom da kofeina ima i u aju, neopreznim kombiniranjem okolade i
aja moe doi do kumulativnog djelovanja koje izaziva nelagodu, nemir,
drhtanje ruku i glavobolju. Treba naglasiti da se djelovanje teobromina,
koji pored ostalog proiruje krvne ile, podcjenjuje i zanemaruje.
Sljedea aktivna tvar iz okolade s izrazito slabim djelovanjem je
anandamid koji djeluje poput marihuane. Naime, da bi se uinak
prepoznao ovjek bi morao konzumirati 12,5 kilograma okolade to je
praktino nemogue. Ako se ovjek navikne na poveani unos teobromina
i kofeina, osvjeavajui uinak vremenom slabi, a smanjivanje dnevnog
unosa moe izazvati migrenu. Oni koji pate od migrene, trebali bi znati da
je ve i komadi okolade dovoljan da isprovocira napad glavabolje.
arobna ar
oma

KISIK - VELIKI PRIJATELJ ILI PODMUKLI

NEPRIJATELJ?

Kad kaemo oksidacijski stres ili spomenemo slobodne radikale,

postoji nejasna predodba o tome to je to; tko koga napada u
organizmu i kako se to vidi? Zato recimo odmah - gotovo sve
degenerativne bolesti (kardio-vaskularne bolesti, neke vrste raka,
katarakta, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, dijabetes,
artritis itd.) posljedica su sustavnog bombardiranja stanica i tkiva
slobodnim radikalima. Zapravo sve ovisi o individualnoj sposobnosti
tijela da se uinkovito obrani. Slobodni radikali i antioksidansi stalno
su u dinaminoj ravnotei. ovjek moe ozbiljno oboljeti tek kada se
ta ravnotea poremeti
Voe, povre i zaini - zbog antioksidansa

ulogu igraju tjelesni antioksidacijski imbenici kao to su glutation i

skupina antioksidansa iz namirnica. Kod toga valja odmah podvui da
jedan antioksidans sam po sebi gotovo da i nema uinka. Budui da
antioksidansi rade timski tj. jedan drugog podupiru, uvijek je poeljna
njihova kombinacija primjerice vitamina C, E, A, te selena, uz dodatak
kurkumina, resveratrola, antocijana, kvercetina, katehina, likopena i beta
karotena.
Konzumiranje voa i povra u svim duginim bojama preporuuje se upravo
zato da se organizam napuni s cijelom paletom antioksidansa. Stavljajui
u sebe antioksidanse iz biljnog svijeta, ovjek je zapravo lopov jer krade
gotove antioksidanse kojim se biljne vrste tite od ubitanih sunanih
zraka. Velikom broju ozraenih stanovnika iz okolice ernobila nakon
eksplozije atomskog reaktora, Rusi su davali visoke doze antocijana
dakle skupinu bioavonoida koji su obojeni od naranasto crvene do
zagasito plave boje. Zato? Utvreno je naime da je zimzeleno drvee u
zoni radijacije proizvodilo veliku koliinu antocijana u svrhu zatite zbog
ega je zimzelen - pocrvenio! Ako antocijani tite biljne vrste od radijacije
zato ne bi zatitio ljude - dobro su rezonirali Rusi? Trud se isplatio.
Pokuavajui ojaati obranu od oksidacijskog stresa, znanstvenici su
ispitali veliki broj biljnih vrsta I njihove boja, ekstrakata i raznih smjesa.
Problem je bio to se uinak u laboratoriju (in vitro) nije bukvalno mogao
prenijeti na ivi organizam (in vivo) jer su se isprijeili - topljivost, oksidacija
(oksidirane boje nisu aktivne) i enzimatska promjena. Traila se stabilna
forma preparata koja poluuje uvijek isti uinak. Oito da se golemi trud
isplatio!
Osjetni napredak u odnosu na ostale, postigli su njemaki znanstvenici
koji su nainili reduciranu kombinaciju glutationa, antocijana i cisteina.
Preparat poznat kao jedan od najjaih antioksidansa, ve se sustavno
koristi u nekim EU zemljama, ali ne i u SAD. Crno vino i ljekovite tvari iz
tamno plave boje groa (resveratrol) odavno su prepoznate kao snani
antioksidansi, ali zanimljivo je samo u malim dozama tj. Uinkovitost i
dnevna doza su u obrnutom srazmjeru. Iskustvo pokazuje da je ova tvar
uinkovita kada se koristi u malim koliinama (1-2 ae vina dnevno) i to
trajno. Kao i ostali biljni antioksidansi, resveratrol pripada obitelji fenolnih
spojeva. Njegov najvei dio se nalazi u koici groa, pa onaj tko koice
ne voli ili ih ak skida, zapravo pravi sebi medvjeu uslugu.

Kao to smo ve spominjali, oksidacijski stres sa svim posljedicama

moe se usporiti pa i zaustaviti, ali ne i potpuno sprijeiti. U tome kljunu

Za vrijeme gnjeenja groa, resveratrol odlazi u mot, a njegova koliina

152

153

najvie ovisi o sorti groa. to je vino trpkije sadri vie ove tvari. Zapravo
ga najvie ga ima u sortama kao to su Petite Sirah (3200 mg/litru) Cabernet
Sauvignon (1800 mg/litru). No nije se stalo samo na tome; ispitane su
doslovce svi dijelovi loze (Vitis vinifera) ukljuujui korijen, list i stabljiku.
Pored resveratrola koji je izgleda najaktivniji polifenol iz vina, utvreni su
katehini inae prisutni u zelenom aju, antocijani, stilbeni, kvercetin itd.
Katehini se koncentriraju u listu vinove loze zbog ega se preporuuje da
se koriste bilo kao povre ili u svjeem stanju tj. na salatu.

da moe blokirati njihovo toksino djelovanje. Ipak vrhunac pokusa s

kurkuminom bio je kod mieva tretiranih dietilnitrozaminom, kemikalijom
koja 100 % izaziva rak jetre.

Prema tome mogli bismo rei da je sarma od vinove loze (dolma) vrlo
zdravo jelo! Dragocjeno djelovanje resveratrola iz crnog vina sastoji se
u sprijeavanju oksidacije LDL kolesterola u opaki oksidirani oblik koji
ima tendenciju stvaranja masnih plakova na ravanju arterija. Drugo
dragocjeno djelovanje jest redukcija agregacije krvnih ploica u nakupine
koje mogu stvoriti ugrak (tromb). Samo ova dva uinka dovoljna su
da opravdaju relativno niski morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih
bolesti kod Francuza koji uz svaki obrok popiju po au crnog vina. No to
nikako nije sve; istraivanje strukture trans-resveratrola je pokazalo veliku
slinost s estrogenima pa je tako ispitan i njegov estrogeni potencijal.
Utvren je (i potvren) kao antagonist vezanja enskih spolnih hormona
(estradiola) na njegove receptore u organizmu (jednostavno ih zamjeni
i tako blokira) a to moe biti izvanredno povoljno kada su u pitanju oni
oblici raka koji su u vezi s spolnim hormonima (rak dojke).

Zapravo mi ne osjetimo kad udiemo kisik kojeg u atmosferi ima 21%, niti
ne razm.ljamo puno o tome je li nam kisik prijatelj ili neprijatelj. Kisik je
neophodan za disanje stanica i za oksidacijske procese u organizmu to
se odvija automatski, ali taj isti plin u poveanim koncentracijama moe
biti neugodan, toksian, pa i opasan, to su iskusili bolesnici vezani za
bocu kisika, ronioci, astronauti, vrhunski planinari, piloti i neki drugi. No
svakako valja rei da su jo opasniji (toksini) pa i smrtonosni oksidacijski
nusprodukti kisika (hidroksi radikali, superoksid anioni, vodikov peroksid,
duikov oksid i peroksinitrit). I tako dolazimo do poznatog pravila o
doziranju - sve to je umjereno moe biti zdravo, a sve to je pretjerano
moe biti opasno! Kisik je dakle prijatelj ali i neprijatelj - istovremeno! to
ga vie udiemo, organizam ga vie troi, metabolizam ubrzava i kemijske
reakcije su ee. Tako, primjerice, sportai troe i do desetak puta vie
kisika od obinih sjedeih ljudi.

Uinkoviti zaini kurkumin

Zanimljivo je da su meu antioksidansima pozornost znanstvenika pobudili
i neki zaini a meu njima najvie uti kurkumin (Curcuma longa) koji je
izgleda i najvie istraen. To je zain koji nije u svakodnevnoj uporabi ali
bi ga po svemu sudei trebalo mnogo vie koristiti. Mehanizam njegova
antioksidacijskog djelovanja je vrlo zanimljiv. Ako kaemo da je ve
spomenuti glutation najvredniji antioksidans kojega lui jetra i koji najvie
stradava u obraunu s toksinima i tekim metalima koji dospiju hranom
u jetru, onda moramo dodati da je upravo kurkumin zatitnik glutationa.
Nadalje, ako kaemo da je u procesu stvaranja raka metiliranje DNA
struktura (dodavanje metilnih skupina) najvanije , onda moemo dodati
da je kurkumin taj koji blokira to metiliranje. Ipak najvie impresionira
laboratorijski pokus u kojem je kurkumin pokazao svoju punu vrijednost.
Testiran je na pokusnim ivotinjama protiv najopasnijih otrova primjerice
pesticida parakvata, nitrozamina iz salamurenog mesa i ugljinog
tetraklorida poznate kemikalije za ienje tekstila. Kod svih je pokazao

Zbog intenzivnog treninga njihovo tijelo ga vie trai a to ga vie dolazi,

vie se goriva oksidira oslobaajui energiju. Posljedica tog oksidativnog
procesa jest nusprodukt ili ostatak - slobodni radikali. Oni se stvaraju u
mitohondrijama stanica tijekom metabolizma i djeluju iznutra, ali takoer
dolaze izvana putem duhanskog dima, zraenja, otrovnih tvari kao to
je primjerice dioksin, iz klorirane vode za pie, tekih metala itd. Drugim
rijeima, slobodni radikali djeluju stalno; pitanje je samo kako se nae tijelo
brani tj. uspjeno ili neuspjeno. Ako se pritisak na tijelo I dalje pojaava
bez adekvatnog odmora, nastaje stanje poznato kao akumuliranje stresa
ili oksidacijski stres. Kapacitet obrane od vanjskih napada u jednom
trenutku padne i funkcioniranje tijela se rui kao kula od karata. Strunjaci
za adaptacijski sindrom i stres kau da je od slobodnih radikala stradalo
vie ljudi na zemlji nego od svih zaraznih bolesti zajedno. Oksidacijski
stres se dogaa na razini stanice (dio stanice za produkciju energije poznat
kao mitohondrije) pa otuda i tako kobne posljedice. Dobro zdravlje, dobar
izgled i duboka starost su u velikoj mjeri ovisni o sposobnosti organizma
da neutralizira slobodne radikale. Gotovo je tragino da se o tako vanim

154

155

Skupina koja je dobila kurkumin razvila je samo u 38% sluajeva rak

jetre! Posljedica te spoznaje jest da su farmaceutske kompanije pourile
nainiti sintezu kurkumina koji je svakako jedan od najuinkovitijih
antioksidansa!

stvarima u iroj javnosti tako malo zna a jo manje govori.

Agresivni radikali bue stanine membrane
Ako ljudsko tijelo gledamo kao veliku retortu u kojoj se stalno odvijaju
kemijske reakcije, onda nam nee biti teko zamisliti niti slobodne radikale.
To su dakle molekule s neuparenim elektronima, to znai da imaju veliki
anitet za kemijsko vezanje. Gdje god se veu izazivaju poremeaj
molekularne ravnotee to vremenom dovodi do oteenja, prvo pojedinih
stanica pa onda tkiva i organa. Iako se napad slobodnih radikala moe
kontrolirati zahvaljujui obrani organizma s jedne i antioksidansima
iz hrane s druge strane, ta kontrola nikad nije idealna. Procjenjuje se
da oko 5% slobodnih radikala ostaje aktivno nakon svih obrambenih
reakcija tijela. Tisue reakcija vezanja radikala mogu se odvijati tako rei
u sekundama, to dovodi do umora, slabljenja vida, pojave sive mrene,
sranih poremeaja itd. Veui se za masti iz staninih membrana radikali
prave rupe u njima dovodei do znaajnog oteenja a potom i do smrti
stanice, a veui se za karbonilne skupine proteina, dovode do znaajnih
molekularnih promjena. Budui da i temeljne modane stanice neuroni
sadre u staninim membranama masnoe, oteenja zahvaaju i njihovu
strukturu to se oituje slabljenjem memorije,promjenama raspoloenja i
drugim znakovima. to je oksidacijski stres vei i to se ee ponavlja,
to su oteenja tkiva i organa ozbiljnija.
Tijelo generira slobodne radikale u procesu detoksikacije iz ega jasno
proizlazi injenica; to je ii okoli tj.- .to su manje potrebe za procesom
detoksikacije, to je manje slobodnih radikala u tijelu. Antioksidansi iz
namirnica (obojeno povre i voe) kao i sustav tjelesne obrane (glutation)
blokiraju slobodne radikale tako da zaustavljaju lananu kemijsku reakciju
uspostavom molekularne ravnotee. Primjerice, vitamin C kao tipini
antioksidans donira slobodne radikale jednim elektronom i tako umjesto
agresivnog napadaa nastaje pitomi askorbil radikal. Ako se u blizini
nalazi odgovarajui alfa tokoferol (E vitamin) jo bolje jer su njih dva kao
braa na istom zadatku tj. meusobno se podupiru. Da bi se proces
blokade odvijao u organizmu prema potrebi, antioksidansi u irokoj paleti
moraju stalno biti prisutni u krvi.

nepovoljnog djelovanja slobodnih radikala jeste pad energije! Mitohondrija

je naime najranjiviji dio stanine strukture. Ako se radi o sportaima,
napadnute su prije svega miine stanice a rezultat je postupni pad snage
sve do onog karakteristinog lijeganja igraa na travu ili pada biciklista.
Ako se pak radi o intelektualnim naporima napadnute su stanice mozga
i nervnog tkiva. Tu se napadaki uinci radikala jo lake raspoznaju jer
dolazi do tipinog tekanja koncentracije i pada kognitivnih funkcija.
Razlika u kapacitetu energije normalne i starake stanine mitohondrije
jeste u tome to prva oslobaa malo a druga puno slobodnih radikala.
Mitohondrija ima vlastitu DNA koja je drukija od DNA ostalih stanica;
njena je osjetljivost na oksidativno oteenje desetak puta vea. Oteenje
mitohondrije znai smrt stanica a budui da se to dogaa u serijama,
oteene su desetine tisua stanica. Posljedice su degenerativne promjene
i starenje a o njima ovisi jeli taj proces usporen ili ubrzan. Na modanim
stanicama (neuronima) ve smo spominjali oteenja a posljedice su
gubitak koncentracije, nesigurnost, usporeno odluivanje, pogreke,
modani udar. Na krvnim ilama poznate su degenerativne promjene koje
postupno dovode do ateroskleroze, tromboze i sranog udara, na koi
dolazi do pojave prijevremenih bora, gubitka elasticiteta, suhoe itd.
Najznaajniji utjecaj slobodnih radikala (oksidacijskog stresa) koji izravno
utjee na morbiditet i mortalitet sredovjenih ljudi jeste oksidacija LDL
kolesterola u tzv. Oksidirani oblik LDL-a koji dovodi do stvaranja masnih
naslaga (plakova)u krvnim ilama to ima za posljedicu stvaranje kobnog
ugruka (tromba).
Teoriju slobodnih radikala koja je u potpunosti revolucionirala stajalita
medicine o uzrocima bolesti, postavio je jo davne 1954. godine prof.
dr. D. Harmon s College of Medicine, Nebraska University, a nastavili
razraivati njegovi uenici meu kojima je najvei zagovornik prof. dr.
Lester Packer sa sveuilita u Berkeleyu. Njegova teza - kisik je opasan
prijatelj istarenje je posljedica oksidacijskih promjena - ine okosnicu
dananjih (prihvaenih) ope prihvaenih stajalita u znanosti.

Budui da slobodni radikali nastaju u mitohondrijama stanica dakle na

mjestu gdje se formira snaga (energija), prvi vidljivi znak ozbiljnijeg

Sve do nedavno lijenik i njegov pacijent mogli su samo nagaati o stanju

ravnotee izmeu slobodnih radikala i antioksidansa; danas postoji
laboratorijski test (Oxidative stress Analysis) koji mjeri markere aktivnosti
slobodnih radikala kao i antioksidacijsku aktivnost Naravno, test je
indirektni jer su slobodni radikali tako mali i tako kratkog vijeka da bi se
mogli izravno mjeriti u ivom organizmu.

156

157

Uinak oksi-stresa na svim organima

PREHRANA I GUBITAK MEMORIJE

to vei unos kolesterola, to vei rizik od gubitka pamenja, to
viem sjedenja to manje krvi u mozgu. Zapravo, mozak strano
trpi u nedostatku energije i kisika. Postoji dobra stara izreka; tko
se kree, zahrati nee..Dakle, spas za mozak nije rastereenje ve
optereenje. Izraz umirovljen znai denitivno izgubljen
Pojaana cirkulacija spas za mozak
elite li stvarno izotriti memoriju i poveati koncentraciju? Obucite
dobre teniske i krenite u brzo hodanje na pet kilometara. Jedno ameriko
istraivanje, koje je obuhvatilo 18.000 ena poodmakle dobi, utvrdilo je
da je pojaana cirkulacija najbolji lijek za umorni mozak. Pokazalo se da
ene koje mnogo sjede mogu poboljati stanje memorije ak 20 posto
svakodnevnim hodanjem barem pola sata. Dakle, tjelesna aktivnost i
funkcija mozga izravno su povezane. Bolja cirkulacija osigurava obnovu
memorije. Uostalom, dobra je stara izreka - tko se kree, zahrati nee.
Depresija slabi pamenje a ene dvostruko vie pate od depresije nego
mukarci. Poznato je da depresija bitno slabi memoriju, koncentraciju,
brzinu miljenja i donoenje odluka. Kronini umor, maglovita sjeanja i
loe osjeanje ujutro dvostruko ee pogaaju ene nego mukarce. Loa
cirkulacija kao posljedica ateroskleroze prilino je podcijenjena kad je rije o
enama jer se obino misli da su za aterosklerozu pretplaeni mukarci.
Naravno, slaba cirkulacija pogaa i mozak koji ne moe pamtiti bez kisika
i energije. Strahovi i panike koji se ponavljaju, paraliziraju memoriju pa
se ne bez razloga kae - stres je smrtni neprijatelj za memoriju. Uz to,
menopauza je razdoblje koje zbog prestanka funkcionioranja hormonalnih
mehanizama, bitno slabi memoriju. Dobro je poznato da se menopauza
mnogim enama javlja prilino rano, a gotovo je redovna posljedica bitno
oslabljeno pamenje. Nakon prvih suoavanja s problemom, nastupaju
psihike tegobe koje mogu potencirati slabljenje memorije.
Kako prevenirati gubitak memorije? Tjelesne vjebe bez obzira na ivotnu
dob i stanje kondicije poboljavaju cirkulaciju i proces razmiljanja.
Najvanija je vjeba, bez obzira bile to slagalice, krialjke, igra gradova...
Treba prisiliti mozak na rad i aktivnost, a ne na crne misli. Naravno, treba
prestati puiti, a hraniti se malim i estim obrocima u kojima dominiraju
riba i maslinovo ulje. Lisnato povre, grah i oraasti plodovi morali bi
158

biti u svakodnevnim obrocima. Vano je svakodnevno konzumirati folnu

kiselina i omega-3 masne kiseline.
Mozak je vrlo kompliciran i intrigantan organ. Modano tkivo elastine
je hladetinaste strukture koja se sastoji od milijardi nervnih stanica
(neurona) koje zapravo ine izvrsnu automatsku telefonsku centralu.
Mozak ima kontrolu nad svim tjelesnim funkcijama; primjerice, ako
nastane mali poremeaj u kolanju prijenosnika (neurotransmitera), evo
pada raspoloenja s vrlo vidljivim manifestacijama. Zanimljivo je da se od
svih tjelesnih organa o njemu najmanje skrbimo, moda upravo zato to
je skriven duboko u kostima glave. Ali, njegova funkcija se itekako vidi i
osjea a bilo kakvi poremeaji odmah primjeuju. Da bi radio, mozak
mora biti opskrbljen kisikom i, suprotno oekivanju najveeg broja ljudi
- glukozom.
Kad je rije o njegovoj kemijskoj grai, opet iznenaenje jer oko 60%
modane mase sastoji se od masnoa, tzv. fosfolipida. Velike turbulencije u
raspoloenju tijekom drastinih dijeta nastupaju upravo zbog izbjegavanja
masnoa. Mozak se zaopravo buni jer ne dobiva hranu..A stres je jednak
strujnom udaru jer poremeti osjetljivu ravnoteu..Napravimo li usporedbu
s kompjuterom, to je zapravo savreno organiziran, vrst disk koji
automatski slae sve informacije to se u njega slijevaju tijekom dana.
Ono to je za tvrdi disk strujni udar, to je za mozak - stres. Dakle, mozak je
vrlo osjetljiv organ na nedostatak hranjivih tvari i pogotovo na poremeaj
u opskrbi kisikom.I, to je posebno vano, mozak je pored stresa vrlo
osjetljiv razne toksikante (cigarete, ostatke tekih metala, pesticide i
lijekove). Posljedice takvog negativnog djelovanja najbolje se oituju na
kratkoronoj i dugoronoj memoriji.
Gubitak pamenja nije nita drugo do li nesposobnost da se zapamte
dogaaji u blioj ili daljoj prolosti. Uz imbenike koji djeluju protiv
memorije (meu kojima je I decitarna prehrana), gubitak pamenja je
znak normalnog procesa starenja. Rapidno se smanjuje broj neurona
i ograniava povrina tvrdog diska, odnosno sve je manje mjesta za
otvaranje bliih dogaaja. Potpun gubitak pamenja (amnezija)
javlja se u sluaju kad zbog jakog stresa ili drugih problema svi podaci
jednostavno nestanu. Sva je srea ako je amnezija privremena i sve se
kasnije normalizira.
Kapacitet memorije raste do dvadesete godine, a onda poinje postupni
gubitak. Veini ljudi to slabljenje memorijskog kapaciteta sporo napreduje,
159

no ima pojedinaca kod kojih su promjene iznenaujue brze. Ako netko

preboli nevidljivi modani udar, gubitak memorije nastupa evidentno brzo
i to je moda signal da je potrebna intervencija lijenika. Danas, meutim,
nije potrebno da ovjek gubi memoriju bre od prosjeka karakteristinog
za njegovu dobnu skupinu.
Svakodnevna erozija krvnih ilica
Ve smo istaknuli da zdravlje u velikoj mjeri ovisi o stanju naih krvnih ila,
dakle tjelesnog cjevovoda putem kojega se tkivima i organima doprema
hrana i kisik. Premda naizgled modani i srani udar nisu meusobno
povezani, uzrok je kod oba sluaja postupna erozija krvnih ilica koje e
se u jednom trenutku zaepiti ili prsnuti uza sve dobro poznate posljedice.
Stanje krvnih ila ovisi o nizu imbenika, ali u velikoj mjeri o prehrambenim
navikama i nainu ivota. Primate li dnevno sve nune hranjive tvari,
konzumirate li previe crveno meso i masnoe animalnog podrijetla, puite
li, kreete li se dovoljno, koliko dnevno dobivate zatitnih tvari iz voa i
povra - pitanja su na koja biste morali iskreno odgovoriti. Preporuka jest
da se od pet dnevnih obroka u svakom nae neko voe i povre. To se
istie u posebnom izvjeu Slabljenje pamenja i prehrana autorice dr.
Karen Railey.
Najvei je problem ljudima kratkoroni gubitak memorije koji znai
zaboravljanje brojeva telefona, adresa, imena ljudi, ulica i bliskih
dogaaja. Znam da je teko vjerovati kako memorija ovisi o esencijalnim
masnim kiselinama i omega-3, ali oko 60 posto modane supstancije ine
fosfolipidi, dakle masti, a graevinski materijal za njih upravo su spomenute
masne kiseline. Ako vam u prehrani dominiraju transmasne kiseline iz
raznih industrijskih proizvoda (margarin, razne kreme za mazanje, umaci,
masna, tj. lisnata tijesta), onda e se takve neprirodne kiseline vezati tamo
gdje bi inae trebale stajati prirodne masne kiseline i naravno zauzeti
njihovo mjesto. A transmasne kiseline toksine su upravo na taj nain to
je potvreno i brojnim istraivanjima. Stoga nije nikakvo udo da slijedi
njihova obvezna deklaracija moda ve od sljedee 2007godine.
Uz ostale probleme vezane zu gubitak pamenja, to je svakako i decitarna
prehrana u kojoj stalno ili povremeno nedostaje neka hranjiva tvar
(vitamin, mineral, masna kiselina, aminokiselina...). Poseban je problem
nedostatak linolne, oleinske i omega-3 masnih kiselina, iji se manjak
moe lako nadoknaditi konzumiranjem ribe i maslinova ulja ili umjetno
odgovarajuim dodacima prehrani. Kompleks B vitamina, osobito B-1 i
160

B-6 sudjeluju u metabolizmu nervnoga tkiva pa se moraju svakodnevno

unositi.
Opskrba mozga izravno ovisi o kvaliteti krvi koja ga hrani. Kad je
krv optereena raznim toksinim tvarima, osobito lijekovima i nekim
alkaloidima (kofein, efedrin, nikotin), jasno je da e memorija biti prva
oteena. Nesanica je takoer velik izvor nevolja pa osoba koja ne
spava jednu ili vie noi ima ozbiljnih problema s pamenjem. Dobar san
odmara sivu masu mozga i ini je spremnom za pohranu i otvaranje
podataka, a nesanica akumulira umor i optereenje to je lako prepoznati
po dekoncentraciji I slabom memoriranju ili, preciznije, neprijemivosti
za nove informacije.Uoi ispita najvanije je dobro se naspavati jer
se tada memorija otvara i radi besprijekorno. A esto se dogodi ba
suprotno; tj zbog panike spavanje je slabo pa je I koncentracija slaba.
Krvne ile nisu statike cijevi koje moemo maltretirati po volji, ve ne
pulzirajue cjevice koje diu zajedno s tijelom, odnosno s radom srca;
ako mirujete, stoje na minimalcu, ako trite, raire se maksimalno jer
pumpa radi mnogo bre.
Dodaci za poboljanje memorije
Krvne ile podlijeu oteenjima (eroziji), a ona su slika i prilika naeg
naina prehrane i ivotnog stila. to mozak vie trpi zbog loe opskrbe,
to je memorija slabija.
Poboljati funkcioniranje tijela i ubrzati sve procese glavni je uvjet i
karakteristika vremena u kojem ivimo. Valja pamtiti sve vie podataka
- od ifri i protokola za pojedine kompjuterske operacije, preko naina
rada daljinskih upravljaa, mobitela i mnogih drugih ureaja. No ubrzanje
je mogue samo do neke imaginarne granice, ali ne unedogled. Da bi
poboljao modane kapacitete, ovjek uzima razne dodatke koji mogu
biti korisni, ali i beskorisni. Teko je odgovoriti na pitanje treba li takve
dodatke uzimati ili ne treba, a jo tee - tko treba uzeti. Ako uzmemo u
obzir banalnu injenicu da je intenzivno kretanje (ili trening u teretani)
najbolje sredstvo da se ubrza cirkulacija krvi kojom e se opskrba mozga
poboljati, moda nije potrebno uzimati nita. Pritom ne treba zaboraviti
da najvie dananjih ljudi - sjedi, dakle, slabo se kreu.Takvi bi trebali
neto uzimati.
Standardni sastojci dodataka prehrani za memoriranje jesu vitamini B-1
B-12, antioksidansi (alfa igama tokoferoli, likopen), folat i naravno ginkgo
161

biloba koji lagano iri krvne ile. Posebno mjesto zauzimaju omega3 masne kiseline o ijem smo pozitivnom djelovanju ve pisali. Uz to,
upotrebljava se mikromineral bor i klasino sredstvo za spreavanje
gruanja krvi - aspirin. Naravno koriste se i drugi preparati kao lecitin, holin,
L-karnitin, fosfatidil- serin, koenzim Q-10. Djeluje se dvostruko; pokuavaju
se dobaviti sirovine za opskrbu modanih stanica te popravak staninih
membrana te poboljati protonost krvnih ilica u mozgu. Ako su ilice
ve oteene, treba li forsirati razne dodatke? Naravno da ne jer se stanje
moe pogorati! Naalost, nikome s ela ne moemo proitati kakvo mu je
stanje ila, ali ono to vidimo jest dob na temelju koje moemo nagaati.
to se tie minerala bora, on je prepoznat kao esencijalan za ovjeka
osobito za funkcioniranje staninih membrana. A kad je rije o mozgu,
stanje staninih membrana izuzetno je vano. Utvren je pozitivan utjecaj
bora na kognitivnu funkciju i koncentraciju vrhunskih sportaa, a i ostalih
smrtnika. Vrlo je vana doza (3,25 mg/2000 kcal).
Vezano uz konzumiranje masne ribe ili marinskih ulja bogatih dugolananim
masnim kiselinama (EPA i DHA), provedeno je nekoliko studija, meu
kojima jedna na ak 1600 ispitanika. Potvreno je da dugotrajno uzimanje
omega-3 masnih kiselina na jedan ili drugi nain smanjuje rizik od gubitka
memorije i pojave bolesti krvoilnog sustava. Naime, utvreno je to
vei unos kolesterola, to vei rizik od slabljenja memorije. Gledajui
spolne razlike u memoriranju i zaboravljanju, onda valja priznati da
ene prolaze loije. Mnoge ene ne dobivaju standardnom prehranom
dovoljno hranjivih tvari da bi se stvorili prijenosnici (neurotransmiteri), a
njihov nedostatak izaziva niz problema. Ako se tome pribroje este dijete
koje na mahove mogu biti drastine, sve je reeno. Na sve nedostatke
mozak burno reagira pa ako izaete van, a zapravo ne znate zato ili
ekate lift da doe, a on zapravo stoji pred vama, onda znajte da su
problemi poeli I da treba poduzeti mjere. Praksa je pokazala da tijelo
mora dobivati minimalne koliine masnoa da bi moglo izgraditi vlastite
masnoe. Budui da moemo dirigirati unos namirnica, a time i masnoa,
najzahvalniji je unos maslinova ulja i masne ribe.

BLAGDANSKA NAPAST U JELU I PIU

Nita nije tako kobno po izgled kao blagdanska trpeza. Zato je
najbolje preko balgdana gladovati! Logika je slijedea; lake je
gladovati nego skidati viak kilograma. Dok se drugi naderavaju, vi
postite i u sebi likujte.
Smrtni sluajevi zbog debljine
Kad ima nek se vidi ili kad je bal nek je bal. Praznino pretjerivanje ne
moe se kontrolirati pa je svaki savjet praktiki suvian. U pretprazniko
raspoloenje ne uklapaju se kritike zdravog razuma pa je daleko bolje
prihvatiti ameriko geslo - eat, drink and be merry! Boini blagdani i
prijelaz iz jedne u drugu godinu donosi ljudima velika oekivanja i nadu
u bolju sutranjicu, a to treba proslaviti tako da se neto dobro pojede i
popije, bez obzira to e biti, primjerice, 10. sijenja nove godine. Psiholog
Michael Lowe sa Sveuilita Philadelphia kae: U blagdansko vrijeme
mijenja se cijela ljudska okolina i nastup medija, to kod ovjeka stvara
osjeaj ugode koji je isforsirano idealiziran, gotovo romantian. Biraju
se, nabavljaju i daju blinjima pokloni. To je lijepo, a i znak je dobre volje.
Svi ele biti dobri i paljivi, a obitelj je u fokusu zbivanja. Jelo i pie postaju
sredstvo za kontakte pa se konzumiraju namirnice u koliinama koje su
mimo svih uobiajenih normi. Taj viak obroka, kolaa i masnih jela, ukratko
taj viak energije, mora se odraziti u slojevima sala koji se mukarcima
mjeri na trbuhu, a enama na bedrima. Na kraju balade pokae se da
smo prevareni - blagdanski mjehur od sapunice se rasplinuo, a na dep
je uistinu prazan.
Ljudi jedu jer se osjeaju loe, a zatim jedu jer se osjeaju krivima to su
jeli vie i tako se zatvara krug koji u pravilu zavrava s nekoliko kilograma
vika oko struka. Takvo zatvaranje krugova karakteristika je psihologije
ovjeka. Bjeei od jednog problema, generira novi ili ak vie novih
problema. Ako se uz drutveni dio blagdana vee viak, onda tome treba
dodati manjak kretanja jer gdje god se doe u posjete - sjedi se. Tko ima
vikendicu odlazi tamo pa se u dane blagdana esto mogu vidjeti posve
prazne ulice. Uz to, u nas je prisutan i neobian nain spajanja dana pa
se stvar do kraja zakomplicira.
A viak kalorija uz manjak kretanja jednako je novi sloj sala na nezgodnim

162

163

mjestima. To nas ne bi trebalo previe zabrinjavati jer se i drugdje u svijetu

slavi i jede (premda nema spajanja slobodnih dana). Naime, i Amerikanci
previe jedu za boine blagdane, a zatim ale to su to uinili. Nakon
Dana zahvalnosti, u Sjedinjenim Dravama poinje jurnjava po shopping
centrima zbog totalne rasprodaje. Poslije rasprodaje uviaju da su kupili
i mnogo toga to nije bilo potrebno. Ta je frustracija uobiajena svake
godine kad nastupi blagdanska groznica kupovanja. Zapravo roba se u
golemim koliinama seli iz skladita prodavaonica u kue. Za razliku od
nas, Amerikanci imaju dvokrilne hladnjake u koje stane dvostruka koliina
namirnica. A kad su namirnice u hladnjaku, onda ih netko mora i pojesti.
Da je stanje alarmantno, pokazuju i rezultati najnovijeg istraivanja CDCa (Center for Disease Control - Centar za praenje bolesti). Naime, u
SAD-u bi broj smrti zbog debljine (400.000) mogao uskoro preskoiti broj
smrtnih sluajeva od potronje duhana (435.000). A kada jednom kobne
posljedice debljine zasjednu na prvu poziciju, nee ih biti lako maknuti.
Jesti u sveanim prigodama bez ogranienja i izlaziti na veere u restorane
amerika je tradicija koju nije lako ni korigirati ni ukinuti. A vlasnici restorana
silno se trude zadrati muterije pa se meusobno natjeu u poveanim
obrocima i odrescima masnog mesa. Ako se tome dodaju kalorini umaci,
stvar je jasna; s punim elucem odlazi se na spavanje! Posebno se istie
tradicija proslave Dana zahvalnosti kad se stol slama pod delicijama
svih vrsta, a sredinje mjesto osigurano je za peenu puricu. Amerikanci
se natjeu tko e imati veu i bolje peenu puricu, a kada se jednom
napravi, onda ju netko mora i pojesti. Zadovoljstvo koje donosi veera
u restoranu ima i svoju vrlo visoku cijenu. esto se grijei kad je rije o
amerikoj pretilosti, jer se optuuju hamburgeri i drugi fast food proizvodi
to najee gledamo u amerikim lmovima. No zapravo, trebalo bi
optuiti veliinu obroka.
Blagdanski juri na namirnice
Popularni trgovaki lanci za namirnice poetkom prosinca poinju sezonu
snienja cijena (lov na muterije), koje budu prepolovljene, pa smanjene
ak i do 90%. Nastaje pravi lom jer svatko eli iskoristiti jedinstvenu priliku.
Ako va raun iznosi vie od 50 dolara, dakle ako je koara popunjena,
moda dobijete na poklon smrznutu puricu (u hrvatskim trgovinama daju
prazne bonove). Takva stimulacija kota, ali se i isplati jer svi nagraeni
kupci opet e doi na mjesto ugodnih uspomena. Uostalom, shopping
centar koji je iz vas izvlaio novac cijele godine, moe vam uoi Boia
neto i pokloniti, ali ne jeftine ae ili tanjure, kao to neki nai to rade.
164

elnik tvrtke Weight Watchers International Palma Posilico, koji se

zajedno sa suradnicima bavi problemom pretilosti Amerikanaca, istie
kako je jedini nain da se izbjegne blagdansko pretjerivanje u jelu da se
u hladnjak ne unosi nikakav viak. Dakle, nema uobiajenog natrpavanja
hladnjaka. ak je dobro da mnoge stvari nedostaju kako biste preko
blagdana morali izai u nabavku pa makar to bila i benzinska crpka.
Za sve namirnice visokog glikemijskog indeksa i visoke kalorijske
vrijednosti, koje se nabavljaju uoi blagdana, karakteristino je da se na
njih mnogi brzo navikavaju. Kako se to poslije blagdana ponavlja, postoji
jaka tendencija da se svaki dan pretvori u novi blagdan i jede ono to ne
valja. Dok Amerikanci jure za nepotrebnim namirnicama (kao da je sutra
sudnji dan), u nas se juri za slobodnim danima pa nije teko zakljuiti
gdje smo mi, a gdje su oni. Posilico je istraujui amerike blagdanske
navike doao do podatka da prosjeni Amerikanac tijekom blagdana svom
tijelu priskrbi 2,5 kg vika. Budui da taj viak trajno ostaje (kao i navika
konzumiranja nepotrebnih namirnica), rezultat je porazna statistika u kojoj
pretilost sustie puenje po broju smrtnih sluajeva. Naalost, kalorije
se munjevito zbrajaju. Kad znamo injenicu da se teina dobivena za
vrijeme blagdana vrlo teko skida, jedina strategija koja preostaje jest
poduzimanje svih raspoloivih mjera da se teina bitno ne povea to
znai da se preko blagdana zatvori dovod hrane do kraja.
Tko voli drutvo i druenje, bit e mu teko izdrati a da se ne primijeti, ali
ima podosta onih koji takvu strategiju mogu provesti u djelo. Sve to se
jede i pije tijekom blagdana postaje problem jer je koliinski previe i jer
se kalorije munjevito zbrajaju. Pretjeruje se u masnim jelima (peenja),
kolaima od masnog tijesta (orehnjaa, makovnjaa), raznim predjelima
i umacima. Sve je to vrlo snana visokokalorijska hrana. Kad se tome
pribroje mnoge ae alkoholnih pia (jedan gram alkohola rauna se kao
sedam kilokalorija), sve zajedno je katastrofa i teror koji traje mjesec
dana.
Ako se kae da su za migrenu okidai kava, okolada i fermentirani
sirevi, onda su za pretjerivanje u jelu okidai mirisi peenja, peenog
dizanog tijesta, vanilije i drugih kolaa karakteristinih za Boi.. Puni
stolovi, privlani mirisi i atomosfera u kojoj svi jedu dovoljan su poticaj
da ponete pretjerivati. Ipak, za razne ljude okidai pretjerivanja u jelu
su - razliiti. Oni koji su slabi prema okoladi, svugdje e gutati sve to je
tamno obojeno pa makar bilo i od kakaa. A tko voli orahe, doi e na svoje
jer je veina kolaa s orasima.
165

Ako se zaviri u psihologiju ponaanja tijekom blagdana, nije teko

zakljuiti da veina ljudi jede jer misli - hrana je tu, na dohvat ruke pa je
treba potroiti! U tom trenutku pokretai su sjeanja iz najranije mladosti
i va odnos prema jelu; ako ste oskudijevali i uvijek grabili to se ponudi,
to e vam se nesvjesno dogoditi i sad. Vau nezajaljivu glad prepoznat
ete tek na kraju kad je sve gotovo ili, kako kae narodna izreka - kad je
prola baba s kolaima! Sijeanj je vrijeme kajanja za grijehe nainjene u
prosincu, a frustracija e trajati sve do skidanja u kupae kostime potkraj
svibnja. Tako je uvijek bilo - ovjek prvo grijei pa se onda kaje. ovjek
je dakle stalni grijenik.

vedski stol izmiljen je da se hotelskim gostima ujutro postavi veliki stol

pun razliitih namirnica za zajutrak, gdje mogu do mile volje birati i grabiti.
Iskustva pokazuju da to je vie hrane izloeno, manje se pojede iz ega
slijedi zakljuak - ujutro je potrebno nahraniti vie oi, nego eludac.
Hrvatski ugostitelji izokrenuli su vedski stol na svoj nain tj stavljajui
mlijeko, kavu, nekoliko nita jueranjeg kruha i dvije vrste salame u tako
malim koliinama da se najvie gostiju boji uope neto uzeti da ne bi
nedostajalo drugima. A da voni sok ne bi bio gostima previe snaan,
razvodne ga vodom. Kakav je rezultat? Svi ostanu gladni i eljni, s nadom
da e biti bolje tijekom ruka.

Pomamu za hranom izazivaju mediji

Sve blagdanske TV-reklame poruuju: Jedite vie, popijte vie, razgalite

se, opustite se, zaboravite na raune i probleme koji e doi u sijenju, a vi
razmiljate kako pojesti i popiti manje, kako ovaj put napraviti izuzetak, kako
ostati kod kue uz dobru pijau i jedau...Podsjeam vas da je nedavno
objavljena knjiga Prehrambena politika (Food Politics) Marion Nestle
koja izvrsno analizira subverzivnu politiku velikih kompanija za proizvodnju
hrane. Ona istie da se uoi blagdana razrauje strategija kako bi se to
vie potaknula potronja, kako bi se eluci proirili, a novanici istanjili.
Kampanja je toliko jaka da joj se nitko ne moe oduprijeti. Kad je savezna
uprava za lijekove (Federal and Drugs Administration) objavila poznatu
piramidu zdrave prehrane koja je oito postavila neka ogranienja (otvori
oi, jedi manje), prehrambene multinacionalne kompanije u medijima su
se suprostavile tome diskretnim porukama: Budi zdrav, jedi vie. Tako
je u vezi s blagdanima nastala krilatica: Pij, jedi i budi sretan (Eat, drink
and be merry)!

Zato? Da se isprazne skladita prije inventure i doveze nova roba

proizvoaa. Hrana iz samoposluga seli u kune hladnjake. Psiholozi kau
da bi se lanac pretjerivanja s jelom mogao prekinuti relativno jednostavno
kad se ne bi ilo u bezglavo blagdansko kupovanje i kad se ne bi jedan
dan dravnog blagdana spojio u etiri neradna dana s vikendom. Ako se
uope moe govoriti o nekakvoj politici prehrane, onda moemo rei da
u nas ne vrijedi nikakvo pravilo jer se vrijednost blagdanskog troenja
moe procijeniti na pet milijardi kuna, a o rasipanju na SMS poruke da i
ne govorimo. Hrvati troe prije blagdana kao da imaju nacionalni dohodak
po stanovniku slian Fincima ili Ircima.
Moe li se u vrijeme blagdana uope govoriti o zdravijoj ili manje zdravoj
prehrani? Ne moe jer je preobilna i prekalorina. Zapravo, nita nije bolje
ni ako krenete od kue jer primjerice, ako krenete na more u vikendicu,
jedete putem, jedete kad doete preko Boia i onda se prejedete na
doeku Nove godine. Ako hoete praktian savjet; nemojte sve pojesti
prvi dan jer ima vie dana, nemojte ii u goste praznog eluca jer ete se
odmah baciti na posao kao da ste utekli iz gladi. Nemojte hranu nositi
sa sobom na put jer ste dosta kalorija pobrali kod kue, a nemojte ni
zastajkivati putem zbog janjetine, kremnita i krafni.
Svake se godine ponavlja isti blagdanski scenarij - svi znamo da jedemo
previe, da pravimo nepotrebne zalihe i da to nije dobro, ali jednostavno
to je jae od nas. Zahvati nas medijsko ludilo i gotovo..Takoer znamo
da je vrlo teko manje jesti zbog dobrog drutva i atmosfere. No postoje
metaboliki i emocionalni razlozi, tj. mehanizam - to vie jede, vie trai.
Psiholozi kau da hrana smiruje frustraciju i nelagodu u elucu pa po toj
logici to je nelagoda vea, potrebno ju je vie pokriti popunjavanjem
eluca.
166

Pravilo da se umjesto tri vea obroka na dan uzima pet manjih, ipak se
na kraju svede na to da se konzumira vie kalorija. Na fetanju, posebno
uoi Boia i Nove godine, sve se vrti oko jela i pia i svaki se razgovor
zavrava uz hranu. A mjesto gdje se najbolje vide rezultati pretjerivanja
jesu bolnice i ustanove za hitnu pomo. Najee su intervencije ispiranje
eluca zbog pijanstvu nenaviklih osoba, zatajenje srca i kolaps cirkulacije,
a najea je neugodna popratna pojava povraanje. Milijuni ljudi sjeat
e se svoje proslave po povraanju izazvanom pretjerivanjem u jelu i piu
a sve zbog medija. Mijeaju se razna jela, pretrpava eludac kao da je to
vrea bez dna, ispijaju bezbrojne ae vina i pjenuca, uz pokoju lozu, pa
ne udi da je epilog - munina.
Psiho-analitiki institut u San Franciscu (The San Francisco Psychoanalityc
Institute) pokuao je istraivanjima dati odgovore na pitanje zato se
167

ovjek pretrpava hranom i zato mu je vaan osjeaj punoe eluca.

Strunjaci podsjeaju da taj osjeaj potjee iz najranijeg djetinjstva kad
sitost donosi ugodu. Dijete koje se nadoji, zadovoljno spava, a njegov izraz
lica je blaen. Utvreno je da taj osjeaj kasnije moe postati zamjena
za osjeaj nesigurnosti i nedostatka ljubavi. Razlozi za pretjerivanje u
jelu, smatraju u tom institutu, kompleksni su i uvelike ovise o kulturnom
naslijeu, rasi, zemlji pa i o regiji. Negdje je odlika puno jesti i biti debeo
jer to znai biti zdrav, dok je drugdje obrnuto. Temeljno je pravilo - ne
prepustiti se pretjerivanju s hranom, isto kao to ene ne trebaju podlei
arima okoladnog deserta.

zaostale za susjedama. Kod toga se ne zna to je gore (itaj kalorinije)

- svinjetina, suhi kolai, kolai s orasima ili kremasti kolai. Orehnjaa,
makovnjaa - sve je puno masnoe, a o peenju i drugim mesnim jelima
da i ne govorimo. Sve se obilato zaljeva s alkoholom a alkohol je odmah
iza masti po kalorijama.

Ne idite gladni u goste

Odmor od masne zimske hrane

Zato? Jer vas dri psihologija da se to prije bacite na jelo a sve drugo
je sporedno. Evo nekoliko preporuka kako odoljeti golemim koliinama
ponuene hrane i pia tijekom blagdana:

Na selu i u prigradskim naseljima - svinjokolja. Sve se pui od vruih

svinjskih polovica i kotlova gdje se slanina pretvara u mast i varke. Pune
se enjovke i po lijepom starom obiaju susjedima se nosi krvavica neka
se nae za veeru. Ako se sluajno tedi na veterinarskom pregledu, moe
se omaknuti i trihineloza koja se svake godine iznova vraa. Glavno
jelo i na selu i u gradu jest meso, a u naim prilikama to je svinjetina.
Treba li spominjati da je upravo svinjsko meso i jedno od najmasnijih i
najkalorinijih? No, nisu u pitanju samo kalorine namirnice, ve ukupna
koliina dnevnih namirnica. Hou rei, previe se jede, a premalo radi
ili, budimo poteni . nita se ne radi. Najvei posao mukaraca u to
vrijeme je rukovanje daljinskim upravljaem i okretanje automobilskog
volana. ene su donekle u prednosti jer se motaju po kuhinji, serviraju
jelo, primaju goste, no kod toga su vie izloene primamljivim komadima
mesa, obrescima kolaa, ostacima krema... Blagdansko ponaanje je
tradicionalno i bojim se da se tu nita ne moe promijeniti.

jedite vie puta sasvim malo

nemojte krenuti u goste gladni
nemojte poistiti tanjur
emocionalno stanje trebate rjeavati bez uzimanja jela
nemojte puniti hladnjak preko blagdana
budite umjereni u piu jer i alkohol nosi goleme kalorije
uzmite samo jedan kola ili neku drugu slasticu
Kako se najbolje suzdravati tijekom blagdana? Sve to je ponueno,
gledajte, uivajte i napasite svoje oi, ali nemojte trpati u svoj eludac
jer e vam se desiti fenomen da to vie trpate, vie ete traiti. Naime,
eludac je vrea bez dna.
Nepodnoljiva lakoa deranja
Mnogi blagdane mrze zbog toga jer se nita ne radi, a gdje god doete
samo se nudi hrana i pie. Osim toga, mediji, a meu njima osobito
televizijske kue, serviraju velike doze propagande u kojoj su hrana, pie i
slastice zauzeli najvie prostora. Poznati trgovaki lanci shopping centara
pred blagdane prodaju najvie namirnica i tako podmire sve decite iz
tekue godine. Sve poruke svode se na jedno - jedite vie, jedite bolje,
doite k nama jer ete va novac najbolje potro-iti upravo na hranu.
Ispraznite skladita i sve prenesite kui. Mnogi pune smonice kao da je
sudnji dan, a vrijedne domaice prave po 20 vrsta kolaa da ne bi sluajno
168

Pred i za vrijeme Boinih blagdana nitko ne misli na prekoraenje

kalorijskog unosa, nitko ne misli na obroke jer zapravo jede se cijeli dan.
Blagdansko raspoloenje je posebno i rijetko tko mu moe odoljeti, ali to
ne znai da je popunjavanje eluca glavno obiljeje tog raspoloenja.

Blagdani ne moraju mijenjati ba sve, ne moraju remetiti va ustaljeni nain

ivljenja, zapravo, trebalo bi biti obrnuto, odnosno da va nain ivota
djelomino mijenja blagdane! Opustite se, dakle, ne jurite po shopping
centrima, neka blagdani budu vai. Tako neete morati smrknuti elo i rei
prijatelju - kako mrzite blagdane! Blagdani kotaju najvie zbog suvinih
namirnica to naravno, dovodi do akutne oskudice novca u sijenju. A
sijeanj je prokleto dug i ini se da mu nema kraja. Tako nam se bakanalije
u prosincu svete pa e biti dovoljno dobar i grah iz limenke s dimljenim
svinjskim nogicama. Da bi predblagdanska veera bila originalna, a prije
svega malokalorina, ispecite jesensku tikvu ili nareite krumpire na
ploke i pecite ih u penici ili na ugrijanoj ploi. Kad su ploke gotove,
lagano ih posolite, a za one koji nemaju vika kilograma dozvoljen je tanki
namaz maslaca.
169

Takva veera bi, primjerice, mogla biti ugodan odmor od masne zimske
hrane na koju smo navikli tijekom blagdanskih veera. Nemojte zaboraviti
da se peena tikva (nakon gnjeenja) moe dodati pire krumpiru i drugim
jelima i tada do izraaja dolazi lijepa uta boja. Sve moe biti drukije
Samo malo odstupanje od ustaljenih recepata koji nam zapravo dolaze iz
vremena kada uope nije bilo vano koliko imate kilograma, dovoljno je da
se promijeni ne samo kalorijska vrijednost, ve i izgled jela. Moda je goli
britanski kuhar Jamie Olivieri planetarno uspio samo zato to je izaao iz
tradicionalne kuhinje, skinuo glupu bijelu kapu i zorno pokazao kako sve
moe biti drukije, a ipak dovoljno ukusno da bi za ljude bilo i privlano.
Trae se, dakle, promjene, a za njega ne postoji pisani recept jer njegovo
jelo postaje njegova improvizacija ili, ako smijem rei - kreacija. ak kad
se veliki losos umota prvo u zaine, a potom u novine, omota pagom
i stavi na rotilj koji je smjeten na pjeanoj plai, rezultat je izvrstan,
ukusno meso se komada i jede prstima, a drutvo uiva i vie nego da
sjedi za stolom luksuznog hotela.

kalorino. Bakalar, naime, ima oko 1%, govedina oko 13%, a piletina oko
7% masti. U toj masti i govedina i piletina sadre obilje zasienih masnoa
i kolesterola, dok masti bakalara koje su u ukupnom iznosu zanemarive
sadre i omega-3 masne kiseline u iju ljekovitost ne treba sumnjati. Ako
se kvaliteta mjeri prema sadraju vrijednih minerala, a u ovom sluaju
kalcija, onda bakalar sadri 60 mg, govedina, 10 mg, a piletina 15 mg. No,
ipak je najzanimljiviji jestivi dio; bakalar ima oko 85 posto, govedina oko
77 posto, a piletina oko 70 posto. Dok je kalorijska vrijednost bakalara
160 kcal, govedina ima 195 kcal, a piletina 145 kcal na 100 grama. Kao
.to je manje-vie poznato, pravi bakalar (Gadus morrhua) dolazi nam u
osuenom stanju iz Norveke, ali na tom putu se mogu umijeati razni
trgovci koji nam pod cijenu skupog (pravog) bakalara znaju na police
samoposluga staviti i manje vrijednu ribu. Najvanija razlika je u veliini
jer i kad se osui pravi bakalar je osjetno vei od raznih zamjena. Iz toga
nije teko zakljuiti da je let pravog bakalara najvei to ga komercijalno
ini vrlo atraktivnim.

Ovom usporedbom htio sam itateljstvu poruiti sljedee - ne robujte

klieju blagdana, ve ga uinite radosnim uz niz iznenaenja, inovacija
i improvizacija. Jamie ima matu i to si vie oduka daje pokazuje kako
hrana prua bezbrojne mogu nosti koje najee ostaju neiskoritene jer
smo navikli na makovnjau, orehnjau, na enjovke i sarmu.

Zbog visoke cijene takav bakalar zna leati po skladitima i 2-3 godine
odnosno sve dok se ne proda. Nije teko zamisliti to se za to vrijeme
mo.e dogoditi ribi, bez obzira .to je dobro osuena i tvrda kao kost.
Kupcima blagdanske ribe nije toliko vana kategorizacija po kvaliteti,
ali upravo u tome se krije zarada trgovaca. Zapravo, iz toga nije teko
zakljuiti da se svaka ljubav skupo plaa. Tehnologija suenja bakalara
je pravo umijee koje zahtijeva vjete ruke, razna pomona sredstva
(suha salamura) I dugo suenje na zraku, dakle, neto slino naem
prutu. Bakalar odreene duine se odmah nakon ulova na brodu isti i
soli te slae u posebne kontejnere i to tako da jedan sloj pokriva drugog
u kri.. Prosjeno se tako obraeni bakalar moe drati dva tjedna, a
onda mora ii ili na prirodno ili prisilno suenje. Novim propisom iz 2003.
godine minimalna veliina uhvaenog bakalara u SAD-u mora biti 23 ina
odnosno oko 58 cm. Jasno, to je vei to je bolji i skuplji.

Uvjeravam vas da ima dosta ljudi koji tijekom blagdana nabace i po 3 kg, a
mnogima e taj viak ostati kao trajna uspomena na 2006. godinu. Njihova
logika je jednostavna - ovi nai blagdani su samo jednom godinje i zato
bi tada apstinirao od ia i pia?! Premda je to obina oskula, rijetko tko
se pokuava oduprijeti. Ima jo jedan problem; blagdani su vrijeme kada
bi trebalo to vie biti u etnji, na svjeem zraku, dakle, na skijanju, a ne u
toploj sobi i uz TV program. Skoro sam zaboravio spomenuti kratku etnju
do videoteke s novim lmovima i, naravno, sjedenje ispred raunala.

Najvrjednije jelo iz bogate blagdanske tradicije je svakako bakalar. Ne

samo zato to je to nemrsno jelo, ve i zbog injenice da je meso bakalara
najvrijednije meu svim proizvodima animalnog podrijetla. O specinom
okusu nije potrebno ni govoriti. Ve povrna usporedba bakalara, govedine
i piletine pokazuje superiornost ove ribe. Dok meso bakalara sadri 38%
kvalitetnih proteina, piletina ima 21%, a govedina 19%. Istovremeno,
meso bakalara je najmanje masno to istovremeno znai i najmanje

Moe li bakalar biti izvorom infekcije odnosno intoksikacije? Premda su

u literaturi opisani neki sluajevi, u pravilu takvih problema nema ako
se potuju temeljna pravila pakiranja i dranja. Naime, proces soljenja i
naglog suenja sprjeava rast bakterija, a budui da se bakalar prireuje
prvo namakanjem pa potom kuhanjem koje dugo traje, mogunost
intoksikacije s eventualnim trovaima hrane je minimalna. Postoji velika
razlika u krajnjem okusu ako se riba soli iskljuivo istom morskom soli
ili smjesom (salamurom) koja sadri razne dodatke i aromatino bilje
(zaine). Prema nainu soljenja i pripreme dobri znalci mogu prepoznati

170

171

Volite li bakalar?

iz koje zemlje bakalar dolazi. Neto slino kao to kod nas ljubitelji peene
janjetine znaju prepoznati iz kojeg kraja Hrvatske janje potjee.
to uzeti a to odbiti?
Ili jedite sve to vam se nudi ili odbijte sve uz hladan osmijeh i au u
ruci u kojoj se nalazi samo izvorska voda. Odravati nekakvu sredinu s
doziranjem unosa namirnica jako je teko i to mogu samo posebni ljudi.
Izbjegavati viak namirnica, a kod toga ne biti neugodan ili ak smijean
vrlo je teko, no moramo priznati nekome to ipak uspijeva. Pokuat emo
ovdje dati neke natuknice kako se to radi.
.- Ako potpuno izostavite svinjsko meso (unka, kobasice, slanina),
a umjesto toga koristite puretinu, kuhano povre I suho voe napravili
ste veliku stvar jer puretina ima samo 208 kcal na 100 g. Ukupni dnevni
kalorijski unos bit e puno manji.
.- Umaci i kremasti kolai kao i razne punjene namirnice u pravilu su
kalorijske bombe pa je dobro izbjei ih. Posebno oprez sa salatama u
kojima je podloga majoneza.
.- Ako idete u goste, prethodno pojedite neto iz vaeg hladnjaka pa neete
navaliti na masne kobasice, prut i odreske kod prijatelja. Tek toliko da
niste gladni. A u gostima sve probajte, ali se nikako nemojte najesti.
.- Preko blagdana smanjite broj dnevnih obroka i koliinu namirnica u
njima. Vrlo je vano da dorukujete, ali ostali obroci neka budu minijaturni.
Za veeru vona salata ili voni jogurt. Kolai ne moraju biti iza svakog
obroka.
.- to se tie alkoholnih pia, najbolje da odredite dnevnu dozu (izraeno
u aama) i toga se drite bez obzira je li rije o vinu, pivu ili estokim
piima. Nisam mislio predbacivati vaem dobrom raspoloenju, ve
naprosto upozoriti da alkohol nakon masnoa ima najveu kalorijsku
vrijednost (sedam kcal po gramu).
.- Nije problem to ete se u jednom danu najesti i napiti, ali jest problem
to se praktino cijeli prosinac slavi (u uredu, kod kue, kod prijatelja,
roditelja i druge rodbine). Ludnica od jela i pia traje danima pa i tjednima.
A kao to je itateljstvu dobro poznato, viak kalorija se slae u obliku
sala.
.- Ako se danas najedete i napijete do mile volje, a sutra cijeli dan gladujete
(jer se kanjavate za nesmotrenost), zapravo niste nita postigli osim to
ste pokvarili vae raspoloenje. Naime, nakon preskakanja obroka toliko
izgladnite da kod sljedeeg obroka sve vratite natrag.
.-Pijte puno tekuine jer se vrlo esto osjeaj gladi i ei zamijeni. Ispiranje
172

tijela viestruko se isplati; prikriva se glad, tijelo se oslobaa toksinih

tvari i sve tjelesne funkcije dobro rade.
.- Nemojte gledati TV emisije uvrnutog engleskog kuhara Jamiea Olivera
koji oito u ljudima pobuuje glad za jelom.

KAD KRENE SEZONA OTROVANJA HRANOM

Meso je lako kvarljiva namirnica koja za vrijeme ljetnih vruina moe
postati izvorom intoksikacija. Svatko ima termometar u kui, ali
malo tko ima ubodni termometar za meso a bez njega nikad ne znate
jeli meso peeno ili ne. Meso je lako kvarljiva namirnica koja u sebi
sadri idealnu podlogu (krv) za razvoj mikroba, pa se pogreke u
pripremi i peenju mogu skupo platiti
Bakterije E. Coli i Salmonela nikad ne spavaju
Svi su ljubitelji rotiljanja uvjereni u svoje znanje, a istina je zapravo na
sasvim suprotnoj strani. Zbog toga svake godine stradaju desetine lanova
obitelji kao rtve intoksikacije s toksinima bakterije E. Coli. Primjerice u
SAD gdje je izmiljen ubodni termometar svake godine strada 5-6 tisua
ljudi zbog toga to je meso pljeskavica u sredini ostalo krvavo..Slino je
s sladoledom; u jednom kineskom restoranu, gdje su gosti jeli pohani
sladoled bilo je ukupno oko 600 oboljelih! Da tipini zagaiva hrane
salmonela u srcu turistike sezone moe napraviti svojevrsni lom u
regiji dokaz je sluaj koji se dogodio nedavno u Istri, kada je na kraju
intoksikacija zahvatila 18 djelatnika jedne poznate ugostiteljske kue..
Zatim je slijedio sluaj salmoneloze u kompleksu hotela Solaris, pa
onda i drugi sluajevi. Razlog nehigijena u obradi namirnica, rad osoblja
na crno (bez sanitarnog pregleda), zastarjela oprema itd
Atavistiku sklonost da meso peemo na rotilju u otvorenom prostoru,
a potom konzumiramo u drutvu bez posebnog pribora za jelo, prenosi
se s generacije na generaciju uz spore tehnoloke i tehnike pomake.
Zanimljivo, svi su protagonisti rotiljanja uvjereni u svoje znanje, no to je
vrlo daleko od istine. Svatko ima svoju teoriju pripreme, peenja, kvalitete
i prethodne pripreme mesa, mjera sigurnosti po zdravlje, boje... No, meso
da bi bilo peeno u sredini mora postii minimalnu temperaturu od 72 C u
trajanju od 20 sekundi, tj mora posiviti a sve ostalo su puste prie..

173

A da se greke dogaaju najbolje se vidi iz statistikih podataka o

pojavnosti ljetnih intoksikacija. Kad ve nemamo domae statistike
podatke o broju ljubitelja rotilja kao i broju svih intoksikacija hranom,
posluimo se amerikim podacima koje objavljuje Centar za kontrolu i
prevenciju bolesti. Svake godine u SAD-u intoksikaciju hranom doivi 76
milijuna ljudi od kojih se hospitalizira 325.000, a vie od 5000 oboljelih
umire. Kod toga sam svakako duan itatelju dati pojanjenje da je rije
o zemlji najvie tehnoloke razvijenosti, gdje postoji higijenski standard i
gdje se koriste sva suvremena sredstva za sigurnost namirnica. Najei
uzronik nije salmonela koja mui hrvatske zdravstvene vlasti, ve trova
hrane pod poznatom oznakom E-coli (Esherichia coli). Istovremeno valja
rei da je mljeveno meso i najvei izvor intoksikacija. E-coli je uzronik
koji se normalno nalazi u crijevima ivotinja i ljudi gdje je u pravilu potpuno
bezopasan. No kad zaostane nakon termike obrade hrane ili kada se
namirnice konzumiraju u sirovom obliku (primjerice salata od pinata)
postaje vrlo opasan pa i smrtonosan osobito za malu djecu i starije osobe.
Primjerice, tijekom rujna 2006 godine u 2 savezne drave SAD (Meryland
i Visconsin) izbila je prava epidemija otrovanja zbog konzumiranja pinata
u sirovom stanju (na salatu) jer je tijekom prerade i smrzavanja dolo do
kontaminacije. Obolilo je preko 100 osoba a jedna je i umrla.
Naroito je opasan jedan soj te bakterije (O157:H7) koji proizvodi
opako snaan toksin. to je namirnica jae kontaminirana u crijevima
e se bakterije vie umnoiti i naravno izdvojiti vie toksina. Izvorom
intoksikacije mogu biti praktino sve namirnice, ali najee one koje se
konzumiraju nepasterizirane (mlijeko i mlijene preraevine), nedovoljno
peene ili kuhane (meso i mesne preraevine), prosuene kobasice pa i
zelena salata koja nije dobro oprana. Moe biti kontaminirano i pivo ako
je na liniji punjenja boca zatajio proces pasterizacije. Povraanje, slabost,
znojenje, grevi u crijevima, proljev - sigurni su znakovi koji kau da hitno
treba potraiti lijeniku pomo.

istog razloga moe biti opasna piletina peena u mikrovalki jer kao to je
poznato, mikrovalovi ne mogu zahvatiti meso iza kosti.
Druga predrasuda jest da je meso najbolje kad je malo krvavo. Postoji
skupina strunjaka za rotiljanje mesa koja ide u drugu krajnost pa umjesto
peenog imamo - izgoreno meso. A sve zbog toga to malo tko ima volju
nabaviti ubodni termometar i kontrolirati unutarnju temperaturu u komadu
mesa, to je zapravo jedina garancija da sigurno jedete i vi i vaa obitelj.
Naime, kad je rije o dobro peenom mesu, mjerodavna je mikrobiologija
koja je odavno postavila vrlo otre kriterije kad je meso stvarno peeno.
To je dokazano pokusima i tu nema vie nikakve dvojbe. Pravila se dre
svi kuhari boljih hotela jer ele biti sigurni da se nee dogoditi ono najgore
u kojem sluaju oni gube posao. Ali, pitam vas, kome od nas pada na
um koristiti ubodni termometar kad izaemo uz obalu rijeke ili jezera i
tekom mukom sklopimo sav taj pribor za rotiljanje? Svi se prave mudri
i dijele savjete kako bi meso trebalo izgledati jer su to negdje proitali.
Da ne bi svaki od strunjaka (i nestrunjaka) imao neko svoje miljenje,
pobrinuli su se istraivai poznate Klinike Mayo iz Rochestera, koja je
obavila vrlo detaljna ispitivanja. Najvei broj opasnih trovaa hrane moe
se ubiti temperaturama u rasponu od 60 - 72 C, ali uz nekoliko preduvjeta;
da je temperatura postignuta u sredini komada (pljeskavice), te da se
ta temperatura odri dovoljno dugo. A to ete provjeriti upravo ubodnim
termometrom. Kad je rije o pljeskavicama i kobasama s rotilja, potrebna
je gornja granica, odnosno 72 C, u trajanju od 15 sekundi. Ako je rije o
piletini, debljim komadima, potrebno je postizanje unutarnje temperature
od najmanje 75 C u trajanju od 20 sekundi. Tzv kosani odrezak tartar
karakteristian po sirovom mesu skinut s jelovnika poznatih restorana u
Los Angelesu i New Yorku upravo zbog estih trovanja s toksinima Bcoli. U silnom strahu od odgovornosti za otrovanje ljudi, vlasnici su nali
najjeftinije rjeenje - brisanje tog jela iz jelovnika. Ako pak neki ugledni gost
inzistira na kosanom odresku, moe ga dobiti uz vlastitu odgovornost.

Moe li se zaista stradati tako naivno kao primjerice, od konzumiranja

jednog nedovoljno peenog hamburgera? Naravno da moe, uz sve ostale
koji e toga dana konzumirati iste slabo peene mesne specijalitete. Kljuna
(kobna) predrasuda jest da sve to se izlae vatri mora biti sterilno, a ako
se k tome okrene 2-3 puta, na toj eravici ne bi preivio ni jedan mikrob!
Naravno to nije tono jer kada se na jakoj vatri stvori kora od pregorenog
mesa, sredina dugo moe biti zatiena od visokih temperatura. Zbog

Za ljubitelje sonih pljeskavica nema nikakve dileme o tome to jesti

- slabije ili jae peeno; radite to god hoete ili pecite kako vam
se svia, ali neka u sredinjem dijelu bude postignuta temperatura od
najmanje 72 C u trajanju od 15 sekundi. Praktina zamjenska metoda
koja nije sasvim sigurna jest na prerezu meso mora biti potpuno sivo bez
tragova ruiastog (krvavog). Uzronik ljetnih intoksikacija B-coli tipian
je trova hrane, iri se mehaniki putem prljavih ruku koje su (primjerice
prijenos svjeeg kruha rukama) glavni izvor intoksikacije. Bilo je u SADu sluajeva pripreme banketa za 500 osoba kad je samo jedna osoba u

174

175

Je li najbolje kad je krvavo?

kuhinji bila incirana, a nastalo je opasno (masovno) otrovanje. Nedavni

sluajevi intoksikacija na Jadranu na dramatian nain upozoravaju kako
je sve mogue i u elitnim hotelima, a moe se ak dogoditi da takvi sluajevi
otjeraju goste. Upravo zbog toga postoji redovna kontrola zaposlenog
osoblja, koja mora biti okosnica svake preventive.
Osam savjeta za zdrav rotilj

Trovai hrane (B-coli i salmonela) esta su pojava u ljetnim mjesecima, a

najee su rezultat aljkavog i nehigijenskog rada bilo onoga tko obrauje
meso za rotilj ili se to meso incira naknadno kod manipulacije. Njihova
znaajka jest naglo razmnoavanje (dupliranje broja stanica se postie za
svega 20 minuta), to znai da se nakon inicijalnog zagaenja za svega
par sati mogu namnoiti toliko da su u stanju izazvati ozbiljne zdravstvene
probleme. Nita nije sigurno dok se za sigurnost ne pobrinete sami (ako
ve netko drugi nije). Zato prije rotiljanja nabavite ubodni termometar i
otvorite oi.

.- Premda mnogi kau da bez drvenog ugljena nema kvalitetnog rotilja,

to je jedno od loijih rjeenja u svezi sigurnosti, ne samo zbog direktnog
kontakta izgorene masnoe s mesom, ve i zbog mogunosti pregorijevanja
mesa to opet nije dobro jer se time poveava koncentracija karcinogenih
tvari.
.- Dobro oistite reetku na kojoj se meso izlae visokim temperaturama.
Najbolje rjeenje je elina etka koja e skinuti sve zaostale dijelove
pregorenih namirnica. Kad je mehaniko ienje gotovo, prevucite preko
komadi koice od slanine.
.- Ugrijte reetku prije polaganja mesa i nastojite da ne bude otvorenog
plamena. Svrha ovog poteza jest da se ubiju svi mikrobi koji su se razvili
na ostacima od prolog prenja.
.- Prije pripreme za rotilj, meso valja odmrznuti. To uinite u hladnjaku,
a ne na sobnoj temperaturi jer se tako onemoguuje razvitak mikroore
razlaganja. Pecite meso odmah nakon odmrzavanja; vraanje u hladnjak
nije poeljno.
.- Drite se reda; prvo stavite one komade koji se moraju najdulje pei
jer su veliki ili debeli, a zatim sve ostalo. Tamo gdje reetka najbolje grije
(sredina) treba poloiti najdeblje komade mesa. Kobasice se mogu pei
sa strane. Va termometar ubodite u najdeblji srednji dio mesa i tono
pratite postignutu temperaturu. Kad se postigne radna temperatura od 72
stupnja, kroz 20 sekundi meso se moe okrenuti i pomaknuti prema kraju
reetke.
.- Nikada ne mjeajte sirovo i peeno meso i shodno tome ne stavljajte
peeno meso u posudu gdje je prethodno bilo sirovo jer moe doi do
rekontaminacije. Preporuuje se prethodno pranje posude.
.-Ako meso prethodno marinirate (netko ostavi u marinadi preko noi),
komadi e postati meki, soniji i ukusniji. U tekuinu za mariniranje,
pored zaina, moe se staviti vino, sojin umak, maslinovo ulje ili druge
aromatine tvari.
.-Na rotilju peena piletina izvrstan je (dijetetski) mesni prilog svim jelima
pod uvjetom da se paljivo mjeri postignuta temperatura u najdebljim
dijelovima mesa (bedro, prsa).

elite li se solidno otrovati i kod toga pomisliti da vam je zaista doao kraj,
naruite u ljetnim mjesecima krvav kosani odrezak! Naime, ovaj gurmanski
specijalitet je neslavan jer osobe koje ga pripremaju mogu doi u kontakt s
fekalijama bilo direktno bilo indirektno (primjerice, rukom mueno mlijeko)
ili putem plodova koji rastu blizu zemlje (jagode, klice, pinat). Problem
mljevenog (kosanog) mesa jest u tome to se klice trovaa s povrine
presele u unutranjost mesa i naglo razmnoe na velikoj povrini. Ako
se slabo pee, unutranjost ostane krvava i samo pogoduje daljnjem
razmnoavanju trovaa, a to vie bakterija - toliko vie njihovih toksina.
Budui da su bakterije B-coli obilato prisutne u fekalijama oboljele osobe,
sasvim je jasno da je nehigijena pri manipulaciji s namirnicama kljuna
stvar. A pranje ruku nakon upotrebe WC-a, nakon obrade sirovog mesa,
poslova s zemljom najvanija su predohrana. Problem salmoneloze

176

177

Na otvorenom rotilju s drvenim ugljenom, za vrijeme rotiljanja meso

se stalno okree, to omoguuje da gotovo idealno budu napunjene
kondenzatima dima o ijoj strukturi bolje da ovdje ne govorimo jer bi
vas mogla zaboljeti glava. Neki suvremeni restorani ija su specijalnost
namirnice s rotilja imaju solidno rjeenje, jer je izvor topline odijeljen je
od dima ukoenim ljebovima tako da masnoa iz mesa ne ide dolje na
vatru ve se lako i brzo odvodi u posudu, gdje se zapravo dobiva juha
od mesa (to je dobra podloga za prelivanje lepinje). Vatra za meso nije
opasna ako ne gori mast. Nikako ne moe biti jednaka duina trajanja
peenja; ,to su komadi mesa manji, potrebno je krae vrijeme i obrnuto
zbog ega se, primjerice, tovljena purica pee po nekoliko sati, odnosno
sve dok se u najdubljim miinim dijelovima ne postigne odgovarajua
temperatura. Za razliku od crvenog mesa, riba je manje kontaminirana
pa su ve temperature od oko 65 C u trajanju od 30 sekundi dovoljne za
postizanje sigurnosti.
Trovai imaju vezu s fekalijama

zbog konzumiranja piletine jest kontaminacija mesa s fekalijama prilikom

vaenja utrobe. Isto tako jedina garancija da ne dobijete salmonelozu od
jaja jeste da su ona dovoljno peena ili kuhana. A oni koji konzumiraju
sirova jaja uvijek ponovno reskiraju.
CD-ROM Tajne zdrave prehrane moete nabaviti na telefon 1 6688
611 i GSM 091 / 511 8334

178

179

180

181

_______________________III POGLAVLJE______________________

HEGEMONIJA
MULTINACIONALNIH
KOMPANIJA
VIE HRANE TRAI VIE GENETIKE, A VIE GENETIKE
DONOSI VIE NOVCA...
DOK SE AMERIKA i EU SPORE OKO GM HRANE,
KINA GRABI SVE
KAMO ETA TAJNA FORMULA COCA COLE
KORISTI I TETE OD LIJEKOVA
ADITIVI U CIGARETAMA - VRAG U VREI

182

183

VIE HRANE TRAI VIE GENETIKE, A VIE

GENETIKE DONOSI VIE NOVCA...
Zato EU nee razmiljati na ameriki nain? Ako odbije GM hranu
nisi za napredak. Jumbo plakati vi upravo ulazite u Hrvatsku- zemlju
zdrave hrane nisu vie aktualni..
Odbiti znai biti protiv napretka?
SAD je svjetski lider u proizvodnji GM hrane - ak 71 % soje i 34 %
kukuruza genetski je promijenjeno. Budui da ima velike rezerve, SAD
je i veliki izvoznik sirovina. Da bi se prihvatio novi urod treba isprazniti
goleme silose. Kamo? U tree zemlje, naravno.
Na uzorku od 7228 osoba CNN je obavio istraivanje odgovora
svojih itatelja na pitanje tko ima koristi od GM hrane?. Rezultati su
upravo europski, odnosno kontra Bushovog nediplomatskog pritiska.
Nedvojbeno administracija pritisnuta jakim lobijem (Monsanto) pritie EU,
dok prosjeni Amerikanci misle slino kao i Europljani. EU je denitivno
odbila Bushovu inicijativu izreenu na konferenciji o biotehnologiji u
Washingtonu da GM hrana slui za prehranu gladnih usta Afrike.
Naravno, za nas u Hrvatskoj puno je vanije pitanje zato nismo zajedno
u EU. Na Bushovu poruku upozorenja parlamentima drava EU da paze
to rade i da je takav odbojni stav protiv razvitka biotehnologije, predsjednik
Komisije EU-a Finac Reijo Kemppinen slegnuo je ramenima i rekao kako
se EU i SAD jednostavno razlikuju u gledanjima! Naime, EU podrava
pravo svojih lanica na drukija razmiljanja. No, ve sutradan stigli su iz
Bruxellesa jo otriji tonovi; glasnogovornik te iste Komisije rekao je da
sugestije iz Washingtona jednostavno nisu istinite.
Nije istina da smo protiv biotehnologije ili protiv afrikih slabo razvijenih
zemalja. Tim istim zemljama dali smo sedam puta veu pomo od SADa. On je dodao sljedee svakom ozbiljnom strunjaku za GM hranu
jasno je da nema nikakvih dokaza kako takva hrana bolje moe nahraniti
svijet od sadanje agro- znanosti.Barijera prema GM hrani, koju je EU
postavila Amerikancima jo prije pet godina, velika je kost u grlu odnosa
jer se zgranuti Amerikanci pitaju zato EU ne razmilja na ameriki na
nain. Predsjednik Bush je na konferenciji o biotehnologiji bio vrlo otar
prema EU izrekavi, meu ostalim, i sljedee: Djelujui na temelju
neznanstvenih i neutemeljenih strahova, EU je blokirao izvoz nae GM
184

hrane. On se ne pita to e s tom hranom biti kasnije, glavno je izbaciti

je iz skladita..Normalno Bush je nafta i trgovac i pitanje je zato bi ga
trebalo zanimati zdravlje ljudi i globalno kontaminiranje.
Je li genetika u slubi prota?
Biotehnologija je jedna od najperspektivnijih disciplina znanosti koja je
i do sada zaduila ovjeanstvo ali izgleda tek e ga zaduiti u bliskoj
budunosti. Ona daje mnogo, obeava mnogo osobito kada su u pitanju
genski lijekovi. Kao istraiva nikad nisam bio protiv te discipline, ali kad
ona u rukama kapitala podivlja i stavlja se u slubu prota, ona gubi svoj
smisao. Kada se djeci daje prozak onda znanost nije u svrhu humanosti,
ve u svrhu jednostavnog prota. Ogromne zalihe lijekova treba negdje
potroiti pa koga briga ako su ti potroai djeca. Ako se tamiu masovno
proda ak i preko humanitarnih organizacija s svrhom da zatiti ljude od
mogue epidemije ptije gripe a pri tome je poznato da taj lijek uope
ne djeluje protiv takvog virusa, onda tu nema razgovora o znanosti, etici
ili drugim kategorijama jer je rije o obinom iskoritavanju masovne
panike zbog mogunosti pandemije. Ili ako hoete preciznije to je kriminal
posuen iz lma Trei ovjek Karola Reeda. Ukratko; biotehnologija
kao znanstvena disciplina DA ali lopovluk multinacionalki NE..
Mogunosti izbora genetski modicirane hrane koja e se slobodno
uvoziti i plasirati uz jedini uvjet da e biti posebno deklarirana,
poputanje je meunarodnom industrijskom lobiju koji je na mala
vrata uveo u zelenu oazu Hrvatske visoko-kontaminiranu tehnologiju
koja vie nikad nee izai van..
Vie hrane, znai vie genetike, vie genetike znai vie novca i krug je
zatvoren! Vrlo je vjerojatno da su resursi nae hrane jo posve netaknuti, ali
s obzirom da se u Hrvatsku godinje uveze sirovina i namirnica za milijardu
dolara sasvim je izvjesno da odavno dobivamo i genetski modicirane
namirnice. U pitanju je dakle ista ekonomska korist, odnosno vei prinos
po jedinici povrine, poboljanje kvalitete kultura (veliine i boje plodova,
sonosti, otpornosti).
Genetska manipulacija je tako postala mono oruje u rukama industrije, a
inenjeri genetiari traene profesije..Zanimljivo je kako nisu isti parametri
za hranu steriliziranu ozraivanjem i genetski modiciranu hranu. Naime,
nakon kampanje protiv ozraivanja hrane, sve vlade zemalja lanica WHOa, postigle su konsenzus da se sirovine obraene zraenjem deklariraju
185

kao takve pa danas postoji oznaka na etiketama osobito sjemena izaina

Treated with ionising radiation ili Iradiated. Kod genetske manipulacije
toga nema. Ako se pogleda ponaanje ovjeka u blioj povijesti, onda se
loe pie jer u prirodi ovjeka jest da zaviri u bocu bez obzira to e se
iza toga dogoditi.
Druga strana medalje jest osjetljivost javnosti kad je u pitanju hrana, koja
je porasla do nevienih razmjera, a najvei povod je bila nedavna histerija
oko kravljeg ludila koja je jasno dala do znanja to se sve moe dogoditi
preko tanjura. Kad je 1940. godine otkriven DDT, cijeli svijet je pljeskao
novom otkriu jer se tim insekticidom karakteristinog mirisa elegantno
rijeilo pitanje malarije i ute groznice, koje su, osobito u tropskim
dijelovima svijeta, kosile milijune ljudi. To kemijsko sredstvo rijeilo je i
pitanje pjegavog tifusa koji prenose ui. Istina je da DDT uinkovito ubija
komarce, ui i brojne druge insekte, ali tada nitko nije ni sanjao da postoji
i druga strana medalje, a niti je u to htio vjerovati. Oi javnosti je otvorila
12 godina kasnije knjiga amerike lijenice Rachel Carson pod nazivom
Silent Spring, koja se drznula upozoriti to DDT zapravo znai za
okoli pa je prva koristila izraz biocid. Kao to je itateljstvu poznato,
1973. godine DDT je zbog katastrofalnog djelovanja na ostale ivotinjske
vrste (ptice, pele, leptire) bio zabranjen. Njegovi tetni uinci na ovjeka,
osobito na djecu i trudnice, otkriveni su mnogo kasnije o emu postoji
vjerodostojna literatura, a negativni uinci osjete se i danas.
Je li Hrvatska zemlja zdrave hrane?

potez kao to je bila proizvodnja kotanog brana od krava oboljelih od

BSE i leeva ovaca oboljelih od bolesti scrapie.
Mnogi misle da je genetska modikacija hrane nova tehnika i da je to
isto to i krianje pasmina ili hibridizacija biljaka. Naalost, to su uvrijeene
zablude! Krianje pasmina ivotinja ili hibridizacija biljnih vrsta nisu
povezane s manipulacijom gena pa djeluju u odnosu na pravu genetsku
manipulaciju kao djeja bajka. Genetska manipulacija podrazumijeva
strukturne promjene, odnosno vaenje selektiranih gena iz jednog
organizma (ivotinje, biljke, insekta, bakterije, virusa, ribe) i umjetno
prebacivanje u kompletno druge vrste (primjerice soju) to za posljedicu
ima promjenu pojedinih svojstava. Temeljna razlika u nainu gledanja
SAD-a i Europe na GM-sirovine za proizvodnju namirnica je u tome to
se u SAD-u u preko 50 posto nekih usjeva koristi genetska manipulacija!
Pouena gorkim iskustvima Europa unato pritiscima ne eli GM hranu, a
Japan po svemu sudei slijedi europske trendove.
Genetska manipulacija je svakako atraktivna igra za znanstvenike i velika
prilika za ekspresni prot. Kad mnogi misle da sve to izlazi iz znanstvenih
laboratorija mora biti precizno, ljuto se varaju! Imamo desetine poznatih
sluajeva kada su se znanstvenici zaribali..Naalost, samo mali broj
funkcija DNA viih organizama je poznat. Geni ne djeluju izolirano ve
sasvim sigurno u interakciji, to znai da je svaki izolirani gen prenesen
u drugu vrstu potpuna nepoznanica. Netko e rei; zaribaju se kirurzi
(pacijent umre) pa zato se ne bi zaribali genetiari? Objanjenje je
jednostavno; kirurg odgovara za 1 ivot a genetiari za milijune pa ak i za
cijele generacije. Greka genetiara nema popravnog ispita; to jedamput
ode u promet, gotovo je zauvijek.

Ova uvodna pria tipina je za ponaanje ovjeka i ponavlja se kod

genetski modicirane hrane. Kako? Hrvatska na ulazu iz Slovenije ima
jumbo plakat s oznakom Zemlja zdrave hrane, a takav jumbo se mogao
vidjeti i na nekim drugim mjestima du nae obale. Vi upravo ulazite u
zemlju zdrave hrane i netaknute prirode - trebala je biti vodea poruka
u privlaenju zapadnih gostiju. Plakati su stari par godina i naalost nisu
vie aktualni. Donoenje Zakona o hrani i usvajanjem mogunosti izbora
genetski modicirane hrane koja e se slobodno uvoziti i plasirati uz
jedini uvjet da e biti posebno deklarirana, poputanje je meunarodnom
industrijskom lobiju koji je na mala vrata uveo u zelenu oazu Hrvatske
visoko kontaminiranu tehnologiju koja vie nikad nee izai. Postavlja
se, naime, pitanje zato kod tako osjetljive odluke nismo slijedili primjer
europskih zemalja koje su bile znatno opreznije i kritinije. ak i veliki
saveznik SAD-a Velika Britanija, pruila je estoki otpor genetski
modiciranim proizvodima jer je na svojim leima iskusila to znai krivi

Dakle, genetska manipulacija sirovina za proizvodnju hrane je zasigurno

u nekim sluajevima vrlo korisna (primjerice plod kave bez kofeina) ali
kada su u pitanju dugorone posljedice postoje samo pretpostavke i one
nisu nimalo ruiaste.A dugorono moe biti pet ili 15 godina. Nitko ne
zna.

186

187

Genetiari nemaju popravni

Prie kako u stvari izmeu konvencionalne i GM-hrane nema nikakve

razlike, slatka su obmana kojoj podlijeu nedovoljno obrazovani, ali i mnogi
vrlo obrazovani ljudi. Od svih predrasuda, ova je zasigurno najopasnija jer
do sada nema nikakvog klinikog ispitivanja na temelju kojih bi se takav

zakljuak donio. Testirani su lijekovi, suplementi pa ak i aditivi, ali GMhrana nije. Dok su na istraivanje tehnologije GM manipulacije potroene
stotine milijuna dolara, na klinika ispitivanja proizvoda nije potroen ni cent,
naprosto iz straha da se ne srui kula od karata. Onaj tko proizvodi GMhranu novac za ispitivanja ne da, a oni drugi novac nemaju. Za GM-hranu
nitko ne jami sigurnost, a najbolji dokaz je izbjegavanje deklariranja. Jedan
od svakako najsigurnijih i najperspektivnijih segmenata biotehnologije
gdje se praktino primjenjuje genetska manipulacija - lijekovi, pokazao se
posve nesigurnim - u posljednjih 19 mjeseci koritenja bilo je est smrtnih
sluajeva.
Ako neete GM-hranu vi izaberite onu drugu - konvencionalnu! To je
oskula koja se esto uje kao poruka potroaima koji su zbunjeni i
uplaeni. Koliko je to obina podvala, evo dokaza.
Budui da su velike svjetske multinacionalne kompanije progurale GMhranu bez deklariranja, vi na policama samoposluga vie ne moete
prepoznati to je modicirano, a to ne, prema tome takva poruka
je zapravo podrugivanje. GM-hrana je snagom medija jednostavno
nametnuta. Ako izbjegnete GM soju u zrnu dobit ete zasigurno barem
jednu od 200 preraevina soje, primjerice lecitin u okoladi. Ova
predrasuda u svezi GM hrane vrlo je prisutna, budui da najvei broj ljudi
jo uvijek vjeruje u visok moral znanstvenika-istraivaa i njihovo visoko
obrazovanje. Meutim, valja rei da su znanstvenici samo ljudi koji vole
svoj istraivaki posao, koji imaju punu slobodu djelovanja i koji su na
kraju samo zaposlenici velikih multinacionalnih kompanija. GM-sirovine
se ne proizvode za poveanje prinosa kako bi se nahranio gladni svijet,
ve iskljuivo kako bi se osigurao prot i novo trite. Oni hrabriji pa i
nobelovac Joseph Roblat, suglasni su u ocjeni da bi upravo GM-hrana u
bliskoj budunosti mogla imati nesagledive posljedice...

plutonij koji e mu od sada pa do vjenosti sluiti kao pogonsko gorivo, ali

biti i stalna prijetnja.
Je li zao duh pobjegao iz boce?
Nitko ne sumnja da je prijenos DNA postala rutinska tehnika koja e na
mnogim podrujima ivota (osobito u medicini) donijeti velike prodore u
znanosti, ali brine injenica da se ta ista tehnika ve sada razmahala izvan
granica kontrole pa ak i mate, tako da se sve ee izraava bojazan i
od samih strunjaka koji se tom tehnikom profesionalno bave. Izgleda da
se zapravo od genetski programirane hrane vie ne moe pobjei! Danas
je, posebice zapadni svijet, prosto preplavljen s namirnicama koje su
nastale na temelju genetski manipuliranih sirovina. Nita ne pie, nita se
ne govori, ali svi znaju da je u pitanju soja, rajica, grah, krumpir, kukuruz,
a to znai i njihovi derivati kao to su krob, sirupi, stona hrana, meso,
mlijeko itd. Tako su genetski manipulirane namirnice potiho ule u lanac
prehrane i u njemu se vrsto dre. Bez dozvole, bes testiranja, bez nae
volje i elje. Kad se plasira lubenica bez kotica, nitko ne razmilja o metodi
kako je to postignuto. Strunjaci zabrinuto vrte glavama kada vide brzinu
kojom GM produkcija napreduje kao i na mogunost zloupotrebe same
metode. Premda su u SAD-u police pune genetski programirane hrane,
oni imaju vrlo jak lobi u borbi protiv tog problema. Kampanje se vode u
13 drava s manjim ili veim uspjehom, a glavni zahtjev je oznaavanje i
etiketiranje.

Naalost, povijest pokazuje da se ovjek moe uvjeriti u svoju glupost tek

onda kad je napravi. Primjera ima mnogo, ali navedimo samo najvanije
- Hiroima, talidomid, plutonij, dioksin, PCB, DDT...Postupak stavljanja
humanog gena u ivotinje, ribljeg gena u rajicu, gena iz insekta u krumpir
sa svrhom da bi oni bili vei, jai, otporniji na insekte i herbicide, da bi bili
ljepi i dugotrajniji, naziva se genetska manipulacija. Postupak se naziva
jo i genetska kirurgija jer se zapravo mikrokirurkim metodama vadi
gen iz jedne stanice i spaja s genomom druge stanice da bi nastao novi
gen. Tehnika je potpuno umjetna i nema nikakve veze s prirodom. Izmislio
ju je ovjek da promijeni prirodu i sebi pribavi korist. Isto kao to je izmislio

Strunjaci (biolozi, biokemiari, lijenici) polaze od zakljuka kako takva

hrana nema nikakve veze s prirodom i ne postoji u prirodi pa je ne treba ni
konzumirati. Genetska manipulacija potpuno rui standardne vrijednosti
u biosferi i postavlja nove okvire. Dr. Peter Wills, molekularni biolog i
genetiar sa Sveuilita u Aucklandu bio je vrlo jasan kad je rekao da
nee podrati nita protuprirodno jer upravo poputanje je dovelo do
toga da smo ovaj zeleni planet toliko uneredili. Prot zbog kojega
se sve to skupa radi, nema nikakve veze s prirodom, a ja elim ivjeti
bez toga, rekao je poznati znanstvenik. Genetski modicirana soja
sada je zastupljena u oko 60 posto gotovih proizvoda ukljuivo kekse,
okolade, gotove obroke pa i djeju hranu. Strunjaci koji su u stanju
sagledati problematiku genetski modicirane hrane iz svih uglova, nikako
nisu sigurni kako e to zavriti. Kau da e sasvim sigurno za desetak
godina poaliti i konstatirati kako se to nije smjelo dogoditi. Oni prilino
pesimistiki raspoloeni zakljuuju: Za sada eksperiment uivo s ljudskom
hranom koja je genetski promijenjena nije sprijeen i svjetska zajednica

188

189

ne pokazuje znakove da to misli promijeniti. Mnoge krupne greke su

nainjene u GM laboratorijima i ve sada se za to plaa cijena. Postoji
jako uvjerenje da se stvari vie ne mogu kontrolirati i da je duh pobjegao
iz boce. Sve bi bilo dobro da se moe vratiti natrag.
Je li mogue kontrolirati GM sirovina za hranu? Genetsko inenjerstvo je
zlatna koka industrije pa nema ansi da se neto promijeni. alosno
je kod toga da krajnje korisnike - potroae takve hrane, nitko nita ne
pita. Oni predlau da se zabrani promet bilo koje namirnice s genetski
manipuliranim sirovinama tako dugo dok se znanstvenim metodama
ne utvrdi da je takva hrana zdrava za sve. U meuvremenu, predlau
etiketiranje s naznakom koja je sirovina kontaminirana, pa ak i u sluaju
kad je rije samo o enzimima. Jedino tada e potroai tono znati to
stavljaju u sebe, a to e pomoi strunjacima da prate eventualno nastale
zdravstvene probleme.
Dugo vremena je izgledalo da se ne moe utvrditi razlika izmeu
standardnih i genetski modiciranim namirnica. Jednostavno nije bilo
pouzdane i jeftine metode. Od istih onih strunjaka koji su sudjelovali u
procesu stvaranja genskog inenjeringa sirovina za hranu (pa se kasnije
pobunili) dolo je i odgovarajue rjeenje. Tako je vrlo poznati zagovornik
prirodne hrane, inae i sam genetiar, dr. John Fagan, u suradnji s jednom
amerikom kompanijom, pronaao vrlo senzitivnu metodu utvrivanja
istoe soje, koja je u stanju utvrditi jedno sojino GM zrno u 10.000 zrna!
Metoda se ve koristi u praksi i svaka zainteresirana zemlja metodu moe
dobiti. Predlae se vladama zemalja ije kompanije dugo vremena rabe
tehniku genetskog inenjeringa da utvrde sljedee vrste ispitivanja gotovih
proizvoda prije stavljanja u promet:
- toksikoloka
- teratoloka
- alergoloka
- nutritivna
- pokusi na ivotinjama
- pokusi na dobrovoljcima
Predlau se i dugorona ispitivanja na ljudima, ali s obzirom na cijenu
teko je predvidjeti hoe li se to i ostvariti. Prvih desetak godina ovog
milenija bit e, kad je u pitanju hrana, vrlo zanimljiva - ili e prevladati
zdrav razum ili emo postati svjedoci uinaka FrankenFoodsa.

190

Ima li potencijalne opasnosti i kolika je?

Prije nego se stavi u promet, hrana za dojenad se podvrgava cijeloj seriji
rigoroznih ispitivanja koja na kraju zavravaju na klinikom ispitivanju
s trajanjem od najmanje dvije godine. Svrha je provjera sadraja,
zdravstvene ispravnosti, provjera njegove sigurnosti, stabilnosti te
izbjegavanje neugodnih posljedica. Ukratko, svaki rizik se smanjuje na
minimum. Upravo zbog toga industrija dojenake i djeje hrane je izbacila
iz programa sve GM sirovine a prije svega soju, kukuruz i krumpir..Ostaje
injenica da kod GM hrane ni kratkoronih ni dugoronih ispitivanja
nema, to sasvim logino poveava rizik. Iznenaenja su mogua, a
praksa, naalost, pokazuje dogaaju se! Unoenjem stranog gena u
staninu strukturu donose se i nove genetske informacije, koje organizam
jednostavno ne prepoznaje. Kao to va kompjutor vraa poruku da
neto nije mogao prepoznati, tako tijelo reagira na strani protein, manje
ili vie jakom alergijom ili intoksikacijom. Svaka nova namirnica dobivena
transgenetski, svojevrsni je pokus uivo, gdje je onaj koji konzumira u
ulozi zamorca. Osobito su potencijalno opasni toksini i alergeni. Poseban
problem su alergeni. Kod genetskog reprogramiranja stvaraju se novi i
tijelu neprepoznatljivi proteini na koje e tijelo reagirati alergijom, a moda
i analaktikim okom. Genetskom manipulacijom samo jedne sirovine,
mogue je proiriti alergene u iroki spektar namirnica gdje se ta sirovina
koristi.
Zamislite sada situaciju kod koje se u veliko drutvo preosjetljive
populacije koja, primjerice, u SAD-u broji nekoliko milijuna ljudi, ubaci novi
jaki alergen na kojega u prvo vrijeme nema nikakvog zadovoljavajueg
odgovora. tete samo u izgubljenim radnim satima su ogromne. Zatim
dolazi zagaenje okolia i pad nutritivne vrijednosti proizvoda..Strunjaci
procjenjuju da se oko 57 posto genetske manipulacije prehrambenih
sirovina svodi na podizanje otpornosti biljaka prema herbicidima. To,
meutim, s druge strane, poveava potronju herbicida ak do tri puta,
to naravno implicira estoko zagaivanje zemljita i vodnih tokova.
Zagaenje od genetske manipulacije ne moe se oistiti jer, primjerice,
klonirani virusi i bakterije dalje egzistiraju kao nove vrste iji razvoj nitko
ne moe predvidjeti. Za razliku od nuklearne i kemijske kontaminacije koja
ima svoje vrijeme raspada, ovdje je stanje ireverzibilno i nema popravnog
ispita. Zapravo, stvorena je nova vrsta (klon) koja se ponaa na nov
nain. Ima miljenja da su neke nove bolesti ija je pojava poprilino
iznenadila znanstvenike, zapravo samo plod genetske manipulacije
bakterija i virusa od prije par godina. Ako su novinari cinini pa spominju
191

FrankenFoods, upravo tu su u pravu jer ovdje je apsolutna nepoznanica

ostavljena buduim generacijama da je otkriju. to se tie nutritivne
vrijednosti, genetska manipulacija nije uvijek donijela pozitivne rezultate
jer, primjerice, pokrivanje dobrog izgleda rajice, koji se prolongira
na nekoliko tjedana, zapravo dovodi do pada nutritivne vrijednosti te
namirnice (dobro izgleda premda je stara). Osim nabrojanih potencijalnih
opasnosti genetski promijenjenih (reprogramiranih) namirnica, koje ne
elimo ni umanjiti ni uveati, ima i onih posve neoekivanih. Tako je,
primjerice, zemljite postalo neplodno na mjestu gdje je baen otpad od
klonirane bakterije za proizvodnju etanola te postalo neplodno na mjestu
gdje je baen otpad od klonirane bakterije za proizvodnju etanola. Insekti,
ptice i vjetar mogu prenijeti klonirano sjeme na velike daljine i tamo
moe doi do promjene bioloke ravnotee biljnog svijeta s manje-vie
poznatim posljedicama.
Hoete li jesti GM hranu ili ne, ovisi o tome kakav stav imate prema riziku.
Kad sjednete u automobil to je potencijalni rizik, kad sjednete u avion i to
je potencijalni rizik, ali kad jedete, ne elite riskirati..Ono to me najvie
smeta kod multinacionalki jest bahati odnos prema ostatku svijeta; oni
naime dre da smo svi ovce..
Budui da je najvei dio proizvedenog kukuruza genetski modiciran,
prekooceanskoj je velesili u interesu je da privoli i druge zemlje na otkup
njihovih trinih vikova. Ako imate puna skladita GM sirovina koje treba
nekome prodati, jedino to vam preostaje jest da ih sakrijete u nekim
drugim proizvodima. Tko je u tome bolji imat e na tritu vie uspjeha.
Primjerice, ako soju ne moete prodati velikim proizvoaima dojenake i
djeje hrane, ona ide u sojino mlijeko, u tortilje, u hidrolizirani sojin protein,
u teksturirani sojin protein... Ako pak imate sojino ulje, najbolje e biti
pomijeati ga s drugim vrstama biljnog ulja
Europa, Japan i dio azijskih zemalja tome se otro protivi, a rezultat je
trgovinski rat izmeu SAD-a i zemalja EU-a. SAD ne eli etiketirati hranu,
jer bi se tada moralo, naravno, navesti kako je ona GM porijekla, dok
upravo iz tog razloga Europa eli deklariranje GM proizvoda. Raunica
SAD-a je vrlo jednostavna . uloeni kapital u eksperimentiranje s
genetskom modikacijom treba vratiti. Iako se Hrvatska jo donedavno
ponosila time da je zemlja zdrave hrane, ini se da smo i mi taj epitet
zajedno s mini Poli salamom izgubili. Nadamo se ne nepovratno. GMO
u prometu Republike Hrvatske nedvojbeno je dokazan. Analize uzoraka
u Osijeku, Zagrebu i Bernu pokazale su da i u svom dvoritu imamo
192

GMO. Nedostatak deklaracija i oznaka koje bi upuivale da je rije o GM

hrani ini to da ljudi poinju sumnjati u sve, to je najgora opcija. Europa
ne eli GM hranu i to je jasno stavila do znanja.
okantna je injenica da prosjeni Amerikanac ne zna da jede GM
hranu. Prema vjerodostojnim podacima, samo 43 % Amerikanaca je toga
svjesno, a ostali jednostavno pojma nemaju. Oni gledaju samo svoju TV i
bezpogovorno sluaju..Stoga se prosjeni Amerikanac ne moe nauditi
zato tamo neki Europljani trae etiketiranje takve hrane. Zanimljivo da
se za GM hranu u SAD-u slubeno koristi oznaka Foods Produced
Through Biotechnology to bi se moglo nazvati zavijanjem problema u
staniol da lake proe. I dok Amerikanci smatraju normalnim da cijeli
svijet kupuje njihovu hranu, ve Britanci koji su im najvei prijatelji i koji
ih slijepo slijede u svemu, ukljuujui i ratovanje u Iraku, ne slau se s
njima upravo po pristupu GMO-u. Britanci nakon problema s kravljim
ludilom, dioksinom i kotanim branom ne vjeruju vie nikome. Zanimljivo
je da i drugi veliki saveznik Amerike - Japan rigoroznim restrikcijama ne
dozvoljava upad GMO-a na svoje otoke. Zapravo, na starom kontinentu
jedini pravi saveznik Amerikancima jest panjolska gdje se GMO
naselio i potpuno zauzeo prostor..

DOK SE AMERIKA i EU SPORE OKO GM HRANE,

KINA GRABI SVE
Zato su se proizvoai dojenake hrane tako grozniavo ogradili
od GM sirovina kad je GM hrana tako sigurna i pouzdano zdrava?
U SAD-u su ve 22 vrste riba genetski modicirane, od arana do
lososa. Ako su GM biljne vrste prije desetak godina oznaene kao
zelena revolucija, onda su transgene ribe valjda - plava revolucija?
im se spomene da je neto revolucionarno najeim se..
Velika urba GM multinacionalki
Sve do prije par godina govorilo se o GM soji i kukuruzu, a tek stidljivo o
prvim pokusima transgenih ivotinja, kao i prvoj mesnici s GM svinjetinom
u Australiji. No, stvari se brzo mijenjaju. Prema navodima uglednog
amerikog lista Environmental Defense, do 2003. godine genetski su
modicirane 22 vrste riba, od arana pa do omiljenog lososa. Razlog?
Trae se vee ribe, vie mesa, jeftinija obrada na liniji, lake pakiranje i
smrzavanje.
193

emu tolika urba? Vrlo jednostavno; do sada nema odgovarajuih

propisa i nema obveze obiljeavanja pa je na taj nain u produkciji otvoren
pravi eldorado. Dok traje lov u mutnom treba ga iskoristiti! Dakle, ako
ste poduzetnik, eto dobre prilike da zaradite. A o zdravlju onih koji e ve
sutra kupovati to meso ili ribu u luksuznim samoposlugama ili jesti po
restoranima, netko e se ve pobrinuti. I naravno, slijedi pitanje; u emu
je razlika izmeu klasino uzgojenih i GM riba? Uzmimo, primjerice, losos
iz sjevernog Atlantika: kad je genetski modiciran raste sedam puta bre
no inae. Osim toga, za oko 30 posto je vei. To je transgeni losos kod
kojega svaka stanica sadri gene tzv. chinok lososa i jo jedne oceanske
ribe. Tko ne bi posegnuo za takvim blagom bez obzira na zdravstvene
posljedice?
Uz krave koje pod utjecajem GM hormona rasta daju vie mesa ili mlijeka,
to je sljedea vrsta mesa koja e se dobivati biotehnolokim metodama.
Takva bi riba na trnici trebala nositi oznaku genetski modicirano,
ali nee, barem ne u SAD-u. Amerikanci godinama piju mlijeko ija je
produkcija stimulirana GM hormonom rasta..Dok proizvoai trljaju
ruke, ekolozi su zabrinuti jer se pitaju to e se dogoditi kad takav losos
pobjegne iz kaveza i nastavi razmnoavanje u prirodi? Meutim, ima i
jedna dobra stvar; kod transgenih riba se dogodila averzija potroaa
pa bi se moglo dogoditi da drava Kalifornija bude prva savezna drava
koja e zabraniti stavljanje u promet transgenih riba. Ovdje se investicija
u brojne pokuse moda nee isplatiti.Naime, inspekcija je ve uhvatila
jednog proizvoaa, a optuba glasi da je rije o stavljanju u promet one
kategorije (nejestivih) riba u koje spadaju pirane, gigantske lignje i druge
udne morske ivotinje.
Jasno je da e preraivai ribe biti za transgeni uzgoj jer dobiju vie
jeftinije sirovine koju e stavljati u limenke, ali ekolozi su otro protiv jer
u tome vide mogunost za prijevaru. A to se tie hrane za stoku (kao
i za ljude), ona je vrlo esto kontaminirana s genetski modiciranim
sirovinama, a to jednostavno znai da e sve preraevine od takvog
mesa biti kontaminirane sa stranim genetskim materijalom. Budui da su
prije dvije do tri godine na irenje genetski modiciranih sirovina (soje,
krumpira i kukuruznog sirupa) koje ulaze u hranu za dojenad, vrlo buno
reagirali roditelji, prijetei da e prestati kupovati takvu hranu, nastala je
panika pa su najvee amerike kompanije reagirale drastinom kontrolom
i posebnom deklaracijom bez genetskih sirovina. Vrhunac te krize je
nastao kad je bilo objavljeno da dojenaka hrana najvee amerike tvrtke
za proizvodnju djeje hrane Gerber Co. daje pozitivnu reakciju na DNA
194

insekta koji je bio koriten kod kukuruza otpornog na herbicide. Budui

da slubene amerike institucije kao to je FDA nisu reagirali, reagirali
su uplaeni roditelji. A kad je naknadno izvrena detaljna analiza ispalo
je da su se ve dosta dugo u dojenakoj hrani koristile sljedee GM
sirovine: sojino ulje, kanola ulje, rajica, tikvice, krumpiri i kukuruzni sirup.
Odgovornost za eventualne posljedice nee snositi nitko. Zapravo, bio je
to velik test uivo koji se nije dogodio ni prvi ni posljednji put. Ameriki
alergolozi kau da nikad nije bilo toliko alergijskih reakcija kod djece kao
sad. A da je odluka Gerbera da makne iz proizvodnje sve sumnjive
sirovine bila opravdana govori injenica da su se kasnije akciji pridruili i
ostali proizvoai dojenake hrane (Heinz iHershey).
Sada se sasvim jasno postavlja sljedee pitanje; ako sirovine za proizvodnju
prehrambenih proizvoda sadre genetski materijal, odnosno strane
proteine nepoznate strukture i svojstava koji potencijalno mogu nakoditi
djeci, zato tvrditi da su takve namirnice zdravstveno ispravne? Tko je
odredio da su za dojenad potencijalno opasne, a za odrasle zdrave?
No, izgleda da je toku na i postavio McDonalds koji se takoer
pridruio pobunjenicima i iz masovne produkcije iskljuio genetski
modicirane sirovine (krumpir, sojino ulje, kukuruzni sirup). Budui da se
radi o golemom korisniku sirovina, nije bilo teko shvatiti kakav je to bio
ok za protagoniste GM hrane.
Tko to tamo nee GM sirovine???
Treba li se dakle sada uditi to SAD eli isprazniti svoja skladita? Bez
obzira to amerike multinacionalne kompanije vre straan pritisak na EU
da proguta GM sirovine iz SAD kako bi se ispraznila skladita dravnih
rezervi, Velika Britanija, ali i ostale zemlje EU su vrlo zabrinute i pruaju
sve vei otpor. Posljednje dvije godine pojavila su se znanstvena izvjea
koja tu zabrinutost opravdavaju. Sve je vie zahtjeva da se GM sirovine ne
putaju na podruje EU bez prethodnih toksikolokih istraivanja. Vrhunac
je postiglo nedavno objavljeno izvjee Britanskog medicinskog drutva,
koje je ustvrdilo kako itarice koritene u djejoj hrani mogu sadravati
toksin bakterije Bacillus Thuringiensis. Naime, .itarice nacjepljene tim
genom programirane su da proizvode toksin i tako se brane od insekata.
Taj se toksin u malo veim koncentracijama moe pretvoriti u ubojicu
djece. A spomenuto medicinsko udru-enje nije bilo tko jer predstavlja
115.000 lijenika Velike Britanije.

195

Treba li dodati da nam je susjedna Italija donijela propis po kojem sirovine za

djeju hranu ne smiju sadravati genetski modicirane sirovine. A u Velikoj
Britaniji neke lokalne vlasti (Kent, Surrey, Oxfordshire, North,Tyneside,
Southampton) zabranile su GM sirovine u obrocima za kolsku djecu.
Jedno treba razjasniti; kad se kae sirovine iz organskog uzgoja to ne
znai da su slobodne od genetskog materijala, ve da su slobodne od
umjetnog gnojiva i pesticida, dakle, od raznih zatitnih kemijskih sredstava
koja se koriste u poljoprivredi. Hou rei, sirovine mogu nositi oznaku
organske, ali to nikako ne znai da nemaju strani genetski materijal u
sebi. Suprotno tome, oznaka NON-GEI znai da su sirovine dobivene bez
sjemena koje je genetski obraeno i koje je uzgojeno u blizini njiva koje
su kontaminirane genetskim sjemenom.

nismo ili logikom - kad su kontaminirano kotano brano troili Britanci,

Nijemci i Francuzi, zato ne bismo koristili i mi? Povijest nas ui da
je imitatorska logika uvijek loa; bolja je vlastita logika pa makar bila i
pogrena. I jo neto; iskustvo pokazuje da se multinacionalke uvijek
ponaaju prema istoj matrici; prodrijeti u neku zemlju, osvojiti trite na
boom bez obzira na cijenu i rtve te pokupiti prote. Sve je iskljuivo u
slubi njenog velianstva PROFIT-a, a sve to stoji na tom putu treba
maknuti ili kupiti..Ne moe biti jednostavnije!

Kinezi izgleda imaju samo dva velika problema - kako regulirati

eksplozivan natalitet i osigurati jeftine izvore hrane. Natalitet su regulirali
strogim restriktivnim propisima, a produkciju velikih koliina namirnica
mogu osigurati samo zahvaljujui biotehnologiji, odnosno genetskoj
modikaciji sirovina biljnog i ivotinjskog podrijetla. Zato su prihvatili
ponudu Amerikanaca pa su tako preuzimajui tehnologiju doli na drugo
mjesto u svijetu po produkciji GM sirovina za prehrambenu industriju.
Moglo bi se rei ovako - dok se Amerikanci i EU spore oko zdravstvene
ispravnosti GM hrane, Kinezi bezuvjetno sve uzimaju i sretni su to su to
povoljno dobili. Nakon poetnih uspjeha, Kinezi koji su studirali u SADu preuzeli su tehnologiju genetske modikacije kao svoju i sada su na
mnogo mjesta pretekli i svoje uitelje. Ne samo da e rjeavati svoje
prehrambene probleme, ve e po svoj prilici imati vikova za izvoz.
Radi usporedbe, evo i nekoliko podataka; tijekom 1999. godine kineska
investicija u biotehnologiju iznosila je 119 milijuna dolara, dok su za to
vrijeme Brazil i Indija investirali po 15 milijuna dolara. Ne treba spominjati
da su Amerikanci u isto vrijeme investirali 2-3 milijarde dolara. Budui
da je ria glavna dnevna hrana, ve su uinili vie zahvata u namjeri
popravljanja prinosa i zatite od insekata koristei se tehnologijom
genetske manipulacije.

KAMO ETA TAJNA FORMULA COCA COLE

Naalost, investicija se ne odnosi na sigurnost GM hrane jer Kinezi idu

logikom kad se Amerikancima do sada nita nije dogodilo, nee se
dogoditi ni nama,to je u pravilu loa logika.
A mi u Hrvatskoj, kao maloj zemlji, mogli bismo ii logikom -kad se nita
nije dogodilo Amerikancima, a potom i Kinezima, zato bi se dogodilo
ba nama? Sva srea da kod bovine encefalopatije (BSE) prije 3 godine
196

Pria o GMO ovdje ne zavrava; zapravo to je tek poetak.

Svaka multinacionalka se trga da zauzme indijsko trite od milijardu

ljudi. Golema zemlja, golemo trite, vrua klima - idealna prilika
za prot. Koncentrat plus voda i eto najboljeg sredstva za slatko
osvjeenje. Bio bi to raj nebeski samo da nema povremenih analiza
koje alarmiraju na visoku kontaminiranost. itateljstvo treba znati
injenicu da siromanu Indiju mue brojni insekti a spas od tog zla
imaju kemijske multinacionalke iz Njemake i SAD.
Insekticidi u bocama Coke
Kao bomba prasnula je vijest da je najvii indijski sud (Supreme Court)
zatraio od Coca Cola Company da objavi svoju formulu staru 120
godina. Svrha je da se zaviri u kemijski sastav i provjeri odakle sadraj
ostataka insekticida koji su viestruko nadmaili doputenu razinu. Isti
je zahtjev proslijeen predstavnicima Pepsi Co. zbog istog razloga a
odmah zatim slijedila je i odluka kolskih vlasti Indije da se djeci zabrani
upotreba popularnih napitaka sve dok se ne utvrdi da su nekodljivi. Za
proizvoae gaziranih napitaka koji zajedno pokrivaju preko 90% indijske
potronje, nastala je zona sumraka. Dogodila se uzbuna ne samo u
indijskim upravama kompanija nego i u njihovim centralama u Atlanti i
New Yorku.
No nije to sve; uslijedio je ultimatum da predaju dokumentaciju u roku 4
tjedna ili se suspendira prodaja u Indiji..ok u Atlanti jer se time kri 120
197

godinja tradicija tajnosti formule. Inae, formula se uva u sefu banke u

Atlanti s kljuevima koji posjeduju samo dvojica povlatenih direktora koji
nikada ne putuju zajedno..
Glede tetnih sastojaka (insekticida) oglasio se Znanstveni centar (CSI)
koji je potvrdio da uzorci popularnih gaziranih napitaka sadre tetne
ostatke insekticida 25 puta vie od dozvoljenog limita. Nije u pitanju
samo jedan ve 11 napitaka koje na indijskom tritu plasiraju amerike
multinacionalne kompanije. I nije samo u pitanju jedan insekticid ve njih
3-5 (lindan, DDT, malation, klorpirifos) dakle najtoksiniji. Uzorci su uzeti
iz 12 indijskih provincija pa ne moe biti nikakve sumnje u autentinost
podatakaObzirom da se statistiki podaci analiziraju kumulativno,
koliina ostataka insekticida se u odnosu na 2003 godinu poveala za
ravno 30 puta. Budui da su navedeni insekticidi teki nervni otrovi, nije
teko pretpostaviti to to znai za djecu kad se takvi napici konzumiraju po
2-3 litre dnevno to je nekakav prosjek za vrelu indijsku klimu. Neki uzorci
su imali ak i 200 puta vee koliine insekticida od doputenog limita
Budui da su amerike kompanije odbacile nalaze neovisne znanstvene
institucije uz poznate parole kako oni iznad svega paze na sigurnost
potroaa, mnogi indijski pravnici su traili od Vlade da smjesta obustavi
prodaju takve neispravne (opasne) namirnice u Indiji.. Zato su amerike
multinacionalke tako glatko odbacile optube na svoj raun? Zato to su
dobro prostudirale indijske propise (Bureau of Indian Standards) gdje
postoje strogi standardi o koliini pesticida za airanu vodu za pie ali ne
i za gazirane napitke (soft drinks). Dakle, ako idu na sud, multinacionalke
odnose pobjedu.
I konano oporba (Bharatiya Janata Party) je predloila donjem domu
indijskog parlamenta da se donese odluka o zabrani prodaje Coke i Pepsi
sve dok viestruke analize ne budu suglasne svjetskim standardima.
Izjava njihova elnika je bila slijedea; te se kompanije igraju ivotima
milijuna naih ljudi i mi to vie ne moemo tolerirati. Za nekoliko dana
prodaja Coke je naglo pala za 11% s daljnjom tendencijom pada o emu
su obavijestile sve indijske novine.

osvjeivaa. Napitak je izumio kemiar Mark Pendergrast davne 1886

godine i od tada se originalna receptura uva u Atlanti. No valja odmah
rei da se sadanja Coke razlikuje od originalne recepture koja po svemu
sudei nije bila najkomercijalnije rjeenje.
Cola je smjesa karamela, kofeina, eera, gazirane vode, limunske i
fosforne kiseline (polifosfata) i 8 esencijalnih ulja koji daju karakteristinu
aromu. Dakle, vjeta sinteza skrojena da zavede milijune ljudi (djece).
Punionice baziraju na mjeanju komponenti (koncentrata) s gaziranom
vodom i punjenju u staklenke odnosno pet ambalau..Aromatina ulja
obavezno dolaze iz SAD a karamel i kofein iz Velike Britanije. Skupina
strunjaka i studenata je pokuala replicirati recepturu i napraviti imitaciju,
ali bez veeg uspjeha. Tajna je u emulsikaciji tj procesu kod kojega se
sve komponente poveu i sjednu u svoj karakteristini oblik. Ili jo
preciznije, tajna je u dodacima koji nisu nigdje specicirani. Pokuali su
smjesu povezati s gumi arabica, gumi akacija ali opet bez uspjeha. Zatim
su u pomo pozvali strunjaka za emulsikaciju dr Petera Barhama koji
ih je upozorio da koriste krivu gumi arabiku kao i da im za mijeanje treba
vea sila..To je bio dobar poetak..Na kraju su dobili prilino uvjerljivu
kopiju..elite li dakle sami napraviti Coke?
Kako se multinacionalke u nudi pomau? Premda na tritu ljuti konkurenti,
kada doe do krizne situacije, oni su solidarni. Tako je bilo glede situacije u
Indiji. Ali, istovremeno se meusobno i podrivaju. Tako je u Pepsi centralu
u New Yorku stiglo pismo iz Coke, Bronx Headqurters s potpisom Dirk
kako imaju na prodaju originalnu recepturu za odgovarajuu cijenu. Kako
se moglo i oekivati, izvrni direktori o tome su obavijestili Coca Colu, a
ova je obavijestila FBI. Uslijedila je nevidljiva istraga o provaljivanju
120 godinje tajne. Uhapena je trojka zaposlenika i optuena za krau
stroge poslovne tajne. Za 14 stranica traili su prvo 10.000$ ali se kasnije
svota znaajno podigla i dogurala sve do 1,5 milijuna $

Nije to ni prvi a vjerovatno ni zadnji pokuaj krae recepture ili imitiranja

napitka Coca Cola koji godinje u svijetu ostvaruje basnoslovnu sumu
dolara. Samo u Velikoj Britaniji plasira se 922 milijuna litara tog tamnog

Iz paljivog iitavanja izvjea CSI-a koji je pedantno izvrio analizu 57

uzoraka, moe se vidjeti to se radi i kako se radi, ali prije svega injenicu
da se od 2003 godine dakle od zadnje analize na insekticide stanje
gotovo nije popravilo jer su tada naena prekoraenja doputenog limita
insekticida za 34 puta. Jeli to izolirani sluaj ili obini incident? Ne, to je
standardna matrica po kojoj rade sve multinacionalne kompanije. to ne
moe prodati u svom dvoritu, gurni u tue pa ako nastupi teta nee
biti po tvojim leima. To smo vidjeli kod amerike duhanske industrije
u sluaju tubi zbog raka plua a to smo vidjeli u sluaju nesree s

198

199

Razgoliena multinacionalka; bahatost iznad svega

kemijskom tvornicom Union Carbide u Bopalu. A vidjeli smo i u hrvatskom

sluaju smrti pacijenata zbog toksinih dializatora..Multinacionalke se
jednostavno ogluuju o javno mnijenje, o dravne institucije zemalja u
kojima prodaju kao i o sve to se o njima pie. To se u prijevodu zove
bahatost.
to je nakon odluke o zaotravanju odnosa poduzela Coca Cola Indija?
Smjesta je angairala posebnu tvrtku (Perfect Relations) za popravak
imida u javnosti. Meutim, indijska javnost je naelektrizirana jer pored
afere s insekticidima, Coca Cola troi ogromne koliine obine vode u
proizvodnji i tako izaziva decit pitke vode za obine ljude. A u Indijskim
provincijama voda za pie bila je oduvijek kritina..Nije stoga udo to
tisue ljudi protestiraju u blizini svake punionice..Onaj tko ima novce ima
i vlast a tko ima vlast taj je i bahat

KORISTI I TETE OD LIJEKOVA

Ima li prota na ljudskoj boli? Naravno, jer su farmaceutske kompanije
najprotabilnije na svijetu. Njihova granica je nebo. Za razliku od
ostalih multinacionalki, djeluju tiho ali njihov proizvod lijek djeluje
snano i daleko se uje..a svaka greka skupo se plaa
rtve pokusa uivo
Baycol, preparat za sniavanje razine kolesterola , meu prvima se
masovno upotrebljavao nakon otkria da tzv statini mogu ruiti LDL
frakciju kolesterola. Preparat je povuen s trita ve 2001. zbog otkria
da katastrofalno djeluje na miie i izaziva ireverzibilne promjene.
Povlaenje s trita ilo je sporo, zapravo se namjerno zavlailo, pa su
tisue korisnika imali tekih zdravstvenih problema. Za razliku od ostalih
statina, Baycolu je zabiljeen 10 puta vii rizik od opasnih promjena na
miiima, no preparat je ipak bio vie od dvije godine na tritu. Poznata
tvrtka Bayer dokumentirane injenice je jednostavno - zanemarila.
U piramidi utrke za protom, vertikala se penje do vrtoglavih visina dok se
nekome ne probudi savjest i pone djelovati protiv struje. Tada se piramida
uruava, javnost doznaje sve detalje skandala, a razgoliena istina boli.

200

Bol je problem bez obzira kakve vrsti bio i ovjek e uiniti sve da ga
ukloni. Preparat pod nazivom Vioxx je bio spas za milijune ljudi irom
svijeta jer je reklamiran pod geslom manje tete elucu, vea zatita
od boli.I tako godinama, a tko zna do kada bi to trajalo da se nekome nije
probudila savjest. Boli i sljedea injenica; ako zataji proizva kome je
svakako u interesu da stvori velik proizvod za svjetsko trite (blockbuster)
i da pritom potroi najmanje novaca, onda ne bi smjeli zatajiti dravna
nadzorna tijela, u ovom sluaju amerika Federalna uprava za hranu i
lijekove (FDA), a sada se upravo to dogodilo.
Ispitivanje javnosti provedeno na internetskoj stranici CNN-a na 12.000
sluajno odabranih posjetitelja, pokazalo je da gotovo pola njih krivi
proizvoaa preparata, a odmah zatim 27% izravno upire prst u FDA.
Implicira se da je Uprava za hranu i lijekove bila u sprezi s poznatom
multinacionalnom kompanijom. Vaan naputak o mogunosti naknadnog
djelovanja na kardiovaskularni sustav izostao je.. Sluajno ili namjerno,
izostao je kljuni naputak da pri duoj upotrebi vioxxa moe biti problema
na srcu. Prije nego to je povuen proizvod je bio na tritu pune 4
godine, bolesnici su se navikli na njega, a srce nitko nije kontrolirao jer
nije bilo nikakva razloga. Pacijenti su sad ostali i bez zatite protiv boli i s
beskrajnim sumnjama u stanje srca i krvoilnog sustava.
A proizvoa, poznata svjetska multinacionalka MERCK, slagala je
prote i planirala ekspanziju na svjetskom tritu. Pale su otre kritike na
raun proizvoaa, a stvari su se toliko izotrile da je problem doao pred
istrani odbor amerikog Senata gdje je jedan veteran rekao: FDA vie
nije u stanju zatititi amerike graane od opasnih lijekova.Logino da
vie nikakva objanjenja proizvoaa ne mogu nai mjesta u tisku jer je
sve puno optubi.
U obrani, izvrni direktor istraivanja tvrtke Merck Raymond Gilmartin
kae da su s Vioxxom proli sve propisane rigorozne kontrole korak po
korak, a dokaz da oni nisu imali pojma o potencijalnim problemima na
srcu jest injenica da je i njegova supruga takoer uzimala Vioxx sve do
dana kad ga je tvrtka dragovoljno povukla s trita u interesu zdravlja
graana. Navedeni podaci o oteenima zbog koritenja Vioxxa samo
su projekcije, a pretpostavlja se da je stradalih mnogo vie. Zapravo, taj
se broj nikada nee precizno utvrditi jer svi su oteeni korisnici zapravo
rtvovani na oltar pokusa uivo. Kad se pogleda unatrag, to nije bio ni
prvi, a ni posljednji takav sluaj. Nije se dugo ekalo da se opovrgne
predstavnika tvrtke Gilmartina jer po Sjedinjenim Dravama uvelike krue
201

dokumenti iz kojih je jasno vidljivo da je proizvoa bio upozoren na

mogunost opasnog sporednog djelovanja, ali oito nisu htjeli upropastiti
koku koja je nosila zlatna jaja.
Komotan odnos prema multinacionalkama
ef istranog odbora amerikog Senata republikanac Charles Grassley
kae da ga brine komotan odnos FDA prema multinacionalnim
kompanijama te kako bi bilo potrebno imati potpuno neovisno tijelo za
lijekove. Izvrni direktor proizvoaa napravio je i proceduralnu pogreku
jer je rezultate istraivanja dao objaviti u strunom asopisu prije nego
to se FDA oitovala. Druga je velika pogreka barnumska reklama za
Vioxx koja je trajala pune dvije godine i kotala vie milijune dolara. Da
je taj novac iskoriten u dovretak istraivanja umjesto u reklamu, stvari
bi danas zasigurno izgledale drukije. Brisanjem Vioxxa upitni su postali
i drugi lijekovi takozvane druge generacije analgetika (cox-2 inhibitori).
Jedan po jedan otpadaju vrlo obeavajui preparati koji su prvenstveno bili
namijenjeni bolesnicima od artritisa. Logina je pretpostavka da priblino
ista ili vrlo slina kemijska struktura uzrokuje iste ili sline posljedice u
ivom organizmu.
Ako Vioxx opasno utjee na rad srca, jasno je da e to biti sluaj s ostalim
lanovima obitelji. Najnovija preliminarna istraivanja potvrdila su
zle slutnje pa je i drugi analgetik iz skupine poznat pod nazivom Bextra
vrlo upitan - njegova upotreba takoer udvostruuje rizik od sranog i
modanog udara. Proizvoa tog preparata Pzer ne doputa to rei uz
tvrdnju da se nestrunjaci uvijek koriste neutemeljenim zakljucima.
No, s obzirom da o svemu ipak odluuje trite, izvjesno je da lijek Bextra
(nakon Vioxxa) nikad nee postati opeprihvaen u svijetu.
Tvrtka nije sluala upozorenja
U tvrtki smatraju da se kodljivost mora utvrditi i opisati u nekom od
znanstvenih asopisa prije nego se donese bilo kakav zakljuak.
Uostalom, pouen gorkim iskustvom Mercka, Pzer (iju aferu ovih dana
pratimo u tisku) moe staviti upozorenje: Konzultirajte vaeg lijenika jer
postoji poveana opasnost od sranog udara. Naravno, takva poruka
na ambalai mogla bi prepoloviti potronju preparata. Ipak, to nije jedino
upozorenje jer ta je tvrtka ve najavila za Bextru i posebno naglaeno
upozorenje da preparat moe izazvati opasnu konu reakciju koja u
osjetljivih ljudi moe zavriti fatalno. Pod pritiskom javnosti FDA priprema
zabranu reklamiranja Bextre.
202

Procjenjuje se da je u SAD-u u prvih devet mjeseci ove godine propisano

oko 40 milijuna recepata za analgetike druge generacije. Samo 2003.
godine prihod od svjetske prodaje Vioxxa bio je dvije i pol milijarde dolara.
Nitko se iv ne bi drage volje liio takvog kolaa, ali je Merck je to morao.
Crni dani za Merck tek dolaze jer se oekuje golem broj tubi oteenih
korisnika preparata, to bi tvrtku moglo dovesti na prosjaki tap.
Ako je netko u obitelji uzimao Vioxx, a sluajno umro od neke druge
bolesti automatski je stvorena osnova za podnoenje tube a uz amerike
odvjetnike to uope nee biti teka zadaa. Kad se radi o zdravlju, odtetni
su zahtjevi enormni. Ono to je sve strunjake iznenadilo, a odvjetnike
razveselilo jest injenica je da je tvrtka dobila rezultate preliminarnih
istraivanja tijekom 2003. bazirane na povijesti bolesti ispitanika, a ne na
klinikim ispitivanjima. To bi mogla biti kobna pogreka, a upravo zbog
toga je FDA dola pod unakrsnu vatru javnosti.
Upozorenje svojih strunjaka, ali i vanjskih dobronamjernih suradnika da
Vioxx moe biti opasan, tvrtka nije posluala. Vaga izmeu koristi od tog
lijeka i tete loe je procijenjena na vlastitu tetu. Tko je kriv - marketing koji
je vidio milijarde dolara, istraivai koji su imali idealno rjeenje, uprava
koja je nasjela ili uvaeni profesori koji su obavljali klinika istraivanja?
Sve je ispitano po svim parametrima, samo nije ispitano to se dogaa
s velikim dnevnim dozama koje se koriste due vrijeme, dakle kao to
je sluaj s tekim artritisom. Prema dr. Davidu Grahamu, zaduenom u
FDA-u za sigurnost lijekova, ispitivanje lijeka bilo je loe postavljeno, a
ispitanici mlae zdrave osobe to sasvim drukije podnose lijek od starijih
koje pate od artritisa.
Pokuajmo se prisjetiti povijesti drugih velikih lijekova, primjerice penicilina.
Bio je izvrstan, nezamjenjiv, spasonosan (jedna injekcija rjeavala
je upalu plua ili gonoreju) sve dok nisu uslijedile fatalne alergijske
reakcije. A te reakcije nitko iv nije mogao pretpostaviti, odnosno one
su se morale dogoditi uivo da bi se svijet suoio s novim problemom i
izazovom. U strunim raspravama voenim u Americi i Europi zakljueno
je da je potrebna jo otrija kontrola sredstava protiv bolova te daljnje
zaotravanje procedure radi dobivanja dozvole za stavljanje lijekova u
promet. Vaga za procjenu izmeu koristi i tete od lijekova morala bi biti
daleko rigoroznija.

203

Je li aktualan sindrom talidomida?

Efedra je nedavno zabranjena zbog vie od 200 smrtnih sluajeva u
SAD-u i mnogo incidentnih stanja osobito meu sportaima, iako je bila
u slobodnoj prodaji desetak godina. Izbila je i afera s preparatima za
redukciju tjelesne teine (Redux) zbog kojih je stradalo stotine ena pa
su morale operirati mitralne zaliske (i zatim kolektivno tuile proizvoaa),
te mnoge druge afere s lijekovima koje su prole nezapaeno, kao to
je sluaj s Crestorom za sniavanje razine kolesterola. No, dopustite da
podsjetimo na sluaj s talidomidom iz ezdesetih godina koji je tipian
za farmaceutske kompanije i vrlo pouan. Naalost, pokazalo se kako
tragini pouak nije bio dovoljan.
Kada je u pitanju talidomid sve je ispitano i sve je bilo u redu, samo je
preskoeno jedno podruje - teratogeno djelovanje lijeka jer se smatralo
da to nije potrebno ispitivati. A dogodilo se da su ga uzimale trudnice
kako bi sprijeile jutarnje povraanje. Rezultat? Rodilo se desetak tisua
defektne djece bez ruku ili nogu, s rascijepljenim nepcem..i drugim
uroenim manama. Procjenjuje se da je malformacijama bilo zahvaeno
oko 20.000 djece irom svijeta gdje se talidomid pojavio u ljekarnama.
Afera je potresla cijeli svijet, a BBC je snimio vrlo dramatian lm o
Thalidomide babies. U emu je bila pogreka? Pokusi su bili obavljeni
na takorima koji talidomid metaboliziraju sasvim drukije nego ovjek.
Kada je nedovoljno ispitani lijek puten na trite, bilo je kasno jer
naknadna ispitivanja na kuniima i majmunima pokazala su katastrofalno
teratogeno djelovanje. Destruktivno djelovanje talidomida (i slinih
spojeva) sastoji se u spreavanju razvitka krvnih ila, a kad toga nema,
naravno nema ni opskrbe hranom i kisikom pa nema ni razvitka udova i
drugih dijelova tijela. Dio koji se razvija i raste naprosto bude zaustavljen
na onom stupnju kako se nalazio u majinoj utrobi. A za to vrijeme majka
osjea olakanje tegoba i izostanak neugodnog jutarnjeg povraanja. U
to vrijeme, vladine agencije u Europi nisu sudjelovale u odluci o putanju
preparata u promet, ve se uvaavalo znanstvena istraivanja koja je
provodio proizvoa, ali to nije bio sluaj u SAD-u. Naravno, talidomid
je smjesta zabranjen ali gorko se varate ako mislite da ga je proizvoa
bacio u smee. Za par godina osvanuo je pod drugim nazivom s novom
namjenom uz napomenu da ga ne mogu koristiti trudnice.
Zahvaljujui injenici da je lansiran u Europi u Americi je zabiljeeno samo
17 sluajeva defektne djece. Prema tome, prva upozorenja o teratogenom
204

djelovanju talidomida dola su iz Europe. Ve tada je na djelu bila politika

multinacionalnih kompanija to ne moe u vlastito dvorite, alji u
tue! Danas se slino radi s proizvodima koji sadre GMO. Tada nitko
nije ni sanjao da bi talidomid mogao otetiti strukturu DNK, a njegova
registracija trebala je biti rutinska. Kasnije analize otkrile su niz propusta
koji su jednostavno preueni da se ne uzbuuju duhovi. Primjerice,
na obrascima ispitivanja otkriveno je da je talidomid djelovao na spermije
i jajaca takora, ali su ta otkria jednostavno kasnije izostala. A to je
zapravo trebao biti tek poetak novih istraivanja. Da se to istrailo do
kraja, lijeka ne bi bilo na tritu a slika problema bila bi vie nego jasna. Na
vagi izmeu prota s jedne i ljudskog zdravlja s druge strane izabrana je,
naalost, prva opcija. Scenarij se uvijek iznova ponavlja. Nova generacija
strunjaka koja zaposjedne kljune pozicije u velikim kompanijama
jednostavno zaboravi prethodna dramatina i traumatina iskustva.

ADITIVI U CIGARETAMA - VRAG U VREI

Nisu aditivi (njih oko 600) dodani kod obrade duhana zato da
se duhan parmira ve da se puai uine ovisnicima. Na tom
planu rade ekipe strunjaka svih prola. Komotan odnos prema
multinacionalnim kompanijama za preradu duhana, posljednjih 50
godina imao je gotovo katastrofalne posljedice za zdravlje.
Kemijsko zavoenje
Aditivi se dodaju u prehrambene i duhanske proizvode s svrhom da privuku
potroae svojim izgledom, bojom, mirisom i okusom, veom trajnou itd.
No razlika je meu njima u tome to su prehrambeni proizvodi korisni pa
se poboljanja objeruke prihvaaju kao nuna a duhanske preraevine
su apsolutno beskorisne i tetne pa se njihova uloga svodi na zavoenje
novih konzumenata i poveanje ovisnosti ve postojeih puaa. Premda
se radi o kemijskim spojevima (arome, boje, antioksidansi, stimulansi)
sline strukture meu njima je golema razlika; prvi ulaze na usta a drugi
ulaze u obliku dima u plua. Putem bogato razgranatog krvotoka aditivi
iz plua ekspresno dolaze u mozak pa se njihovo djelovanje tamo oituje
po karakteristinim znakovima. Postoji jo jedna znaajna razlika; aditivi
u prehrambenim proizvodima su temeljito ispitani i oznaeni E- brojevima,
dok aditivi za duhanske preraevine imaju samo okvirne propise a u smjesu
koju neka duhanska industrija koristi za prskanje po duhanskom listu ima
205

status stroge poslovne tajne. I jo samo jedna sitnica; u prehrambenim

proizvodima se legalno koristi oko 2000 aditiva a u duhanskoj industriji oko
600. Obzirom na injenicu da duhanska industrija raspolae ogromnom
akumulacijom da imaju svoje laboratorije i strune kadrove s jedne te da
su ljudi izuzetno osjetljivi na tzv mirisnu sferu s druge strane sigurno je
za oekivati da se stavljanjem poeljnih aroma i drugih aditiva stimulira
ovisnost u smislu angairanja nepuaa kao i u smislu produbljivanja
ovisnosti kod postojeih puaa.
Istina je da se aditivi na duhansku smjesu stavljaju u vrlo malim koliinama
ali isto tako je istina da se gorenjem duhana moe registrirati oko 4000
kemijskih spojeva od kojih su neki karcinogeni. Da je dim cigarete zaista
toksian i karcinogen govori vrlo autentian podatak koji kae da svake
godine u EU prerano umire 500.000 ljudi od bolesti vezanih uz puenje.
No valja rei jo jednu istinu; od dananjih 600 aditiva koje koristi duhanska
industrija za samo jedan proizvod cigarete, gotovo ni jedan se nije koristio
1970 godine! to to znai? To znai da se ideja o kemijskom zavoenju
novih konzumenata postupno razvijala sukladno razvitku kemije i ostalih
srodnih disciplina. Ne treba zaboraviti da se na isti (ili slian) nain razvijao
doping u sportu. Ovome treba dodati da je do prije dvadesetak godina
javnost bila koncentrirana na katranski ostatak iz duhanskog dima (zbog
ega i uvoenje ltera) a na aditive nitko nije obraao pozornost.

Slino je s kolesterolom; za srce i krvne ile opasan je oksidirani oblik.

Koji su to aditivi s farmakolokim djelovanjem? Acetaldehid, levulinska
kiselina, teobromin, sladi (Glicirhizin) i piridin. Primjerice, bonboni s
dodanim ekstraktom sladia nisu doputeni a u nekim cigaretama se koristi
tj kroz usta ne moe ali moe kroz plua. Kad se sruio mit o cigaretama
s niskim katranom (low tar) moralo se napraviti neto novo to e zadrati
imperij duhanske industrije. Spas je naen u aditivima. to vie nikotina,
vea ovisnost a to je vea ovisnost vea je potronja cigareta. Aditivi
koji ubrzavaju nikotin su slini aditivima koje dodajemo u benzin za bolje
izgaranje i lake prolaenje kroz dize motora. Evo dokaza; Philip Morris
je poeo pricanje duhanskog lia amonijevim kloridom 1965 godine.
Nakon toga njegova proizvodnja je udvostruena.
Ako se posluimo denicijom Philipa Morrisa iz 1972 godine gdje se
kae da cigareta nije konani proizvod duhanske industrije, ve je u
pitanju paket koji se alje kupcima a nikotin je u paketu mali demon,
onda su aditivi nosa tog pakovanja. Paket u cjelini donosi ovjeku veliko
zadovoljstvo koje mu ne moemo uskratiti. Ova ironina denicija ve
tada daje naslutiti to e se dogoditi kasnije.

Izgleda da postoji kriva percepcija aditiva u cigaretama; dok javnost misli

da se cigarete parmiraju kako bi bile atraktivnije puaima, industrija
dodaje sva sredstva kako bi se poveao slobodan nikotin koji u mozgu
djeluje adiktivno. Dodavanje amonijevih spojeva, poveava alkalnost
dima i brzinu apsorpcije nikotina koji tako lake prolazi barijere i vee se
tamo u mozgu gdje se veu i sve droge. Eugenol i mentol se dodaju kako
bi dim ugodno hladio drijelo tj da se zamagli osjeaj nadraaja. A da bi
se privukli tinejderi, cigaretama se dodaju eer, okolada jer su kao to
je poznato slabi prema slatkiima. Da bi se proirile bronhe i omoguilo
totalno puenje, cigaretama se dodaje kakao koji sadri 2 alkaloida tj
teolin i teobromin. Svaki od ovih spojeva ima svoje djelovanje, ali ono
na to se esto zaboravlja jeste i njihovo djelovanje u kombinacijama.
Jo neto; jedno je njihovo djelovanje u nativnom obliku a sasvim drugo
djelovanje kada taj spoj sagorjeva na visokim temperaturama. U pravilu
kada se radi o karcinogenim spojevima, opasne su oksidirane varijante.

Izgleda, sve su multinacionalke iste bilo da se radi o proizvoaima

gaziranih napitaka, brze hrane, lijekova, GMO proizvoda ili duhanskih
proizvoda. Sve je u njima usmjereno iskljuivo na prot pa ak i njihove
kontrolne laboratorije. No to samo po sebi ne bi bio problem kad ne bi
raspolagali ogromnim nancijskim sredstvima kojima kupuju sve oko sebe;
od lokane administracije do FDA. Da bi vlasti progledale i zabranile
puenje na javnim mjestima, da bi se na kutijama cigareta obavezno
stavilo upozorenje puite na vlastitu odgovornost te da bi oni koji su
dobili rak na pluima dobili odtetu, trebalo je proi skoro 50 godina. Lijek
pod nazivom fen-phen koristio se za mravljenje 5 godina prije nego je
uklonjen jer se ispostavilo da izaziva oteenje sranih zalistaka. Traeni
analgetik Vioxx pune 2 godine se tancao i plasirao prije nego je proradila
savjest odgovornih ljudi jer ozbiljno poveava rizik od bolesti srca i krvnih
ila (srani i modani udar). Marketing u multinacionalkama usmjeren je na
podsvijest ljudi i njihove metode se bitno ne razlikuju od marketinga vojne
industrije koji prodaje oruje irom svijeta ak pod cijenu da prethodno
izazove mali prljavi rat. Zavoenje svim sredstvima je standardna metoda
a mediji su kanal do konanog potroaa. Nakon duljeg boravka u SAD
mnogi stranci (a meu njima i autor) su okirani injenicom kako prva
zemlja tehniko-tehnolokog razvoja svijeta tako odano slua jeftine TV
poruke.

206

207

Mali demon i kriva percepcija

______________________IV POGLAVLJE______________________

LIJEKOVI I LIJEENJE ILI

KAKO OSTATI IV I ZDRAV
KOLIKO JE OPRAVDAN PANIAN STRAH ZA ZDRAVLJE?
USUSRET FARMAGEDONU
TAMIFLU I VELIKE LAI
KAKO SPRIJEITI MEDICINSKE GREKE?
ZATO RASTE POPULARNOST ALTERNATIVNE
MEDICINE?
LIJEKOVI BUDUNOSTI I NANOTEHNOLOGIJA
GENSKI IP OTKRIVA KAKO ORGANIZAM
METABOLIZIRA LIJEK
KAKO SPRIJEITI KOBNI UGRUAK?
RAJICE S OKUSOM CJEPIVA
PANIKA ZBOG NOVIH ZOONOZA
VIRUS PTIJE GRIPE UBIJA BEZ MILOSTI
IVJETI POD STAKLENIM ZVONOM ILI - STALNI KONTAKT
S INFEKTOM?
PLACEBO EFEKT I ZDRAVLJE
jKUNI LIJENIK ILI VIRTUALNA MEDICINA
INTERNET JE UMILJENIM BOLESNICIMA
SMRTNI NEPRIJATELJ Cyberhipohondria
JE LI PROLJETNI UMOR - ZAMOR TJELESNOG
MATERIJALA?

208

209

KOLIKO JE OPRAVDAN PANIAN STRAH ZA

ZDRAVLJE?
Ako spretno izazovete panini strah, moete se staviti u ulogu
spasitelja i pobrati milijune dolara. Naputci za suvremene lijekove
imaju sve vie prostora za rizine posljedice nego za stvarne uinke..
U strahu su velike oi pa ovjek ne razlikuje istinu od obmane?
Farmaceutske multinacionalke stvaraju ovisnike; prvo ih lijei pa
onda ubija.
Strah od umje sladi nije obustavio njihovu
Strah od mobitela; zovi i umri muki
Stotine napisa u popularnom tisku i izvjea na televiziji o tome kako
elektromagnetski valovi mobilne telefonije nepovoljno djeluju na mozak i
kako zraenje mikrovalovima moe ugroziti i djecu i odrasle, nisu pomogli
da se smanji, a kamoli zaustavi trend irenja tog suvremenog sredstva
komunikacije. Urednik BBC-ja Charles Rhodes spominje zanimljiv podatak
da je u kratkom vremenu na podruju Velike Britanije postavljeno 14.500
repetitora za mobilnu telefoniju pokrivajui tako svaki pedalj zemlje, jer
ve sada na toj otokoj zemlji ima 13,5 milijuna mobitela. On predvia da
e za vrlo kratko vrijeme polovica stanovnika Velike Britanije imati mobilni
telefon. Problem je toliko velik jer su repetitore gradili i na krovovima kola,
medicinskih centara i drugih institucija, to je izazvalo gnjev roditelja i
opravdane prosvjede okolnih stanovnika. Jasno, Britanci nisu zahtijevali,
kao Amerikanci i Novozelanani, da se na tim kritinim mjestima izmjeri
snaga elektromagnetskog zraenja pa su im tako pobjegli glavni argumenti
za pokretanje sudske parnice.
Izvreno je na desetke ispitivanja utjecaja elektromagnetskih valova na
pokusne ivotinje i elektronske sustave za navoenje (zbog ega se
mobiteli ne smiju unositi u zrakoplove), ali ono to je najvanije - nisu
izvrena sustavna istraivanja kronine izloenosti mikrovalovima. Nema
pouzdanih podataka o tome kako mikrovalovi djeluju na djecu u razvoju,
kako djeluje zraenje samog mobitela koji se satima dri na uhu, a
kako djeluje repetitor koji zrai na zgradi cijeli dan i no? Logino bi bilo
zapitati kako djeluje cijela mrea koja se neprestano proiruje i pojaava?
Naalost, sve.to istrauju i objelodane proizvoai mobitela ne moe
biti meritorno jer prije svega u pitanju je. Golemi business. Neovisno
medicinsko istraivanje koje je trajalo punih osam godina proveli su
Danci na 420.000 korisnika mobilnih telefona. Nije utvrena nikakva veza
izmeu zraenja ovog ureaja i pojave raka.
210

Je li strah od mobilnih telefona opravdan? Panika je nastala kad je ena

u SAD-u 1990. godine, nakon dvogodinje uporabe mobitela, dobila rak
iznad uha, upravo na mjestu gdje se prislanja slualica. Njezin je mu
podigao tubu, a nastupio je i u vrlo gledanoj TV-emisiji Larry King Live
u kojoj je teko optuio proizvoaa mobitela. Odgovor je uslijedio u obliku
prvog neovisnog istraivanja koje je potvrdilo da vrstih dokaza o tetnosti
od zraenja mobitela zasad - nema. Uostalom, zar nismo slino mislili kad
su se pojavili prvi televizori u boji, pa zatim i prva raunala? Zar nije bilo
upitno zraenje katodnih cijevi svih vrsta? Zar nisu ozraeni tehniari uz
radarske ekrane, primjerice kontrolori leta?
Slian strah zahvatio je SAD u obliku plimnog vala i zbog jedne studije
koja je navijestila da elektrini pokrivai koji su bili u trendu sedamdesetih
godina, mogu proizvesti elektromagnetne valove opasne osobito kod
trudnica, tj. da mogu izazvati tumore na mozgu jo neroenog djeteta.
Panika je bila tako velika da je prodaja elektrinih pokrivaa svedena na
minimum i gotovo se ugasila. Meutim, slubena istraivanja medicinskih
institucija, kao primjerice Nacional Cancer Institute, nisu mogla utvrditi
nikakvu uzrono-posljedinu vezu izmeu elektrinih pokrivaa i
poveanog broja tumora na djejem mozgu. Sreom, ta je vrsta panike
prola relativno brzo, ali su se, kao to bi se moglo oekivati, pojavile
nove!
Strah od trovaa hranom
Ima, naime, namirnica koje naprosto izluuju strunjake za preradu jer
im se u regularnom postupku ne moe ouvati mikrobioloka kvaliteta
budui da standardne metode sterilizacije nisu prikladne ili nisu dovoljno
sigurne. Takve namirnice su prije svega mljeveno meso, zaini, tekua jaja
i neke druge. Mljeveno meso ne moete sterilizirati na klasian nain jer
vie nije upotrebljivo za svrhu kojoj je namijenjeno (rotiljanje). Zaine ne
moete kuhati jer biste im unitili izvore arome (okusa i mirisa). A budui
da su upravo te dvije kategorije namirnica najvie zagaene tzv. opasnim
trovaima hrane (E.Coli, Salmonella), jedino je rjeenje ozraivanje
izvorom ionizirajueg zraenja (elektronski snop).
Kao to je itateljstvu dobro poznato, SAD su zemlja hamburgera u kojoj
se troe enormne koliine mljevenog goveeg mesa koje se najee
plasira u smrznutom stanju za uporabu u domainstvu i restoranima.
Svake godine od tekog trovanja strada izmeu 5000-10.000 osoba
zbog nedovoljno peenog mesa ili, tonije, zbog inicijalnog zagaenja
211

spomenutim trovaima mesa. Svi dosadanji pokuaji zatite potroaa

ostali su bez uspjeha, tako da su SAD, i uz visoku sanitarno-higijensku
razinu i savrena tehnika pomagala, u samom svjetskom vrhu po broju
oboljelih od alimentarnih intoksikacija. Da bi se problem denitivno skinuo
s dnevnog reda, FDA je donijela odluku da se crveno mljeveno meso
za masovnu potronju, hladno sterilizira provlaenjem ispod snopa
ionizirajueg zraenja. Sada na podruju SAD-a ima preko 40 takvih
lokacija s opremom za hladnu sterilizaciju mljevenog mesa, to se odmah
odrazilo na smanjenje broja trovanja. Postupak ozraivanja sigurno
unitava trovae mesa, drugu mikrooru i parazite (njihove razvojne
oblike).
Zanimljivo je da se nakon uklanjanja straha od mogunosti opasnog
otrovanja s mljevenim mesom, pojavio strah od ozraenog mesa, posebice
s obzirom na njegovu deklaraciju na kojoj je to naglaeno (Treated
by irradiation)! Javio se i pokret protiv ozraivanja mesa premda se,
primjerice, uvoz svih zaina iz tropskih zemalja (Indije) takoer hladno
sterilizira, to nikoga ne smeta i ne zabrinjava. Danas je ozraivanje
namirnica prihvaeno u preko 50 zemalja svijeta. Detaljna ispitivanja
moebitnih zdravstvenih posljedica pokazala su da je ozraivanje u
svrhu sterilizacije bezopasna metoda koja je apsolutno u funkciji zatite
potroaa. Zu opasne mikrobe - trovae hrane hladna sterilizacija
stopostotno uklanja Trichinelu spiralis iz svinjskog mesa, sve insekte i
njihove razvojne oblike, gljivice i plijesni. Kada bi se u nas na taj nain
sprijeila samo trihineloza koja svake godine u vrijeme kolinja izaziva
paniku jer bolnice puni nevinim rtvama, postupak bi se itekako isplatio.
Sreom, ovjek brzo zaboravlja sve neugodne stvari a loa iskustva gura
duboko u podsvijest. Da nije tako, brzo bi izludio od napada panike kojim
nas okruuje svakodnevnica.
Strah od mesa ludih krava
Jedan od najveih masovnih strahova koji su Europljani ikad doivjeli
na prelasku u novi milenij, bilo je ludovanje zbog pomisli da iz tanjura,
od dobrog kosanog odreska ili evapia, moete za petnaestak godina
dobiti Creutzfeldt-Jacobovu bolest (CJD) kod koje nastaju rupe u mozgu
i u pravilu se umire u najteim mukama. Mune (apokaliptine) scene
masovnog spaljivanja ubijenih krava, njihovo zakopavanje u ogromne
grobnice, dim i vatra iz Velike Britanije, a potom i iz Njemake i Francuske,
duboko su se usjekle u svijest ljudi. Pomisao da osim mesa bolest mogu
prenijeti i kravlje kosti, mozak, kimena modina, neki unutranji organi pa
212

ak i preraevine kao to su elatina ili sprejevi za kosu na bazi proteina

animalnog podrijetla, bili su dovoljni za panian strah i zagledavanje u sve
to potjee od ivotinja a koji se moe nai na policama samoposluga.
Primjerice, nitko nije htio kapsule lijekova koji su nainjene na bazi elatine,
ene su analizirale ru za usne i crnilo za oi..
Osobno znam ljude koji su u to vrijeme izbjegavali koverte lijepiti na
klasian nain, dakle, vlaenjem jezikom, jer ljepilo moe imati tragove
ivotinjskih sirovina. Mesnice sa svjeim goveim mesom zjapile su
prazne, a restorani ija se ponuda sastojala od mesa na aru, ostali su
bez muterija. Britanska industrija za preradu mesa, osobito izvozne
klaonice, izgubile su posao. Preko novina su pljutale optube na temu
- tko je kome uvalio kotano brano i kako je sve zapravo poelo.
Britanski znanstvenici Colin Berry i Frank Furedi napisali su izvrsnu knjigu
pod naslovom Budunost rizika u kojoj razmatraju to bi se u bliskoj
budunosti moglo dogoditi i gdje su granice iza kojih ovjek vie nee moi
podnijeti strahove, dok je Frank Furedi autor jo jedne zanimljive knjige
pod nazivom Kultura straha. Ljudska opsesija strahom postoji otkako
ovjek hoda po zemlji, samo je u pitanju njezin manji ili vei intenzitet.
Primjerice, strah od gladi, strah od potresa, strah od kuge - stalni su
pratitelji naih praotaca S novim vremenom doli su i neki drugi strahovi
koji se zapravo po niemu ne razlikuju od prethodnih.. Sada imamo strah
od AIDS-a, strah od terorizma od ptije gripe od gubitka posla itd Oni
frustriraju i, dakako, imaju svoje posljedice. Strah od raunalnih virusa ili
hakera koji e prodrijeti u vae raunalo i pokvariti vam viegodinji trud
- jedan je od novijih strahova. Tu su zatim strahovi od droga, neispitanih
lijekova, otmica zrakoplova, atomskog rata...
Strah od opasnih lijekova
Reakcije ljudi su razliite; od onih koji opasnost ignoriraju do paranoidnih tj
onih koji, primjerice, na svoj PC stavljaju po nekoliko antivirusnih i antispy
programa, po nekoliko pasworda, rewals sustava itd. Onih koji rue stara
ulazna vrata i ugrauju nova s vie brava.
Otrovi su posvuda oko nas, standardni je obrazac svih news-magazina, pa
ispada da ivimo u svijetu u kojem je opasan svaki korak jer ve sljedeeg
trena moete stati na minu koja e vas kotati glave. injenica je da su se
posljednjih desetak godina kemikalije namnoile (60000 novih godinje) i
da ih svugdje ima, od sapuna i tekuih deterdenata, preko dezincijensa
213

za sanitarne prostore, insekticida pa sve do dopinga i lijekova. injenica

jest da se time znaajno poveava potencijalna opasnost od raznih
trovanja i nesretnih sluajeva, ali u pravilu tome nije tako jer usporedo
rastu i znanja o njima i njihovom rukovanju te o tome kako djeluju.
Nadalje, stoji injenica da se rizik za nae zdravlje stalno poveava, samo
je pitanje gdje e ovjek podvui crtu i tvrdo odluiti da rizik vie nije spreman
prihvatiti. Na mnogo mjesta to se ve i dogodilo. Pogledajte samo sudbinu
antibaby pilula. Kada su uz veliku pompu lansirane sedamdesetih godina,
nije bilo dovoljno rijei hvale pa su se rabili izrazi poput revolucionarno,
oslobaa seks svake stege zatim spas za ene itd. Premda su izale
barem tri generacije tih popularnih pilula protiv zaea koje, jasno, sadre
hormone, upoznali smo sasvim drugo lice tih preparata, a danas ne samo
da nema oduevljenja, ve postoji i opravdan strah uz mogunost brojnih
posljedica. Pogledajte primjer iz Velike Britanije; 100 ena oteenog
zdravlja (tromboza dubokih vena) zbog uzimanja Femoden pilula protiv
zaea, tuilo je farmaceutsku kompaniju i dobilo 10 milijuna funti odtete.
Naknadnim vjetaenjem je potvreno da je trea generacija tih pilula
rizinija od svoje prethodnice, ali proizvoa nije na to skrenuo panju
korisnicama. Naprotiv proizvoa je prikrio injenicu da na 100.000 ena
mora stradati najmanje 60 ena . Kada kod nas svijetlo dana ugleda takav
propis koji nalae odgovornost za ono to se kae i ono to se preskoi,
stvari e krenuti na bolje. Javnost trai i oekuje biti zatiena od svekolikih
opasnosti i rizika, ali avaj, u pravilu nita od toga ako se ne znate pobrinuti
sami za sebe. Umjesto da se smanjuje, rizik se stalno poveava. Nove
prijetnje, novi izazovi..
uvajte se revolucionarnih lijekova
Ako na prijateljiinu preporuku krenete uzimati prozac kao sredstvo ali ne
za depresiju, ve za mravljenje (prozak ubija apetit), vi ste u najboljem
sluaju lakovjerni, a ako niste pomno proitali kakve sve posljedice mogu
iz toga ispasti, onda ste i vrlo neoprezni. Prozac je (kao i mnogi drugi)
lijek s dobrim i loim stranama, ali o tome moe denitivno prosuditi samo
lijenik. Trenutak u kojem je prozac pobjegao kontroli tj lijenicima iz
ruke i krenuo u masovnu potronju postavi dostupan kao tableta za
glavobolju, bio je kritian trenutak koji svakako ima svoje posljedice.
Opasnost nitko nije prepoznao, a posljedice su naalost vidljive. U SAD
prozac se totalno oteo kontroli jer ga koristi najmanje 30 milijuna ljudi, a bilo
je ak i prijedloga da se stavlja u vakae gume za bolje raspoloenje.
Tko trlja ruke? Farmaceutska industrija koja ima neograniene kapacitete
za tancanje tabletica..
214

Slino je i sa stereoidnim hormonima koje mladi body-builderi irom

svijeta koriste za naglo razvijanje miine mase. Preko 50 posto amerike
studentske mladei koristi stereoidne hormone koji su slubeno zabranjeni
i tretiraju se kao doping. Nikome ne pada na pamet da to zabrani premda
su posljedice dobro poznate i zbivaju se prema utvrenom scenariju s
manje ili vie ozbiljnim posljedicama. Proizvodnja stereoidnih hormona
koji se plasiraju ilegalno pod desetak trgovakih marki, nikad nije bila
vea. Tehnike mogunosti koje prua internet, doprinijele su da je danas
sve postalo dostupno pa vam se ak moe dostaviti i potom na kunu
adresu. Kemija na taj nain sve vie ulazi u na svakodnevni ivot i doista
ozbiljno poveava rizik za zdravlje.
Analgetik vioxx bio je velika nada ne samo farmaceutske industrije (trebao
je biti zlatna koka) nego nada za milijune oboljelih od artritisa i drugih
bolnih stanja. Naime taj je analgetik znatno uinkovitiji od ostalih uz
mnogo manje nadraaja eluca. Velika kompanija Merck veliki strunjaci,
veliki novci, veliko kliniko istraivanje i na kraju veliki debakl..Zato?
Kontrolni ltri kod FDA i kod klinikih istraivanja su totalno zatajili. Naime,
srani i modani udari koji su se javljali kod due uporabe tog preparata su
potpuno zanemareni kao imbenici odluke pa je marketing rekao otprilike
ovako; to nije znaajno u odnosu na korist smanjivanje ljudske patnje.
Cijena takve odluke je fantastina tj tako velika da je farmaceutski div
baen na koljena zbog povlaenja s trita (prodaja vrijedna 2,3 milijarde
$ u 80 zemalja svijeta). A tisue tubi korisnika vioxxa tek dolaze na
naplatu Pouak je slijedei: tako je to kad marketing odluuje (u svojoj
gramzivosti) a ne mjerodavni strunjaci za zdravlje!
Pristajui na sve vei rizik i nedovoljno ispitane lijekove FDA je prestala
funkcionirati na nain kako je predvieno tj radi zatite zdtravlja graana.
Ona je postala sve vie posrednik u zatiti interesa farmaceutske industrije
kojoj se tradicionalno uvijek uri..Imam utisak da e za 5 godina na
kutijama lijekova pisati isto kao na kutijama cigareta uzimate na vlastiti
odgovornost

215

USUSRET FARMAGEDONU
Nova generacija genskih lijekova zahtjevan je istraivaki posao pun
izazova, ali i neugodnih iznenaenja..Potrebno je stotine pokusa prvo na biljkama, zatim i na pokusnim ivotinjama, a na kraju i na
dobrovoljcima kako bi se vidjela uinkovitost na ljudima. U lancu
istraivakog posla sve je puno nepoznanica i stranputica. Skrenuti
i zalutati vrlo je lako a posljedice se mogu pretpostaviti
Transgena cjepiva
Produkcija genskih preparata u SAD i Kanadi tek je otkrivena javnosti
zahvaljujui koaliciji uvara okolia i potroakih skupina, a najee
koritene amerike drave za takve su pokuse Nebraska, Wisconsin i
Havaji. Posebno poglavlje predstavlja karipski otok Puerto Rico, na
kojem je utvreno 2296 lokacija to ih je odobrila USDA. To je, raunajui
povrinu tog malenog otoka, najvee eksperimentalno podruje u cijeloj
Americi.Pritom treba znati da Puerto Rico nije drava; stanovnici toga
otoka vode se kao graani SAD, no nemaju svoje glasove ni u Senatu
ni u Kongresu. Odgovor na pitanje zato ba na tom otoku, jednostavan
je - zbog klimatskih uvjeta tamo postoje ak etiri etve godinje! Pravi
Eldorado za genetiare i njihove poslodavce.
Ne treba biti prevelik znalac pa zakljuiti da takvo eksperimentiranje u
pravilu moe izmaknuti kontroli ba kao u sluaju s tvrtkom ProdiGene.
To potvruju i ljudi iz struke, dakle, genetiari. Primjerice, i glasnogovornik
USDA Jim Rogers kae: Nitko ne zna, pa ak ne moe ni pretpostaviti
rizik takve produkcije. Nitko ne moe kontrolirati kada e I gdje plodovi
(itarice) ili stabljike koritenog bilja, dospjeti u ljudsku ili stonu hranu.
Zapravo, takvi dijelovi genetskog materijala ve se nalaze u prometu.
Moda e jo jedna injenica objasniti zato je ba Puerto Rico najvei
poligon; tamo nema nikakvih propisa o genetski manipuliranim proizvodima
pa nitko nema pravo braniti ili ograniavati pokuse. Naime, oni se tretiraju
kao strana ulaganja u zaostalu otonu privredu. elite li, dakle, privui
strane investitore? Ponudite im zemljite kao pokusne poligone za
produkciju genskih preparata.

prostoru, primjerice, u staklenicima, ali na otvorenom prostoru oni su

stalna potencijalna opasnost!
Relativno je tiho potkraj prole godine amerika vlada zapovijedila tvrtki
ProdiGene da nekodljivo uniti 500.000 buela usjeva soje
kontaminirane genskim ostacima kukuruza nakon produkcije jednog
genskog lijeka za ljudsku uporabu koji nije bio doputen. Soja je bila
spremna za prodaju, no u zadnji je as plasman bio blokiran. Na inzistiranje
novinara da saznaju vie detalja o tome koji je genski lijek bio u pitanju, iz
amerikog Ministarstva poljoprivrede (USDA) reeno im je da je rije o
povjerljivim informacijama koje nisu za javno objavljivanje.
Strunjaci za genetsku manipulaciju zajedno s novinarima nagaaju
da je rije o HIV glikoproteinu, o sredstvu za gruanje krvi (aprotininu),
probavnom enzimu tripsinu, cjepivu za hepatitis ili o cjepivu za svinjski
gastroenteretis. Daljnja istraga slobodnih istraivaa i novinara otkrila je
da je tvrtka ProdiGene dobila 85 dozvola za pokuse uivo odnosno za
testiranje genskih lijekova na 96 raznih lokacija. Amerikanci su takve usjeve
nazivali pharm crops. Prikupljene su vrlo zanimljive (poraavajue)
informacije pa se ovjeku ini da ba gleda jedan od onih lmova od
kojih se lede lea. Strunjaci za tzv. jestiva cjepiva, dakle virolozi, tvrde
da je HIV glikoprotein oznaen kao gp 120 gen opasan odnosno da
moe oslabiti na imunoloki sustav koji tako postaje podloan drugim
virusima.
Trajno kontaminirane biljke
Opisani sluaj samo je vrh ledenog brijega, jer postoje vjerodostojni
dokazi da je irom SAD i Kanade od 1991. godine izvreno vie od 300
takvih pokusa. Naime, tako se proizvode cjepiva, hormon rasta, sredstvo
za gruanje krvi, industrijski enzimi, humana antitijela, kontraceptivna
sredstva, imunosupresivni citokini te sredstva za izazivanje pobaaja
(abortivi). Biljke na kojima su ti lijekovi proizvedeni ostaju trajno
kontaminirane stranim genskim materijalom, a nitko ne zna gdje su polja
locirana i to se dalje s njima zbiva. No, zato farmeri koji u tom poslu
sudjeluju, znaju mnogo, ali su zavjetovani na utnju - uz dobru zaradu.

Cjepiva dobivena preko transgenih biljaka moda predstavljaju budunost

jer su jeftina, ali rizici za zdravlje i okoli toliki su da nitko nee riskirati.
Problem ne bi bio kad bi se takvi pokusi radili na strogo ograenom

Pretpostavlja se da je u najveem broju sluajeva rije o usjevima

kukuruza, a dosad je u skandal upletena samo tvrtka Prodi-Gene, iako
novinari zakljuuju da su angairane najmanje tri sline biofarmaceutske
tvrtke.

216

217

Po nekim procjenama, u razdoblju do 2010. ak e 10 posto usjeva

kukuruza u SAD biti iskoriteno u svrhu produkcije genskih lijekova, tj.
Lijekova koji se dobivaju dobro uhodanom genetskom manipulacijom.
Rizici genskih lijekova i tijekom produkcije na biljnim vrstama i tijekom
koritenja za lijeenje ljudi - veliki su i puni nepoznanica. Koritenje tzv.
transgenih biljaka za produkciju cjepiva, poznato je ve nekoliko godina.
Za cjepivo hepatitisa B koriten je krumpir. Glavni problem takvog jestivog
cjepiva moe biti to bi se kod osoba koje su ranije cijepljene mogao
pojaviti sindrom imune oralne tolerancije. Moda je srea da se pokusi
obavljaju na izoliranim mjestima s limitiranom mogunou irenja polena.
No praksa je, naalost, pokazala da ni to nije nikakva garancija. Kad puhnu
vjetrovi i dou ljetne oluje, sve su mjere opreza manje-vie neuinkovite
jer su genetski manipulirani usjevi na otvorenom prostoru. Kontaminacija
vode i zraka s genskim cjepivima iz biljaka - dokazana je, a onda je ostao
jo samo jedan korak do spomenutog sindroma imune oralne tolerancije.
Ili ete popiti kontaminiranu vodu ili ete udahnuti kontaminirani polenov
prah! Rezultat je uvijek isti. Postoji opasnost da se u doba stvaranja
ploda stvori tolerancija na cjepivo to bi izazvalo nesagledive posljedice
u imunitetu djeteta.

Najvei je problem to to poslodavac gura projekt jer se njemu uri na

trite. S genskim su lijekovima na muci I kontrolne institucije koje s jedne
strane moraju omoguiti napredak medicine, a s druge moraju zatititi
zdravlje stanovnika.

Duhan za stvaranje antigena protiv virusa

Pa ima li rtava u toj nadasve glupoj utrci? Naravno.Proizvodnja antitijela

u biljkama (umjesto u ivotinjama) tehniki je i tehnoloki bitan napredak
pa se sa sigurnou moe predvidjeti kako e izgledati budui kompleksi
za takve biofarming tvornice. No, jo e dugo vremena i mukotrpnog
rada trebati da bi se novi antibiotik plasirao na trite i stavio u uporabu,
potrebno je najmanje 12 godina uz prosjene trokove istraivanja od 250
milijuna funti. Malo je koja tvrtka spremna toliko uloiti kad za to vrijeme
mo.e zaraditi daleko vie na nekim drugim preparatima. Smanjivanje broja
novih antibiotika s jedne i porast rezistencije na postojee antibiotike s
druge strane, daju naslutiti crni scenarij. Dr. Bruce Pomeranz, profesor
Sveuilita u Torontu, zajedno sa svojim suradnicima, obavio je zanimljivo
istraivanje. Oni su prouili 39 studija iz amerikih bolnica kroz 40 godina.
Primjerice, od 33 milijuna pacijenata u 1994. godini, preko 100.000 njih
umrlo je zbog toksinih reakcija na lijekove ili stoga to odgovaraju e
lijekove nisu dobili na vrijeme. Od tog broja, dva milijuna ima ozbiljne
zdravstvene probleme.

Hepatitis B nije jedina virusna bolest za koju se trai genski lijek. . estice
nalik virusu koncentrirane su osobito u sjemenu duhana. Ako se ekstrakt
sjemena aplicira mievima, trebalo bi stvarati imunitet protiv te bolesti. No,
reakcija je izostala, a umjesto toga se javila posve neoekivana alergijska
reakcija na protein sjemena. To je moda dobar primjer da transgene
biljke kriju u sebi razna iznenaenja.

Kakva je poruka? Cjepiva dobivena preko transgenih biljaka moda

predstavljaju budunost jer su prije svega jeftina, ali rizici za ljudsko
zdravlje i okoli su toliki da nitko nee riskirati. Problem ne bi bio kad
bi se takvi pokusi radili na strogo ograenom prostoru, primjerice, u
staklenicima (plastenicima), ali na otvorenom prostoru oni su stalna
potencijalna opasnost.

Moete li se zatititi od bjesno e jedui GM pinat? Izgleda da je to

mogue! Naime, eksperimentalno cjepivo protiv bjesnoe proizvedeno
je genetskom manipulacijom na pinatu i duhanu. Pojedete li odreenu
koliinu takvog pinata, trebali biste biti sigurni protiv ugriza bijesnog psa ili
lisice. elite li obaviti pokus tvrtka Epicyte ima velike planove iskljuivo
na bazi mape ljudskog genoma. Uzgoj cjepiva i raznih preparata na
biljnim vrstama oni nazivaju biofarming, dok kritiari takvog bezglavog
srljanja, kojih nije mali broj, to nazivaju farmagedon. DNA revolucija
koja traje desetak godina, a dobila je na akceleraciji nakon objave mape
ljudskog genoma, veliko je iskuenje za farmaceutske divove, jer tko sad
ne napravi prodore u istraivanju, nee imati osnovu za zaradu iduih
desetak godina. Jasno, standardno pitanje ostaje bez odgovora to se
sve moe dogoditi?

Gel za genitalni herpes

218

Prema statistikim podacima u SAD ivi oko 60 milijuna ljudi s neugodnim

genitalnim herpesom koji se prenosi seksualnim kontaktom. Strunjaci
laboratorija Andy Hiatt nacijepili su kukuruz humanim genom tako da
proizvodi antitijela protiv herpesa, a tvrtka Epicyte Pharmaceutical iz
San Diega arko eli proizvesti gel protiv herpesa koji bi maloj tvrtki donio
milijune dolara. To je samo poetak, jer nitko ne zna - gdje su granice
eksperimentiranja uivo i tko e ih odrediti. Jer, ako propisima ograniite
ubrzan hod znanstvenika u jednoj zemlji, ostala je praznina u drugoj
zemlji.

219

Zapravo, male siromane zemlje u tome vide mogunost za prodaju

svojih potencijalna. Istraivai nisu krivi jer za velik novac rade po
neijem nalogu; njima je svejedno to rade, ako se to dobro plaa. Nova
generacija genskih lijekova zahtjevan je istra.ivaki posao pun izazova,
ali i neugodnih iznenaenja. Stotine pokusa - prvo na biljkama kako biste
ih isprovocirali da proizvode odreenu supstancu, a zatim na pokusnim
ivotinjama, kako bi se vidjelo u kojoj su mjeri uinkoviti ili moda toksini.
Na kraju dolaze pokusi na dobrovoljcima kako bi se vidjela uinkovitost na
ljudima. U cijelom tom lancu istraivakog posla sve je puno nepoznanica
i stranputica. Lako se skrene i zaluta.
Do sada se svata dogodilo pa je sve vie prisutan zahtjev za vii stupanj
sigurnosti osobito za oralna cjepiva za ljudsku uporabu. Umrli pacijenti
nakon injekcija genskih preparata prizemljili su ambiciozne managere koji
svijet gledaju samo kroz business i zelene novanice. Prema postojeim
procjenama strunjaka za razvoj, prije isteka ove dekade predvia se da
e prihod biofarmaceutske industrije iznositi vie od 20 milijardi dolara.
Gotovi projekti za neke lijekove i razna cjepiva strogo su uvana poslovna
tajna, skrivena duboko u sefovima tvrtki.
Zastraujue injenice
Godinje u Velikoj Britaniji umire 5000 pacijenata zbog raznih infekcija
koje su pokupili u bolnicama (superbugs). Posljednjih 30 godina nije
objelodanjena nijedna nova klasa antibiotika, a na postojee u velikoj
mjeri postoji otpornost. Sva istraivanja na tom podruju zbog visokih su
trokova prebaena u druge zemlje.
Zdravstvene posljedice zbog krivo primijenjenih lijekova sve su vee
naprosto zato to je sve vie lijekova i njihovih oblika..Lijekovi su mone
djelotvorne supstance uz napomenu da svatko reagira drukije i da se
reakcije pojedinaca zapravo ne mogu predvidjeti. Kod toga interakcije,
posebice u zadnje doba, predstavljaju sve vei problem. Primjerice,
antihistaminici s krivim antibiotikom mogu dovesti do srane aritmije,
a sredstva za ublaavanje bolova na bazi salicilata mogu dovesti do
unutranjeg iskrvarenja. Svakim danom broj lijekova je u prometu
sve vei pa je doista teko pratiti to (i kako) reagira s neim drugim.
Najvea novina koju u svrhu prevencije nesretnih sluajeva lansira FDA
jest kompjutorizirani sustav kod kojega se u trenutku pokazivanja nekog
preparata na monitoru, automatski iscrtaju preparati koji mogu u interakciji
s njime biti opasni ili pogibeljni. Na kraju, potrebna je kontinuirana edukacija
lijenika koji propisuju recepte.
220

Autor poznate knjige Recept za propast, dr. Thomas Moore, kae da

lijenici moraju znati vie o lijekovima i njihovim interakcijama te da bi
farmaceutskoj industriji bilo u interesu nancirati njihovu edukaciju. Dajui
pacijentu recept u ruku, lijenik je, zapravo, u situaciji da mu odreuje
sudbinu! Vratimo li se na onih 100.000 mrtvih zbog krivoga lijeka, onda
to iznosi fantasti nih 32 posto ukupno hospitaliziranih bolesnika u SAD.
Previe je to za zemlju napredne tehnike i tehnologije, novih ideja, novih
lijekova i metoda lijeenja. Ako kaemo da su ume, odnosno priroda
u cjelini, najbolja ljekarna jer sadre sve to se od davnina koristi za
lijeenje, onda s pravom moemo rei da je civiliziranje Brazila odnosno
uni.tavanje amazonske dungle - devastacija prirodnih resursa. A ako se
tome doda alarmantno poveanje ozonske rupe, onda to po svoj prilici
nee biti samo farmagedon!

TAMIFLU I VELIKE LAI

Nalazi strunjaka objavljeni u New England Journal of Medicine da 4
od ukupno 8 vijetnamskih sluajeva oboljelih od virusa H5N1 nisu
reagirali na tamiu, unijeli su veliku zabrinutost. Tamiu djeluje tako
da vee i inhibira povrinske enzime virusa. Virus se i dalje moe
replicirati, ali ne moe prenijeti infekt na druge (zdrave) stanice.
Je li Tamiu spasonosan lijek?
Zbog golemog straha od pandemije ptije gripe, prije neto manje od
godinu dana imali smo masovno tamanjenje peradi irom svijeta (pa i
kod nas) a sve zalihe Tamiua vicarsko-amerike multinacionalke
su ispranjeni. Ljudi su manijakalno kupovali antivirusni preparat za
svakog lana obitelji po nekoliko kutija a jedna je bila oko 300 kn (a u
SAD tretman 100$). Meutim, uinkovitost tog preparata bila je dvojbena
kad se tie mutiranog virusa H5N1. Nisu kupovali samo pojedinci ve i
zdravstvene vlasti pojedinih zemalja stvarajui zalihe. U strahu su goleme
oi i kada je u pitanju biti ili ne biti, novac nije problemPitanje glasi; tko
je paniku izazvao, zato i tko je u toj panici pobrao novce. U tzv velikom
(prljavom) businessu koritenje straha nije nova strategija. Marketing ju
odavno poznaje i koristi. A poznata je i masovna histerija kojoj samo rijetki
odoljevaju.
Uglavnom pandemije ptije gripe jo uvijek nema a kutije Tamiua se
povlae po ladicama. Broj rtava u Aziji se zaustavio kod broja 73. Kao
221

i svi drugi lijekovi tako i Tamiu ima svoj rok valjanosti. Ukratko; moemo
rei - baeni novci. Ruke trljaju strunjaci Hoffmann La Rochea u Baselu
i predsjednik amerike kompanije Rumsfeld koja je lijek otkrila i potom ga
prodala kompaniji Roche. Taj ovjek bio je istovremeno i ministar obrane
SAD. Da bi se narugali takvom crnom poslu neki Tamiu nazivaju Rumiu
(Rumsfeldov lijek za ptiju gripu)..Ako ve skupo platite, oekujete da vas
lijek spasi tj da vam u kritinom trenutku pomogne. Ali Tamiu koji kakotako djeluje na virus obine gripe, ovdje ima ogranieno djelovanje. ak
to vie Tamiu moe izazvati klasinu rezistenciju kod divljih ivotinja
to znai da se virus navikne na njega i on postaje neuinkovit a virus
u meuvremenu postaje jo opasniji za ovjeka. Ukratko Tamiu nije
spasonosan, nije pravi lijek za ptiju gripu i do sada je nepoznato da
uope moe sprijeiti irenje ove virusne bolesti. On je u panici bio slamka
spasa (nada) koju je savreno vjeto ubacila multinacionalna kompanija i
obrala vrhnje na razini cijelog svijeta.
to se tie standardne gripe H1N1 tamiu opet nije uinkovit do kraja,
ve samo skrauje trajanje bolesti na maksimalno 2,5 dana, a to znai da
smanjuje curenje nosa (hunjavicu) i nita vie. Netko e rei i to je uspjeh..
Da, ali ne po cijeni od 100$ ili kod nas oko 300 kn po pakovanju. Ono to
zabrinjava virologe, primjeeno je da virus postaje rezistentan na tamiu
na isti nain kao to su svojevremeno stalokok, gonokok i meningokok
postali rezistentni na penicilin. Nije to sve; vei broj ljudi korisnika ne
podnose sporedne pojave tamiu-a a najgori problem je stalni nagon za
povraanje (nauzea)
Tamiu je patentiran 1996 godine od strane kompanije Gilead Sciences
Inc iz Kalifornije. Trebam li spominjati kako je Rumsfeld imenovan
predsjednikom ove tvrtke 1997 godine i da ima veinski udio. Ovdje
je ostao sve do 2001 godine kada je imenovan ministrom obrane SAD.
Procjenjuje se da je Rumsfeldova rma do sada od prodaje Tamiua
pokupila oko 2 milijarde dolara..
udno ponaanje Tamiua
U golemom strahu od pandemije razne zemlje su stvorile velike zalihe
tamiu-a kako bi mogle zatiti svoje graane. Ljudi s opravdanjem oekuju
da ih taj preparat zaista titi. No meutim, ak i meu visoko obrazovanim
ljudima nisu poznate sve injenice oko strukture i ponaanja tamiua u
ljudskom organizmu. Najveim dijelom (oko 80%) tamiu nepromjenjen
pasira kroz tijelo i izluuje se u aktivnoj formi mokraom van. Budui da je
222

vrlo otporan na razlaganje moe vrlo dugo egzistirati u prirodi te izazvati

rezistenciju kod divljih ptica. Kako? Budui da se radi o najmanje 3
milijarde kapsula pohranjenih po prirunim ljekarnama Centar za ekologiju
i hidrologiju sveuilita u Oxfordu se bavio proraunom oko koliine
mogueg prodora tamiua u rijeke, jezera pa ak i pitku vodu. Istraivai
tog centra bavili su se ak i simulacijama takvih akcidenata. Premda se
tamiu otapa u vodi on se ne razlae ak ni u mulju gdje ga se mjesecima
nakon prodora moe utvrditi analizom. Smatra se da su to koncentracije
dovoljne da se smanji replikacija virusa tjednima pa i mjesecima, ali to
istovremeno znai da e virus toliko ojaati da u kritinom trenutku nee
moi zatiti bolesne ljude.
Moramo podsjetiti itatelja da je virus ptije gripe izuzetno priljepiv, da se
zadrava i ivi u crijevima pataka, gusaka, labudova i druge peradi, to
znai da izmetom izlazi u vodotok. Budui da e voda biti kontaminirana
tamiuom, replikacija virusa e biti privremeno zaustavljena, ali to e
biti kasnije kada se virus navikne i ovrsne tako da promjeni svoju
genetsku strukturu - nitko ne zna. Naravno, pretpostavka je da bi mogao
postati ubitaan za ovjeka.
Zablude oko namjene i sigurnosti lijeka
Premda ljudi informirani na temelju novinskih naslova prosuuju o tamiuu kao spasonosnom lijeku, njegova namjena je vrlo uska i strogo
specicirana. Tako primjerice preparat je namjenjen odraslim osobama,
adolescentima i pedijatrijskim pacijentima iznad prve godine ivota u prvoj
fazi bolesti ili preciznije u prva 2 dana od pojave jasnih simptoma gripe
(inuence). Preparat ne ubija virus nego sprijeava njegovu replikaciju
(usporava ju). Mogue je i preventivno djelovanje koje kod odraslih traje
oko 40 a kod djece oko 10 dana..Ukratko, ako se redovno uzima tamiu
moe sprijeiti pojavu standardne gripe (tip A i B), ali ne i ptije gripe i
raznih drugih viroza. Sigurnost i uinkovitost lijeka nije do sada potvrena
kod kroninih bolesnika (bolesti srca i bubrega) tek kod rekonvalescenata.
Uzimanje tamiua ne iskljuuje uzimanje cjepiva tj vakcinaciju tj cijepljenje
i uzimanje tamiua se upotpunjuju.
Zanimljivo je da ponovljeno uzimanje tamiu-a za vrijeme jedne sezone
nije pokazalo zadovoljavajue zatitne uinke. Zapravo jo uvijek se ne
zna kolika bi doza takvog ponovljenog tretmana bila i kako bi organizam
reagirao. Vrlo je vano dodati da tamiu nije ispitan na dojenadi ispod 1
godine ivota pa se prema tome i ne preporuuje za njihovo lijeenje ili
223

prevenciju bolesti. Pokuajte zamisliti to to znai u sluaju pandemije?

KAKO SPRIJEITI MEDICINSKE GREKE?

Najvea zabluda (la) jest za prvu liniju obrane - tamiu - da ste sigurni od
aviarne gripe kad ga uzmete. U asopisu Nature, znanstvenici sveuilita
Wisconsin (University of Wisconsin-Madison), u zajednici s strunjacima
azijskih sveuilita, objavili su rad i svoju duboku zabrinutost glede ptije
gripe i djelovanja tamiu-a. Naime, oni tvrde da je lako mogue kako je
virus ptije gripe ve rezistentan na oseltamivitr (tamiu)..Kao lijep primjer
navode vijetnamsku djevojicu koja je odmah nakon prvih simptoma
bolesti prolaktiki dobila tamiu ali je on bio neuinkovit..Ako je tako a
izgleda da jeste,. postavlja se pitanje zato je preparat prodavan stranim
Vladama ugroenih podruja koji su njime napunili svoja skladita? Tako je
primjerice od standardne zalihe od 12 milijuna doza ameriko ministarstvo
zdravlja nabavilo 81 milijun doza tamiu-a. U svakom ratu i u svakom
globalnom strahu, netko se obogati. Mi jo uvijek ne moemo zamisliti to
znai pandemija smrtonosnog virusa; 1919 godine australijski vojnici su s
europske fronte sobom donijeli virus panjolske gripe. Posljedice? Skoro
12.000 mrtvih!

Greke mogu biti razliite, a ponekad nevjerovatne: pogreno

izabrana metoda lijeenja (pogrean antibiotik), kriva dijagnoza,
predoziranje lijeka, interakcija zbog istovremenog uzimanja vie
lijekova, pogreno aplicirana krv, zamjena strana udova kod
operativnog zahvata, ostavljanje malih kirurkih instrumenata u
operacijskom podruju, perforiranje kod kateteriziranja ili kiretae,
pogreno proraunata infuzija, pogreno proraunat anestetik itd..
Krivo je pomisliti kako se to dogaa samo u provinciji; greke su
mogue i u najelitnijim ustanovama..Zato? Greku radi ovjek a on
je svugdje isti.

Najnovija istraivanja Tamiua u Japanu (studeni 2006 g.) koji je ujedno

i najvei potroa ovog preparata na svijetu, uzdrmala su sigurnost lijeka
i razgolitila do kraja nain rada globalnih farmaceutskih kompanija.
Djeca kojoj su davali Tamiu radi prevencije gripe morat e se podvri
promatranju ponaanja jer je bilo preko 100 sluajeva agresivnog
ponaanja, halucinacija, delirija, pokuaja suicida i drugih znakova
devijantnog ponaanja. U periodu 2001-2005 g Tamiu je propisan 24,5
milijuna puta dakle oko 5 puta vie nego u SAD. U naputku lijeka se
promjene ponaanja ne spominju to znai da se za njih nije uope
nije znalo ili su bile skrivene. Nakon tih saznanja bilo je pokuaja da se
preko FDA isposluje upozorenje korisnicima o potencijalnom riziku ali
se naknadno odustalo. vicarski proizvoa jednostavno je odbio takvu
mogunost preko svog glasnogovornika

224

Pogreke se skupo plaaju

O tome to se dogaa i kako se dogaa iza bolnikih zidova relativno malo
se zna ne samo zbog diskrecije medicinske struke, ve zbog neobine
predrasude da ste prelaskom bolnikog praga osigurani i zatieni
te da netko drugi preuzima brigu o vaem zdravlju. No, kao to postoji
rizik kod ulaska u zrakoplov, automobil ili kada zakoraite na pjeaki
prijelaz, tako postoji rizik kod svake medicinske intervencije pa i onda
kada ona izgleda sasvim banalno. Odete u bolnicu zbog slijepog crijeva,
paceri vam kod operacije zaparaju aortu, izgubite lijevu nogu, a desna
vam je u pitanju da bi vam, na kraju ivot visio o koncu. Na kraju, i vaenje
zuba moe biti s ozbiljnim pa i kobnim posljedicama a da na govorimo
kako vas nespretna injekcija anestetika kod operacije krajnika moe
ubiti.. Sve ovisi o tome koliko ste spremni rizik prihvatiti kao injenicu. Dva
mjeseca nakon izvrenog dvostrukog premotenja srca koje je uvenom
amerikom komiaru Danu Carveyju spasilo ivot, stigla je loa vijest da
je kirurg premostio krivu arteriju i da mora ponovno na operaciju jer mu
prijeti zaepljenje. Odgovarajui u iskazu na tubu vrijednu 7,5 milijuna
amerikih dolara, koju je oteeni pacijent podnio, kirurg se branio da je
pogrijeio zato to Carvey ima neobian raspored krvnih ila na srcu.
Carvey nije prihvatio takvo obrazloenje jer je za People Magazine
rekao sljedee: To je isto kao da vam izvade krivi bubreg i priaju kako
imate neobine bubrege. Naravno, prema strogim amerikim propisima
bolnica je platila visoku cijenu za kirurgovu greku, no to nikako ne znai
da se ne moe dogoditi nekakva druga slina greka. Obrazloenje bolnice
u Rijeci gdje je nesretni mladi jedva preivio operaciju slijepog crijeva
a potom izgubio nogu reeno kako prema literaturi zarezivanje aorte
225

kod endoskopske operacije se dogaa 0,03%. To nadasve besmisleno

(glupo) i nestruno obrazloenje je mogue samo kod nas, tako dugo dok
se ne uvede pravilo visoke odtete. Zato bi lijenici bili zatiena divlja?
Ako si kod operacija nespretan, nenaspavan, mamuran, ako preputa
zahvat poetniku to ima svoju cijenu. Ako uveni Sony proizvede seriju
baterija za laptope koji mogu eksplodirati, onda je to strana greka koja
ima svoju cijenu.. Pogrijei plati!
Na temelju izvjea o medicinskim grekama Nacionalne akademije
znanosti, Instituta za medicinu, Carvey je sretni preivjeli jer postoji veliki
broj onih koji nisu bili takve sree. Procjena je tog uglednog instituta da
godinje umire izmeu 44.000 i 98.000 Amerikanaca zbog medicinskih
greaka, ali ono to zbunjuje jest injenica da je veliki broj mogao biti
preveniran odnosno izbjegnut. Mnoga iznenadna dogaanja koja zavre
fatalno nije mogue predvidjeti pa prema tome ni ne spadaju u medicinske
greke.
Greke radi osoblje, a ne programi
Greke mogu biti razliite, a ponekad nevjerojatne. Pogreno izabrana
metoda lijeenja (pogrean antibiotik), kriva dijagnoza, predoziranje lijeka,
interakcija zbog istovremenog uzimanja vie lijekova, pogreno aplicirana
krv, zamjena strana kod operativnog zahvata, ostavljanje malih kirurkih
instrumenata u operacijskom podruju, perforiranje kod kateteriziranja ili
kiretae, pogreno proraunata infuzija, pogreno proraunat anestetik...
Na temelju dva velika istraivanja, smrt zbog medicinskih greaka u SAD-u
se popela na osmo mjesto smrtnosti, ispred smrti uzrokovanih prometnim
nesreama, rakom dojke ili AIDS-a. Mnogi medicinski djelatnici koji su
vidjeli slubeno izvjee kau da je to tek dio ledenog brijega i da je broj
svih greaka koje se uine daleko vei. Oni spominju propisivanje lijekova
kao mjesto najveih potencijalnih greaka, a u izvjeu je jedva dotaknuto.
Naime, dovoljno je da se propie krivi lijek i da nastanu ozbiljni problemi.
Primjerice, propie se lijek za astmu, a osoba je alergina na to sredstvo.
Statistiari ipak svode opasnost na minimum kada naprave usporedbu;
da bi ovjek stradao u avionskoj nesrei, morao bi letjeti non-stop 438
godina, a da bi stradao zbog medicinske greke, trebao bi priekati
desetak godina. Pa ipak izvjee Nacionalnog instituta za medicinu treba
shvatiti kao poziv na akciju u smislu preventive.

milijuna dolara kako bi se u 6000 bolnikih ustanova irom SAD-a greke

smanjile na minimum. No, posebnu zadau u tom sustavu dobila je
i FDA sa svojim centrom za lijekove, sa svrhom da se pozornije prate
lijekovi i njihove interakcije i nuspojave. Dati pravi lijek pravom pacijentu
u pravo vrijeme i u pravoj dozi nije nimalo lak zadatak i to je mjesto velike
mogunosti za nastanak greke. Uvedeni su i kompjutorski programi,
a pokazalo se da programi dobro rade, ali osoblje pravi greke. Prema
ocjeni strunjaka iz FDA, dr. Petera Honiga, najvei problem je konfuzija
s nazivima pojedinih preparata. Naime, svaka tvornica ima svoje nazive,
a vie kompanija rade iste preparate u raznim koncentracijama. Neki su
nazivi slini, premda su iz potpuno razliitih skupina po farmakolokom
djelovanju. Primjerice, Lamictal i Lamisil su nespojivi jer jedan od njih se
daje padaviarima, a drugi je protiv gljivica. Ako pacijent s padavicom
dobije sredstvo protiv gljivica, napadi e biti uestali, a svretak se ne
moe sagledati. Drugi sluaj je takoer vrlo karakteristian; sredstvo
za lijeenje upale zglobova Celebrex, sredstvo protiv greva Cerebyx i
antidepresiv Celex.
Najee su interakcije lijekova
Ta tri preparata oprenog djelovanja izazivaju sreu i samo je pitanje
tko e se popiknuti. Iskustvo pokazuje da je bilo preko 100 sluajeva
zamjene ovih preparata, a bilo je i vrlo ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
U jednom od tih sluajeva lijenik je propisao Celex od 200 mg. Budui da
je lijek bio dostupan samo u dozi od 20 i 40 mg, ljekarnik je zvao doktora i
on je korigirao dozu, ali sada je propisao Celebrex od 200 mg. U memoriji
lijenika ostala su prva tri slova, ali preparati nisu isti. Nije potrebno
objanjavati to se dogodilo. Kako bi se rijeili ovako ozbiljni problemi,
FDA je odluila da se svi nazivi novih preparata moraju prethodno uvesti
u registar i usporediti s postojeim nazivima; ako ima slinosti, primjena
dotinog naziva se ne doputa. Inae to sjajno radi software.

Za vrijeme Clintonove administracije donesen je plan za osnivanje

posebnog centra za poboljanje sigurnosti pacijenata, koji je dobio 20

U tu svrhu je napravljen i CD-ROM kako bi se uinkovito rijeilo pitanje

alternativnih preparata. Pogledom na monitor lako se moe provjeriti
gdje preparat spada i koje su mu zamjene. Da bi se izbjegle dosta este
interakcije lijekova, na etiketama se mora upozoriti s kojim lijekovima se
preparat ne trpi odnosno izaziva probleme. Kad je sve bilo gotovo,
postavilo se lozofsko pitanje gdje zavrava jurisdikcija FDA, a gdje poinje
ona lijenika? Zapravo, dilema je umjetna jer se FDA kao administracija
nema to petljati u medicinsku struku. Lijenik propisuje lijek, a FDA
servisira da ne doe do greke. Ako se stvori sustav ija se pravila potuju,

226

227

mogunost greke se svodi na minimum. Nije potrebno da se netko stidi

i crveni. Svatko bi pomislio da e nove tehnologije donijeti sreu, ali
se pokazalo da nije tako. Da bi se prevenirale greke kod propisivanja
lijekova, primijenjen je elektroniki recept kao i sustav dvostruke kontrole
(od strane lijenika i medicinske sestre), no pokazalo se da nita nije sto
posto sigurno, jer se ovjek previe prepusti kompjutoru, a i kod njega su
mogue pogreke.
To se najbolje vidjelo kod pokuaja da se koristi barkod. Profesor
farmakologije dr. R. Woosley kae otvoreno da barkod kod propisivanja
nije donio oekivano smanjivanje greaka, jer ako se otkuca pogrean
kod, a nitko to ne primijeti, dolazi do serije greaka. On takoer kae
da je kada se ljudske greke pokuavaju rijeiti tehnikim sredstvima,
napredak uvijek slab jer ureajima upravlja ovjek. To se najbolje vidi
na avionima koji su opremljeni svim moguim tehnikim sredstvima, a ipak
se rue zbog ljudske greke. ovjek grijei, a greke imaju posljedice! Na
koncu ureajima upravlja ovjek.
Kako izbjei opasne kombinacije lijekova
Prema izvjetaju koji je nedavno objavljen u asopisu Journal of the
American Medical Association, unato upozorenjima o ozbiljnoj opasnosti
ubojite kombinacije antihistaminika Seldana i antibiotika eritromicina,
treina farmaceuta mehaniki su i dalje popunjavali obrasce recepata,
sve dok Seldan nije maknut s trita. Taj sluaj naveo je farmakologa
dr. Honiga da predloi mjeru o automatskom ruenju kompjutorskog
programa svaki put kad doe do opasne kombinacije lijekova. Nema
ispisa etikete sve dok kombinacija nije bezopasna. Ta bi mjera bila slina
ogranienju maksimalne brzine nekih automobila ili ogranienju upotrebe
alkoholnih pia za vrijeme vonje. Postoji i druga mjera, da svaki put kad
na kompjutoru doe do opasne kombinacije ili neprimjerene doze, program
reagira zvunim i svjetlosnim signalima, no tada bi se moglo dogoditi da
korisnici zamrze kompjutor (ili program) koji im zagorava ivot, to opet
nikako nije dobro. Broj uvedenih kompjutora nije smanjio broj greaka,
ve je otvorio nove mogunosti za greke.

228

ZATO RASTE POPULARNOST ALTERNATIVNE

MEDICINE?
ovjek je udno bie; ako danima i satima eka na pregled ili
recept, tjerat e inat na vlastiti raun i poet e se lijeiti kod kue
alternativno. Ako vrsto vjeruje u izljeenje, njemu je svejedno da
li je u pitanju lijek, remedija ili neka ajna smjesa.
Bijeg od klasinog lijeenja?
Prema najnovijim podacima istraivanja koje je provedeno na 31.000
odraslih osoba oba spola tijekom 2002. godine, alternativne metode
lijeenja koristilo je vie od 1/3 stanovnika SAD-a. A ako se alternativnim
metodama doda i molitva za zdravlje onda se ukupan broj alternativaca
kree na razini 62%. Ako bi se ovi podaci pojednostavljeno tumaili,
moglo bi se rei da se veliki broj puanstva SAD-a okrenuo od klasine
medicine i uplovio u alternativne vode. Struktura alternativne terapije
izgleda ovako naturalisti 19 %, meditacija 8%, kiropraktika, 8%, joga 5% i
dijeta mravljenja prema Atkinsu 4%.
Prirodnjaci (naturalisti) podrazumijevaju uporabu prirodnih biljnih preparata,
enzima i raznih drugih sredstava. Dok se u nas prirodno lijeenje jo uvijek
podcjenjuje kao nedovoljno uinkovito, nesigurno i sa stajalita zdravlja
vrlo problematino, Amerikanci masovno proizvode takve preparate koji
se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji. ak i Nacionalni institut za zdravlje
ima poseban odjel koji se bavi istraivanjem prirodnog lijeenja. Istina
je da ljudi tako sami odluuju kako e se lijeiti i kome e povjeriti svoje
zdravlje - lijeniku ili alternativcu, ali se teko moe objasniti tako veliko
raslojavanje meu obinim ljudima na poklonike klasine i alternativne
medicine. ak i onda kada alternativna medicina pogrijei ili tapka u
mraku, pa i kad netko zbog nestrunog lijeenja strada, i tada mnogima
alternativne metode lijeenja izgledaju atraktivnije od klasinih. Zato?
Suvremena medicina vidno tehniki napreduje a osobito u dijagnostici,
ali postaje sve skuplja i skuplja. Primjerice, antidepresivi su dostigli cijenu
od 1000 kn za jednomjeseno lijeenje. Ako se krene s alternativnom
terapijom koja moe (ali ne mora) biti uspjena, trokovi se smanjuju za
najmanje tri puta. No, valja rei da ima bolesnih stanja koja medicina, bez
obzira koliko suvremena bila, ne moe ni pratiti ni izlijeiti. Istraivanje je
i ovdje dalo neke zanimljive odgovore. Tako primjerice 13 % ispitanika
229

kae da su preli na alternativnu terapiju iskljuivo zbog velike razlike u

cijeni. No bilo je jo zanimljivosti; od ukupnog broja ispitanika, ak 6,6 %
kae da koristi koristi ekstrakt biljke kava-kava koji uspavljuje (umjesto
sedativa), bez obzira na mogue posljedice po jetru. Kod ljudi je prisutna
jedna teka zabluda da je sve to je prirodno i zdravo. Moe se ovog
trenutka citirati najmanje desetak studija koje jasno i glasno podvlae
potencijalnu opasnost prirodnih preparata tj ekstrakata biljnih vrsta koje
se koriste u razne terapeutske svrhe.
Prirodno ne mora biti zdravo
Spomenuli smo ekstrakt tropske biljke kava-kava koja umiruje i uspavljuje
ali isto tako ima opasne sporedne uinke na jetru. Isto tako se moe
spomenuti sluaj prirodnog proizvoda odnosno ekstrakta efedre koji
se godinama plasira na trite kao stimulans kojem nema ravnog, zbog
ega je efedra bila omiljeno sredstvo za mravljenje osobito kod body
buildera. Naime, s efedrom se lake trenira te lako i relativno brzo mravi,
a oni sportai koji moraju imati odreenu tjelesnu masu radi natjecanja u
pojedinim kategorijama, redovito su je koristili. Svi korisnici efedre znaju
za potencijalnu opasnost od prekoraenja doze, ali su ipak i dalje korisnici.
Dosad su zbog toga stradali desetci vrsnih sportaa, a ukupan broj onih
koji su kolabirali i iznenada umrli od efedre posljednjih desetak godina
popeo se na oko 150. Naime, reakcije na efedru i njezin alkaloid efedrin
su strogo individualne i mjere se na skali od 0-100. Kod jedne osobe
osim ubrzanja rada srca nema vidljivih znakova kod druge vrlo brzo dolazi
do kolapsa koji se bez strune pomoi moe zavriti fatalno. Ukupno je
prijavljeno 16.000 incidentnih situacija kod uporabe ovog suplementa.
Tek nakon tolikih sluajeva i vrlo gorkih iskustava efedra je maknuta iz
prometa to nipoto ne znai da se ilegalno ne moe dobiti i danas.
Magnetoterapija je zanimljivo podruje alternativnog lijeenja bolova i
drugih tegoba u leima i zglobovima. Djelatna tvar je magnetno polje
dobiveno na dva naina: iz statikih magneta razliite jakosti i magneta koji
zrae pod utjecajem zatvorenog strujnog kruga. Energija magnetnog
polja navodno ima jaki utjecaj na provodljivost ivevlja te na protok krvi,
meutim, do danas nema znanstvene potvrde da magneti mogu ublaiti ili
blokirati bilo koju vrstu boli. Kliniki pokusi dali su vrlo koniktne rezultate
iz kojih se ne moe poluiti nikakav suvisli zakljuak. Naravno, pokuaji
komercijalizacije putem raznih narukvica, potkoljenica, magnetnih cipela,
zavoja, jastuka i drugih magnetnih oblika, nisu dali gotovo nikakve pozitivne
rezultate. Temeljna teza onih koji lijee magnetima jest da svugdje u tijelu
230

postoje bioloke struje male snage pa i magnetno polje, a tijekom bolesti

to se stanje poremeti. Oni smatraju da je migrena kod vremenski osjetljivih
osoba (meteopata) tipini poremeaj ravnotee magnetskih sila. Da bi se
stvari zalijeile treba ih tretirati dulje vrijeme s magnetima.
Magnetoterapija nije nova alternativna metoda lijeenja; nakon graanskog
rata u SAD-u seoski su se lijenici masovno koristili magnetima. I danas se
na dalekom istoku Rusije magneti koriste u terapiji raznih bolesti. Problem
koji nitko ne moe kontrolirati je u tome to se od pokuaja lijeenja boli
u zglobovima i leima prelo na razna druga mjesta na tijelu, svrstavajui
tako magnetoterapiju u univerzalno terapeutsko sredstvo to, naravno,
nema nikakvo uporite u znanosti.
O akupunkturi je dosta napisano kao rijetkoj alternativnoj metodi koja je
priznata od strane slubene medicine, a dokaz za to je i injenica da brojni
lijenici u svojim ordinacijama (pa i na klinikama) koriste akupunkturu kao
pomono sredstvo lijeenja. Ova tradicionalna metoda lijeenja dolazi
iz Kine i zapravo je osvojila cijeli svijet. Lijenici se utrkuju za boravak
u Kini koja znai prestinu specijalizaciju iz tehnike pikanja..Zasigurno
akupunktura moe pomoi kod nekih bolesnih stanja pa ak postoji i
anestezija pomou akupunkture, ali se grijei kada se ovu metodu pretvara
u univerzalno sredstvo koje moe rjeiti sve zdravstvene probleme. I kod
mravljenja akupunktura je samo pomona metoda (slamka spasa) uz
sve ostale kao to su redukcija kalorijskog unosa i poveanje aktivnosti.
Bilo bi vrlo naivno oekivati da akupunktura sama po sebi moe rjeiti
problem pretilosti
Sigurnost terapije prirodnim sredstvima
Ako se uzme u obzir broj smrtnih sluajeva zbog pogrenog uzimanja
lijekova, krivog doziranja ili interakcija izmeu vie lijekova te usporedi sa
smrtnim sluajevima koji su nastali zbog alternativne terapije, onda bi se
moglo doi do zanimljivog zakljuka, a to je da nita nije sigurno i da se s
tom injenicom treba suoiti. Terapija ima mnogo, a alternativne su meu
njima sve vie zastupljene. Dovoljno je pogledati nae ljekarne; njihove
police sadre preko 50% boica koje zasigurno pripadaju alternativi. Istina
je da se lijekovi ne dre na policama, ve u ladicama, ali ono to se izlae
i nudi to se i kupuje.
Od desetak raznih sredstava za redukciju tjelesne teine samo su
3 slubena lijeka to znai da je sve ostalo alternativa. Sredstva za
231

ublaavanje prehlade, bez obzira bile to tablete, kapsule ili ajevi,

uglavnom su alternativna, jer medicina prehladu benignog tipa uope
ne lijei. Ako medicina ne lijei trai se bilo kakvo olakanje a to onda
alternativa obilato nudi..

jer se od njega gubi apetit..Ako se upozorenja o eventualnim sporednim

uincima lijekova napiu, skida se odgovornost proizvoaa i sve svaljuje
na lea korisnika. Farmaceutska industruija se panino boji odtetnih
zahtjeva, a novi lijekovi imaju sve vie opasnih sporednih pojava.

Na koncu, lijeenje je pitanje vjerovanja pa se uzalud trudite objasniti

nekome da ovo ili ono sredstvo nije uinkovito, jer to je vama smijeno
drugome nije, to vama djeluje, drugome je beskorisno.

Kod alternativnih terapija takvih drastinih i alarmantnih upozorenja nema.

im nema upozorenja, nema ni brige. Ako se ipak neto dogodi - obija
se vama o glavu. Zanimljivo da je s nekim preparatima obrnut ogroman
novac, ali nitko nije htio investirati u ozbiljna znanstvena istraivanja
(primjerice efedra). Naravno, u strahu da bi istraivanja otkrila ono to
je neminovno, odnosno da se takav preparat ne moe nai u slobodnoj
prodaji. Postoji tek nekoliko istraivanja usmjerenih na uinke efedre u
podizanju energijskog potencijala sportaa i u redukciji tjelesne mase.
Kod toga je rije o vrsto postavljenim dozama, a dobro je poznato da
ima onih koji su u traganju za specijalnim uincima koristili tri do pet
puta vee doze. Takoer nitko nije uzeo u obzir mogunost kombiniranja
efedre s kofeinom i aspirinom, a to upravo rade sportai. Kombinacija bi
se mogla nazvati Molotovljev koktel, jer se nikada ne zna kakve e
posljedice imati. Dok su kratkorone posljedice koritenja efedre dobro
poznate, dugorono djelovanje na srce i krvoilni sustav te na mozak
ostalo je do danas nepoznato. Kratkorone posljedice su sljedee:
povraanje, psihiki poremeaji kao jaka anksioznost i iznenadne
promjene raspoloenja, hiperaktivnost, lupanje srca, konfuzija, a u teim
sluajevima kolaps i infarkt miokarda...Poznati su sluajevi ruenja
sportaa usred utakmice.

Od svih razgovora najvie volim sluati diskusiju vegetarijanca i ljubitelja

mesa. Svaki od njih onog drugog eli uvjeriti kako je njegov nain prehrane
najbolji, premda je iluzorno oekivati da e on to i prihvatiti. Zato kada
netko nosi magnetnu narukvicu, nemojte se smijuljiti, jer on vrsto vjeruje
u njezinu uinkovitost, a kao to znate vjerovanje je pola izljeenja.
Biljni preparati imaju najvie poklonika
Lijekovi biljnog podrijetla odnosno razni biljni preparati kojih danas ima na
stotine, baziraju se na niskom sadraju aktivnih tvari i principijelno mogu
pomoi, olakati ili poboljati neki problem, ali istovremeno mogu izazvati
cijeli niz novih problema (posljedica) ili mogu biti potpuno beskorisni.
injenica da upravo takvo lijeenje u irokoj paleti alternative ima i
najvei broj poklonika govori u prilog tezi da najiri slojevi nedovoljno
obrazovanih ljudi vjeruju u ono to je dala majica priroda, a ne onome
to je stvorila kemija. Moda je tome kriva predodba koja se dobiva kada
se proitaju naputci farmaceutske industrije koji idu uz lijekove. Naime,
meu upozorenjima ima na desetke stavaka o tetnim nuspojavama.
Sasvim je svejedno jeste li proitali naputke za antidepresive ili nove
antibiotike. Nekada je vie nedostataka nego stvarnih (korisnih) uinaka
pa se ini da farmaceutska industrija izbacuje na trite nedovoljno
ispitane preparate iskljuivo s namjerom da se dokopa velikih prota.
Primjerice, ako dulje vrijeme uzimate ciprooksacin iznenada vam mogu
puknuti tetive (uz cijeli niz drugih problema). I sada primjerice imate neku
kroninu urinarnu infekciju i lijenik vam prepie taj antibiotik za striktno
uzimanje 30 dana! To je sasvim dovoljno da zaplai svakog, a kamoli
neobrazovanog ovjeka. Primjerice, antidepresiv prozak u malo veoj
dozi moe imati sasvim suprotan uinak (mnoga ubojstva vezana su
uz uzimanje prozaka), a ako vam se to neobino dogodi, morate hitno
konzultirati lijenika! A prozak su u SAD uzimale ene zbog mravljenja
232

Posljednjih se godina alternativna terapija razmahala do nesluenih

granica. Koriste se razliite metode: relaksacija, sportska masaa, vedska
masaa, magnetoterapija, shiattsu, reiki, reeksologija, miofacijalna,
relaksacija, neuromuskularna terapija, hipnoza, akupunktura, kiropraktika,
akupresura i tradicionalna kineska medicina (TCM). Svi tvrde da pomau
onima koji trae pomo, ali rezultati nisu uvijek povoljni. Akupunktura
nekome odnese migrenu, a nekome se nakon mjesec dana vrati
natrag. Svatko drukije reagira.

233

LIJEKOVI BUDUNOSTI I NANOTEHNOLOGIJA

Inovacije koje mijenjaju ivot

Lijekovi budunosti i dijagnostika sredstva imat e estice koje

se mjere u nanometrima, to znai da e biti dovoljno udahnuti ih
da prou kroz sve tjelesne membrane. No, to e istovremeno biti
i izvorom novih problema. Nanotehnologija e potpuno zamijeniti
injekcijske igle, omoguiti nove materijale neobinih svojstava, nove
dijagnostike ureaje, senzore, nove robote...

Ljekovita sredstva moderne medicine su u pravilu sastavljena od

prekrupnih estica pa teko ili nikako ne mogu doprijeti do bolesnih stanja
na svim mjestima i u svim fazama. Nanotehnologija omoguava dolazak
u sve skrivene dijelove tijela to automatski znai da e se moi ubijati
stanice raka, uklanjati zaepljenja u malim ilicama mozga i srca, obavljati
popravak bolesnih tkiva na licu mjesta, njihovu zamjenu pa ak i izradu
umjetnih mitohondrija kada postojei dou na rub propasti.

Nanotehnologija u medicini

Nanotehnologija otvara tolike mogunosti da e za desetak ili vie godina

pogoditi sve aspekte drutva. Primjerice, ve postoje tkanine koje se ne
guvaju, prsluci koji su neprobojni za metke, ogrtai koji tite od bojnih
otrova itd. Inovacije iz nanotehnologije koje mijenjaju ivot svakodnevno
izlaze na trite, a predvianja strunjaka kau da je to samo poetak.
Sadanji tehnoloki postupci daju proizvode na razini velikih estica pa
su i sva tehnika pomagala adekvatna tome. Problem se slikovito moe
objasniti lego kockama . Vi moete od kocki slagati gure prema priloenim
slikama i elementima koji su u paketu, ali nita vie. Dakle, s lego kockama
ne moete raditi to zaista elite, ve to je tvornica programirala.

Da je netko prije desetak godina spomenuo umjetnu guterau, svaki bi

ozbiljniji lijenik s podozrenjem upitao - molim?! Danas bi bio oprezniji jer
inovacija u medicini je toliko mnogo da je zaista sve postalo mogue.. Svi
postojei proizvodi i materijali graeni su od atoma, a njihova svojstva ovise
o tome kako su atomi posloeni. Poznata je stvar da se reorganizacijom
atoma u ugljenu moe stvoriti dijamant koji ima sasvim druga svojstva
od neprocjenjive vrijednosti. Ako promijenimo atomsku strukturu obinog
pijeska uz dodatak tragova nekih drugih elemenata, nastaje malo udo
koje zovemo kompjutorski ip. Upravo novi tipovi super brzih ipova
nastaju zahvaljujui nanotehnologiji.
Ako, dakle, uspijete tvari tako manipulirati da estice smanjite na milijarditi
dio metra ili 80.000 puta manje od jedne ljudske vlasi, onda nastaju
mnoge promjene, ali se istovremeno otvaraju i mnoge mogunosti.
Nanotehnologija koja doslovce oznaava sputanje strukture materijala
na molekularnu razinu, omoguuje stvaranje kompjutorskih maina koje
su manje od ljudske stanice, a to bi moglo znaiti kontrolu bolesnih stanja
ili njihovu prevenciju. Nitko ovog trenutka nije u stanju rei do kada e
se ovakva futuristika predvianja ostvariti, ali injenica da ve postoje
instituti za nanotehnologiju, da se odravaju meunarodni skupovi kao
i da se dodjeljuju pozamana sredstva za nano projekte - jasno daje do
znanja da se taj dan sve vie pribliava. Tako je, primjerice, inicijativa za
nanotehnologiju dobila za 2004. godinu 847 milijuna amerikih dolara to
zapravo predstavlja 9,5 % novca vie nego u 2003. godini. Danas postoji
cijeli niz kompanija koje se bave nanotehnologijom, a jedna od prvih je
svakako Zyvex.

234

Zahvaljujui nanotehnologiji, lego kocke odnosno graevni materijal

e se programirati na licu mjesta prema potrebama pacijenta ili nekog
drugog korisnika. Evo jedan praktian primjer; poboljanja u litograji
svode se na debljinu potrebnog sloja da se prenese impuls, zatiti neki
materijal... Danas je postignuto da taj sloj bude tanji od jednog mikrona i
takvo poboljanje zasluuje naziv nanotehnologija.
Umjetna guteraa i umjetni zavoj
Da je netko prije desetak godina spomenuo umjetnu guterau svaki
bi ozbiljniji lijenik s podozrenjem upitao . molim?! Danas bi bio oprezniji
jer je toliko inovacija u medicini da je zaista sve postalo mogue. Upravo
nanotehnologija je omoguila izradu sosticiranih senzora koji, primjerice,
u krvi dijabetiara mogu stalno mjeriti oscilacije glukoze. Ovakav senzor
od estice zlata koja nije vea od 1,2 nanometra ugraen je u enzim
glukoza oksidaza.Dobiveni rezultati u mjerenju razine glukoze na takav
nain bolji su od najboljih klasinih metoda. Takve enzimske elektrode
mogle bi nai veliku primjenu u medicini 21. stoljea. to to praktino
znai? To znai da bi se inzulin mogao proizvoditi u umjetnoj guterai
koja bi bila implantirana na sasvim drukijem mjestu nego je smjetena
prirodno.
235

Klasina obrada rana koja se nije promijenila 100 godina podrazumijeva

stavljanje sterilne gaze i zavoja kako bi se zaustavilo krvarenje i sprijeila
infekcija. esto je stavljanje zavoja znailo ponovno krvarenje odmah
po skidanju povoja jer se oteti ugruak ili je primjerice, krv imala
slabu sposobnost gruanja. Znanstvenici su pripremili takav tvorniki
materijal (tkaninu) koji tijelo prihvaa kao svoj, a koji imitira prirodni
proces zacjeljivanja. Tkanina je nainjena od brinogena zahvaljujui
nanotehnologiji, odnosno od vlakana ija je debljina 1000 puta manja od
ljudske vlasi. Kad se takva tkanina postavi na ranu, ona je zatvori i tamo
ostaje, odnosno tijelo je prihvati kao svoju. Ne treba spominjati od kolike
je to vrijednosti kod ratnih povreda ili prometnih povreda gdje je rije o
opsenim oteenjima tkiva i krvarenjima. Bez nanotehnologije tako na
vlakna nije mogue proizvesti, a tijelo svaki drugi materijal odbija.
Veliki problem u kirurgiji su odgovarajui komadi (proli) krvnih ila
za zamjenu oteenih dijelova koji su se uz mukotrpno prolongiranje
operacije skidali s butine pacijenta. Zahvaljujui prirodnom materijalu od
vlakana kolagena mogu se izraditi krvne ile svih dimenzija pa ak i 6
puta tanje od onih koje su koritene od samog pacijenta. Sasvim je jasno
da su takve ile, kad se pravilno spoje, izdrljivije od prirodnih umetaka.
Nanotehnologija je dakle znanost o gradnji maina i materijala na
molekularnoj razini gdje se veliine estica mjere nanometrima, odnosno
milijarditim dijelovima metra pa tako, primjerice, nastaje kompletan super
PC koji stane na dlan, lopta za tenis koja se ne mora mijenjati... To je
dakle disciplina o manipuliranju tvarima na ekstremno malim razinama
molekula i atoma sa svrhom da se naine novi materijali, strojevi, lijekovi ili
druge supstance vane za svakodnevni ivot. Interes za nanotehnologiju
naglo je porastao objavom predsjednika Busha da dodjeljuje sredstva za
razvitak i istraivanje u nanotehnologiji u visini od fantasti nih 3,7 milijardi
dolara za nekoliko sljedeih godina.
Do sada nije bilo nove tehnologije koja se na ovaj ili onaj nain nije odrazila
na ljudsko zdravlje i okoli pa je logino pretpostaviti da e tako biti i s
nanotehnologijom. Nagli rast i investiranje osobito u privatni sektor nove
znanstvene discipline prua brojne mogunosti za iznenaenja od kojih
neka mogu biti i neugodna. Sve je to izneseno na drugom strunom skupu
pod nazivom NanoDays koji je odran u listopadu 2003. godine u SAD-u.
Dr. Kristen Kulinowski, izvrni direktor CBEN-a, tom je prilikom iznio dvije
mogue opcije; prvu koja se odnosi na autonomne minijaturne ureaje
(nanobots) veliine molekula, koji bi mogli napasti ljude i eko-sustav
s jedne, i estice nano veliine koje imaju potpuno novu strukturu, a mogle
236

bi nezvano upasti ive organizme s druge strane. Kako bi tamo mogli

djelovati teko je precizirati, ali djelovanje zasigurno nije blagotvorno.
Na skupu je bilo nekoliko znanstvenika koji su govorili o potencijalnom
toksicitetu nano estica, a meu njima se isticao dr. David Warheit
iz DuPonta (NASA Johnson Space Center), koji je objavio rezultate
mini studije utjecaja nano vlakana na dini sustav pokusnih ivotinja
(mieva).
Potencijalni rizici
Kod 15 posto ivotinja nedvojbeno je potvreno fatalno djelovanjenano
vlakana u roku od nekoliko minuta nakon udisanja, a kod ostalih postupno
nastajanje bolesti sline silikozi. Drugi znanstvenik, dr. Pat Roy Mooney
tvrdio je da e konani rezultati istraivanja utjecaja nanotehnologije
na zdravlje biti slini onima koje smo imali kod biotehnologije odnosno
genetske manipulacije. Primjerice, znanstvenici pretpostavljaju da bi
nanoestice putem nosne sluznice mogle migrirati prema mozgu gdje bi
se moglo dogoditi ozbiljno oteenje. Iz svega se da naslutiti sljedee
- tamna strana nano-estica i njihov utjecaj na zdravlje ljudi vie su
stvar spekulacija, a manje istraivanja. Prema tome, zasad ima premalo
dokaza koji bi mogli posluiti kao znanstvena argumentacija u prilog tezi
opasnog djelovanja.
Trenutna top tema i proizvod su karbonska vlakna debljine nekoliko
stotina milijuntih dijelova ina, koja mogu potpuno samostalno djelovati
kao minijaturni tranzistori. Osim toga, ona su nevjerojatne vrstoe i
provodljivosti. Premda proizvod postoji jo mu se ne zna denitivna
komercijalna namjena, iako se ona nazire. Zapravo, to prua nesluene
mogunosti u razvitku elektronike pa se predvia prava revolucija u
narednim godinama. Nije potrebno spominjati to bi to znailo u konzumnoj
elektronici kao i u proizvodnji specijalnih tkanina. Uope nije sluajno da
se po SAD-u na seminarima okupljaju kemiari, biolozi, inenjeri za softver
i drugi strunjaci oekujui budui dobar posao. U svim se razgovorima
ti strunjaci vraaju se na knjigu Prey u kojoj je autor Michael Crichton
zahvaljujui bujnoj mati, zapravo, otkrio nove horizonte koji se iznenada
ukazuju.
Naravno, teko je vjerovati da e se uzgojem stanica u kulturi moi
nainiti nanobotsi, odnosno roboti koji e raditi u ivom materijalu.
Vie se vesele kompjutorski strunjaci koji trenutno raspolau brzinom
237

udvostruenja snage mikroipova svakih 18 mjeseci. Ako se to vrijeme

zahvaljujui nanotehnologiji prepolovi, to je fantastian uspjeh. Ne bi
trebalo uditi da znanstvenike toliko zanima jedna knjiga jer sjetimo se
da je popularni Jules Verne u svojim knjigama tono predviao to e se
dogoditi u sljedeem stoljeu, odnosno put na Mjesec, put podmornicom
u dubine Pacika...Sada treba otro razluiti kciju od stvarnosti to e
nesumnjivo biti teak posao za istraivae.

GENSKI IP OTKRIVA KAKO

ORGANIZAM METABOLIZIRA LIJEK
Jednog lijepog dana u medicini e se sve bolesti lijeiti na
molekularnoj razini. Genski ip omoguio je identikaciju virusa
SARS-a. Ve iduih godina vrsta lijeka za depresiju i njegova doza
odreivat e se pomou malog komadia silikona! Pravi lijek u pravoj
dozi do sada je bio samo san lijenika.
Personalizirano lijeenje
Dananja medicina poznata je po fenomenalnim uspjesima s jedne, ali i
pojedinanim neuspjesima s druge strane. Jedno te isto lijeenje, jedan
lijek, dva ovjeka ili dvije razliite skupine ljudi primaju taj lijek posve razliito
zbog ega je vrlo esto i teko postaviti okvirna pravila. Primjerice, oko 10
posto stanovnika Kavkaza metabolizira lijekove vrlo slabo, dok s druge
strane tog planinskog lanca imamo stanovnike koji lijekove metaboliziraju
vrlo brzo! Ako, primjerice, penicilin kod jednog ovjeka izvrsno djeluje,
kod drugog izaziva vrlo opasan analaktiki ok. Antidepresiv kao to je
Prozak kod jedne osobe prolazi bez problema, a drugu dovede na sam
rub ivota.

ili poveati. Sredstvo po prvi put omoguuje poseban pristup za svakog

bolesnika pa je tako uveden i poseban termin personalizirano lijeenje.
Primjera radi, samo u SAD-u zbog interakcija lijekova godinje umire
100.000 ljudi, a prema procjeni tvrtke Roche , korist bi moglo imati
ak oko 25 milijuna ljudi na svijetu. Strunjaci za marketing procjenjuju
da je trite genskih ipova vrijedno 8-10 milijardi dolara. No, to je samo
prvi genski ip, a Roche planira izlazak jo pet takvih ipova do kraja
2006. godine. Ako pacijent pati od neke interakcije lijeka, on zna da jedino
mora izbjegavati takvu neugodnu mogunost. Genski ip omoguujje
da se precizno utvrdi greka u tjelesnim reakcijama i onda je tretman
nedvojbeno puno laki. Do sada je farmaceutska industrija tradicionalno
planirala svoj prot na nekoliko kljunih lijekova masovne produkcije.
Za razliku od takve poslovne orijentacije, farmakogenska sredstva
potpuno e promijeniti taj princip jer e lijekovi biti korijeni za manje
skupine bolesnika. Tvrtka Hoffmann La Roche ima u programu sretnu
kombinaciju lijekova, dijagnostikih sredstava i vitamina to druge sline
kompanije - nemaju. Sjetimo se nedavne panike oko akutnog respiratornog
sindroma (SARS-a) i postavljanja konane dijagnoze i vrste uzronika.
Upravo je genski ip u tome odigrao kljunu ulogu. Budui da su uzorci
infektivnog materijala stigli u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SADu, gdje su strunjaci napravili gensku sliku (mapu) koju su zatim usporedili
s 1000 gotovih genskih struktura drugih virusa. Istraiva na Kalifornijskom
sveuilitu dr. Joseph DeRisi tom je prilikom novinarima pokazao stakalce
gdje se nalaze sekvence svih poznatih virusa. Kompjutorska usporedba
DNA za relativno kratko vrijeme dala je do znanja o emu je rije..
Identikacija genskim ipom

Taj genski ip zapravo detektira kako organizam metabolizira propisani

lijek, koliko je apsorbiran u tijelo, a koliko ne, treba li smanjiti koliinu lijeka

Ova procedura genske identikacije sada je dotjerana toliko da se rutinski

obavlja. Tako, primjerice, ako kursor PC-a stavite na jednu od sekvenci,
dolje ete dobiti oznaku da je rije o goveem corona virusu. Ako, pak,
stisnete drugu, toku, dobit ete oznaku da je rije o ptijem corona
virusu. Zakljuak je kod SARS-a bio da nije rije o mutiranom virusu, ve
potpuno novom corona virusu koji je preskoio barijeru vrste.
.
Sasvim je jasno da ovakav virusni ip predstavlja pravo zlato u
rukama epidemiologa koji se na terenu bore sa zarazom, a najee
zapravo ne znaju o emu je rije. To naroito vrijedi u sluaju biolokog
udara kada civilno stanovnitvo masovno obolijeva, a da se ne zna to
je pravi uzrok. Autor virusnog ipa dr. DeRisi skromno izjavljuje da nisu

238

239

Te razlike u prihvaanju ili neprihvaanju lijeka izluuju lijenike. Po svemu

sudei tome je sada doao kraj. vicarska multinacionalna kompanija
Hoffmann La Roche, koja pored lijekova proizvodi i razna dijagnostika
sredstva, objavila je strunoj javnosti da je proizvela prva na svijetu
Amplichip ili CYP450 test koji identicira i najmanje razlike u prihvaanju
razliitih lijekova.

uinili nita revolucionarno i da je sve zapravo vrlo jednostavno. Naravno

da je jednostavno poto je prethodno napravljen osmogodinji istraivaki
posao ija je svrha bila da se DNA stavi na stakalce tehnologijom koja
se koristi u proizvodnji ipova. No, nije to sve; kompjutor omoguuje
simultanu usporedbu tisua DNA struktura istovremeno.
Kad je gotovo, sve je vrlo jednostavno. Nije teko shvatiti da e najveu
svrhu genski ip ostvariti tek za par godina kod lijeenja pojedinih,
najee neugodnih bolesti, osobito gdje ne postoji zadovoljavajua
terapija. Mali komadi silikona mogao bi uskoro napraviti revoluciju u
lijeenju bolesnika; amplichip koji e za koji mjesec biti lansiran i u SADu pomoi e da se osjetljivim lijekovima precizno odrede doze to je do
sada bilo nemogue zbog individualne prihvatljivosti lijekova. Najvea
primjena predvia se kod tretiranja depresije gdje se koriste jaki lijekovi s
cijelim nizom popratnih pojava.
Genski ip e analizirati krvni uzorak pacijenta, identicirat e naslijeenu
genetsku strukturu od svakog roditelja i prilagoditi dozu lijeka prema
nainu njegova metaboliziranja. Naime, razlog zato pojedini pacijenti ne
reagiraju na lijekove jest njihovo metaboliziranje. Takvi pojedinci odbacuju
lijek i naravno izostaje njegovo djelovanje. Pravi lijek u pravoj dozi do
sada je bio samo san lijenika.
Uzmete li u obzir da se ovoga asa na tritu nalazi najmanje desetak
antidepresiva, postavlja se pitanje kada i u kojim sluajevima koristiti
pojedini tip, a o dozi takvog lijeka bolje da ne govorimo. Dosadanja
terapija svodila se na pogaanje, odnosno prema simptomatologiji
propiete pacijentu lijek i date mu ga na nekoliko mjeseci testiranja da se
vidi reakcija. Ako jedan antidepresiv nije prihvaen, kree se sustavom
napikavanja na novo sredstvo, to opet traje par mjeseci. Po svemu
sudei, depresija bi mogla biti prva na redu za silikonsko lijeenje kako
ga Amerikanci zovu.

terapija daleko uinkovitija i to je vanije - jeftinija od klasinih metoda

pa se u narednom desetljeu oekuje prava ekspanzija ciljanih
(projektiranih) ili personaliziranih lijekova.
Moda je vano istaknuti da se tim istraivaa sastoji od svih struka,
ukljuujui molekularne biologe, lijenike, softverae, inenjere, genetiare
i brojne druge. Tehnologija izrade genskog ipa je toliko usavrena da se
proizvodna procedura s nekoliko tjedana svela na svega osam sati posla.
Tehnologija je zatiena preko Visconsin Alumni Research Foundation
i mogla bi autorima u bliskoj budunosti donijeti pravo bogatstvo. No, ta
bi tehnologija mogla oznaiti sumrak klasinih lijekova koji u pravilu nikad
ne djeluju samo na medicinski problem kojemu su namijenjeni, ve imaju
i cijeli niz sporednih (opasnih) uinaka. Oni ne uvaavaju bitne razlike
meu ljudima u nainu prihvaanja lijekova i njihova metaboliziranja.
Zapravo, sudbina klasinih lijekova bila je zapeaena kompletiranjem
ljudskog genoma 2000. godine kad je postalo jasno da e se jednog lijepog
dana u medicini lijeiti sve bolesti na molekularnoj razini. Jednostavno,
tada su postale jasne individualne razlike I biolozi su mogli na temelju tih
razlika postaviti skupine i podskupine tipova (sekvenciranje). Od toga do
personalnog pristupa u dijagnostici i lijeenju samo je jedan korak koji je
oito sada uinjen.
Za ljude koji danas uzimaju lijekove, njihova uinkovitost nije vea od 60
posto, a o sporednim uincima nije potrebno previe ni govoriti. esto
se u uputama lijekova za sporedne uinke osigurava cijela stranica, tako
da je pacijent u tekoj dilemi kako bi izvagao to je bolje - lijek uzeti ili ne
uzeti zbog rizinih nuspojava.
Prednosti genske terapije

Lijekovi modelirani prema individualnoj genskoj mapi do juer su bili ista

fantazija. Ve danas genski ip moete nabaviti po cijeni od 2500 dolara.
Ako, pak, .elite ip prilagoen posebnim potrebama, onda ete ga ekati
nekoliko mjeseci i stajat e vas 12000 dolara! Za sada postoji samo jedan
proizvoa i taj je naravno u Kaliforniji, to je tvrtka Alfymetrix iz Santa
Clare. Ocjena strunjaka Sveuilita u Visconsinu jest da je silikonska

Bogatije farmaceutske kompanije uskoro e biti u mogunosti kreirati

lijekove po elji bazirane na proteinima, enzimima, RNA molekulama, koji
e biti ciljani prema specinim bolestima i problemima pacijenata. To e
udeseterostruiti njihovu uinkovitost i bitno smanjiti smrtnost. Ono to
je najvanije, znaajno e se smanjiti sporedni negativni uinci klasinih
lijekova. Moemo rei i ovako; nakon desetak godina, klasinih lijekova
sjeat emo se kao to se danas gledajui kompjutore sjeamo olovke i
krede. Ciljani lijekovi preskoit e znaajno dugu i nadasve skupu fazu
klinikih ispitivanja gdje se do sada ponekad nagaalo, a namjena lijeka
se, ovisno o rezultatima, mijenjala u posljednji as. A ono mjesto u lijeenju

240

241

Sumrak klasinih lijekova

klasinim lijekovima gdje se najvie grijeilo - doziranje,pretrpit e najvee

promjene! Ne samo da e postojati specian lijek za odreenu bolest, ve
e biti i individualno doziranje prema prihvatljivosti, a ovisno o genetskoj
strukturi pacijenta, odnosno njegovoj sposobnosti metaboliziranja.
Dosada.nji pogled na cjepiva, njihovu izradu i primjenu, potpuno e se
promijeniti. Naime, znaajno e se smanjiti rizik od izbijanja cjepne bolesti
jer e cjepivo biti strogo prilagoeno prema odreenom soju,a shodno
genetskoj mapi uzronika. Cjepivo nee moi prenositi neke druge bolesti
kao to je bio sluaj do sada. Ipak, to je najvanije, znaajno e se smanjiti
trokovi koji su do sada, osobito za neke bolesti, bili iznimno visoki. Treba
li spomenuti da e se ubrzati postupak otkrivanja novih lijekova? U bliskoj
budunosti, farmaceutska industrija bit e zasigurno najpropulzivnija, pa
onaj tko bude u njoj radio imat e veliku privilegiju. Dijagnostika e biti
ubrzana najmanje desetak puta.
Krajem oujka 2005 godine odran je u Njemakoj Internacionalni simpozij
molekularne dijagnostike i genske terapije bolesti koe gdje je zapravo
predoeno sve novo to postoji ili to e biti predstavljeno u bliskoj
budunosti. Svaki donekle potkovani strunjak zastao bi iznenaen pred
onim to je mogao uti od strane najpoznatijih i najpozvanijih strunjaka
svijeta jer to je vie sliilo na neku futuristiku nego na sadanje vrijeme.
Premda je glavna tema bila genska terapija konih bolesti, mnogo toga se
moglo uti o zaustavljanju ili sprjeavanju virusnih bolesti i raka. Naravno,
dosta prostora zauzelo je patentiranje genskih lijekova, etike implikacije
genske terapije... Ipak, zvijezda gusto nabijenog znanstvenog programa
bila je tzv PCR tehnologija (Polymerase Chain Reaction) koja je zasluila
autorima I Nobelovu nagradu. Dovoljno je spomenuti da je ta tehnologija
genske dijagnostike, kojoj je vlasnik tvrtka Roche, u kratko vrijeme
obogatila znanost s nevjerojatnih 130 patenata. Ve postoji desetak vrsta
gotovih dijagnostikih kitova pod trgovakim nazivom Amplicor, koji
izvrsno obavljaju do sada teko zamislive obrade DNA i RNA i na temelju
toga omoguuju izradu milijuna kopija to otvara ogromne mogunosti
brzih pretraga krvi, mikrobiolokih analiza, utvrivanja identiteta uzronika
itd.
Bez PCR tehnologije putem replikacije DNA ne bi bilo uvida u genetski
materijal, a opet bez toga ne bi bilo uvida u samu sutinu bolesti. Mnogi
strunjaci s oduevljenjem spominju revolucionarne promjene u
nainu razmiljanja o bolesti i lijeenju, premda oni umjereniji kau da za
oduevljenje jo uvijek ima dosta vremena.
242

Jedno je sigurno; otkrivanje uzroka bolesti, dakle dijagnostika, bit e po

svoj prilici ubrzana najmanje desetak puta. Nemojmo zaboraviti da je
sve do nedavno za utvrivanje uzronika salmonela otrovanja trebalo
najmanje nekoliko dana, a ve danas, zahvaljujui novim dijagnostikim
sredstvima, potrebno je svega nekoliko sati. to to znai u epidemiologiji,
nije potrebno spominjati.

KAKO SPRIJEITI KOBNI UGRUAK?

Reci mi kakve su ti krvne ile pa u ti rei koliko si zdrav! Sve se cijevi
mogu zaepiti pa tako i krvoilni sustav, osobito na sudbonosnim
mjestima kakva su srani mii i mozak. Moete sprijeiti nastajanje
ugruka, moete ga otopiti, moete ga odstraniti operativno, a prema
najnovijim saznanjima moete ga izvaditi na principu vadiepa. Je
li folna kiselina lijek ili dijetetski pripravak?
Polypill spaava od sigurne smrti
Sve donedavno, spasonosno sredstvo kod pacijenata kritinih za nastanak
modanog ili sranog udara bio je dobri stari aspirin koji je u dnevnoj
dozi od 100 mg inio krv tekuom, odnosno koji je uspavljujui krvne
ploice (trombocite) sprjeavao nastanak krvnog ugruka. To se sredstvo
i danas preporuuje osobama iznad 55 godina, a vrlo esto i mlaima koji
ive stresnim nainom ivota. No, svaka stvar ima svoje vrijeme trajanja
pa tako vrijedi i za dobri stari aspirin. Naime, britanski znanstvenici su
doli do znaajnog saznanja da se aspirin moe kombinirati s folnom
kiselinom, preparatom protiv kolesterola i blagim sredstvom protiv tlaka i
tako smanjiti pojavu sranog i modanog udara za ak 80 posto. Izgleda
nevjerojatno?
Moda, no argumenti su pred nama i moramo im vjerovati osobito kad
su objavljeni u British Medical Journalu. Tako je nastao preparat
zgodno nazvan Polypill. Rezultate je u javnost iznio prof. dr. Nicolas
Wald s londonskog Instituta za preventivnu medicinu. Ukupno je izvreno
750 pokusa na 400.000 ljudi pa se istraivanje smatra valjanim i vrlo
mjerodavnim. Ovdje se dogodilo nekoliko zanimljivih stvari; kombinacija
aspirina koji se nalazi u slobodnoj prodaji, vitamina koji spada u dijetetske
pripravke i sitosterola koji je takoer u ulozi lijeka, ali i dijetetskog pripravka
243

te jedinog pravog lijeka - sredstva za sniavanje tlaka. Drugo, sirovine

su dobro poznate i relativno jeftine I tree, kombinacija odavno postoji,
ali nikome od tisua istraivaa smjetenih u brojnim laboratorijima
farmaceutske industrije nikada nije na pamet pala takva ideja?
Rezultati su uz svu znanstvenu suzdranost i potrebnu skepsu - izvrsni;
Polypill moe za 88% smanjiti rizik od sranog i za 80% od modanog
udara. Polypill se moe koristiti bez recepta to znai da bi milijuni ljudi
irom svijeta mogli preivjeti kritine godine koje su inae i najplodnije.
Preparat je nov, ali poiva na starim saznanjima; ako je jedna komponenta
djelatna, primjerice aspirin, onda u kombinaciji s nekim drugim djelatnim
tvarima moe doi do pojaanog uinka (sinergizma).
Tako je to kod istraivaa; neke stvari zapravo stoje pred nosom, ali ih
ne vidimo kao to igrai aha ne vide mat kombinaciju, a promatrai se
sa strane love za glavu. Preciznijom analizom Polypilla saznali smo da
se djelatna tvar protiv visokog tlaka zapravo sastoji od tri poznata lijeka
ije su dnevne doze smanjene na polovicu. Tako e svaka komponenta
odraditi svoj dio posla; aspirin e umrtviti krvne ploice (trombocite)
to znai da e krv biti rijetka, folna kiselina e poznatim mehanizmom
blokiranja razine homocisteina u krvi sprijeiti stvaranje masnih plakova,
sitosterol e smanjiti razinu kolesterola u krvi, a kombinacija sredstava
za sniavanje tlaka smanjit e unutranju napetost u krvnim ilama.
I pogledajte zanimljivosti; folna kiselina poznata kao dio B-kompleksa,
vitamina koji (kao i druge vitamine) mnogi struni ljudi bagateliziraju
jer nije lijek ve dijetetski pripravak, nala se tako u spasonosnoj piluli
kao ravnopravna djelatna tvar. Profesor Wald koji je promovirao Polypill
eksperimentalno je samo s folnom kiselinom postigao vrlo zadovoljavajue
rezultate, odnosno utvrdio je kako svakodnevno uzimanje ovog vitamina
mo.e smanjiti rizik sranog udara za 16 posto, a modanog udara za 24
posto. Postavlja se pitanje je li folna kiselina u ovom sluaju lijek ili i dalje
treba biti dostupna u svakoj ljekarni, drogeriji ili na svakom kiosku? Da vas
podsjetim da je, primjerice, C vitamin ili askorbinska kiselina jedinstven po
tome to je prisutan na tritu ak u tri forme; kao lijek u ampulama, kao
dijetetski pripravak u tabletama, kapsulama i umeim tabletama, te kao
aditiv za kruh i mesne preraevine pakiran kao prah u vreicama.
Istraivanja su pokazala kako oko 10 posto ljudi meu nama ima
abnormalni gen koji rezultira stvaranjem vika aminokiseline homocisteina
i to 20%. Dakle, nisu u pitanju samo puai, osobe s povienim sadrajem
kolesterola u krvi ili oni koji imaju povieni tlak. Svi su oni u visokom riziku
244

od sranog ili modanog udara jer je homocistein podloga za razvitak

masnih plakova. Svakodnevno uzimanje folne kiseline sprjeava stvaranje
homocisteina, a poznato je da to nikako nije i jedino blagotvorno djelovanje
ovog vitamina. Eksperimentalno je potvreno da je homocistein uzronik
tzv. duboke tromboze vena koja je potencijalno opasna po ivot jer
osloboeni ugruak krvi izaziva emboliju plua. Prednost Polypilla je to to
se moe nabaviti i koristiti bez recepta (prema naputku) i bez prethodnog
lijenikog pregleda, upravo onako kao to je bilo do sada, samo s andolom
od 100 mg. Naime, procjena strunjaka za bolesti srca i krvnih ila jest
da je rizik svakim danom sve vei i kako je zapravo prevencija potrebna
za sve osobe koje dou u kritine godine ili se bave kritinim (stresnim)
poslom. Naravno, Polypill je kao izrazito preventivno sredstvo roen, ali
ostaju brojna dodatna istraivanja odnosno testovi sigurnosti, stabiliteta,
moguih interakcija...to bi sve skupa moglo potrajati dvije, tri godine.
Nova varijanta aspirina
Osim Polypilla koji je svojevrsna senzacija, postoji Polyaspirin koji je
zapravo nova kemijska varijanta dobrog starog aspirina (acetil-salicilne
kiseline), a mogao bi (konano) biti bitno poboljan. Dobro je poznato kako
je klasini oblik ovog stogodinjeg lijeka bio iritantan za eludac veine
korisnika, a kod nekih posebno osjetljivih moglo je doi i do neugodnih
krvarenja. Naime, pod utjecajem eluane kiseline oslobaa se salicilna
kiselina koja je jaki iritans. Da vas podsjetim kako se salicilna kiselina i
njene soli inae koriste kao snani konzervans
Preko 50 godina su kemiari razmiljali kako da ukrote aspirin da to
manje iritira eludac kako bi se doza mogla poveati a da ipak ostane
ono to jeste tj analgetik. I konano doao je i taj dan; ako se lijek pripremi
kao elastini polimer koji se sastoji od oko 100 molekula, sva ljekovita
svojstva ostaju, ali se neka negativna svojstva gube. Kemiarka, prof.
dr. Kathryn Uhrich sa Sveuilita Rutgers, SAD, koja je obavila kemijsku
transformaciju klasinog aspirina kae kako izgleda tako jednostavno, ali
to nitko dosad jednostavno nije pokuao. Prva iskustva pokazuju da se
salicilna kiselina iz aspirina kasnije oslobaa odnosno u tankom crijevu
gdje alkalni medij neutralizira jaku kiselinu. Nadalje, nove tablete bit e
manje, uinkovitije i nee se morati uzimati tako esto kao dosad (svaka
2-3 sata). Ako FDA odobri uporabu novog aspirina to bi bio prvi sluaj da
se polimer koristi kao nosa ljekovitog sredstva.

245

Tako se za ovaj (ali i neke druge) sluajeve u istraivanju moe kazati;

od ume ne vide drvo. Samo rijetki istraivai imaju dara otkriti ono to
drugi ne vide i njima u pravilu pripada slava. Ugledna kemiarka ima
namjeru odmah nastaviti s procesom polimerizacije para-aminosalicilne
kiseline koja predstavlja klasino sredstvo protiv uzronika TBC-a, inae
rezistentnog na sva mogua sredstva. Ne treba biti previe pametan
pa pretpostaviti kako bi se mogle tako raditi polimerizacije antibiotika i
izbjei nekad fatalne rezistencije mikroba kao i alergijske manifestacije
organizma. Jedno je sigurno, kemiarka e stei reputaciju vrsnog
istraivaa ali i brojne zlobnike koji su se godinama muili ali nisu mrdnuli
dalje od poetka.
Kao to smo rekli, u San Diegu je na sastanku amerikog drutva za
modani udar priopeno o uspjeno izvrenoj probi uvlaenja tankog
vadiepa sondom (kroz arteriju noge) sve do ugruka u modanoj arteriji.
Radi se o noj prokronskoj ici koja je na kraju uvijena u svrdlo. Izvjee je
podnio dr. Sidney Starkman jedan od direktora UCLA Centra za modani
udar, koji je obavio stotinjak takvih intervencija (vaenja ugruka). Nakon
uvoenja, uvrtanjem vadiepa ugruak se ulovi i izvue vani. Istina,
ivot pacijenta visi o koncu, ali se ipak sve sretno zavri. Trijumf kirurgije?
Ne, nego trijumf jedne banalne ideje.
Ideja u svemu ima svoju cijenu, a kad je rije o ljudskim ivotima cijena
je strahovito visoka. Vadiep za krvne ugruke nainila je tvrtka
Concentric Medical Inc..Sada je navedeni vadiep nainjen od nikaltitanija traen kirurki alat, a svaka klinika za srce i krvne ile eli ga
to prije upotrijebiti. Za intervencije vaenja ugruka potreban je dobro
uvjeban tim lijenika. Dr. Starkman je od 114 obraenih sluajeva 61
pacijenta spasio sigurne smrti i tako oslobodio prolaz svjeoj krvi do
modanih stanica. Prije te nove metode na raspolaganju je stajala jedino
metoda otapanja ugruka pojedinim kemijskim sredstvima.

RAJICE S OKUSOM CJEPIVA

Strah od cijepljenja zbog injekcijske igle postao je prolost. Cjepivo u
rajici ili drugim namirnicama sve vie postaje stvarnost. Tzv. jestivo
cjepivo uskoro se moe prakticirati, iako jo treba ekati dok doe do
masovne primjene. U bliskoj budunosti mnoge bi namirnice mogle
postati vektori za razne vrste zatite. Umjesto injekcija - namirnice,
umjesto kroz kou - kroz usta! Roditelji budunosti govorit e o
svojim precima kako su djecu muili injekcijama!
Jeftinije cjepivo kroz usta
Ne tako davno, cijepljenje protiv zaraznih bolesti bilo je kazna, tj. brinulo
je roditelje i strailo djecu, a i danas ima onih koji zloestu djecu plae
injekcijskom iglom. A i oni koji su ili u daleke prekomorske zemlje morali
su proi pravu torturu kombiniranog cijepljenja uz mogunost raznih
neugodnih popratnih pojava. Razvoj jestivih cjepiva toliko je daleko
doveden da je samo pitanje vremena kada e igla za ubrizgavanje cjepiva
nestati iz svakodnevne uporabe.
Tehnika genetskog inenjeringa kod biljnih vrsta otvorila je nesluene
mogunosti za bezbolan unos cjepiva u tijelo. Rajica ili slatki krumpir
gotovo su idealni nositelji (vektori) za materijal koji provocira stvaranje
imuniteta. U laboratorijskim uvjetima to je postignuto; mievi hranjeni
rajicom koja sadri genetski materijal protiv bakterije B-coli, ne obolijevaju
od opasnog pa i smrtonosnog proljeva, a cjepivo rajice moe spasiti
prerano roenu dojenad od infekcije respiratornim virusom (RSV) koji
predstavlja pravu moru u sluaju defekata na imunolokom sustavu,
osobito u zemljama treeg svijeta. Inae, taj virus kod normalne djece
zavrava tek sa simptomima gripe.
Dr. S. Korban sa Sveuilita Illinois i suradnici uspjeno su imunizirali
mieve protiv te opake bolesti, dajui im kao hranu genetski modiciranu
rajicu (Cherry tomato). Svoj rad objavili su u strunom asopisu
European Journal Transgenic Research. Naravno, pokus nije bio tako
jednostavan kako izgleda i kako se pie. Korbanova skupina istraivaa
podijelila je pokusne mieve u dvije skupine - jedna je dobivala genetski
modiciranu, a druga normalnu rajicu. Mievi koji su dobili prethodno
modiciranu rajicu, poeli su proizvoditi antitijela i to ista ona koja bi
se proizvodila da se tijelo incira istim virusom RSV. Nije bitno je li dio

246

247

mieva ostao bez reakcije ili ne, ve je bilo vano potvrditi da se biljnim
cjepivom moe isprovocirati imuna reakcija.
Prednosti su ogromne cjepivo se dobiva znatno jeftinije, aplicira se na
neosjetan nain, primjerice, kroz salatu od rajice, i nema gotovo nikakvih
reakcija karakteristinih za cjepivo ivotinjskog podrijetla. I jo neto; nisu
potrebne sterilne igle, jestivo cjepivo lake se uva i distribuira, to prua
priliku i nerazvijenim zemljama. Umjesto da djeca u repu ekaju i tiho pate
dok ih se ne pikne u ruku, dobivaju rajicu pa nema nikakva pritiska,
ve sve izgleda kao svaka druga igra. Izbacivanjem igala iz cijepljenja
izbjegavaju se razne infekcije zbog manjkave ili izostale sterilizacije.
Dr. Korban kae da se cjepivo proizvodi u unutranjem jestivom dijelu
rajice, da se lako konzumira te da osoba koja pojede plod posve sigurno
dobiva dostatnu koliinu imunogenog materijala. Rajica je na taj nain
postala prototip za jestivo cjepivo, pa je i najvei dio pokusa obavljen upravo na njoj.
Tomato and potato vaccine...
Uz rajicu kao voni plod (u SAD-u se ona tretira kao voe) u pokusima
za prijenos cjepiva koriste se slatki krumpir i jabuka. No, postoji mala
razlika; rajica se pojede cijela, krumpir se mora prethodno obraditi, dok
kod jabuke postoji otpad (ogrizak). Sve to prisiljava tehnologe da cjepivo
posebno prilagode svakoj biljci. U tom pogledu vlada natjecateljski duh
meu vie amerikih sveuilita. Na Sveuilitu Cornel, u Plant Research
Center takoer su daleko odmakli; napravili su prvi pokus na ljudima s
jestivim cjepivom biljnog podrijetla (Tomato vaccine).
Rije je o cjepivu protiv opasnog trovaa hrane B-coli koji svake godine u
SAD-u, ali i izvan zemlje na turistikim putovanjima, incira nekoliko tisua
ljudi. Prema podacima dr. Charlesa Arntzena, direktora BTI-ja, infekcija s
B-coli svake godine u svijetu ubije oko 3000 dojenadi. Jestivo cjepivo
bio bi pravi spas. Pokusi s modiciranim krumpirom koji sadri gen za
bakterijski antigen B-coli trajali su est mjeseci na skupini dobrovoljaca
te pokazali mnogo zanimljivih stvari. Prvo, krumpir se ne moe toplinski
obraivati jer visoka temperatura unitava antigen, a drugo, nakon
konzumiranja sirovog krumpira dobrovoljci su poeli proizvoditi antitijela
protiv B-coli!
Pritom valja napomenuti da nije bilo nikakvih sporednih (neugodnih)
pojava koje bi bitno ugrozile zdravlje osoba u pokusima. No, nije to ni
248

izdaleka sav posao; jo je potrebno takav genetski modicirani krumpir

kultivirati, kolekcionirati, pakirati i distribuirati te utvrditi kako reagira na
razne vanjske utjecaje. Netko bi s pravom zakljuio da je rije o ljekovitom
krumpiru, ali to bi bila pogreka. U bliskoj budunosti mnoge bi namirnice
mogle postati vektori za razne vrste zatite. Umjesto injekcija - namirnice,
umjesto kroz kou - kroz usta! Roditelji budunosti govorit e o svojim
precima da su djecu muili injekcijama!
Predajom tehnologije genetske modikacije krumpira u nerazvijene zemlje
(umjesto nabavke klasinog cjepiva), moglo bi se osigurati dovoljno
materijala za cijepljenje djece i odraslih, to bi istovremeno izbilo adute
monopolistikog poloaja farmaceutskih tvrtki. Jeftino cjepivo postalo bi
dostupno i ne bi bilo privilegija bogatijih. Ne treba gajiti iluzije da su svi
pokusi zavrili samo na rajici i krumpiru. Kao vektori su koriteni i banana
- za virus hepatitisa B, papiloma virusa koji napada cerviks maternice, ali
i jabuka. Bilo je i mnogo kritika kao, primjerice, - ono to ste dobili u
laboratorijskim uvjetima nee ni priblino biti mogue u stvarnom svijetu.
No znanstvenici znaju proceduru - korak po korak sve do cilja. Moda je
najvea dilema javnosti to se u postupku koristi genetska, modikacija,
no u bliskoj budunosti ciljani lijekovi bit e iskljuivo dobiveni postupkom
genetske modikacije! Pakiranje u ampule ili banane, sasvim svejedno,
ako je postignut cilj uinkovita zatita od opasnih uzronika bolesti!
Da dravne institucije mjerodavne za zdravlje blagonaklono gledaju
na jestivo cjepivo, dokaz je i odobrenje sredstava USDA koje je dobilo
sveuilite u Illinoisu za Tomato vaccine, kako se popularno zove
cjepivo upucano u rajicu. U pitanju je utvrivanje prave doze koja se
mora konzumirati da bi cjepivo bilo pouzdano! Kritiari kau da je to i
najtee pitanje na koje e se dati odgovori u iduem razdoblju. No, dr.
Korban vjeruje da doziranje cjepiva nije problem. Istina, tako oplemenjen
krumpir nee se prodavati u svakoj piljarnici, ali ga nee biti ni u ljekarni.
Vjerojatno e se prodavati na posebnim prodajnim mjestima, gdje e
kupce savjetovati posebno educirano osoblje, i uz posebnu cijenu koja e
ipak biti daleko ispod cijene tradicionalnog cjepiva.
Cjepivo iz ae soka?
Klasina cjepiva rastu u ogromnim fermentorima ili na stanicama ivih
organizama kao to su kokoja jaja, a potom prolaze vie faza od kojih je
najvanija purikacija kako bi cjepivo postalo prihvatljivo za injektiranje u
ljudsko tijelo. Da bi bilo dugotrajno, cjepivo se pakira u boice te se
249

mora drati na rashlaenom mjestu. Jasno, takva produkcija zahtijeva

skupocjenu i prilino glomaznu opremu, zbog ega su klasina cjepiva
vrlo skupa. Suprotno tome, jestivo cjepivo raste vrlo jeftino u rajici,
gotovo ne zahtjeva dodatnu obradu i konzumira se laoko - jedenjem..
Umjesto trokova za injekcije, sterilne igle i tehniko osoblje za aplikaciju,
ljudi rajicu konzumiraju sami. Sad se radi na tome da se iz GM-rajice i
jabuke cijedi sok koji bi doslovce bio cjepivo koje bi se moglo popiti! Dr.
Korban je velik optimist i tvrdi da nas od cjepiva u obliku soka dijeli tek
nekoliko godina. On kae: Mi ne lijeimo, ve preveniramo bolest pa
ne pretendiramo na to da nae sredstvo dobije tretman lijeka. Tko popije
nae cjepivo protiv B-coli, nikad nee dobiti opasno otrovanje ako se,
primjerice, u odresku nae infekcija sasvim uobiajena u SAD-u. Nee
biti nikakav problem sprijeiti infektivni proljev dojenadi kao i brojne
druge bolesti, a sasvim je izvjesno da e se dobivati i kombinirana cjepiva
protiv nekih bolesti. Dr. Korban kae da su znanstvenici umorni od izrade
klasinih cjepiva za svaku pojedinu bolest ljudi i domaih ivotinja. To je
preskupo i presloeno. Genetska modikacija pomogla je da se proces
bitno skrati i izmijeni.
Kombinacija agrikulture i medicine mnogima izgleda nemogua misija, ali
po svemu izgleda da e ba ona dati rezultate. Tako je nastao i izraz uzgoj
u biljkama ili biofarming, a oznaava postupak pri kojemu se u rajicu
unose posebno oznaeni geni koji e incirati stanice rajice i pobuditi ih
na produkciju antitijela. Nacijepljena biljka uzgaja se prvo na ploama, a
kad naraste, prenosi se u staklenu teglu. Rast se nastavlja vrlo brzo pa se
blizu kraja zrelosti prenosi u staklenik. Gotovi zreli plodovi koriste se kao
visokovrijedan materijal za cijepljenje, zasad u laboratorijima, ali uskoro i
izvan njih.
Tzv. cijepljenje sokom (juice vaccination) potpuno onemoguuje rizik
kontaminacije, to je dosad bio velik problem kod klasinog cijepljenja.
Uzgoj cjepiva u biljkama sigurniji je od uzgoja na ivim stanicama jer
patogeni uzronici i virusi iz bilja ne prelaze na ovjeka. Kod uzgoja na
ivim stanicama uvijek postoji rizik, a CJD je lijep primjer kako cjepivo
takve vrste moe biti problematino.
Razvoj tomato vaccinae traje pune 4 godine, a svi pokusi na mievima
dali su izvrsne rezultate. Prije dvije je godine dr. Korban vrio pokuse
na takorima koji su na ljestvici razvoja korak dalje - opet vrlo uspjeno.
takori su bili hranjeni nacijepljenom rajicom u pet intervala za vrijeme
od 30 dana, a zatim se u njih injektirao smrtonosan RSV virus. Preko 90
250

posto takora pokazalo je puni imunitet u odnosu na virus. Nakon pokusa

uzgojene su tri generacije rajice s dodanim cjepivom i nita se nije
promijenilo. Iako rajica pokazuje visoku produktivnost, pokusi s jabukama
pokazali su zanimljiv fenomen; nekoliko generacija inciranih jabuka da
bi proizvodile cjepivo pokazivalo je uvijek istu antigenu sposobnost, dok
antigena sposobnost rajice moe oscilirati. Stoga se oekuje da bi sok
od jabuka mogao biti i popularnije cjepivo od rajice.
Najvei protivnici jestivog cjepiva nesumnjivo e biti velike farmaceutske
tvrtke koje proizvode klasina cjepiva. Primjerice, tvrtka Merck godinje
od cjepiva protiv hepatitisa B ostvaruje milijardu dolara. Teko je vjerovati
da e tvrtka poput nje dobrovoljno odustati od takvog masnog zalogaja.

PANIKA ZBOG NOVIH ZOONOZA

Opaki virus SARS-a podstanar je divlje make (Prionailurus
viverrinus) sline naoj kuni (cibetke)
to je ovjek blii ivotinjama, to je ee preskakanje bolesti sa
ivotinja na ovjeka. Analiza genoma virusa SARS-a (teki oblik
plunog sindroma) pokazuje frapantnu slinost s virusom cibetke
(divlje make) s juga Kine, koja se jede kao specijalitet. Antraks
koji se prenosi s goveda i ovaca na ljude koristi se i kao sredstvo
biolokog rata..Sve domae i divlje ivotinje, pa ak i one koje
oboavamo kao kune ljubimce, mogu biti izvorom opasnih pa i
smrtonosnih bolesti.
Cibetke su nositelj virusa
Odluka kineskih zdravstvenih vlasti bila je vrlo je rigorozna: treba smjesta
unititi 10.000 cibetki, smje.tenih u kavezima i spremnih za trgovanje po
trgovima provincije Guangdong. Uzme li se u obzir da je prosjena teina
ivotinje oko 10 kg, to znai oko 100 tona mesa. Rauna se da mjera
nee biti uinkovita jer e cijena tog mesa odmah porasti pa e procvjetati
ilegalna trgovina. Zapravo, od prole epidemije pa do danas trgovina
cibetkama uope nije prestala. Na trgovima na kojima se prodaje, a koji
su strancima poznati po intenzivnom smradu, mogu se nai najrazliitije
ivotinje, ive i zaklane, u koi i bez nje. Takvi su kineski obiaji.
251

Nitko od lokalnog stanovnitva ne vjeruje da se virus SARS-a krije u

cibetkama, ali vjeruje da je pojava SARS-a dio programa iskuavanja
irenja infektivnih bolesti kao biolokog oruja. Bez obzira vjerovali u to
ili ne, u Velikoj Britaniji postoji skupina znanstvenika koji podupiru tezu
o dolasku virusa SARS-a iz svemira putem zvjezdane praine. Po
njihovu se miljenju taj virus tako naglo pojavio i toliko je puta promijenio
zionomiju, da za njegovo objanjenje vie nisu dovoljni ovozemaljski
argumenti, ve svemirski. Skupina znanstvenika iz Centra za
astrobiologiju Sveuilita Cardif iz Walesa te je teze objavila u uglednom
asopisu The Lancet izjavivi da svakodnevno iz svemira pada oko 1100
kg raznog mikrobiolo.kog materijala, to znai oko 20.000 bakterija po
etvornome metru Zemljine povrine. Oni tvrde da se samo tako mogu
objasniti brojne iznenadne epidemije koje su poharale Zemlju i nestale.
Neko drugo suvislo objanjenje, kau oni, ne postoji.
Jasno, ova avangardna teza nije simpatina klasinim mikrobiolozima,
posebice ne virolozima koji su blii ovozemaljskim rjeenjima i, prije
svega, dobro poznatoj mutaciji virusa. Naime, dosad nema nikakvoga
dokaza da je infekcija SARS-a ili druge bolesti nastala putem meteora!
Iako su astrobiolozi iz Cardifa vrlo ozbiljni strunjaci, teko je pretpostaviti
da razne skupine epidemiologa, virologa, molekularnih biologa (strunjaka
za genom) i drugih znanstvenika iz cijeloga svijeta nisu uzeli u obzir sve
okolnosti u pojavi, razvitku I irenju infekcije tekog plunog sindroma
poznatijeg kao SARS. Ba je zato cibetka kao ivi nositelj tog virusa
mnogo vea vjerojatnost od teorije zvjezdane praine koju su eto,
ozbiljno prihvatile i kineske zdravstvene vlasti.
Uostalom, zar lisica nije nositelj virusa bjesnoe I tu nema nikakve
misterije? Ako ste mislili da e znanstvenici iz Cardifa lako odstupiti,
grdno ste se prevarili. Oni za sve imaju objanjenje, a analizirajui malo
vie povijest medicine i nagle pojave velikih svjetskih epidemija, kau da
ne treba biti previe pametan pa iznenadne poasti, recimo, kuge u Ateni
ili smrtonosne panjolske gripe 1918. dovesti u vezu s pojavom novih
oblika virusa iz svemira. Argumentacija svemiraca se sastoji od uzoraka
bakterija i virusa dobivenih sondama poslanim daleko u stratosferu.
Materijal je kolekcioniran tijekom cijele 2001. godine i pokazuje da virusi
egzistiraju u stratosferi te da mogu putem vjetrova i padalina doi u nie
slojeve atmosfere. Na koji nain virusi preivljavaju niske temperature na
tim visinama, nije objanjeno.

252

Ljubav koja ima svoju cijenu

Vrhunski kineski znanstvenik, mikrobiolog Yuen Kwok-Yung iz Hong
Konga, rekao je nedavno da je virus SARS-a koji je prije par godina
proetao svijetom incirajui 8113 ljudi, napravio golemu paniku usmrtivi
688 osoba, zapravo stalno nastanjen u cibetkama june Kine, tj. u divljim
makama (Prionailurus viverrinus) koje inae love i pripremaju ih kao
deliciju. Nedavno su kineske zdravstvene vlasti neizravno potvrdile ta
nagaanja jer je odmah stigla stroga zabrana koritenja ovih ivotinja za
privatno konzumiranje. Drugim rijeima, nareeno je njihovo ubijanje
i propisno zakapanje, a sve se trgovine za promet divljim ivotinjama
smjesta zatvaraju.
Odakle takva nagaanja znanstvenika o novom izvoru virusa SARS-a?
Vrlo jednostavno - usporedbom genoma virusa SARS-a s genomom
virusa koji normalno obitavaju u pojedinim ivotinjskim vrstama. Slika
genoma virusa SARS-a i virusa naenog kod cibetki dokazuje da su
oni jedan drugome nalik kao dva brata blizanca. Dakle, sve rigorozne
higijenske mjere poduzimane na mjestu utvrivanja oboljelih ( karantena,
blokada, generalno ienje, pranje, dezinfekcija, dezinsekcija, rukavice,
maske, spaljivanje otpada - mogle bi biti sasvim uzaludne i promaene
s obzirom da nisu poduzete gotovo nikakve mjere na mjestima ubijanja i
konzumiranja cibetki.
No, da podsjetimo itateljstvo na neobian obiaj ljudi june Kine. Oni
oboavaju jesti upravo divlja kakva je i cibetka (divlja maka), ali i zmije i
kornjae. Te se ivotinje slobodno love, ubijaju i konzumiraju, a s njima se
provodi i trgovina bez ikakva sanitarna nadzora. Ba ta bliskost ovjeka I
divljai mogla bi biti uzrokom preskakanja virusa s jedne vrste na drugu.
Pritom odmah valja naglasiti da nisu u pitanju meso i drugi jestivi dijelovi
te divljai, ve njihov feces, mokraa i respiratorni sekret, pa ak i kad
su odavno osueni i pretvoreni u nevidljivu prainu. Tko je udahne postaje
ne samo bolesnik, ve i rasadnik nove koliine smrtonosnog virusa. To bi
donekle bio odgovor na neobino pitanje . zato je najvei broj oboljelih u
junoj Kini kao i zato, nakon relativnog mira, novi sluaj - opet u Kini?
Ne morate biti epidemiolog da biste doli do zakljuka kako virus negdje
vegetira i eka priliku da iskoi i pokae koliko je moan - ali na drugoj vrsti.
Kaem li da virus SARS-a pripada familiji corona virusa, meu koje spada
i gripa, nisam vas umirio, ali da voli mutirati - to je injenica. Spomenuti
znanstvenik sa suradnicima je izolirao etiri tipa virusa iz izmeta i plunog
253

sekreta cibetke koji su vrlo slini onima iz plunog iscjetka oboljelih

osoba od SARS-a. Slinost jo nije konani dokaz, ali jest jaka indicija
pa se kineske vlasti koje su to primile kao upozorenje, u skladu s time i
ponaaju.
Ljudi toliko vole ivotinje da su ih unijeli u kue, daju ih djeci da se slobodno
igraju pa i spavaju s njima. Poznavatelji urbanih sredina kau da bi, kad
bi se sve .ivotinje iz stanova u New Yorku i Londonu (ne uzimajui u obzir
druge metropole) pustile vani, to bila najvea ivotinjska feta na svijetu.
Ima tu majmuna, zmija, papiga, kornjaa, krokodila, pasa, maaka,
pantera, pingvina, kunia, sokolova, takora...Gotovo svaka od njih moe
biti nositelj po nekoliko zaraza prenosivih na ovjeka (zoonoza). Teko bi
bilo nabrojati sve zoonoze jer bi to bila posebna knjiga, no spomenimo
tek glavne po skupinama; bjesnilo od pasa, crni prit od goveda I ovaca,
psitakoza od papiga, tularemija od kunia, crveni vjetar od svinja, kuga
od takora,razne viroze od ptica, a da ne navodimo zaraze koje mogu
prenijeti ohari i drugi insekti koji se dre po policama u plastinim
kutijama. Namjerno ne spominjem brojne parazitoze i alergije izazvane
ivotinjskim izluevinama.
Podsjetimo; znanstvenici su danas uvjereni da se kod gripe 1918 radilo
o mutiranom corona virusu gripe tipa A koji je potekao iz Kine, ba kao i
SARS. Nakon Kine pandemija je krenula poput bujice preko Japana da bi
svom estinom preselila u Europu slino bubonskoj kugi. Manje je poznat
podatak da je tzv panjolska gripa u SAD bila pogubna ba za vojnike koji
su se vraali iz Europe i da je ubila 28 posto Amerikanaca, gotovo treinu,
to je ak 10 puta vie od broja poginulih vojnika u I svjetskom ratu.
Infekcijom je samo jedne noi u kampu Funston u Kansasu, zahvaeno
522 vojnika. Samo je u jednom tjednu u Philadelphiji umrlo 4600 ljudi.
Iako je bubonska kuga koja je harala tri puta u srednjem vijeku (6., 14. i
17. stoljee), ubila 137 milijuna ljudi, procjenjuje se da je panjolska gripa
bila ubitanija jer je svijet poharala za samo godinu dana.
Mutacije koje izluuju epidemiologe
S obzirom da je izvor infekcije u Kini bio lijenik koji je doao u hotel
Metropol zbog vjenanja te da je veina bolesnika (koji su kasnije
umrli) boravila u hotelu, uzeta su 4 uzorka infekta, a nainjene su analize
njihovog genoma te je sigurno potvreno da se radi o mutaciji..Obino
mislimo da se viroza u pravilu prenosi kihanjem i kaljanjem (kapljina
infekcija) pa se na taj nain i branimo.
254

Vidjeli smo, meutim, da su u doba epidemije SARS-a svi nosili bijele

zatitne maske. No, viroza se esto ne prenosi samo na taj nain, ve
putem kontaminiranih ruku kao i na niz drugih naina. Nije, dakle, potreban
izravan kontakt izmeu zdrave i bolesne osobe da bi nastala infekcija. Kad
je rije o virozi kakva je SARS, brzina rasprostiranja nekoliko je stotina
puta vea od uobiajene jer to moe biti putem zraka, vode ili ventilacijskog
ureaja. Zadnje otkrie glede irenja SARS-a su ventilacijski ureaji u
hotelskim sobama, javnim institucijama pa i bolnicama, ali zabrinjava i
mogunost infekcije putem otpadnih voda iz kanalizacije. To su dokazali
neki struni radovi iz kojih je razvidno da su bolesnici incirani i na taj
nain. Naime, feces i mokraa zaraenih osoba vrlo su infektivni.
Oito da je virus dobiven na taj nain posebno virulentan jer su tako
incirane osobe u pravilu umirale. Sumnjiva su, ili tonije reeno opasna,
sva mjesta na kojima su se zadravale ili su ih dodirivale oboljele osobe
(liftovi, kvake, gumbi, rukohvati...). Nedvojbeno je potvreno da su kod
prijenosa bolesti odreenu ulogu imali i ohari i takori kojih ima u izobilju
na mjestima gdje se zaraza pojavila. Detaljna analiza distribucije otpadnih
voda honkonkog hotela na osam katova pokazala je da je upravo loe
izvedbeno rjeenje bilo izvorom infekcije. Zbog nedovoljne razine vode
u odvodu ispod koljke WC-a, neugodan zadah vraao se natrag kroz
ventilacijski ureaj i tako se irio po apartmanima. Posve dovoljno da se
estice infekta dignu u zrak pa je, tko god ih udahne, zapravo izgubljen
osim u sluaju ako ima specijalnu masku.
Epidemiolozi su danas sigurni da je upravo zato zaraza buknula ba u
hotelu. Pitanje bi li se takvo to moglo dogoditi u drugim zemljama upravo
zbog naina higijenskog zbrinjavanja otpadnih voda - ostaje otvoreno.
Zaraza putuje zrakoplovima
Po izvjeu WHO-a najveu brzinu rasprostiranja virusa SARS-a imao
je Tajvan, a preko 90 posto svih sluajeva infekcije nastupio je upravo
u bolnicama. Razlog su neprikladan raspored prostorija, nemogunost
uspostave karantene, slaba obuenost zaposlenog osoblja, neprikladno
zbrinjavanje infektivnog otpada...
Nismo spomenuli jo jedan vaan podatak za irenje SARS-a; zaraza je
putovala zrakoplovom pa su svi sluajevi na Zapadu zapravo potekli od
centara u Kini i Hong Kongu. Pritom su stradali pripadnici svih profesija,
no najvie
255

medicinsko osoblje pa i lijenici. Posljednji oboljeli od SARSa nakon

estomjesenog mirovanja zaraze jest TV-producent, dakle osoba koja
se mnogo kree. Istraga e rei gdje je bio i to je jeo prije negoli je
pokupio bolest, kao i ono to nas najvie zanima - je li imao kakav
kontakt sa cibetkama.
Inae, cibetka je kineska delikatesa. Za razliku od drugih divljih maaka,
posebice onih domaih, cibetke ulaze u vodu i love ribu, zbog ega
nose naziv make ribolovci. Znatno su vee od domaih maaka, a
kad se udebljaju imaju debeo rep i masne butove. Prije prodaje dre
se u kavezima, kao kunii ili kune. Obraeno meso cibetke je poznata
junokineska delikatesa, ba kato su kod nas zeevi. Ljubav prema
ivotinjama divna je stvar, no ta ljubav oito ima i svoju cijenu.
Slinost gripe i SARS-a
Budui da spada u veliku obitelj corona virusa, uzronik SARS-a voli
mutirati, to znai da bez vidljiva povoda posve promijeni svoja svojstva. To
s jedne strane moe biti neugodno za proizvoae cjepiva, ali je istodobno
povoljno za bolesnike jer se mogu nadati spontanom ozdravljenju. Virus
mutira naglo kao da mu nevidljiva sila daje signal da sad zaplee valcer
umjesto sambe. Gotovo identino kao virus gripe koji mu je donekle daleki
srodnik. No, ne zavaravajmo se mislei da je gripa bezazlena bolest jer
virus svake godine pokazuje druga (ojaana) svojstva. Na pitanje je li
SARS programiran da ubije rtvu, teko je dati odgovor, ali se moe rei
da je ekstremnio opasan a moe biti i vrlo opak..
GENSKI IP: Lijekovi

VIRUS PTIJE GRIPE UBIJA BEZ MILOSTI

Ako vas ne ubije virus SARS-a, mogao bi to biti drugi opaki virus
- ptije gripe oznaen kao H5N1. Oekuje se da taj virus jednog
lijepog dana poludi i pohara ovjeanstvo kao to je panjolska
gripa poharala svijet 1918 g
Najgori mogui scenario

je cijeli niz pitanja meu kojima je svakako najvanije ono ekonomsko.

Ali, naeli smo i mogunost da virus promijeni ud i denitivno preseli na
ovjeka kao mnogo atraktivniju rtvu. Istina, ljudsko tijelo mu za razvoj
prua neto niu temperaturu (perad ima temperaturu od 42 C) ali budui
da je taj virus pokazao veliku sposobnost adaptacije, pretpostavlja se da e
jednog lijepog dana i taj problem prebroditi. Crne prognoze epidemiologa
sa sastanka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Bangkoku doista
obeshrabruju; u najboljem sluaju, moglo bi oboljeti milijardu ljudi, uz 2-7
milijuna rtava.
Vizija bespomonih ljudi koji umiru unato tisuama lijekova i tehnikim
sredstvima, u kojoj je jedan virus denitivno pobijedio ovjeka i sva njegova
znanja podsjea nas na horor lmove koje smo svojevremeno kao istu
fantaziju gledali duboko uvaljeni u fotelje naih stanova.
Je li zaista svijet preko noi postao tako opasan? Sve je vie vrlo
ozbiljnih znanstvenika koji na temelju gorkih iskustava s BSE-om
(goveom spongiformnom encefalopatijom ili kravljim ludilom), SARS-om
(sindromom atipine respiratorne infekcije) i sad ve vrlo opasnom ptijom
groznicom razmiljaju o tome kako treba potpuno promijeniti uobiajeni
ovjekov pristup prema ivotinjama. Urbana ljubav prema ivotinjama kao
i idila seoskog gospodarstva gdje kokoi etaju po ljudskim prostorima,
a papige slobodno priaju sa stalka u dnevnoj sobi esto se pretvara u
svoju suprotnost jer su svi poznati kuni ljubimci istodobno potencijalni
izvor zaraza i parazitoza koje se prenose na ljude. Ponekad ta ljubav ima
visoku cijenu koju ovjek plaa, no pitanje je - do kada. Sve je jasnije
da virus ee sa ivotinje na ivotinju kao juni vjetar. Kad pohara sve,
onda ojaan trai nove rtve, a ovjeka bi mogao uloviti na lijevoj nozi jer,
po svemu sudei, nije dorastao i nije spreman. Naime, prvo (pokusno)
humano cjepivo protiv ptije gripe tj. opakog virusa oznaenog kao H5N1
oekuje se u kasno proljee 2005., a za to vrijeme nema nikakve zapreke
da on poludi i napadne svom estinom. Zato se strunjaci ba sada
boje zaraze? Zato to postoji zakonitost u pojavi velikih pandemija kao
to je bila pandemija panjolske gripe 1918. Javljaju se svakih desetak ili
vie godina, poharaju svijet i nestanu, a samo oni najjai preive..Tko e
preivjeti?
Moe li ptiji virus s ovjeka na ovjeka?

U Tajlandu i Vijetnamu od ptije gripe u godinu dana umrle su 32 osobe..

Preventivno ubijanje milijuna komada peradi u Kini, Tajlandu, Vijetnamu
i drugim azijskim zemljama, te u Europskoj uniji (pa i kod nas), otvorilo

U meuvremenu je, ini se, razrijeena jo jedna dilema - moe li se ptiji

virus prenijeti s ovjeka na ovjeka. Vjerojatno potvrdan odgovor stigao

256

257

je iz Vijetnama i upravo je on alarmirao epidemiologe da se sastanu u

Bangkoku. Naime, u Vijetnamu ima izvrsnih strunjaka koji su prije godinu
dana predviali realnu mogunost da nas pogodi pandemija. No nije to
sve; mogui prijenos ptije gripe s ovjeka na ovjeka samo je dramatian
signal poetka nove faze u razvitku virusa, tj. Poetak njegove mutacije.
Ako se prisjetimo tekstova o ptijoj gripi u Nizozemskoj 2003. kad je
uniteno milijune pilia u tovu i kad je glavni izvoznik pileeg mesa gotovo
bankrotirao zbog toga, dogodile su se i dvije infekcije ljudi s varijantom
virusa H7N7, ali - to je vrlo znakovito - druga oboljela osoba nije imala
nikakav kontakt s pticama. Sumnja se da se incirala od oboljelog ovjeka,
a to se sada, ini se, dogodilo u Vijetnamu. Dvije ene naglo su umrle od
ptije groznice u jednom vijetnamskom selu, a opravdano se sumnja da
su se zarazile na vjenanju. Izvor zaraze bio je mukarac i njegova sestra
koji su za goste spremali patku koju je trebalo zaklati i oistiti (to su radili
oboje), a zatim ispei. Nekoliko dana kasnije, naglo je umrla kuhariina
sestra koja nije bila ni u kakvom doticaju s patkom, ali je bila na vjenanju.
Ulje na vatru dolila je hitna intervencija za enu koja se javila u bolnicu
za tropsku medicinu u Hamburgu s tipinom slikom ptije groznice, a
upravo je stigla iz Tajlanda. Ni ona nije imala nikakav kontakt s pticama, a
vjerojatno nije konzumirala ni piletinu ni paetinu. Virus je oito pokupila
negdje drugdje.
Mogla bi se obistiniti prilino stara pretpostavka da se glavni izvor zaraze
skriva u dubini kineskog teritorija i da bi mogao imati veze s jednom farmom
pataka, jer su kineske zdravstvene vlasti prijavile WHO-u pojavu ptije
groznice u pet pokrajina gdje ih prije nije bilo. U Kini je dosad zabiljeeno
14 sumnjivih i potvrenih arita zaraze.
panjolska, azijska, hongkonka, svinjska, ruska... gripa

takozvana azijska gripa koja se proirila miz Kine, a samo u SAD-u ubila
je 70.000 ljudi. Za razliku od panjolske, virus te gripe irio se preko
kolske djece, a napadao je uglavnom starije i iznemogle ubrzavajui
tako njihov kraj. Godine 1968. zabiljeena je tzv. Hongkonka gripa
koja se proirila svijetom ubivi neto manje ljudi (u SAD-u 34.000).
Ukupan broj umrlih u svijetu procjenjuje se na milijun, no smatra se da je
intenzitet te gripe bio relativno slab. Zanimljivo je da se pandemije biljee
u dvadesetogodinjim razmacima pa je tako 1976. izbila tzv. svinjska
gripa, koja je krenula iz vojnog garnizona u amerikoj dravi New Jersey.
Budui da su zdravstvene vlasti pravodobno intervenirale, cijepljeno je 40
milijuna Amerikanaca tako da zaraza nije poprimila pandemijske oblike. U
oba sluaja virolozi vjeruju da je virus mutirao i ojaao u svinjama. Samo
godinu kasnije, 1977.,pojavila se ruska gripa koja se brzo rairila svijetom
i zahvatila uglavnom djecu i mlade ispod 23 godine. Virus je bio vrlo slian
aviarnom obliku koji je harao 1957., a iz toga nije teko zakljuiti kako su
oboljeli samo oni koji te 1957. nisu stekli imunitet na vrlo snaan virus.
Zanimljivo je da se 1997. javlja aviarni oblik gripe koji (ne sluajno)
poinje u Hongkongu: 18 ljudi zavrilo je u bolnici zbog zaraze koja je
prije utvrena samo na pticama. Kao preventivna mjera nareeno je
masovno unitavanje peradi, ali je ipak estero ljudi umrlo, a pokazalo se
da su imali simptome ptije gripe. Je li to bio prijelomni trenutak u razvitku
tog virusa? Je li tada u Hongkongu pokazao da moe zahvatiti ljude?
Samo dvije godine kasnije, nakon najveeg biocida peradi u povijesti
1999. incira se opet u Hongkongu dvoje djece, koja su, za divno udo,
preboljela zarazu.
Kineski virus mutirao u patkama

Budui da se virus gripe stalno mijenja, on zavarava obranu organizma ili,

preciznije, obrana ne moe biti tako ekasna jer nije u stanju pratiti stalne
modikacije virusa. A kad se radi o dramatinim promjenama kao to se
upravo oekuje mutacija virusa ptije mgripe, obrana organizma potpuno
zataji i tada dolazi prvo do epidemije, a kad zahvati vie zemalja I veinu
svijeta - do pandemije. Tako je bilo 1918. kad je pandemija gripe krenula
iz panjolske, protutnjala svijetom i poharala izmeu 20 i 50 milijuna ljudi.
Samo u SAD-u umrlo je pola milijuna ljudi.m Rauna se da je tada oboljelo
do 40 posto svjetske populacije. Virus je bio toliko ubitaan da su neki
ljudi umirali isti dan kad su bili incirani. Karakteristino je da je ta gripa
pogaala odrasle u jeku stvaralake aktivnosti. Godine 1957. pojavila se

Za kineski virus ptije gripe H5N1 (bird u) iz 2004. vjeruje se da je

mutirao u patkama koje same po sebi nisu pokazivale nikakve znakove
bolesti pa nisu mogle biti ni otkrivene. Upravo zbog toga poduzete su
hitne mjere za daljnje istraivanje tog opasnog virusa. Laboratorijski nalazi
nisu ohrabrujui; virus se replicira u dinom traktu pataka, a nalazi se i
u fecesu odakle se u golemoj koncentraciji raspruje u okolinu, dakle na
zemlju, u vodu i zrak. Prijenos je mogu izravno s pataka na pilie i koke
nesilice. Virus se u patkama zadrava izmeu 11 i 17 dana pa se moe
zamisliti koliko se ekskreta u to vrijeme moe izbaciti u okolinu. Dran
na temperaturi ljudskog tijela, dakle na 37 Celzijevih stupnjeva virus je
infektivan est dana, to se smatra velikom snagom. Evo usporedbe,
virus epidemije iz 1997. izdrao je na takvoj temperaturi

258

259

samo dva dana, to znai da je ovaj sada trostruko jai. U novonastalim

okolnostima, ef WHO-a za jugoistok, danski epidemiolog Bjorn
Melgaard istaknuo je u Bangkoku da smo ovaj put vie nego ikad vrlo
blizu pandemiji ptije groznice, koja bi za mjesec dana, zahvaljujui
suvremenim sredstvima komuniciranja mogla poharati svijet kao juni
vjetar. No pandemije nije bilo 2005 i 2006 godine..Nosi li neparna 2007
godina zlu kob?
Cjepivo moda uskoro
Dovretak humanog cjepiva, najavljen za oujak 2005 prolongiran je;.
ono bi trebalo maksimalno ubrzati da ne bi bilo prekasno. Dramatino
upozorenje iznio je i dr. Klaus Stohr iz Svjetske zdravstvene organizacije
pozivajui sve lanice da rano poduzmu sve potrebne mjere zatite.
Prema grubim procjenama epidemiologa, u najboljem sluaju moglo bi
oboljeti do 30 posto svjetske populacije, meu kojima bi umrlo izmeu 2-7
milijuna ljudi. O najgorem scenariju bolje ne govoriti pa ak ni razmiljati.
Koje su mjere mogue prije eventualnog cijepljenja? Patke kao kune
ljubimice opasne su po ivot, a farme pataka treba strogo nadzirati. Svi
javni izvori vode moraju se strogo kontrolirati kako bi se sprijeila mogua
kontaminacija. Kuno klanje pataka svakako nije preporuljivo. Treba
podii osobni obrambeni sustav na viu razinu kvalitetnijom prehranom
u kojoj dominiraju zatitni imbenici, izbjegavati stres, nazeb i puenje,
uzimati dodatke prehrani..Sve ovisi kako e proi prva eksperimentalna
verzija cjepiva protiv ptije groznice koje bi se iz amerikih laboratorija
moglo pojaviti u sijenju 2006.
Cjepivo u spreju za nos
Virusi se mijenjaju svake godine pokazujui tako sposobnost adaptacije pa
zato ni jedno cjepivo nije lako napraviti, kamoli ono protiv ptije groznice.
Ima sluajeva kad je proizvedeno cjepivo protiv virusa gripe potpuno
neuinkovito jer nisu pogoene aktualne varijante virusa. Da bi se stvari
uskladile i smanjio potencijalni rizik, 125 laboratorija Svjetske zdravstvene
organizacije skuplja uzorke iz cijelog svijeta i odreuje viruse iznova
svake godine. Prema uestalosti i trendovima irenja u svijetu uzgajaju
se sojevi i prave najvjerojatnije kombinacije. Sasvim je jasno da e
odreena kombinacija sojeva virusa izazvati u organizmu stvaranje samo
odreenog tipa zatitnih tijela. Svaka injekcija koju smo i ove godine dobili
u uobiajeno vrijeme titi nas od tri najvjerojatnija soja virusa gripe, ali ne
i od ostalih, a pogotovo ne od mutiranog virusa ptije gripe.
260

Alternativa injekciji jest nazalni sprej sa ivim, ali oslabljenim sojevima

virusa koji se u obliku maglice ubacuju u nosnu upljinu. Cjepivo djeluje
na isti nain premda se drukije uzima. Taj oblik cjepiva sadri ive viruse
koji su hladno adaptirani, tj. osjetljivi su na temperaturu. Naime, doputa
se da se umrkani virus razvija na sluzokoi nosa i grla na kojoj izaziva
blagu upalu, ali ne prelazi dalje i ne izaziva probleme jer se u nosu i grlu
hladi udahnutim zrakom, a ako ode nie gdje je znatno toplije - ugiba.
Dakle, dano mu je da ivi i vegetira na strogo omeenom prostoru. Za to
vrijeme organizam stvara obrambena tijela i tako se uspostavlja aktivna
zatita.

IVJETI POD STAKLENIM ZVONOM ILI - STALNI

KONTAKT S INFEKTOM?
U mladosti moramo biti u kontaktu s infektom kako bi na njega bili
otporni. Tko rui znanstvene dogme ne prolazi dobro, ali bez toga
nema napretka. U tiini smo sruili dogmu da sterilizacija unitava
sve uzronike bolesti, da maslac izaziva zdravstvene probleme, da
krzno maaka i pasa izaziva alergijske reakcije u djece. Djeca ispod
staklenog zvona nikako nisu otporna djeca.
Kuni ljubimci i alergije
Otkako je Pasteur pod svojim mikroskopom prvi otkrio uzronike vrenja
uvidjevi da razni mikrobi mogu biti i vrlo korisni i to objelodanio znanstvenoj
javnosti tadanje Francuske, pa do danas vlada vrsto uvjerenje da se
do kraja treba obraunati s patogenim uzronicima s jedne i uspostaviti
sustav dobroudnih mikroorganizama s druge strane. No, pretjerivanju
nema mjesta jer kao i uvijek istina lei na sredini. Stari lijenici- preventivci
dobro znaju istinu da organizam od rane mladosti mora biti u kontaktu s
infektom da bi na njega bio otporan. Nije dobro kada se netko dri pod
staklenim zvonom, kada ruke pere 10 puta dnevno, kada se tuira tri
puta dnevno i kad djeca ne izlaze van da ne bi dola u kontakt s drugom
djecom. Najnovija istraivanja to staro pravilo potvruju. Razlog zbog
kojeg mnogi roditelji nisu ispunili veliku elju svoje djece da u kui dre
psa ili maku, bio je strah od alergija. Ono to je bila dogma -vie nije!
261

Toj dogmi su doslovce podlegli svi, ukljuujui i lijenike pa nikome nije

palo na pamet da tu injenicu dalje stavlja na znanstvenu valorizaciju.
Uostalom to nije i jedina stvar koja nije prola takvu provjeru. Primjerice,
uimo djecu od malena da se treba prati i da su prljava djeca bia nie
vrste, a i sami smo zahvaljujui sve veem pritisku propagande kozmetike
i kemijske industrije podlegli oskulama da se treba tuirati nekoliko puta
dnevno i da je to jako zdravo te da treba istrijebiti sve mikrobe.

to ie -pretjerali smo!

Dr. Dennis Ownby upravo je zavrio i objelodanio istraivanja u Journal

of American Medical Association, koja su zapravo rukavica u lice svim
velikim zagovornicima teze da su kuni ljubimci izvor djejih alergija.
Svaki pokuaj da se njegovi rezultati na velikom uzorku podcijene pali
su u vodu. Suvremena medicina mora progutati jo jednu gorku pilulu.Taj
je mudri pedijatar promatrao 474 djece u periodu od roenja do starosti
od sedam godina, a podijelio ih je na dvije velike skupine - onu djecu
koja su rasla s kunim ljubimcima i drugu kojima je to zadovoljstvo bilo
uskraeno. Rezultati su potpuno suprotni oekivanjima i okirali su sve
tvrde zagovornike teze da psi i make ne spadaju u kuu, ve iskljuivo
izvan nje. Naime, 184 djece koja su rasla s najmanje dvije ivotinje u kui
imali su upola manje alergija od druge skupine od 220 djece koja nisu bila
u kontaktu s kunim ljubimcima. No, nije samo to iznenaenje, ve i nain
na koji se taj fenomen objanjava. Prethodno znanstveno objanjenje bilo
je slijedee: dlaka, slina i mokraa kunih ljubimaca sadri proteine na
koje mladi organizam burno reagira jer nikada prije nije bio u kontaktu s
takvim stranim tvarima. Ali koni test je pokazao da stvari stoje drukije;
djeca izloena alergenima znatno su manje reagirala od druge djece
koja nikad nisu bila u kontaktu s psima i makama. Isto se dogodilo s
alergijskom iritacijom dinih putova koja vodi u astmu, a koja je povezana
sa ivotinjskom dlakom.

Kampanja protiv jaja koja je trajala preko 20 godina i ozbiljno ugrozila njihovu
proizvodnju, pokazala je da takve anateme na kraju postignu suprotan
uinak. Jaja koja su postala glavni krivac za problem ateroskleroze zbog
visokog sadraja kolesterola (1 jaje = 230 mg), sada su zaboravljena, a
kuhari sve ee na jelovnik vraaju ono to je bilo nezamislivo - kajganu
s maslacem ili jaje na oko. Ogranienje tjedne potronje jaja, koje su
postavile znanstvene institucije, tako je dolo pod znak pitanja.

Strunjaci istraivakog tima dr. Ownbyja otili su i korak dalje pa su

utvrdili sljedee - to je kontakt djece sa psima i makama bio dui,
postotak alergijskih reakcija je bio manji. Tako je, primjerice, 15,5 % djece
koja su rasla bez ivotinja u kui bilo osjetljivo na make, dok je postotak
kod djece koja su ivjela s jednom ivotinjom bio samo 12 %.I sad gle
uda; kada je dijete ivjelo s dva kuna ljubimca taj je postotak pao ispod
8% .Za one koji dobro razumiju kako obrambeni sustav tijela radi to nije
neko iznenaenje jer staro pravilo kae - elite li dignuti obranu u nekom
segmentu morate ju izloiti uzronicima. Nadasve je zanimljiv zakljuak dr.
Ownbyja da razlog zato imamo tako mnogo alergine djece lei moda
u injenici da smo im osigurali previe ist ivot, tj. u namjeri da ih drimo
262

Ukratko; djeca ispod staklenog zvona nisu otporna djeca. Alergiju u djece
ne izaziva krzno ivotinja, kako se u pravilu misli, ve proteini koji se
oslobaaju kroz kou, putem sline i urina kunih ljubimaca.
Anateme i kolumbova jaja

No, za to vrijeme tehnolozi nisu mirovali. Ideju da kokoja jaja i ne moraju

imati tako nepovoljan kemijski sastav sproveli su u djelo; krajem 1998.
godine uvedeno je na trite modicirano jaje, vegetarijansko ili zdravo
jaje koje je od milja nazvano Kolumbovo jaje. Promjenom u prehrani
nesilica smanjene su zasiene masne kiseline, a dodavanjem omega-3
masnih kiselina u hrani snien je kolesterol. Unato skepticizmu trgovaca,
dobar marketing o zdravoj prehrani donio je vrlo dobre rezultate - ljudi
kupuju takva jaja u nadi da e time znatno popraviti svoju prehranu.
Nova, modicirana jaja uvela je u proizvodnju belgijska tvrtka Belovo
1998. godine, a ve u studenom iste godine jaja su se nala na tritu Velike
Britanije. Pod parolom od zdrave hrane do zdravih jaja popularizira se
dodavanje Omega-3 masnih kiselina hrani nesilica, to je preporueno i
od strane slubenih zdravstvenih organa (COMA1995.). No, pogreka bi
bila zakljuiti da se nesilice hrane ribljim branom da bi dobile Omega-3
masne kiseline. Nesilice se hrane iskljuivo vegetarijanskom hranom, to
znai da se radi o kombinaciji sjemena, oraastih plodova i druge hrane u
kojima ima Omega-3 masnih kiselina (primjerice laneno sjeme).
Najvanije pitanje jest nova kemijska struktura Kolumbovog jajeta! Prema
britanskim analizama povee Kolumbovo jaje sadri oko 1 gram ukupnih
Omega-3 masnih kiselina to se smatra izvanrednim rezultatom. Ako
osoba pojede samo tri takva jaja tijekom tjedna, primit e zadovoljavajuu
koliinu dugolananih, viestruko nezasienih masnih kiselina koje su
neophodne u grai modanih struktura, mrenjae oka i drugih ivanih
263

struktura. Naravno, primit e i odreenu koliinu kolesterola (neto

manjenego kod standardnih jaja), ali to sada ima sekundarno znaenje u
kontekstu prehrane zdrave osobe.
Ako se pak radi o osobi s povienim kolesterolom u krvi (kolesterinemijom),
konani sud e svakako dati lijenik. Kod toga elim podvui itateljstvu
jednu vrsto ukorijenjenu dogmu; ne prelazi sav kolesterol iz hrane u krv
jer kad bi to bila istina onda ljubitelji jaja ne bi doivjeli ni 30 godina ivota!
Naime, postoji u tijelu automatska regulacija. Ako puno kolesterola primate
izvana - manje se proizvodi iznutra i obratno. Druga je stvar to postoje
osobe kojima je ta automatika poremeena. Meu strunjacima za bolesti
srca i krvnih ila vlada uvjerenje kako je kolesterol iz hrane manje vaan
imbenik u etiologiji ateroskleroze.
Uspjena adaptacija jaja
I sada kljuno pitanje - kakav je generalni uinak prehrane Kolumbovim
jajima u prehrani prosjeno zdrave osobe? Da ne bi ostalo otvorenih
pitanja, obavljena su i klinika istraivanja, a njihovi rezultati su vrlo
zanimljivi. Promijenjena struktura masti glavni je doprinos zdravlju, ali ima
jo znaajnih prednosti. Nema povienja ukupnog kolesterola u krvi dok
god se potronja kree u normalnim granicama od nekoliko komada. Ali
zato nastaje poboljanje odnosa LDL i HDL frakcije kolesterola u korist
dobre HDL frakcije. U odnosu na standardna jaja, zasiene masne
kiseline su kod Kolumbovog jajeta smanjene za pet posto, monozasiene
masne kiseline su poveane za 10 %, a viestruko nezasiene masne
kiseline (Omega-3) poveane su za 16 %. Ako mislite da Kolumbovo jaje
ima neugodan miris i neobian okus, onda se varate jer kao to rekosmo
radi se o prirodnoj prehrani nesilica bez organskog super koncentrata
koji je sasvim uobiajen na kokojim farmama. To praktino znai da jaje
moete konzumirati u kuhanom ili peenom stanju ili moete napraviti
jaja na salatu bez bojazni da e vai gosti prepoznati da se radi o neem
neuobiajenom.
Kolumbovo jaje nije lijek i nikome ne pada napamet da ga proglasi lijekom.
To je naprosto modicirana namirnica koja bi se mogla svrstati u kategoriju
funkcionalne hrane. To je samo lijep primjer kako se smiljenim radom na
uskom podruju mogu postii znaajni rezultati. Ako idete logikom da u
svemu postoji bolje rjeenje, onda je sigurno da e standardna jaja jednog
dana nestati pred najezdom Kolumbovih jaja. injenica je da dugotrajno
koritenje Kolumbovih jaja smanjuje rizik od nastanka ateroskleroze, a to
je ono najvanije.
264

Gdje je obrambeni tit organizma?

Nedavno objavljena studija od strane National Institute of Alergy and
Infectious Diseases jasno je pokazala da nizak do umjeren unos majih
alergena izaziva alergijske reakcije kod djece, ali zanimljivo je da visok
svakodnevni unos takvih alergena ima preventivni uinak! Objanjenje
ovog zanimljivog fenomena kod pasa i maaka dosta je teko dati, no grupa
istraivaa misli da su po srijedi endotoksini koji nastaju u slini tih ivotinja
kao posljedica razlaganja bakterija. Budui da su djeca stalno u kontaktu
s njima, njihov obrambeni sustav stalno je provociran da stvara obrambeni
tit. Oito da to funkcionira bolje od bilo kojeg drugog sredstva. Ako se
obrambeni tit nedovoljno provocira izlaganjem alergenima reakcija e
biti jaka pa ak i estoka. Slian mehanizam obrane postoji protiv bakterija
trovaa hrane, protiv otrova insekata i gmazova. Primjerice, ovjek koji je
ivei u kontaktu s zmijama pretrpio 40 ugriza, postao je potpuno imun
protiv zmijskog otrova. Dok je ovca poznata kao vrlo otporna na zmijski
ugriz, konj koji je dvadesetak puta vei i tei vrlo je osjetljiva ivotinja. Na
planinskoj ispai, ovca je stalno izloena a konj u tali nije. ovjeku oko
sebe i svojih blinjih (pa tako i kunih ljubimaca) stvara stakleno zvono da
bi ih zatitio. U tome vrlo esto pretjeruje kao to pretjeruje kada se tuira
nekoliko puta dnevno i kada pere ruke desetak puta. Izbjegavajui infekt
on na taj nain iskljuuje imbenike koji provociraju obrambeni tit. Kod
toga treba uzeti u obzir da mu i kemijska industrija ide na ruku jer stalno
izmilja nova sredstva za ienje i pranje koja u TV reklami najavljuju
istrebljenje mikroba..Djeca su nam sve osjetljivija premda mi iz dana u
dan koristimo sve vie sredstava raznih istaa i zatitnika..Divimo
se romskoj djeci koja su stalno vani polugola pa su ak bosa kad pada
snijeg, a krstimo se kad nam gradska djeca kiu i kalju na svaku promjenu
vremena. Romsko dijete je stalno u kontaktu s otrim uvjetima okolia i
s infektom i njegov obrambeni tit je daleko bolji. Kad smo od pasa i
maaka uinili kune ljubimce i uveli ih u stan napravili smo ogromnu
promjenu u njihovu ivotu umjesto prirodne dali smo im sintetsku hranu
(koju i sami uivamo), poeli smo ih kupati te eljati, mi smo ih odvojili
od njihovog okolia i posljedice su vidljive svakodnevno na ulici. Postali
su debeli i neotporni.. - karikatura od ivotinja..A takvi smo i mi homo
urbanicus idioticus

265

PLACEBO EFEKT I ZDRAVLJE

Placebo moe biti opasan; oekivanje prestanka boli dovoljno je
da se to i dogodi. Proces vjerovanja koji se nedvojbeno odigrava u
mozgu izaziva odreene biokemijske promjene koje se mogu pratiti
na MRI skeneru. Vjerovanje ima fantastinu iscjeliteljsku mo pa se
mnogi izgubljeni sluajevi mogu pripisati iskljuivo tom fenomenu.
Iznenadna ozdravljenja ljudi na vjerskim skupovima tipian su
placebo.
Snano oruje u rukama lijenika
Koliko puta vam se dogodilo da ste prelaskom praga ordinacije kod
stomatologa ili lijenika zapravo ostali bez razloga za dolazak jer je problem
netragom nestao? Je li tableta aspirina u stanju odnijeti podmuklu bol
ili je u pitanju placebo efekt, odnosno oekivanje da e nakon uzimanja
popularnog analgetika sve biti u redu? Je li razvikani prozak odlian lijek
za depresiju ili samo sredstvo za placebo efekt?
Sve lei u glavi, zbog ega psiholozi kau da je dovoljno pomisliti na
lijek pa da kod nekih ljudi sve bude u redu s aktualnim zdravstvenim
problemom. Premda se o placebu kao fenomenu odavno zna (a relativno
malo pie), znanstvena istraivanja zaostaju pa sve do nedavno nismo
imali pravo objanjenje. Tako, primjerice, koncept na kojem poiva placebo
efekt odnosno bolje osjeanje pacijenta samo od iluzije lijeka ili virtualnog
lijeenja, poznat je od 1955. godine. Pitanje je bilo je li placebo kao takav
postoji, a ako je odgovor pozitivan, kako radi odnosno to se dogaa
u glavi pacijenta. Bilo je dosta teoretiziranja i razliitih miljenja, ali tek
suvremena dijagnostika tehnika magnetne rezonance (MRI) mozga kod
dobrovoljaca skinula je veo tajni.
Dr. Jon Levine, specijalist za bol na Kalifornijskom sveuilitu u San
Franciscu obavio je meta analizu svih radova u 30- godinjem razdoblju,
a i sam je sa svojim timom obavio istraivanja iji su rezultati objavljeni u
nedavnom izdanju strunog asopisa Science. Rezultati su zanimljivi
iznad svakog oekivanja, a sve se svodi na to da placebo postoji i da
lijenik koji umije koristiti njegov uinak zapravo ima snano oruje
u rukama. Oekivanje da bol mine, to bi se moglo svesti na arku
(fokusiranu) elju da se to dogodi, aktivira jednu zonu mozga. Posljedica
je smanjivanje aktivnosti u onoj zoni mozga koja stvarno osjea bol. Ovaj
266

nalaz potkrijepljen je injenicom da ona regija mozga koja reagira na bol

moe biti supresirana ako se pojavi druga bol. Dobrovoljci na ureaju
za MRI (tunel za magnetsku rezonancu) dobivali su dvije vrste bolnih
podraaja; elektrine udare ili toplinu. Nastali bolovi pokrili su sve regije
mozga nadlene za bol. Zatim je dobrovoljcima reeno kako e bol prestati
im im se na bolno mjesto stavi krema protiv bolova. No, stavljen je obian
losion poslije brijanja. Bol se znaajno stiala, a to je pokazivao i MRI.
A posrijedi su bile one iste zone u mozgu za koje je utvreno da na njih
djeluju tipini analgetici (sredstva protiv bolova). No nije to sve; kad su
dobrovoljcima rekli da je krema bez ljekovitog sredstva, bol se odmah
vratila natrag. To znai, oekivanje da e bol prestati (nakon mazanja
kremom) urodilo je plodom pa tako imamo isti placebo efekt. S tim se
efektom esto susreemo u svakodnevnom ivotu; dovoljno je djetetu koje
plae zbog porezanog prsta poljubiti prst i rei . prolo je i to je dovoljno
da bol stvarno iezne. Dijete se navikne na takav tos roditelja i svaki
put kad se neto dogodi tri tati ili mami po ljekoviti poljubac.
Dvojica istraivaa, dr. Levine I dr. Casey savjetuju lijenike u ordinacijama
da ne razoaraju pacijentovo oekivanje (vjeru) u izljeenje s preparatom
koji nude, jer to je zapravo pola izljeenja.
Skeniranje boli u mozgu
Amerikim strunjacima za fenomen placeba pridruili su se pomou MRI
metode britanski istraivai sa Sveuilita u Londonu, pod rukovodstvom
dr. Tanie Singer. Oni su u istraivanje ukljuili 16 parova koji su, naravno,
bili u emotivnoj vezi. Dok je ena bila na ureaju MRI, mukarac ju je
drao za ruku, ali je umjesto u nju morao gledati u ekran. Potom su u drugu
slobodnu ruku dobivali elektrine udare. Na monitoru se sve to vidjelo u
obliku slabijih ili jaih bljeskova. Kada je ena bila jae podraena, njena
zona boli u mozgu je aktivirana, a pored ostalog moglo se isitati koliko
zbog toga pati. Ali kad je mukarac bio na ureaju I dobio okove,
reagirao je i dio zone boli kod ene. to je emotivna povezanost osoba
bila jaa, reakcija se lake prenosila.
Zakljuak je jasan; predvianje bolnih reakcija je mogue to uostalom
dokazuje i veza izmeu majke i djeteta. Nadalje, placebo efekt izaziva
reakcije u mozgu koje se mogu mjeriti I registrirati. Uostalom, lijenici
bespomoni da pomognu pacijentu od davnina prepisuju eerne tablete
u kojima nema ba nikakve aktivne tvari. Ali, one mogu pomoi samo ako
267

pacijent bez rezerve vjeruje u njihovu mo. Naravno da i lijenik moe

pomoi prigodnom sugestijom kao ovo je najnoviji preparat; ako to ne
djeluje nita nee djelovati.

Kod placeba nije rije o djelovanju ljekovitih molekula, ve o djelovanju

promjene ponaanja u odnosu na nastali zdravstveni problem (bol)..
Vrijeme prestanka boli neto dulje traje, ali je zato uinkovitije.

Skeniranje magnetnom rezonancijom (MRI) zapravo je precizno mjerenje

protoka krvi kroz mreu nih krvnih ilica u mozgu tako da se moe primijetiti
svaka pa i najmanja promjena u bilo kojem dijelu modane mase. Glavni
zakljuak ispitivanja koja su provedena na 47 ljudskih pokusnih kunia
na Sveuilitu Princeton je ipak vrlo vaan, kako za znanstvenike tako i
za lijenike praktiare; reakcija na dobrovoljcima koji su iskusili placebo
efekt ista je kao kod pacijenata koji dobiju analgetik za umirenje bolova.
Istovremeno je utvreno da placebo efekt kontrolira prednji reanj kore
mozga.

Oekivanje poboljanja je pola izljeenja

Zato se vie vjeruje maioniarima ili seoskim vraevima u Africi nego

suvremenim lijenicima? Kad i najmanje znaju, maioniari se vjeto slue
placebo efektom, dok urbani lijenici ne mare za psiholoke trikove ve
apliciraju lijekove s aktivnim tvarima bez neke posebne psiholoke retorike.
Suvremeni lijenik propisuje tablete, a seoski vra mijea ljekovite trave
i razne druge tvari uz ritualni ples. Pacijent to gleda i oekuje izljeenje
odnosno prestanak boli. Poznati ameriki lozof R. V. Emerson rekao je
mladom ovjeku: Ako u neemu ne uspijete, znai da niste dovoljno
vjerovali. Dr. Irving Kirsh, psiholog Sveuilita Connecticut doslovce
kae sljedee: Postoji uvjerenje da se djelovanje poznatog antidepresiva
prozaka uglavnom bazira na placebo efektu! Taj je psiholog analizirao
19 klinikih istraivanja antidepresiva i ustanovio da je u 75 % sluajeva
izljeenje rezultat oekivanja udotvornosti, a samo u 25 % rezultat stvarne
promjene kemije mozga odnosno popravljanje luenja neurotransmitera
serotonina. Osim prozaka, ti su istraivai analizirali i obavljena klinika
ispitivanja drugih lijekova za depresiju izmeu 1974. i 1995. godine i to
bez psihoterapije i u kombinaciji sa psihoterapijom pa su utvrdili da je
50 posto svih postignutih uinaka zapravo nastalo zahvaljujui placebo
efektu. Za.to bolesnici trebaju progutati toliko raznih kemijskih sredstava
(lijekova) da bi se u konanici ipak sve svelo na placebo uinak?

Napravljen je zanimljiv pokus koji sve ovo to smo rekli samo potvruje.
Neugodne bradavice po rukama pacijenata lijenici su obojili intenzivnom
bojom koja je potpuno inertna, odnosno nije sadravala nikakve ljekovite
tvari, a pacijentu su rekli kako je to novi lijek u eksperimentalnoj fazi koji
e bradavice sigurno odnijeti im se boja s ruku izgubi. I .to se dogodilo;
pacijent se fokusirao iekivao da bradavice nestanu i to se nakon
nekoliko dana i dogodilo. Obavljeno je i mnogo drugih testiranja koja
snano podupiru sve ovo to smo do sada spominjali. Tako je, primjerice,
poznata ovisnost astmatiara o inhalatoru koji proiruje bronhije i tako
omoguuje normalno disanje. Lijenici su prije napada jednom pacijentu
podmetnuli inhalator koji nije sadravao nikakav lijek za dispergiranje u
spasonosni aerosol, ali je sadravao sve ostale komponente.

Ne moete nekoga uvjeravati da e mu porasti kosa ako mu neto niste

dali u to onmoe povjerovati. Proces vjerovanja koji se nedvojbeno
odigrava u mozgu izaziva odreene biokemijske promjene koje se mogu
pratiti na MRI skeneru. Vjerovanje ima fantastinu iscjeliteljsku mo pa se
mnogi izgubljeni sluajevi mogu pripisati iskljuivo tom fenomenu. elim
rei sljedee; kemija ne moe ni izdaleka ono to moe snaga vjerovanja.

Pacijent je odmah prodisao jer je bio duboko uvjeren da je to njegova

spravica koja mu omoguuje ivot. Takoer, pacijent koji je imao jake
bolove zbog vaenja umnjaka odveden je na aparat za ultrazvuk, a nakon
snimanja bol je iznenada prestala. Kronina upala debelog crijeva (kolitis)
neugodan je problem koji doslovce mui ljude. Dr. Margaret Talbot iz
jedne newyorke bolnice posluila se veom skupinom takvih pacijenata
za pokus i svima je dala obojene tablete bez ikakvog djelovanja. ak
52 % pacijenata javili su poboljanje, a to je poboljanje potvreno i
uobiajenim pretragama pomou sigmoidoskopa. Oekivanje poboljanja
je, dakle, pola stvarnog izljeenja. Naravno, tvrdokorni nevjerni Tome
loe prolaze jer oni su skeptini i prema najboljim lijekovima i najboljim
lijenicima. Stoga placebo efekt nije uvijek uinkovit i od njega ne treba
oekivati uda.
PRIMALJSTVO JE NAJSTARIJA MEDICINSKA STRUKA: U
meuvremenu,
Kad se oru.je zvano placebo efekt zlouporabi, moe biti neugodnih pa
i opasnih situacija. Evo klasinog primjera; mladi ambiciozni kirurg iz
Seattlea, dr. Leonard Cobb, prije 40 godina vrio je neobini operativni
zahvat kod pacijenata kojima je prijetila angina pektoris .Pravio je mali
rez na grudnom kou, a potom podvezivao dvije arterije sa eljom da se
povea krvni tlak u sranom miiu. Ta je metoda kod 90 posto pacijenata
urodila spasom. No, dogodilo se da je mladi kirurg htio isprobati placebo pa

268

269

je zarezao grudni ko, ali arterije nije podvezao i za divno udo rezultat je s
poveanjem krvnog tlaka bio isti. Tako je nastao pojam kirurki placebo
odnosno kirurki zahvat koji je samo medij za pozitivnu sugestiju.
Nakon tog sluaja interna mamarna ligatura kao kirurka intervencija je
bila naputena. I ovaj sluaj, istina na pomalo drastian nain, pokazuje
kako placebo postoji i kako moe odigrati znaajnu ulogu u pacijentovu
ozdravljenju. Uostalom, ima mnogo medicinski beznadenih sluajeva
koji su preivjeli zbog izuzetne volje za ivotom. S druge strane,
pacijent koji svoje stanje doivljava vrlo ozbiljno, moe postati ovisan
o neznanstvenom pristupu lijeenju to se za njega moe neslavno
zavriti.
Placebom se obilato slue kiropraktiari, homeopati i drugi alternativni
iscjelitelji, pa naravno ne mogu uspjeti kod isto medicinskih sluajeva kao
to su uznapredovali rak ili probijena plua. Poznat je sluaj nesnosnih
eluano-crijevnih greva kod Hitlera koje je mogao rijeiti samo njegov
osobni lijenik posebnom masaom, zbog ega je jedini imao pristup
njegovoj spavaonici. Placebo terapija je zlouporabljena onda kad se koristi
neselektivno ili iz istog koristoljublja. Moe se rei i ovako; od placeba u
medicinske svrhe do nadriljenitva samo je jedan korak.
U svojoj knjizi koja je objavljena davne 1955. godine pod naslovom Moni
placebo , autor dr. H. K. Beecher detaljno je prostudirao i obradio 24
studije koje su nedvosmisleno potvrdile uvjerenje da se najmanje 1/3
svih izljeenja duguje placebo uincima. Meutim, u novijim studijama
(1985.-1995.) kojih ima na desetke strunjaci kalkuliraju s mnogo veim
postocima koji se kreu na relaciji 50 - 60 %. Oni speciciraju bolesna
stanja kod kojih se ti uinci najvie primjenjuju; bolna depresija, ir na
elucu, kronini kolitis itd. Dodir ruke iscjelitelja moe, primjerice, rijeiti
problem kolitisa kojem prethodno nije pomogla nikakva druga terapija. Ako
glavobolja moe proi s tabletom kroba, to je jako dobro jer vam ne treba
acetilo-salicilna kiselina odnosno aspirin ili neki drugi jai analgetik.
vrsta vjera, Lancet i placebo
Diskusija o placebu koju je nedavno zapoeo poznati medicinski asopis
Lancet, nadasve je bila zanimljiva pa ponekad i vatrena. Zakljuak
skupine sudionika bio je nedvosmislen; to je lijeenje prirodnim sredstvima
(bez lijekova); kada nema nita bolje, dobar je i placebo. Ako e to pomoi
pacijentu, kao placebo moe posluiti ak i kirurki zahvat. Daleko najbolji
rezultati se postiu u psihijatriji.
270

Naravno, sudionici diskusije ne dozvoljavaju da placebo dobije ljekovita

ili udotvorna svojstva i da se njime koriste nestrunjaci a postoje i etike
ograde. Primjerice, lijeiti pacijenta s uznapredovalim rakom placebo
efektom je najmanje - neetino. Zatim, ne moete oekivati placebo
efekat a da ne osigurate neki medij koji omoguuje pacijentu da vjeruje
u izljeenje. Ne moete dati neki losion i nakon toga oekivati nestanak
boli, ali moete oekivati da e bolovi nestati ako mu ne ponudite neke
posve nove i vrlo jake tablete. Sugestija prelazi preko sredstava, a
u ovom sluaju preko tablete, dodira, injekcije ili nekog treeg medija.
Kad je tableta progutana, raa se oekivanje da e bol proi i zaista to se
dogodi. Istina, kosa vam nee porasti isto kao to nee porasti potencija
od muke vode. No, sugestija ozbiljno izreena od utjecajne osobe (u
ovom sluaju lijenika) uvijek je mono oruje koje se nedovoljno koristi.
Utjecaj mozga, odnosno sredinjeg ivanog sustava na sva tjelesna
zbivanja je ogroman, pa se tako ogleda u biokemijskim zbivanjima, luenju
dragocjenih hormona, neurotransmitera koji potom mjenjaju raspoloenje
i osjeanje. Sve je na neuro-humoralnoj osnovi pa se veina problema na
toj osnovi moe i rijeiti.
Do koje mjere se moe sugestija koristiti u medicinske svrhe pokazuju
brojni primjeri; preko 50% tradicionalne kineske medicine poiva na
vrstom vjerovanju u ekstrakte i ajeve. Smatra se da ak i akupunktura
u velikoj mjeri bazira na placebo efektu tj vrstom vjerovanju korisnika da
bi ta metoda mogla pomoi (kad ve nita drugo nije). to je vjerovanje
dublje, vei je iscjeljiteljski uinak. Naalost, najgore prou nevjerni
Tome jer nemaju vjeru, tj u sve sumnjaju
Kako nam je kazala Vedrana
V
ali, studij za primalje nu.an

KUNI LIJENIK ILI VIRTUALNA MEDICINA

Internet je omoguio da se ljudi lijee kod kue. Dok je to u SADu redovna praksa, kod nas je u samom zaetku. Ve postoje
medicinske pretrage po sustavu uradi sam, a tako su nastali i
pojmovi samotestiranje (selftesting) i samolijeenje (selfhealing).
Razlog? Visoka cijena pregleda i propisivanja lijekova. Primjerice,
viagru, prozac i sve ostale lijekove moete dobiti preko interneta.
Ipak prije nego stavite pilulu u usta paljivo proitajte naputak i 3
puta viknite hop. Je li nas preplavila tzv guru medicina?

271

Moe li se zdravlje sauvat on-line?

Budui da je procedura od odluke da odete lijeniku zbog nekog
zdravstvenog problema pa do postavljanja dijagnoze i dobivanja
odgovarajue terapije kod nas povezana s nizom maltretiranja i s golemim
gubitkom vremena, sve je vie onih koji svoje probleme pokuavaju rijeiti
sami. To nikako nije dobro, a moe biti i opasno.
No, u SAD-u to je odavno postala stalna praksa; toliko ima web stranica
o zdravlju s opisom bolesti, slikama oboljenja i nainom lijeenja, da
se mnogi snalaze sami na principu sam svoj majstor, a tek kad dobro
zagusti trae lijeniku pomo. Toliko ima knjiga, broura, vodia,
savjetnika s prijedlozima kako da se sami pobrinete za svoje zdravlje, da
je obinom ovjeku, a osobito onom tko je manje obrazovan, zaista teko
shvatiti to je pravo, a to je krivo, to je dobro, a to nije. I upravo zbog
toga business na temelju zdravlja cvate!
Pomoi si moete ako koristite jedinstven sustav DAT (Direct Access
Testing). Ako vam, primjerice, tlak naglo skoi ili vam neki lan obitelji pati
od peludne groznice ili sumnjate da vam se neko dijete drogira, odete na
odreene adrese interneta, proitate sve to morate uiniti i koje testove
morate obaviti i ponete poduzimati korake. Primjerice, test na droge
uveden je u Internet slubu 1998. godine, vrlo je pouzdan (98 %) i to je
najvanije - jeftin je, stoji svega 30 dolara. Uzmete uzorak urina, poaljete
na odreenu adresu i za par dana dobijete rezultate potom ili e-mailom.
Test reagira na sve najvanije droge (kokain, marihuanu, amfetamine i
ecstasy).
Test na trudnou uvela je tvrtka Embriotech Lab 2001. godine i stoji
samo 36 dolara. Ne morate se mrcvariti po ekaonicama, ne morate se
dovoditi nu neugodne situacije; jednostavno poaljete uzorak urina i za
par dana dobijete rezultat. Ako ste trudni, to je vaa privatna stvar. Postoji
i test za ovulaciju, koji s velikom preciznou predvia trenutak oplodnje
(Ovulation Predictor). Ovaj model internetskog testa jedan je od prvih jer
je uveden u praksu jo davne 1992. godine. Cijena je svega 29 dolara.

Postoji i kuni test na HIV, koji je uvela u praksu 1996. godine Home
Access Health Lab. Rezultate analize dobit ete za tri dana uz cijenu
od 60 dolara. Bez maltretiranja, neugodnosti ili bilo kakvih problema.
Preciznost analize je 99 %. Ako ste pozitivni, to znate samo vi i laborant
koji je napravio test.
U novije vrijeme, dakle 2000. godine, Lifestream Technologies je uveo
kuno testiranje, odnosno analizu ukupnog kolesterola iz jedne jedine
kapljice krvi. Komplet za testiranje stoji 20 dolara, a uzimanje krvi iz prsta
nije nikakav poseban problem. Raun platite karticom putem Interneta,
pa zapravo sve obavljate iz kunog ogrtaa. I tako saznate vanu stvar,
odnosno to se sve kree vaom krvi i da li je i koliko alarmantno vae
stanje. Ako kojim sluajem imate povieni kolesterol, ima adresa na kojima
ete dobiti neki od preparata na bazi statina i vi ste za neko vrijeme mirni.
Naravno, dobro je da smanjite unos masnoa, mesa i mlijeka.
Slino testiranje postoji za stanje prostate, Prostate screen, koje je
uvela tvrtka Biosafe Medical Technologies 1997. godine. Na analizu se
poalje nekoliko kapi krvi i za par dana dobijete rezultate.
Lijekovi izravno prema potroaima?
Cijena je 40 dolara, a preciznost analize je 98 %. S mjesta gdje dobijete
rezultate analize, kreete dalje u lijeenje (ako je to neophodno).Ne
morate se puno muiti - odite na adresu www.labtestsonline.org. gdje ete
nai sve to vas zanima! to je prednost ovakvog naina rada? Ono to
ste prije obavljali po odredbi vaeg lijenika (hodanje zbog laboratorijskih
pretraga) sada obavite sami kod kue i ako je prijeka potreba nosite svom
lijeniku koji odmah moe intervenirati.

Ako imate krupniji problem kao to je, primjerice, hepatitis C ili sumnju na
ovo oboljenje, uzorak krvi iz prsta se poalje u Access Health i za 70
dolara dobit ete dijagnozu s preciznou od 99 %. Kad dobijete rezultat
analize, kreete u novi posao odnosno u traganje za optimalnom terapijom
koja se toplo preporuuje takoer on-line.

No, ne treba se zanositi; sve do nedavno to nije bila doputena praksa pa

nije ni sada u svim dravama SAD-a. U ovom trenutku zabrana postoji jo
u 18 drava, ali pritisak je tako velik da svi polako poputaju. Svaka drava
u SAD-u ima svoje propise koji se dosta razlikuju. U nekim dravama
analize su vezane uz lijenike ordinacije, a u drugima to nije sluaj. Za
divno udo, praksu DAT poele su propagirati i neke bolnice. Zato?
Farmaceutska industrija vri sve vei pritisak putem plaenih kampanja
da lijekovi idu do neposrednih potroaa pa onda jasno i testiranja moraju
doi u kue. To je izgleda nezadrivi trend. Bolnice i laboratoriji za analize
bore se za svoj dio kolaa, a time se apsolutna privilegija lijenika da se
lijekovi dobivaju samo u ordinaciji topi kao snijeg na svibanjskom suncu.

272

273

Ne bih iskljuio mogunost da e za par godina najvanija dijagnostika biti

obavljena kod kue a lijenicima e ostati postavka dijagnoze i terapija.
Lijenici upozoravaju da se time otvaraju vrata raznim prevarama i
mogunostima pekuliranja, tj. da oboljeli mogu ubrzati svoje loe stanje,
a da nezbrinuti mogu nastradati, ali to izgleda nitko ne uje. Osobito su
pod upitnikom dijabetiari koji zahtijevaju stalnu lijeniku skrb i nikako
nisu za ovakav vid samo-lijeenja. Oni koji su zamislili model DAT nisu
bili protiv lijenika i medicine, ve jedino za ubrzavanje I olak.avanje sve
due procedure do trenutka dobivanja dijagnoze. Kad se pacijent sam
pobrine za pretrage neophodne za utvrivanja svog statusa, on pomae
lijeniku da bi lijenik lake pomogao njemu - kau predstavnici najveeg
uslunog laboratorija u SAD-u Quest Diagnostics, koji su I sudjelovali
u projektu.
Primjena novih tehnologija mora unaprijediti staru praksu koja se nije
promijenila posljednjih 50 godina. Neki gledaju ire pa kau da je to sama
jedna faza u modernizaciji medicinskih usluga XXI. stoljea. Trend se
naziva praenje zdravstvenog stanja (wellness monitoring) ili bolje
rei ovako; umjesto da iskljuivo lijenik vodi brigu o zdravlju, ljudi na
sebe uzimaju jedan veliki dio te brige. Ili ako hoete, lijei se sam da bi
te bolje mogao lijeiti tvoj lijenik. Kakav e biti konaan ishod promjene
tog pristupa, nitko ne zna. U SAD-u, ali i u drugim zemljama jaki je
pokret prirodne medicine, kineske tradicionalne medicine, homeopatije,
naturopatije i kiropraktike.Primjerice, okolica Hollywooda puna je ordinacija
raznih iscjelitelja, herbalista i naturopata koji svi uglavnom dobro rade.
Svi imaju svoje web stranice i gotovo sve usluge se obavljaju
on-line.
No postoji i druga (neeljena) strana medalje. Kada je na djelu kuno
lijeenje, uvijek se netko igra lijenika dijelei savjete, to je identino
nadrilijenitvu. Najgore je kad se zdravstveni problemi djece zbrinjavaju
po principu uradi sam jer u pravilu stvari se otmu kontroli, a djeca plaaju
ceh neznanju roditelja. elim rei slijedee; internet moe biti izvrsno
edukativno sredstvo kad se njime slui osoba koja tono zna to trai i
kada raspolae odgovarajuim znanjem engleskog jezika, ali istovremeno
Internet moe biti izvorom dezinformacija, nebuloznih stavova, trendovskih
nagaanja, koji lako zavedu, odvuku na krivi put.

274

Uradi sam i guru medicina

Evo samo jednog primjera - u SAD-u imate jak pokret protiv mlijeka i
mlijenih proizvoda pa kad itate njihove materijale na Internetu, mogli
biste zakljuiti sasvim pogreno kako je kravlje mlijeko opasno, izvor
hormona i drugih toksinih tvari to naravno uope ne stoji. Naime, mlijeko
je bilo i ostalo namirnica broj jedan osobito za djecu i mlade u razvitku,
a vjerojatno e tako jo dugo ostati. Isto tako imate jaki pokret protiv
eera i bijelog brana, a demoniziranje ovih namirnica ide do te mjere
da e lakovjerni za as otii na krivu stranu. Ni jedna ni druga namirnica
ne spadaju u nikakve bijele smrti kada se konzumiraju u normalnim
koliinama.
Na neki nain, postalo je moderno (trendovski) zaobilaziti lijeniku
ordinaciju uz pomisao - zato bi ja njemu plaao kad ja to mogu i sam
napraviti? Takva premisa zvui razumno, ali u praksi se nije pokazala
valjanom. Naime, po toj logici, kad nam auto rikne, suemo rukave,
legnemo pod auto i ponemo eprkati u nadi da emo pronai gdje se krije
problem. Na kraju se pokae da ne znamo, da nemamo dovoljno iskustva
i dovoljno odgovarajueg alata. I tako zovete mehaniara! Princip uradi
sam ne moe se svugdje primijeniti, a kad je u pitanju vlastito zdravlje
ili zdravlje djeteta onda je najbolje da to ipak uini strunjak! elim rei
slijedee; vi se moete nauiti brinuti o svom zdravlju i zdravlju blinjih i
kod toga sluiti novim tehnologijama, naravno i Internetom, ali prepustite
prosudbu pretraga i drugih relevantnih pokazatelja lijenicima jer jedino
oni mogu povezati u cjelinu za vas nevidljive injenice.
Najvei adut iscjelitelja jest - povlaenje bolesti. Holistiki pristup lijeenju,
odnosno guru medicina gdje se koriste nemedicinske metode da bi se
poluilo jedinstvo tijela i duha samo je jedna od varijanti na amerikoj
sceni alternative. Dizanje iz kolica, bacanje taka, naglo vraanje vida
i druge senzacionalistike grupne seanse naglog ozdravljenja dio su te
scene. Mnogi vie cijene gurua koji se spretno nametne javnim nastupom
od bilo kojega lijenika iz ordinacije koji pie recepte i nikada ne moe
poluiti takav rezultat. Kao da se vraamo u doba plemenskih vraeva
koji su bili nadleni za svaki sluaj bolesti i to bi njihovo lijeenje bilo
nebuloznije, u njega se vie vjerovalo!
Samo-lijeenje poiva na tezi da tijelo ima mehanizme da se obrani i
zacijeli, ali oboljeli ovjek u pravilu nema klju za takav mehanizam, to
znai da ga mora nai kod nekog drugog. Tko ima taj klju - moe biti
275

iscjelitelj! Nuno je da pacijent vjeruje iscjelitelju pa se moe dogoditi

da njegov dodir djeluje kao lijek. Najvei adut iscjelitelja jest - remisija
(povlaenje bolesti). Poznato je da kod svake pa i najtee bolesti kao
to je, primjerice, rak postoje brojni sluajevi spontanog izljeenja. ak
kad je bila rije o tzv izgubljenim sluajevima, odnosno kliniki mrtvim
ljudima, dogodila su se udesna iznenaenja. Sve se jedino moe
objasniti nevjerojatnom sposobnou tijela da se obrani I oporavi. Ne zna
se sigurno to je jae - duh ili tijelo, ali se zna da postoji meuovisnost.
Ideji o samo-lijeenju doprinosi u velikoj mjeri i ponuda odgovarajuih
knjiga. Jedan od najveih projekata takve vrste je svakako enciklopedijsko
izdanje knjige Brini se za sebe (Take Care of Yourself), ilustrirani vodi za
brigu o zdravlju, kojega su napisali dvojica lijenika D. Vickery i J. Fries.
Knjiga je toliko uspjena da je u SAD-u doivjela svoje sedmo izdanje.
Zapravo to je knjiga savjeta za dobro zdravlje sa 175 vrhunskih tema,
od ozljeda i trovanja do seksualnih problema i od prevencije nazeba do
psihijatrijskih problema. Naravno da takvo izdanje postoji na interaktivnom
CD-ROM-u pa vas svaka tema dovodi u vezu s brojnim linkovima odakle
moete dobiti dodatne informacije. Zanimljivo je da knjiga sadri stablo
odluke za laike tako da se mogu snai i oni koji nemaju prethodno
medicinsko obrazovanje. Nakon to se razmotre znakovi bolesti i postavi
dijagnoza, itatelju se nudi nekoliko opcija da se javi lijeniku, da sam
poduzme nune korake i da potra.i savjet kroz on-line vezu s lijenikom.
Kuno lijeenje hiperaktivnosti djece
Procjena je strunjaka da 5-10 posto djece u SAD-u pati od hiperaktivnosti,
dakle od poremeaja koncentracije u koli, a da se kao temeljno sredstvo
za terapiju koristi ritalin. Budui da o lijeenju odluuju roditelji koji ele
to bre uinke, esto se dogaa da se uveliko pretjeruje. Poznato je da
ritalin spada u stimulanse centralnog ivanog sustava (kao amfetamini)
te da nikako nije bezazleno sredstvo. U namjeri da izbjegnu ritalin,
roditelji skreu u alternativu to je opet velik izazov. Primjerice, daju se
djeci velike doze vitamina B kompleksa, cinka i eljeza. Tako je istragom
utvreno da su djeca dobivala 60 mg cinka dnevno, to je previe za
odraslog ovjeka akamoli za dijete. U SAD ali sve vie i kod nas u staroj
Europi, zavladala je oprava tabletomanija ili ako hoete kapsulomanija u
kojoj ljudi ohrabreni TV reklamom kupuju razne preparate i poduzimaju
terapiju. Kod najveeg broja takvih potroaa vlada pravilo to vea
doza to bolje, to naravno otvara mogunosti mnogih problema.

276

INTERNET JE UMILJENIM BOLESNICIMA

SMRTNI NEPRIJATELJ Cyberhipohondria
Internet je krasan alat za one koji znaju to i kako trae ali, naalost,
krivo tumaenje medicinskih informacija o zdravlju ili lijekovima,
namjerno iskrivljene internetske poruke u reklamne svrhe te loe
napisani naputci za lijekove, mogu sklonog ovjeka odvesti u
suprotnom smjeru odnosno dovesti do smijenih, nekontroliranih
znakova koji sasvim sigurno vode u hipohondriju..
Informacije o bolesti donose strah
Internet je sredstvo koje osobama svakog uzrasta i stupnja obrazovanja
omoguuje jednostavan i brz pristup nepreglednom izvoru medicinskih
informacija. Lijenici kau kako se na taj nain brzo utvrdi mjesto
za najbolju medicinsku pomo i odgovarajue lijeenje. Tono. Ali,
istovremeno, internet je za umiljene bolesnike (hipohondre) prava nona
mora jer svaku injenicu koju proitaju poslije otkrivaju na sebi izazivajui
u sebi golemi strah. Taj fenomen smo prije dvadesetak godina imali s
medicinskim enciklopedijama.
Hipohondrija je po deniciji stanje iracionalnog straha od bolesti inae
potpuno zdravih ljudi, koje se prema dr. Brianu Fallonu, prof. psihijatrije na
Sveuilitu Columbia, javlja u 4-6% svih sluajeva koji dou u ordinaciju.
Umiljeni bolesnici (bez obzira na obrazovanje) zanimljiva su kategorija
pacijenata koji nee prezati ni od kakvih sredstava da dokau svoju
bolest.
Pravi je uzrok hipohondrije nepoznat..Primjera ima na stotine, ali ovdje
emo spomenuti jedan. Mellisa Vinjevsky dobila je problem koji se
moe nazvati trnci u nogama koji etaju gore-dolje. Nakon to je
kao strastveni internaut pretraila razne internetske stranice dola je
do stranog zakljuka kako ima multiplu sklerozu. U ispovjedi svom
psihijatru rekla je: itajui prepisku bolesnika shvatila sam kako imam
isti problem i bila sam sigurna da u umrijeti. Kasnije je obila nekoliko
doktora i potroila nekoliko stotina dolara, a zakljuak je bio ekstremni
strah od bolesti odnosno hipohondrija. Naravno, ne elim rei da internet
izaziva hipohondriju, ali osobe koje naginju umiljanju bolesti imaju
idealnu ansu preko interneta uvidjeti da su u pravu. Vinjevsky, 30godi.njakinja iz San Diega u Kaliforniji, provodila je po nekoliko sati pred
277

svojim raunalom, pretra.ujui stranice na kojima je rije o multiploj

sklerozi, a svakodnevno se javljala i istomiljenicima. Jedan od psihijatara
propisao joj je antidepresiv prozak, nakon kojega se osjeala bolje. Kada
se konano uspjela izlijeiti, rekla je kako joj je ao jer vie nema tog
divnog svijeta bolesti. Budui da se takva vrst hipohondrije sada vee uz
internet, nazvana je cyberhondrija.
Hipohondri se mogu prepoznati kada u ekaonicama beskrajno dugo
oekuju nalaze ne bi li se konano uvjerili kako su bili u pravu. Ako je nalaz
negativan, djeluju razoarano jer se, eto, nije se ostvarila podsvjesna elja
o bolesti. Meu on-line korisnicima ima vie ena, to je i razumljivo, jer je
velika veina kod kue gdje vrijeme skrauju surfanjem internetom. ak
102 milijuna Amerikanaca koristi e-mail i razmjenjuje poruke s prijateljima,
dvije treine korisnika interneta tragaju za zdravstvenim informacijama s
tim da je porast takvih korisnika unazad dvije godine ak 66 %.
Pravi uzrok hipohondrije nije poznat, premda o tome ima vie teorija.
Zapravo, to je znaajno preuveliavanje stvarnog rizika od neke bolesti
koje se javlja podjednako u mukoj i enskoj populaciji. Struni medicinski
lanci postavljeni on-line koriste se u edukativne svrhe jer kad ovjek
naui i sazna lake se nosi s problemom. Hipohondar ne koristi mreu
za edukaciju, ve iskljuivo kako bi potvrdio uvjerenje u svoju bolest. to
vie ita o toj bolesti, vie je uvjeren u njezino postojanje. Ako zaponete
razgovor s hipohondrom i sluajno ne prihvatite njegova stajalita,
postajete nepoeljni.
Novi dokazi o bolesti
U nastojanju da sauva svoje zdravlje, umiljeni bolesnik kod kue stvara
itave ljekarne. Njega hvata panika na samu pomisao da bi mogao ostati
bez lijekova i da bi se bolest koje se toliko plai mogla pojaviti u punom
svjetlu. Hipohondra ne brine injenica to izmeu njegovog zikog
stanja i virtualne bolesti nema logine veze odnosno da stvarno bolesno
stanje prate i neke promjene na tijelu. Internet mu slui kao suvremena
uzdanica, kao prijatelj koji ga nee izdati, kao mjesto gdje e uvijek
iznova potvrditi svoja stajalita, a moda nai i nove dokaze o svojoj
bolesti. Internet nije neugodan kao prijatelji i ne postavlja glupa
pitanja, a otvara tolike mogunosti.

e mukarci nekritinost koritenja medicinskih informacija dostupnih na

internetu pripisati enama koje su po prirodi lakovjernije, no istraivanja
pokazuju kako nema bitnijih razlika .to se spolova tie. Usamljeni
mukarci neskloni komuniciranju relativno su lak plijen hipohondrije.
Ako pogledamo sluajeve hipohondrije kod poznatih linosti, gotovo se
uvijek radilo o mukarcima. Tipian primjer je Michael Jackson koji se ne
odvaja od gumenih rukavica i maske na licu. Od svih bolesti dananjice
najvie pozornosti privlai rak pa je i najvei broj onih koji su umislili
da od njega i boluju. Muno provjeravanje je li to stvarno istina ili ne,
idealno se obavlja na stotinama internetskih stranica koje obrauju sve
oblike i lokacije na kojima se rak pojavljuje. Na ljude koje progoni takva
pomisao kobno djeluje komuniciranje sa osobama koje stvarno imaju
rak, jer sluajui njih poinju sebi pripisivati i otkrivati simptome. U
takvim sluajevima internet postaje neprijatelj jer nikako nema funkciju
informiranja, ve samozastraivanja.
Nije vam nita
Zahvaljujui ovakvim sluajevima kojih ima na tisue, postoje adrese
koje se zovu cyber doctor, cyber pharmacies i cyber drugs. Zlobnici
tvrde da u Hollywoodu i njegovoj okolici najbolje zarauju lijenici koji su
se specijalizirali za bogate hipohondre. Psiholozi kau da bogatai koji
ne znaju kuda bi od dosade izmiljaju bolesti kako bi mogli maltretirati
lijenike i plaati njihove skupe usluge. No, sada dolazimo i do pitanja
etike odnosno treba li takve sluajeve iskoritavati?
Mnogi su poku.ali lijeiti hipohondriju i to hipnozom pa sve do prozaka,
ali uspjeh je bio polovian ili nikakav. Norveanin dr. Ingvard Wilhelmsen,
koji je po specijalnosti gastroenterolog, imao je mnogo posla s umiljenim
bolesnicima. Nema nita gore, dri on, nego kad takvom pacijentu kaete .
nije vam nita. U 90 % sluajeva odgovorit e vam kako je to nemogue
i bijesno napustiti ordinaciju. Hipohondar uiva u svojoj bolesti i vrlo
strpljivo je gradi. Dr. Wilhelmsen ima namjeru ostatak ivota posvetiti
upravo umiljenim bolesnicima i u tu svrhu dovrio je prvu svjetsku kliniku
takvog tipa. Na svoj nain dosad je obradio 170 pacijenata i najvei dio
uspjeno izbavio.

Prikupljanje informacija i usvajanje zakljuaka o bolesti i njezinim

znakovima karakteristika su pona anja svakog cyberhondra. Znam da

Premda je klasina hipohondrija poznata najmanje 2000 godina, a izvrsno

je oslikana i u kazalinim komadima, nije detaljnije ispitivana u novije
doba.

278

279

Sve se zavravalo odmahivanjem rukom - on je hipohondar, izgubljen

sluaj. Budui da je internet ameriki, moglo bi se rei da je cyberhondrija,
zapravo, dola iz Amerike. Naime, Amerikanci su dnevno bombardirani s
novim medicinskim vijestima vie nego bilo koja druga nacija na svijetu.
Nove metode lijeenja, novi lijekovi, novi mdodaci prehrani, nove dijete
za mravljenje, sve nam to dolazi kao na tekuoj traci. A ako tome dodate
I pretplatu na medicinske asopise te vrijeme provedeno na chatu, imat
ete divnu zabavu cijeli dan. Zdravstvene informacije cvatu kao gljive
poslije kie pa mnogi umjesto na politike prvo zavire na najpoznatije
medicinske stranice na internetu. Statistika je pokazala kako je najea
on-line aktivnost upravo pretraivanje zdravstvenih stranica. Istraivanja
provedena u srpnju 2003. godine pokazala su da je dnevno 80 % odraslih
korisnika interneta na zdravstvenim informacijama, a oko 6% posjeuje te
stranice i nekoliko puta dnevno.
Spomenuti vodei svjetski psihijatar za problematiku hipohondrije prof.
dr. Brian Fallon kae kako je internet velik izvor informacija za one koji
znaju to trae i gdje e to nai, dakle, moe vas odvesti na pravi put,
ali ako nije tako, pogotovo ako ste skloni hipohondriji, moe vas odvesti
na pogrean put gdje ete nai informacije koje e za vas postati nona
mora. Profesor navodi sluaj mlade ene koja je sudjelovala u on-line
konverzaciji preko poznatih novina The Chronicle, gdje je analizirala
svoje simptome sa sugovornicima. Ona je umislila da ima HIV i gotovo je
prihvatila svoju zlu sudbinu kao neminovnost. Nakon pregleda i potvrde
kako nije bolesna bila je duboko razoarana.
Pretjerana briga za zdravlje prisutna je i na internetu odnosno u golemoj
ponudi raznih pomonih sredstava za zdravlje i to poevi od njege
zubi do njege nogu i noktiju. Da nema potrebe i zahtjeva takve stranice
nikad ne bi mogle preivjeti. Ovako sve nude informacije I prodaju razna
sredstva za zatitu zdravlja i prevenciju bolesti. Takva sredina gotovo
je idealna za cyberhipohondre; u svakoj sitnici otkrivaju simboliku svoje
bolesti, stalno se preispituju i trae potvrdu svojih nalaza i simptoma iz
ue okoline. Dr. Fallon dri da je internet apsolutno poguban za njihovu
psihu, upravo zato to stalno obnavljaju svoju virtualnu sliku bolesti

JE LI PROLJETNI UMOR - ZAMOR TJELESNOG

MATERIJALA?
Najvei dio svih preporuka za saniranje proljetnog umora pogrene
su..Drastino mravljenje udar je na staninu proizvodnju energije
pa onaj tko ne zna za granice, moe sebe lako dovesti na rub ivota.
tovie, poznato je da su mnoge ene takvu sudbinu i doivjele.
Proljetni umor posebno je stanje organizma kad se u stanicama vi.e
ne mo.e
Baterije na izmakulje
nosti.
Razmiljajui o proljetnom umoru, koji nas iznenauje iz godine u godinu,
kao sindromu zike i psihike iscrpljenosti (fjake), postavlja se pitanje
- je li to medicinski ili prehrambeni problem? Ako u ordinaciji pitate svoga
lijenika za objanjenje i uinkovito sredstvo, dobit ete C vitamin, a i
u nas obinih smrtnika, neugodan proljetni umor smatra se akutnim
nedostatkom vitamina i minerala koji treba brzo nadoknaditi i eto, problem
je rijeen. U tom se smislu rade i brojni propagandni TV i radio spotovi
koji nas svakodnevno bombardiraju i vrlo sugestivno dovode u - zabludu.
No, prema najnovijim spoznajama, stvari nisu tako jednostavne, a jo se
manje mogu objasniti na takav nain. Ono to je zanimljivo, i dalje nema
konsenzusa znanstvenika oko jedinstvene denicije proljetnog umora pa
ga svatko denira na svoj nain.
Zanimljivo je jo neto; u tehnici postoji problem zamor materijala
zbog kojega su se, primjerice, dogodile brojne zrakoplovne nesree, no
nikako nam ne ide u glavu da bi tijelu uzmanjkalo energije, da je naa
tjelesna baterija jednostavno - iscrpljena! Svako jutro kurblamo motor,
ali on jednostavno vie ne moe upaliti jer je baterija stara, iz tko zna
koje godine. Ne moemo shvatiti banalnu injenicu da je tijelo energijski
stroj, da se energija stvara u miiima i da nikako nije neiscrpna. Trai
se obnova, nova energija, novi zalet. Pojava proljetnog umora samo je
opomena koja nam kae s energijom oprezno ili, slikovitije, crveno
signalno svjetlo - baterija na izmaku.
uvajte stanine membrane!
Nitko od nas, ukljuivo i autora ovih redaka, ne vidi tu oevidnu signalizaciju
organizma. No, da ne zaboravim na kakvu-takvu deniciju; proljetni je umor,
posebno stanje organizma kad se u stanicama vie ne moe proizvesti
dovoljno energije za podmirenje potreba, a rezultat su svega toga miini

280

281

umor, konfuzija, pad koncentracije, osjeaj praznine i iscrpljenosti. S tim

u vezi je i umor obrambenih snaga koji znai poveanu osjetljivost na
razne infekcije, alergije i druge zdravstvene probleme kojima inae vrlo
uspjeno odolijevamo. Da je postavka tona, jasno svjedoi i povean
broj infekcija upravo u proljee.
Vraamo se natrag na razinu stanice jer se sve zapravo dogaa tamo.
Ono to je najvanije jest - proizvodnja energije. Potroeno je mnogo
vremena, novca i papira za znanstvene radove kojima bi se objasnio
mehanizam, tj. biokemizam u kojemu mitohondriji u stanicama oslobaaju
energiju. Taj je proces poznat do detalja, ali sve donedavno nije bilo
poznato da sindrom proljetnog umora ne lei u mitohondrijima i njihovoj
nesposobnosti da stvaraju ono ime jurimo na posao, dakle energiju, ve
u staninim membranama koje su jednostavno postale prepropustljive.
Membrane znae ivot jer se sve odvija iskljuivo preko njih; ako one
zatekaju, trpi cijeli organizam.
Kad vam netko kae uvajte zube ili pazite na oi, to vam je logino,
no kad bi vam netko rekao uvajte stanine membrane, vi biste se
nasmijali naprosto zato jer je teko prihvatiti takvu nebulozu. Naalost, u
bliskoj budunosti uvanje staninih membrana u svrhu prevencije umora
i duine ivota bit e sasvim normalna stvar. Propuh u membrani izazvan
oksidacijskim djelovanjem slobodnih radikala zatvaraju masnoe. Ako ih
nema dovoljno u hrani ili je djelovanje slobodnih radikala vrlo intenzivno,
zakrpe su onemoguene i gubitak stanine energije postaje osjetan.
Zato su vane stanine membrane? One zapravo uvaju stanine
centrale (mitohondrije), a dok tijelo (unutar stanica) ima energije, nema
zime za zdravlje u cjelini i za odolijevanje bolestima
upljikave stanine membrane

Da na ovjeku postoji neki mjerni instrument s kazaljkom, moglo bi se

tono vidjeti koliko smo ispranjeni, odnosno koliko su nam stanice
oteene. Sreom, oteenje nije trajne prirode, jer se stanine membrane
mogu reparirati. Kako? Mo.da niste znali, no one se sastoje ponajprije
od masnoa (fosfoglikolipida) pa ako poboljate unos kritinih masnoa
dugih lanaca, moete si uvelike pomoi. Svrha je da se oteene masnoe
iz membrane zamijene novima koje treba unijeti izvana. Prevedeno na
obian jezik, to se zove oporavak, a za njega treba vremena. Eto, to je
istodobno odgovor na niz pitanja u vezi s mastima, a naalost ima i onih
koji kau da masti uope nisu potrebne. Fosfoglikolipida ima u sjemenu
soje i boraine, u lanenom sjemenu te omega-3 masnim kiselinama.
Dokazano je, naime, da su te tvari nune za odravanje biolokih
membrana u dobrom stanju i za njihov brz oporavak, a to je opet nuno za
obranu od bolesti. Dosad je obavljeno nekoliko klinikih i farmakolokih
istraivanja koja su denitivno potvrdila vezu izmeu koliine fosfolipida
u membranama, njihovog oteenja i pojave bolesti. Ukratko; ako tih
tvari ima na raspolaganju, membrane su mekane i elastine te se dobro
naslanjaju na svoje susjede i s njima komuniciraju i obratno. No, ako te
tvari nedostaju, membrane su krute i komunikacija postaje sve slabija u
oba smjera tj membrana postaje upljikava
Tijelo kao automobil
Da ponovim; kad na automobilskom mjerau goriva ugledate kazaljku
na crvenoj crti, ne pada vam na pamet da se vozite dalje, osim do prve
benzinske postaje, jer znate da bez goriva nema vonje. No, kad je u
pitanju nae vlastito tijelo, ne ponaamo se ni priblino slino, ve stalno
pomiemo granicu i odgaamo toenje goriva. Naalost, tijelo se ponaa
isto kao i automobil - bez goriva nema kretanja. A tko trai granice, taj ih
i nae!

Zato je tako, pokuat emo objasniti u sljedeim pasusima. U normalnim

su okolnostima stanine membrane strogo selektivne, tj. postoji ni
regulacijski mehanizam da unutra uu hrana i kisik, a van izae otpad.
Tako je kod mladih i zdravih osoba. Stres, puenje, veliki napor, neki
lijekovi, zraenje itd., oslobaaju slobodne radikale koji sustavno oteuju
(bombardiraju) membrane pa, slobodno govorei, regulacija protoka tvari
poputa ili, da se slobodno izrazim, kroz membranu nastaje propuh. To je
prvi potencijalni uzrok, a drugi je nedostatak u hrani nekih polinezasienih
masnih kiselina koje sudjeluju u grai membrana. Prvo mjesto oteenja
su svakako osjetljive mitohondrije, dakle tvornice energije.

Spomenuti slobodni radikali ija produkcija u tijelu raste srazmjerno

puenju, zagaenju okolia i hrane ostacima s tekih metala, pesticida,
klorirane vode i drugih zagaivaa, u tijelu kontinuirano rade prljav
posao unitavanja staninih membrana. Dakle, budui svijet bit e jo
vie izvrgnut neistoi pa e mu svakako trebati i bolja zatita. Nije
nikakvo udo to se lako moe pratiti kojim redom otkazuju funkcije
pojedinih organa; prvi su na redu upravo oni koji imaju najvee potrebe
u energiji - miii i mozak. Prvi slui za kretanje, a drugi upravlja tijelom
u cjelini. Koliko su osjetljive miine stanice, temeljito je prostudirano na

282

283

vrhunskim sporta.ima pa je nekako normalno da oni o tome znaju najvie.

Svaki se od njih zna i pobrinuti za svoje bioloke membrane jednostavnim
uzimanjem jakih antioksidansa ili njihovim kombinacijama. Ne treba
nikoga uditi to vrhunski sportai za ubrzan oporavak uzimaju po tri jaka
antioksidansa plus omega-3 masne kiseline. Nama sa strane to izgleda
smijeno, no oni tono znaju to rade. Njihov organizam je pod stalnim
stresom napornih treninga koji se svakodnevno ponavlja, a to je zapravo
vonja po rubu energijskog kolapsa. Iako je teorija o tetnosti slobodnih
radikala odavno poznata i znanstveno vericirana, nije se precizno moglo
rei u kojim su bolestima i na koji nain ti radikali zapravo medijatori za
bolesti. Broj se bolesnih stanja, koja se dovode u izravnu ili neizravnu
vezu s djelovanjem slobodnih radikala, penjao od 70-tih godina s 50 na
100 bolesti u 2003. godini. Tu se sad ubrajaju artritis, hemoragini ok,
ateroskleroza, ishemija, gastritis i, naposljetku, karcinogeneza itd.
Proljetna obnova rezervi
No, uz bolesti kod kojih je veza utvrena, vjeruje se da ima onih bolesnih
stanja kod kojih se vjeruje da veza postoji, ali se ne moe i dokazati.
Zapravo, oteujui stanice i tkiva, slobodni radikali stvaraju temeljne
preduvjete za nastanak bolesti. ak i kod puenja za koje se dugo vjerovalo
da izaziva karcinogenezu putem kemijskih spojeva, danas prevladava
miljenje da probleme izazivaju slobodni radikali to se obilato produciraju
u organizmu koji neprestance, umjesto kisika, dobiva dim nagorenog
duhana. Kako slobodni radikali oteuju stanine membrane? S obzirom
da im u strukturi prevladavaju masnoe u kombinaciji s ugljikohidratima,
membrane su veoma osjetljive na oksidaciju, a slobodni radikali jedva
ekaju da se kemijski veu; to vezivanje zapravo znai oteenje stanice.
Primjerice, masne namirnice na povienoj temperaturi i uz postojanje
zraka, brzo uegnu. Slian se proces dogaa i na razini stanice, a kao
posljedica, oteena stanica ili propada ili joj treba brz oporavak. No to nije
sve; slobodni radikali oteuju staninu DNA to je onda dobra podloga
za pretvaranje procesa u mnogo ozbiljnije bolesno stanje.

injenica u prevenciji raka prostate predlae kombinacija selena i vitamina

E. Preparat Propax upravo je sretna kombinacija fosfoglikolipida s
jedne i zatitnih tvari s druge strane. Dakle, kad stigne proljee, treba
obnoviti energetske rezerve i pokuati smanjiti rizine imbenike koji nam
troe energiju.
C vitamin ili Omega-3?
Ope je poznato da zraenje i kemoterapija spaavaju bolesnike od raka, a
u najmanju im ruku produuju ivot. Meutim, kemoterapija ima i neugodne
posljedice koje se ponajprije oituju u pojavi snanog umora, zatim u
proljevu i jakom nagonu za povraanje. Jedno od istraivanja provedeno
je upravo na bolesnicima od raka koji se nalaze na kemoterapiji, kako bi
se utvrdilo poboljavaju li poduzete mjere energetsko stanje organizma.
Istraivae je arko zanimalo kakvi e biti rezultati na ljudima, jer su
prethodni rezultati na pokusnim ivotinjama zu upotrebu fosfoglikolipida
pokazali 20-postotno poboljanje u odnosu na kontrolnu skupinu.
Koriten je gotov preparat Propax, a u pokusu su sudjelovala 64 pacijenta
oba spola, u dobi od 50 do 60 godina. Koristei se poznatom skalom za
procjenu stupnja umora (Piper Fatigue Scale), znanstvenici su nakon
osam tjedana utvrdili 33-postotnu redukcije umora. Navedena skala,
priznata u znanstvenim krugovima, mjeri upravo stanje u funkcioniranju
mitohondrija. Obavljena su i druga istraivanja s dvostrukom slijepom
probom uz iste ili sline rezultate. Po svemu sudei, umor se ne moe
sanirati ordiniranjem C vitamina, ve dodatkom namirnica bogatih
fosfoglikolipidima (omega-3, lecitin). Zato, primjerice, osobe koje dva-tri
tjedna provode drastinu dijetu naglo opadaju u energiji, postaju konfuzne
i osjetljive na infekcije? Zato to izbjegavaju masnoe s kojima dolaze i
fosfoglikolipidi.
Upravo se zato preporuuje uzimanje Omega-3 u koliini od najmanje 1
g/dnevno . Drastino mravljenje udar je na proizvodnju energije pa onaj
tko ne zna za granice, moe sebe lako dovesti na rub ivota. tovie,
poznato je da su mnoge ene takvu sudbinu i doivjele.

Zato se rak u pravilu javlja u starijoj dobi, tj. nakon 60. godine? Zato to
su stanice izgubile sposobnost oporavka. Kad se kae da antioksidansi
pomau organizmu u prevenciji raka, onda se u pravilu pretjeruje, no
kad se uzme u obzir injenica da antioksidansi mogu uspjeno blokirati
formiranje slobodnih radikala, jasno je da uz ostalo, mogu prevenirati ili
odgoditi karcinogenezu kao proces. Ba se zbog tih injenica savjetuje
kontinuirano uzimanje veih koliina vitamina E i C, ba se zbog tih

Tko ima vremena razmiljati o tome kakvu hranu konzumira i kakve

masnoe u njoj svakodnevno dobiva? Nitko, jer se briga o tome preputa
nekome drugome tko u pravilu o mastima nema pojma. A kad se govori

284

285

Najvaniji izbor masnoa

da je zdravo djeci u razvoju davati omega-3 masne kiseline, niti ne

pomiljamo da bismo ih i sami trebali uzimati, ba zbog prevencije umora.
Primjerice, ako pogledamo sojino ulje, ono sadri oko 50 posto linolne i
oko 8 posto linolenske kiseline. S obzirom na visok sadraj polinezasienih
masnih kiselina, to ulje nudi i tvari bogate holinom koji u obliku fosfatidil
holina ima kljunu ulogu u grai biolokih membrana. Ne zaboravimo
da se povienim dozama esencijalnih masnih kiselina uspjeno lijee
psorijaza, hiperlipidemija i drugi zdravstveni problemi te da su ove masne
kiseline prekursori prostaglandina i eikosanoida poznatih kao zatitnici
stanica.
Riba se kao zdrava hrana nudi dvaput tjedno ba zbog te zatitne uloge
dugolananih omega-3 masnih kiselina koje se u drugim namirnicama
nalaze malo ili nimalo. Kad odlazimo u opskrbu u velike trgovake centre,
najee uzimamo najjeftinije ulje, u pravilu suncokretovo ili repiino ili
nekakvu kombinaciju za koju nitko ne zna. A ako ak i uzmemo maslinovo
ulje kao bogat izvor zdravlja, bira se ono najjeftinije, koje je i najloije. I
tako se ide - iz greke u greku. A u izboru dnevnih masnoa krije se klju
za dug ivot i dobro zdravlje.

______________________V POGLAVLJE_______________________

UMJEE IVLJENJA UZ
OSTALE RIZIKE
STARIMO LI SPORIJE UZ HORMONE?
DOPING - SUMRAK SPORTSKIH NAELA I ZDRAVLJA
IVOT JE SVAKOME PREKRATAK
BSE - BOLEST KOJA JE POSIJALA PANIKU U EU
KRAVLJE LUDILO U SAD OPASNOST POD TEPIHOM?

286

287

STARIMO LI SPORIJE UZ HORMONE?

Hormon mladosti san je svakog alkemiara, ali taj san uvijek
zavrava na isti nain buenjem. Deseci tisua mukaraca u poznim
godinama probaju testosteron u obliku injekcija, astera I gelova u
nadi da e vratiti mladenaki izgled, snagu i memoriju, premda nema
dokaza da takva zamjenska hormonska terapija djeluje.
Carstvo hormona i lana nada
Nedostatak dokaza nikako ne znai da proizvoai testosterona i njegovih
derivata te hormona rasta (HGH), koji se danas dobivaju sintetski i uz
pomo GM tehnologije, nee i nadalje masovno proizvoditi i nuditi uvijek
lanu nadu u kojoj emo i umrijeti. ovjeku ta nada treba jer bez nje ivot
bi bio jo krai.
Procesom starenja razina testosterona opada, a s njime snaga i libido, no
unato tome jo nema pouzdanih dokaza da je testosteron glavni krivac te
da njegov manjak izaziva ireverzibilne promjene starenja. Formalno nema
potrebe za mukom zamjenskom terapijom, ali svejedno je u SAD-u na
djelu prava histerija u njegovoj primjeni. Tijekom 2002. godine propisano
je 1,75 milijuna recepata za aplikaciju testosterona, to je u odnosu na
1999. poveanje za ak 170%. Kod veine korisnika razina testosterona
nalazi se blizu normale, dakle nije u pitanju decit tog hormona.
Kad smo kod hormona recimo da je testosteron - ma s dvije otrice tj teko
je procjeniti korisne i tetne posljedice njegove primjene. FDA je odobrila
zamjensku terapiju testosteronom, ali samo u sluaju hipogonadizma
gdje tijelo producira vrlo malo testosterona, no uz takve sluajeve kojih
u SAD ima 4-5 milijuna, farmaceutska industrija ne bi napravila nikakav
posao jer samo 5% ljudi iz te skupine koristi zamjensku terapiju. Iz toga
nije teko zakljuiti da je najvei broj korisnika testosterona u sivoj zoni,
odnosno da ga uzimaju s nadom da e im pomoi prebroditi probleme
andropauze.

Kad je Nacionalni institut za zdravlje zatraio od Instituta za medicinu vie

podataka o utjecaju mukog spolnog hormona testosterona na starije
osobe, dogodila se zanimljiva stvar - podataka je bilo vrlo malo. Dosad je
objavljeno svega nekoliko manjih studija iji se rezultati uope ne mogu
koristiti kao mjerodavni. Svi ostali objavljeni radovi odnose se na sportae,
body buildere, i sva su iskustva negativna. Nakon dvije tri godine javljaju
se tzv. kasne posljedice a glavni je problem potencijalna opasnost od
raka prostate koji je karakteristian ba za stariju dob. No, postoje i druge
kratkorone posljedice kao to su poveanje razine kolesterola u krvi,
naglo proirenje prostate i poveanje prsnih lijezda.
Hormoni igra s vatrom
Budui da dosad nitko nije napravio ni prvu, a kamoli drugu fazu
istraivanja, korisnici muke zamjenske terapije testosteronom zapravo
se igraju vatrom. Njima se neznanje moe oprostiti, ali onome tko je
dopustio slobodan promet hormonima i njihovu popularizaciju, oprosta
zapravo - nema. Poznati ameriki endokrinolog dr. William Rosner sa
Sveuilita Columbia kae: Dovoljno smo se opekli na zamjenskoj
hormonskoj terapiji kod ena da bismo sad istu pogreku napravili i kod
mukaraca. Mi zapravo jo ne znamo to je donja, a to gornja granica
za razinu testosterona u starijih mukaraca, tako da je sadanja histerija
za njegovom upotrebom isto to i davanje antibiotika bez antibiograma.
Andropauza? Ja uope ne znam to je to, aludirao je dr. Rosner na
uobiajeno poistovjeivanje s menopauzom. Uope ne znam tko je
skovao rije andropauza!
Ve se due vrijeme hormon rasta nudi za pomlaivanje kao da je rije
o sladoledu ili bombonima za osvjeenje. Ako s elektronskom potom
dobivate spamove, barem se svaki drugi odnosi na HGH. Rekosmo da je
svaki hormon ma s dvije otrice, to znai da se svaki korisnik moe
ozbiljno porezati. O hormonu rasta kod mlaih osoba, osobito sportaa
koji ele poveati miinu masu, ve smo pisali pa neemo ponavljati.
Ovdje govorimo o primjeni tog hormona u svrhu pomlaivanja.

Najee se u obzir uzimaju iskustva ena koje se zamjenskom terapijom

ve koriste itav niz godina. No, prema najnovijim istraivanjima zamjenska
hormonska terapija u ena nije tako dobra kako se pod utjecajem medija
mislilo, a mnogi strunjaci misle da je i preriskantna. To nikako ne znai
da e golema produkcija estrogena biti smanjena.

Postoje dva temeljna pristupa; da unosite sintetski hormon (dobiven

rekombinacijom gena) bilo u obliku injekcije, nazalnog spreja ili astera,
ili da nekim hranjivim tvarima pobudite produkciju tog hormona u
vlastitome tijelu (tzv. prekursori HGH-a). Masovna upotreba HGH u svrhu
pomlaivanja kod starijih osoba, a bez prethodnog utvrivanja potrebe
za hormonom, ne samo da je besmislena, ve i krajnje rizina. No, ljudi

288

289

ne bi bili ljudi kad ne bi sve isprobali na vlastitoj koi. Hormon rasta uao
je u modu, a zahvaljujui slatkorjeivim propagandnim porukama lako
se i brzo prihvaa kao da su u pitanju tablete za glavu. Ne morate ii u
lijeniku ordinaciju, a jo manje specijalistu endokrinologu, jer HGH u
svakom obliku moete dobiti na kunu adresu putem interneta. Premda
je humani hormon rasta vrlo skup, u njegovom plasmanu nema nikakvih
problema. A kad je rije o rezultatima, strogo morate odijeliti tekst iz
reklamnih poruka od onoga to je znanstveno vericirano. Zasad nema
nikakvih dokaza o ikakvoj koristi kad je rije o starijim osobama pa, dakle,
HGH nije eliksir mladosti kako ga esto zovu. Spominju se i neizravne
koristi gdje HGH slui kao prijenosnik poruka za jetru da proizvede razne
tvari, prije svega inzulinski faktor rasta 1, popularnije zvan IGF-1, to
je vrlo vana tvar koja omoguuje prirodnu produkciju hormona rasta.
Homeopatski preparati HGH koji se plasiraju uglavnom kao sprej za usta,
sadre minimalne koliine rekombiniranog HGH pa se smatraju apsolutno
neuinkovitima. Osim toga, molekula je tako velika da kroz sluznicu usne
upljine ne moe pasirati.
Kad se to prevede na jezik obinog ovjeka, jedno je ola HGH za
injekcioni oblik proizveden u farmaceutskim tvrtkama, a neto sasvim
drugo tekuina iz boice i raznih sprejeva proizvedena tko zna gdje pa
potom plasirana u shopovima zdrave hrane i preko interneta!
Cijena zavodljive propagande
Navodne prednosti upotrebe takvih preparata, preslikane su od injekcijskog
oblika i prikazane su tako kao da je rije o jabukama ili naranama.
Treba ih samo pojesti i svee biti dobro . Ve ete sutra u ogledalu vidjeti
vidna poboljanja na vaem naboranom licu. Zakljuak za hormonske
suplemente pod nazivom HGH i IGF-1 glasi: potreban je velik oprez jer se
mogu dogoditi vrlo neugodna iznenaenja pa i ozbiljna oteenja zdravlja.
Ljudi prevareni propagandom i kratkoronim poboljanjima (placebo
efektom), potpuno zaboravljaju na dugorone uinke takve hormonske
terapije, koji se slubeno uope ne prikazuju. Drugim rijeima, kad ovjek
lakoumno posegne za pomlaivanjem pomou hormona bez kontrole
lijenika, zapravo na sebe preuzima veliki rizik.
Eksplozija propisivanja testosterona u svrhu pomlaivanja pokazuje da
mukarce nita ne moe zaustaviti kad je u pitanju i najmanji uinak. A
rizik takve terapije podrazumijeva i rak prostate. Imajui u vidu porast
potronje, farmaceutska industrija samo se prilagoava, a industrija
290

suplemenata nastoji uloviti to bolji dio kolaa. Da je sve tako pokazuje

podatak da je u fazi zavrnog istraivanja 12 novih preparata testosterona.
Kad kaem novih, mislim na oblik davanja. Tako se, recimo, tvrtka
ALZA Corp. obogatila tzv. skrotalnim asterom imena testoderm koji
je u upotrebi od 1993 godine. Odmah potom slijedila je tvrtka Thera Tech.
Inc. s preparatom androdermon. Tijekom 2001. trite raznih oblika
testosterona procijenjeno je na 250 milijuna dolara. I tko se onda ne bi
trgao za toliki novac?
Hiperprodukcija vitamina i antibiotika
Poznato je da dugo ive umjetnici, a kratko piloti a razlog je razina stresa;
prvi ive u savreno oputenom stanju a drugi na svakom letu doivljavaju
okove. injenica jest da se ivotni vijek znaajno produio u mnogim
zemljama, osim Afrike i Azije. Prije svega je to zbog bolje zdravstvene
zatite, bolje prehrane i bolje edukacije o zdravlju. U emu je tajna duljeg
ivota? Nasljee? Biti mrav i ziki aktivan? Svaki od tih imbenika
posebno je ispitan, o tome su napisani radovi i brojne knjige... Izbjegnete
li bolesti srca i krvnih ila, rak i dijabetes, a bavite se svakodnevnim
zikim aktivnostima, imate veliku ansu doivjeti 90.roendan. Jasno,
morate biti majstor u izbjegavanju stresa jer se smatra da je taj imbenik
itekako odgovoran za propadanje noseih stanica sredinjeg ivanog
sustava. Osobe koje su tijekom ivota nekoliko puta bile na drastinoj
dijeti, ne spadaju u dugoivue; svako skidanje tjelesne teine predstavlja
tako velik stres za tijelo (koje sve pamti) da se ivotni vijek bez sumnje
skrauje. Umjetnici i zatvorenici kategorije su dugoivuih ljudi samo
zahvaljujui injenici da i jedni i drugi nemaju - stresnih situacija, jer ive
mirno i povueno. Meu najstresnija zanimanja svakako spadaju piloti
interkontinentalnih linija i kirurzi iji se ivot u prosjeku zavrava izmeu
60 i 70 godina.
im neega u farmaceutskoj industriji ima na skladitu, netko e se
pobrinuti da se trite obradi a roba proda. A im netko u ilustriranim
asopisima objavi da takva terapija odlino djeluje, javit e se deseci
tisua novopeenih korisnika koji e spremno isprobati stvar, bez
obzira na moebitne posljedice. Proizvodnja hormona ono je to generira
ponudu na tritu i potronju jer farmaceutskoj industriji donosi golemu
zaradu. Primjerice, otkako se HGH dobiva genetskom manipulacijom,
a ne ekstrakcijom iz goveih lijezda, proizvodnja je pojeftinila nekoliko
puta.

291

Jeste li moda sebi postavili pitanje zato danas imamo vitamine dodane
sokovima, napicima, tjestenini i brojnim drugim proizvodima? Mislite da
je to zbog vaeg i moga zdravlja? Ne, ve stoga to je u svijetu na djelu
divovska hiperprodukcija vitamina koje negdje treba potroiti! A moete
ih potroiti samo tako da ih ugurate posvuda, pa ak i u vakae gume i
pastu za zube te u kozmeti ke proizvode gdje ih, posve razumljivo, nikad
prije niste nalazili. Slino se dogodilo s antibioticima; njihovu golemu
hiperprodukciju moglo se plasirati jedino guranjem u stonu hranu, hranu
za pse i make te u hranu za pilie i ribe. Nikoga nije briga za posljedice
takvih mjera niti injenica to ete zbog konzumiranja mesa u kojem se
nalaze ostaci antibiotika, s vremenom
postati .- rezistentni. Koga briga to ete vi u sluaju upale plua dobiti
antibiogram na kojem e se vidjeti da nita nije djelotvorno?
KAKO VRATIT
LADOST:

DOPING - SUMRAK SPORTSKIH NAELA I

ZDRAVLJA

Kada kemiar za novce naini novo doping sredstvo i potom ga stavi

u promet, on se spustio na razinu narko dilera, a kada se udrue
trener i kemiar da prevare antidoping kontrolu, onda postaju obini
kriminalci.
Igra make i mia
Najnoviji skandali s otkriem doping sredstava tree generacije kakvo je
primjerice tetrahidrogestrinon (THG) koji je otkriven u mokrai jednog od
natjecatelja na Svjetskom atletskom prvenstvu u Parizu to potvruje. prica
koja je sasvim sluajno otkrivena pokazala je da je sredstvo proizvedeno
u nekom od laboratorija tvornice suplemenata u SAD. Premda je nalaz
bio stroga tajna, vjeti novinari dobili su potvrdu nalaza Internacionalne
federacije atletskih amatera (International Amateur Athletic Federation).
Skandal se nije mogao izbjei a istina je vrlo gorka; u vrhunski sport
je uletio novi anabolini steroid tree generacije koji se ne moe otkriti
standardnim test kontrolama. U ime sporta i sportskih naela organizator
je morao uzete uzorke mokrae ponovno ispitati to je izazvalo ne samo
goleme trokove nego i veliku zabrinutost potenih sportskih radnika.
THG je zapravo derivat zabranjenih doping sredstava, koji je vjetom
preinakom molekule uspio zadrati sva svojstva dopinga ali uspjeno
292

prevariti protokol o anti-doping kontroli. to to znai? To znai da je neki

vrstan kemiar satima i danima studirao molekulu na svom monitoru i
konano naao slabu toku. Za to je dobio velik novac a to e se kasnije
s tim dogoditi - njega nije briga.
Inoviranu molekulu kompanija je (tajno) preuzela jer se radi o velikom
(ilegalnom) businessu i tako su svi doli na svoje. Mogli bismo rei
standardna igra make i mia s tom razlikom da je u ovoj igri mi bio bri
od make. Otkriti se ne moe nita jer meu sudionicima takvog businessa
vlada stroga konspiracija a sportaa koji je takav doping dobio nitko nita
I ne pita a moda on niti ne zna to je dobio. On je naime iz igre izbaen
ili ako hoete drukije on je samo karta u rukama igraa.
Davno je prolo vrijeme fantastinih uspjeha plivaa i atletiara DDR-a
gdje je dravna politika diktirala da se steroidi sustavno dijele meu 10.000
sportaa kako bi se onima s Zapada moglo pokazati kako socijalizam ima
prednost u sportu. Takav otvoreni doping (kao slubena politika) nije vie
u trendu, ali doping je ostao u sportu jer oito je neunitiv. Treba shvatiti
da se u profesionalnom sportu vrte milijuni dolara, a atletiari se preko
ljeta natjeu i ak i za zlatne poluge. Primjerice u tenisu se na mastersima
dijele milijunske nagrade pa nije nikakvo udo da e se bez ustezanja
posegnuti za svim sredstvima kako bi se ukrao dio tog masnog zalogaja.
Slavu protagonista Tour de Francea i Giro d Italia svake godine potamne
doping skandali i svaki puta sluamo istu priu i zaklinjanje kako je to
zadnji puta.
U slubi crnog businessa
Samo godinu dana prije poetka ljetnih Olimpijskih igara 2004. amerika
anti-doping agencija (Anti-doping Agency) objavila je otkrie da je nekoliko
atletiara bilo pozitivno na THG, ali iz taktikih razloga njihova imena
nisu objavljena. Dalje je reeno da se radi o sredstvu koje je izvedeno iz
dobro nam poznatih doping sredstava i to tako da se ne moe prepoznati
(prolazi test kontrolu). Novinari su kasnije otkrili da se radi ni manje ni vie
nego o 20 amerikih atletiara koji su bili pozitivni. A vrhunac je bio na
olimpijskim igrama u Ateni kadfa su 2 vodea grka atletiara suspendirani
zbog dopinga pa se (na sramotu organizatora) nisu mogli ni natjecati.
Kako novi doping dospijeva u sport? Sve zapravo zapoinje i dogaa se
u znanstvenim laboratorijima gdje istraivai rade na novim lijekovima;
svoja otkria oni objavljuju u znanstvenim asopisima iji se izvodi redovno
293

objavljuju na internetu, a odatle proitaju svi oni imbenici u sportu koji

razmiljaju kako iz sporta izvui to vie koristi. Sasvim je svejedno da li
znanstvena otkria analizira neki kemiar, neki lijenik sportske medicine
ili neki drugi akademski graanin iz sporta jer ostaje injenica da je on
u slubi crnog businessa. Tako je bilo s hormonom eritropoetin (EPO)
koji je zapravo otkriven za lijeenje anemije a naao se kao sredstvo za
dopingiranje biciklista, tako je bilo s hormonom rasta (HGH) i mnogim
drugim sredstvima. Preparat je nainjen za medicinske svrhe I iz isto
humanih razloga a odlutao je na sasvim drugo mjesto i upotrijebljen je u
sasvim druge svrhe.
No, treba spomenuti jo jedan imbenik a to je glavom vrhunski sporta.
On uvijek tei vie ili dalje ili bre i uvijek je zainteresiran za sve to netko
spominje da pomae u ostvarivanju tih visokih ciljeva. Ali, u strahu da na
slijedeem natjecanju ne podbace oni su spremni na sve pa ukljuivo i
doping. Ako dakle u konspiraciji sudjeluje i sporta, onda imamo potpuno
zatvoreni krug a da se to zaista dogaa u realnom svijetu, imamo mnogo
dokaza (primjerice briljantni trka Ben Johnson). ak kad nije u pitanju
doping, takav vrhunski sporta trai drukiji (bolji) nain treninga ili
prehrane. Sporedni uinci doping sredstava pa makar oni bili i naglaeno
zastraujui (toksinost, karcinogenost) ne mogu uplaiti vrhunskog
sportaa kada su u pitanju visoki rezultati koji jame medalje, velike novce
ili barem izlazak na pobjedniko postolje.
Ako je trener ili sportski direktor proitao ili u nevezanom razgovoru uo
da postoji neko novo sredstvo koje na ovaj ili onaj nain osigurava bolje
sportske rezultate ili laki trening nita ga nee zaustaviti da se dobro
informira o svim detaljima.
Kontrola zadire u privatnost!?
Ilegalno trite doping sredstava naprosto cvate a korisnici se nau u
svim sportskim disciplinama. None racije meu usnulim biciklistima Giro
D Italia i Tour de France pokazale su da je sve bilo puno dopinga. Dok
je prije desetak godina bilo vrlo teko provjeravati znanstvene injenice
iz strunih asopisa ili netom objavljenih knjiga, danas je Internet otvorio
mogunost instant informacije. Okrenete jedan od boljih pretraivaa i na
stol dobijete sve relevantne informacije. I to ne samo da proitate nego
vas zaspu s ponudom raznih ilegalnih sredstava koja moete dobiti na
kunu adresu. Naime, crno trite doping sredstava naprosto ekspandira
i dovoljno je poslati mail na odreenu adresu ili pozvati telefonski broj i
294

poiljka je tu. Hoete li u injekcijama, u tabletama ili u obliku nazalnog

spreja? Nesavjesni lijenici ili farmaceuti iz SAD, Velike Britanije i drugih
zemalja otvorili su on-line ljekarne koje rade od jutra do sutra a kontrola
ne dolazi u obzir jer bi to bilo zadiranje u privatnost. Trener moe nabaviti
doping bez znanja sportaa ili sporta moe nabaviti bez znanja trenera.
Kakva je brzina pretvaranja regularnog medicinskog sredstva u doping?
Moda je za ilustraciju dobar primjer sintetskog eritroproetina (EPO)
kojeg je lansirala amerika farmaceutska kompanija Amigen pod nazivom
Epogen. To je hormon koji stimulira kotanu sr na produkciju crvenih
krvnih zrnaca. Proizvod je znaio doslovce spas za milijune aneminih
osoba jer se nakon tretmana relativno brzo poboljava krvna slika. Kasnih
osamdesetih godina ovaj hormon je oznaio tihu revoluciju u lijeenju
cijelog niza bolesti. No poveanje broja krvnih zrnaca, koje se u neka
davna vremena kod sportaa obavljalo odlaskom na tzv. visinski trening,
znailo je naglo poveavanje kapaciteta za prijem kisika a to opet znai
bri oporavak, bolju oksigenizaciju umornih miia itd. Te injenice nisu
promakle strunjacima za doping i za relativno kratko vrijeme izvreni
su pokusi a ve devedesetih godina EPO (koji se tada jo nije mogao
identicirati) bio je hit doping kod biciklista, atletiara maratonaca i
plivaa na duge staze. Mnogi sportski strunjaci procjenjuju da su
desetine medalja iz tog doba pobrane iskljuivo zahvaljujui EPO-u kao
i mudrosti lijenika ili trenera koji su se usudili upotrijebiti ovo sredstvo
pod damaklovim maem suspenzije natjecatelja i cijele reprezentacije
Trea generacija dopinga.
U cijelom skandalu oko dopinga vrhunskih sportaa nazire se tamna
strana sporta koja je oito globalnih razmjera. Svi se (ili najvei dio) slue
nedozvoljenim sredstvima dok ih se ne otkrije, a kad se to jednog dana
dogodi, nastupa zavjera utnje, tj. prava konspiracija kao da je ratno
vrijeme. Povijest svih doping skandala zapravo pokazuje da je scenarij
uvijek isti a isti su i protagonisti. Naime, oni su izvan opasne zone, ne
vide se ali se njihovi rauni pune.
Posebno dizajnirani steroid je nova injenica, koja jasno ukazuje da su
se kemiari bacili na vrlo protabilni posao a to dakako opet znai da
se u najblioj budunosti mogu oekivati nova doping sredstva tree
generacije. I to uvijek za koplje ispred slubenog protokola o testiranju.
Nije nikakvo udo to su organizatori sljedeih Olimpijskih igara na
velikom iskuenju jer ako nevidljivi steroid ue na sportska borilita koja
295

su ovjenana slavom prethodnih Igara, onda e se mnoge stvari sruiti jer

e svi poteni sportai biti izigrani.
to se krije iza THG-a? Nedavno su EPO i hormon rasta HGH, imali
problem u detekciji doping sredstava ali suvremena tehnika konano je
rijeila i taj problem pa je za slijedee Olimpijske igre sve spremno. Ali
ne za dugo jer evo su nam doli pripadnici tree generacije anabolinih
stereoida koji se (za sada) ne mogu detektirati standardnom opremom.
Jedan od njih koji je izazvao spomenuti skandal jest THG. Kemiari su ga
posebno sintetizirali da bude nevidljiv a tko je napravio narudbu za
takvu sintezu za sada se ne zna. Radi se o sredstvu koje sigurno izaziva
oteenje srca, jetre i bubrega, bitno poveava rizik raka na raznim
lokacijama te izaziva razne deformacije na prstima. No takoer valja rei
da sredstvo stimulira miine i kotane stanice da proizvode novi protein
a to prevedeno znai veu miinu masu (snagu) kako ree jedan od
strunjaka gotovo za duplo u odnosu na polaznu osnovu.
Svakome tko iole pozna hormone zna da takav porast snage ima svoju
cijenu u veliini i agresivnosti (tzv. androgeni efekat), poremeaju
hormonske ravnotee, poveanju prostate, masnoj koi, opadanju kose,
impotenciji, porastu krvnog tlaka itd. Da li te zastraujue posljedice brinu
proizvoaa, trenera ili sportskog direktora? Nemojte se zavaravati jer oni
su svi sudionici u tom crnom businessu, a kada je u pitanju velika lova na
sitnice se zaboravlja. Dananji guverner najbogatije amerike savezne
drave Kalifornije Arnold Schwarzenegger i sam je dugo vremena bio
korisnik anabolinih hormona da bi kasnije (kada mu je zaprijetila smrt)
postao njihov propagator putem raznih body building asopisa.
alosna je injenica da oko 50% studentske omladine u SAD koriste
neki od anabolinih steroida jer svi ele izgledati lijepo i razbacano. Ni
djevojke ne zaostaju jer ni jedna nee biti krljavica. A kad ene koriste
anabolike, onda se vidi koliko je njihovo djelovanje opasno jer mogu dobiti
bradu i brkove, akne po licu, duboki (muki) glas itd. Strunjaci za kemijsku
analizu kau da kod novog anabolika THG nije u pitanju nemogunost
postojee tehnike detektiranja ve je u pitanju da tono znate to traite.
To je bio problem kada je prije nekoliko godina izbio u Belgiji veliki skandal
oko dioksina u mesu tovljenih svinja i pilia. Dioksin se ranije nikada nije
traio zato to ga nije bilo! Sasvim je jasno da se danas i ubudue trai
pa e se slino dogoditi i s THG. Za analizu uzoraka mokrae atletiara
iz Pariza angairana je laboratorija sveuilita UCLA a uzorci se prije
unitavanja moraju uvati najmanje godinu dana.
296

Istina THG je majstorski modiciran tako da standardne metode testiranja

ne daju rezultata. Igra kemiara koji prave doping i kemiara koji doping
analiziraju traje dugo vremena. Ne bi htio rei da pobjeuju ovi prvi, ali
da zadaju velike muke ovim drugima - to jest injenica. Ali bi zato mogao
rei ovo; doping nije iskorijenjen pa nije ak ni smanjen a sport plaa
visoku cijenu. Amfetamini su bili doping ezdesetih, derivati testosterona
osamdesetih a EPO devedesetih godina. Sada imamo hormon rasta i THG!
Zapravo, nita se bitno nije promijenilo osim tehnologije. Prevarantska
priroda ovjeka ostaje konstantom.

u.karcima je ziki izgled sve

IVOT JE SVAKOME PREKRATAK

Pisci, slikari, dravnici pa sve vie i obini ljudi prieljkuju dui
ivot. Mnogi u tim eljama pretjeruju pa se postavlja pitanje to je
mogue a to nije. Potraga za eliksirom mladosti jo uvijek traje ali
kao i uvijek do sada godine rue sve iluzije.
Podmlaivanje iz boice
Naalost, ivot je bioloki ogranien i to je svakome jasno, ali, ipak,
san svakog ovjeka jest to dulje ivjeti i boraviti na ovoj i ovakvoj kugli
zemaljskoj I budite uvjereni uinit e sve da to i ostvari! Koji dravnik,
glumac ili vojskovoa iz blie ili daljnje povijesti nije koristio tajne eliksire,
posebne masae, udisao kisik, boravio na visinama ili u baro-komori samo
s jednim jedinim ciljem - da za koji mjesec ili godinu produiti svoj ivot.
Neki dravnici su imali posebne ekipe koje su im svakodnevno utrcavale
injekcije od ekstrakta ivotinjskih lijezda, konzumirali su se egzotini
plodovi, rijetke namirnice i pila se voda s izvora vjene mladosti. Pisci
su nastojali pisati to due, a slikari slikati to bolje pa se svaki onaj tko
postavi granicu za stvaralaki rad lako moe prevariti.
Otrenje uma raznim metodama i pilule protiv starenja su standardni alat
da se izbjegne propadanje neurona ali kod toga se najee zaboravlja da
starenje nije jedno dogaanje i samo jedan proces koji se dogodi iznenada
i gotovo. Pojedina tkiva i organi stare postupno, gubi se vitalnost, rui se
imunitet, slabi vid, koa i krvne ile postaju manje elastini, javljaju se
funkcionalni poremeaji, pada koncentracija, javljaju se govorni problemi
297

i zaboravnost. No, iz toga zapravo ne bi trebalo praviti nikakvu dramu

jer uz odgovarajue postupke stvari se mogu popraviti i poboljati i tu se
zapravo kriju obino velike rezerve. Kad se nekome kae da se pod stare
dane dobro dri, onda iza toga obino stoji trud, rad i naravno dobro
nasljee. ovjeku stoje na raspolaganju razne opcije. Jedino je pitanje
koliko je educiran i to eli, odnosno hoe li svoj boravak na zemlji skratiti
ili produiti.
Nikako se ne moe rei da je farmaceutska industrija zaboravila segment
sredstava protiv starenja, naprotiv, tu je cijela paleta raznih stimulativnih
sredstava za otrenje uma, poboljavanje memorije, ubrzavanje
cirkulacije, hormona za pomlaivanje, osvjeivaa energije, a velik izvor
prihoda ine i tzv. pametni lijekovi (smart drugs). No, ako ste oekivali
da vas pilule mogu pretvoriti u mladie ili djevojke, onda ste se prevarili ili
nemate predodbu kako takve pilule djeluju.
Istini za volju, osobito u posljednje vrijeme nainjeni su obeavajui
prodori u poznavanju mozga, nainu njegova funkcioniranja kao i raznih
sredstava koja tu funkciju mogu poboljati. Ako, dakle, postavljate pitanje
mogu li kemijska ili neka druga sredstva djelovati tako da se aktiviraju vai
neuroni, da se protok impulsa, a time i kognitivna funkcija ubrzaju, odgovor
je pozitivan, a evo odmah i primjera. Sve do nedavno tvar poznata kao
GABA (gama amino maslana kiselina) sluila je u eksperimentalne svrhe
i bila je oznaena kao neophodna (esencijalna) za neke nie vrste, ali ne
i ovjeka. Svaki pokuaj da se od GABE naini dodatak prehrani, dobivao
je podsmjeh i podrugljive komentare jer nitko naprosto u znanstvenom
svijetu nije vjerovao u njezinu djelotvornost. Kada spominjem novi prodor u
saznanjima, onda posebno mislim na poznavanje biokemijskog dogaanja
na voritu izmeu dva neurona, dakle na sinapsi. Ukratko; ako izmjena
tvari na tom mjestu ne funkcionira, nema protoka impulsa i centrala
zvana mozak ne radi dobro, a to se onda mora vidjeti u raspoloenju, u
rasuivanju ili u odluivanju te na kraju u ponaanju. I zamislite, upravo
na tom mjestu ta GABA ima vanu ulogu.

Picamilon - uvar neurona

Naravno, nastaje zbrka koja je po svemu slina zbrci koja nastaje u
kompjutoru kad dobije strujni udar. Jednostavno zakau sve one vie
funkcije mozga poznate kao kognitivne. Spomenuti strunjaci smatraju da
je nedostatak GABE razlogom konfuzije starijih ljudi, a to odmah implicira
pomisao da bi se aplikacijom GABE stvari mogle poboljati. No, prije nego
li se porani s bilo kakvim zakljukom, stvari treba do kraja dokazati.
Prof. dr. B. W. Agranoff, neurokemiar i psihijatar Sveuilita Michigan
kae da rezultate istraivanja koji otkrivaju uinke GABE ocjenjuje veoma
vanim za daljnji rad na aktiviranju neurona. Modane stanice, a osobito
neuroni, dakle, te male jedinice za dragocjeno pohranjivanje podataka,
strano su osjetljive na oksidacijski stres, a picamilon je vitaminu slina
tvar pa zbog toga vrlo lako prolazi kroz modanu barijeru i titi od tog
stresa., Budui da je vezana za GABU (nocotinoyl-gaba) ima izraziti
antioksidacijski uinak u smislu zatite od agresivnog kisika i njegovih
nusprodukata (slobodnih radikala). Picamilon je tipini predstavnik
skupine pametnih lijekova, koji se koristi za otrenje uma. Proizvod je
u Rusiji registriran kao lijek, ali u ostalim dijelovima svijeta se moe nai u
slobodnoj prodaji kao dodatak prehrani. Picamilon poboljava protonost
krvi kroz mozak i pravo je sredstvo za one koji vjeno drijemaju i zbog toga
nita korisno ne mogu raditi. Picamilon je u uinkovitosti nadvisio ostale
lanove obitelji smart drugs (hidergin, vinpocetin). Ruski znanstvenici
su predloili i optimalnu dozu 60-120 mg/kg tjelesne mase. Njegovo
djelovanje je u literaturi opisano kao antiastenino, odnosno poveava
opi tonus organizma, poboljava intelektualne sposobnosti, a pogotovo
otrinu razmiljanja, popravlja percepciju i sposobnost za prijem novih
informacija.
Uloga hormona u pomlaivanju

Objavila je to skupina znanstvenika pod vodstvom prof. dr. A. G. Leventhala,

s Medicinskog fakulteta Sveuilita Utah u najnovijem broju uglednog
asopisa Journal of Science. Pokusi su obavljeni na majmunima, a
nema nikakvog razloga da se ne obave i na ljudima. Naime, i jedni i drugi
starenjem gube potrebnu koliinu GABE, a to je tvar koja utiava sve
prejake impulse koji prave neuronsku buku. Mogli bismo rei da je to
kontrolna supstanca u ijem nedostatku buka impulsa u mozgu postaje
tako zagluujua da prestaje svaki razumni rad.

Hormoni su oduvijek igrali posebnu ulogu u navodnom pomlaivanju.

DHEA (dehidroepiandrosteron), melatonin, hormon rasta (HGH) i drugi
hormoni sustavno su koriteni pa je tako meu ostalim na glasu bilo i
konzumiranje telee lijezde (brizle). Premda su pokusi na mievima s
DHEA pokazali odreene znakove pomlaivanja, to nikako ne znai da
e isti rezultati biti postignuti na ljudima. Propaganda za ovaj hormon koji
se u SAD-u i na Zapadu masovno proizvodi i prodaje kao suplement,
tvrdi toliko stvari da dobiva atribut udotvornog sredstva. Nabrojani su
brojni uinci - usporava starenje, vraa miinu masu, ubrzava proces

298

299

razmiljanja, poboljava memoriranje, pojaava imunitet, stimulira

seksualni ivot itd...
Naravno, ni za jednu tvrdnju nema uporita u relevantnim dokazima.
Objanjenje za potrebu davanja ovog hormona jeste da se on gubi
nakon 25. godine i da ga umjetno treba dodati jer da tako sve naprosto
procvjeta. DHEA se u organizmu razlae uz oslobaanje testosterona
pa je to razlogom zato ga koriste sportai koji nabijaju miinu masu
(body builderi). Premda ga je FDA zabranila 1985. godine, masovno se
koristi upravo kao sredstvo za pomlaivanje.
Melatonin je bio u velikoj modi prije desetak godina takoer kao hormon
za pomlaivanje, kao jaki antioksidans i na kraju kao sredstvo protiv
sindroma vremenskih zona..Izvrena su brojna istraivanja ali opipljivih
dokaza za istinsko podmlaivanje jo uvijek nema. To mnogima ne smeta
da dugo vremena svakodnevno uzimaju tabletice melatonina.
Strategija za dug ivot
Primjerice, osjeate se kao da imate 25, a tijelo pokazuje da ba i nije
tako - lako se umarate, sve vam smeta, slabo spavate. Ima li pomoi?
Pomiljate na razne formule iz brojnih oglasa na TV i u medijima, ini vam
se prihvatljiva ideja o spasonosnim pilulama, hormonskim preparatima,
specijalnoj prehrani itd. To su pitanja koja se esto postavljaju i najee
ostaju bez odgovora. Postoji li uope neka strategija? Naravno da postoji,
a temeljni elementi te strategije su slijedei:
- redovni ziki trening
- redovni psihiki trening
- zdrava (raznovrsna) prehrana
- odravanje zdrave teine
- nepuenje
- zatita od sunca
- antioksidacijska sredstva
- hormoni (DHEA i HGH, melatonin zamjenska terapija)
- pametni lijekovi (smart drugs)
Hormon rasta (HGH) je trenutno u trendu pa mnogi misle kako jedna
injekcija moe popraviti njihov izgled to je naravno ista optika varka.
Medicinska indikacija predvia koritenje kod djece sa zaostatkom u
rastu, dakle u fazi kad se razvija cijelo tijelo. Kod odraslih ljudi, a osobito
300

sportaa, nema parcijalnih uinaka, a jo manje uinaka po elji. Odmah

treba naglasiti kako kod neoprezne uporabe ovog hormona moe biti
neugodnih posljedica kao to su zaostajanje tekuine, dijabetes, bolovi u
zglobovima, visoki tlak, polipi u debelom crijevu itd.
Nismo spomenuli sve one tvari koje indirektno djeluju na bolje funkcioniranje
tijela, a to su vitamini, minerali, izoavoni iz soje, sulforafan iz brokule,
likopen iz rajice, antocijani iz bobiastog voa, omega-3 masne kiseline,
gamalinolenska kiselina, alfa-lipoina kiselina, piknogenol i brojne druge.
Oito da eliksir mladosti ne postoji ili je moda bolje rei on trajno ostaje
smjeten u naim glavama i naim nadama, ali zato ostaju brojna druga
sredstva s kojima si moemo itekako pomoi i olakati probleme.
Ipak, sve lei u naim navikama pa zato i kaemo jedna loa navika - 100
muka a jedna odvika 1000 muka!

BSE - BOLEST KOJA JE POSIJALA PANIKU U EU

U Britaniji pitanje je tko je koga prevario; prva ali i najvanija prevara
javnosti jest opseg epidemije kravljeg ludila, koja je bila uveliko
podcijenjena pa znanstvenici misle da je zapravo bila dvostruko vea
nego to proizlazi iz slubenog izvjea. Druga je bila ministrovo TV
slikanje s kerkom uz hamburger i izjavu kako je govei hamburger
bezopasan.
BSE stravino skupa kola
Nakon katastrofalnih teta na stonom fondu zbog prisilnog ubijanja
bolesnih i sumnjivih goveda u Velikoj Britaniji, Njemakoj, Francuskoj,
Nizozemskoj i drugim zemljama, te nakon goleme panike puanstva
od same pomisli na govee meso od prije nekoliko godina, nastala je
podmukla tiina, jer je opi zakljuak vlasti u svim zemljama bio jednak
- najbolje problem ne spominjati ve ga gurnuti pod tepih. No, ako ga
gurnete pod tepih, on nikako nije rijeen.
Govedina ija se potronja prepolovila, gomilala se, rezerve EU-a su
rasle i sada je dolo vrijeme da se nekome uskladitene koliine prodaju.
Problem je doao do grla jer osim velikih zemalja, zanimljiva su postala i
301

sasvim mala trita kao to je hrvatsko. injenica jest da je metodologija

kontrole na BSE znaajno porasla, da kontrolu ima i Hrvatska, ali injenica
jest i ostaje da se sve ne moe kontrolirati i da e biti pokuaja ilegalne
trgovine. Ako, dakle, neka od zemalja kupi smrznutu govedinu pa zatim
opskrbi vlastitu mesnu industriju, nastat e kobasice i drugi proizvodi koji
ne moraju (ali mogu) incirati potroae. Naime, iskustva drugih zemalja,
a osobito Velike Britanije koja je veliki gubitnik, vrlo su gorka i pokazuju
cijelu paletu prevara koje su se zaista i dogodile. Kao i uvijek, cijenu su
platili potroai.
Prva i moda najvanija prevara javnosti jest epidemija kravljeg ludila
(BSE) u Velikoj Britaniji koja je bila u velikoj mjeri podcijenjena pa
znanstvenici danas misle da je bila, zapravo, dvostruko vea nego to
proizlazi iz slubenog izvjea. Naravno, iz toga nije teko izvui prave
zakljuke i sve implikacije. Dovoljno se podsjetiti u koje se zemlje izvozila
britanska govedina I koliki je pritisak bio da se izvozi ak i u vrijeme
kada je epidemija bila na samom vrhuncu. Da ne bismo zdravo za
gotovo uzimali podatke britanskih novinara, posluit emo se podacima
znanstvene institucije Imperial College u Londonu, koja svoju procjenu
temelji na 14.000 zaklanih goveda koja su bila pozitivna u periodu 1999
2000 godine. Na bazi takvog test ispitivanja znanstvenici su napravili
kalkulaciju koja je zapravo dvostruko vea od svih slubenih izvjea!
Netko je to incirano meso preradio u mesne preraevine i na koncu netko
je to meso i preraevine konzumirao. Zapravo, nitko pouzdano ne zna do
kuda je to meso dopremljeno i tko ga je sve pojeo. Ako postoji utjeha,
onda se ona sastoji u tome to su se svi britanski znanstvenici prevarili
kada je u pitanju broj oboljelih ljudi. Naime, poetkom 2000 godine sve su
prognoze bile vrlo zastraujue, a u kalkulacijama se baratalo ciframa od
500.000 do nekoliko milijuna oboljelih ljudi to se na sreu nije obistinilo.
Oito da prioni koji s mesom uu u tijelo ovjeka, ne izazivaju uvijek
bolest. Pogrene procjene broja oboljelih bez vidljivih simptoma, a potom
zaklanih grla u Velikoj Britaniji potjeu od neprepoznavanja bolesti ili od
nedovoljno preciznog izvjetavanja.
Panika nevienih razmjera

do sada najveu paniku u povijesti. Knjiga je znaajna po tome to su

dani najnoviji podaci koji se u starijoj strunoj literaturi ne mogu nai na
jednom mjestu. On objanjava da su znanstvenici bili iznenaeni i gorko
razoarani jer nita nije bilo kako su predviali. Ako izuzmemo bakterije,
viruse, protozoe, gljivice i druge standardne uzronike bolesti, ovaj
uzronik (patoloki prion) totalno se razlikuje u svakom pogledu - nema
nukleinske kiseline, ne izaziva imunoloku reakciju, otporan je na sve
poznate metode sterilizacije i naravno ima vrlo dugo razdoblje inkubacije.
Jednostavno, prioni su godinama izluivali znanstvenike i ba kada su
pomislili da su im stali na rep - oni su opet utekli.
Ono to je posebno zanimljivo jest opsean historijski prikaz jer je autor
zahvatio prve opisane sluajeve bolesti ovaca u Engleskoj iz 17. stoljea.
Prema njegovom tumaenju BSE nije nova bolest, ve je ponovno
otkrivena, ali na vrlo dramatian nain. Panika nevienih razmjera rairila
se EU-om i Amerikom nakon otkria da se spongiformna encefalopatija
moe prenijeti na ljude konzumiranjem mesa. U nekoliko godina potpuno
se izmijenio odnos prema govedini i onome to su ljudi godinama
oboavali (pljeskavica, juha od goveih kostiju, krvavi odrezak...). Scene
ogromnih grobnica i spaljivanje ubijenih goveda u Engleskoj, Njemakoj
I Francuskoj duboko su se usjekle u svijest ljudi. Sreom, Hrvatska je
ostala poteena, premda su okolne zemlje ukljuujui Italiju I Sloveniju
imale sluajeve oboljelih goveda. Ogromna skladita inciranog kotanog
i mesnog brana prijetila su daljnjem irenju bolesti pa premda su
preduzimane zakonske mjere za zloporabu, dogaalo se da su vagoni
lutali po Europi traei kupca u pola cijene.
Svi oni proizvodi koji su imali bilo kakvu vezu s goveim kostima ili mesom
(elatina) doli su pod sumnju jer nikakav postupak sterilizacije nije jamio
sigurnost. Pa I danas se lijekovi ili dodaci prehrani pakirani u kapsule od
elatine moraju pri registraciji opskrbiti certikatima da potjeu od zdrave
stoke ili iz zemlje gdje nije bilo bolesti.
Politika uvaljivanja problema

U strunom asopisu New England Journal of Medicine, u broju koji je

objavljen krajem lipnja ove godine, dan je prikaz knjige autora Maxima
Schwartza pod naslovom Kako krave postaju lude, gdje je detaljno
opisao spongiformnu encefalopatiju kao nepredvidivu bolest koja je
nanijela katastrofalne tete gospodarstvu i donijela ljudima EU-a moda

SAD je slubeno ostao slobodan od BSE-a pa se tamo i danas hamburgeri

jedu istim .arom kao i prije, premda je bilo sluajeva bolesti meu divljai
i kod ovaca. Pojava BSE-a na podruju SAD-a znaila bi nacionalnu
katastrofu. Pritisak EU-a da Hrvatska dopusti uvoz govedine nije sluajan.
To je neto slino kao to je bio silovit pritisak Velike Britanije da ostali
dio EU-a, a osobito Njemaka i Francuska, kupe britansku govedinu koja

302

303

je stajala objeena u hladnjaama. Britanci su bili svjesni da meu tom

govedinom ima inciranog mesa, ali su reagirali isto komercijalno, tj.
meso se moralo prodati bilo kome pa ak i prvim susjedima. Takva politika
uvaljivanja problema prijateljima ili parola nekazlo iz mog dvorita pree
u tue dvorite skupo je stajala Britance. Francuzi su im vraali podvalu
putem izvoznog vina koje je ltrirano kroz krvno brano nabavljeno iz
Velike Britanije, i moda incirano. Do sada se naa zemlja dobro branila
jer se rukovodila samo jednim imbenikom - zdravljem svojih graana,
meutim, ako pritisak poraste, mogli bismo potiho dobiti govedinu iz
EU-a, koju e nai mesopreraivai preraditi u kobasice i ostale mesne
preraevine.
Skidanje zabrane donijelo bi viestruke tete - bilo bi ugroeno zdravlje
graana s jedne strane, ali nita bolje ne bi proli ni mesopreraivai.
Naime, ako jednom incirate opremu za preradu mesa nije lako vratiti ju u
prvobitno stanje. Sve zemlje u kojima su zabiljeeni sluajevi kravljeg ludila
sada imaju vikove govedine koju treba pod svaku cijenu izvesti. Pored
svih testova i papirolokih garancija nitko nije siguran to u toj koari
dobiva. Svi nesavjesni proizvoai mesa raunaju na dugu inkubaciju
bolesti, to znai dok se bolest pojavi - mi smo robu prodali!

KRAVLJE LUDILO U SAD OPASNOST POD

TEPIHOM?
Kada su Sheldon Rampton i John Stauber napisali knjigu Mad Cow
US, doekani su na no jer takvo to je nezamislivo u SAD-u. Prvi
slubeno objavljeni sluaj kravljeg ludila (BSE) u SAD gotovo est
godina kasnije, nasluuje isti ili slian scenarij kao to je bio u Velikoj
Britaniji. Osnovni utisak je velika zabrinutost, zbog panike koja bi
mogla paralizirati ameriku poljoprivredu. Oito je da bi Amerikanci
svoju ljubav prema hamburgerima mogli jednom skupo platiti.vrlo
skupo platiti
BSE etajua bomba
U roku od pola sata nakon objave ministrice poljoprivrede SAD-a, Ann
Veneman, da je u SAD-u registriran prvi sluaj kravljeg ludila (spongiformna
encefalopatija goveda) ili skraeno BSE, reagirale su japanske vlasti s
odlukom o zabrani uvoza amerike govedine, a odmah potom reagirala je
304

Juna Koreja i Taiwan slinim potezom. Kina razmilja o zabrani i sasvim

je izvjesno da emo sljedeih dana biti svjedoci drastinog pada izvoza
amerike govedine.
Tako se Amerikancima zapravo vraa bumerang kada su prije nekoliko
godina vrlo strogim (drastinim) mjerama odbili uvoz britanske govedine,
te kotanog i mesnog brana iz zemalja EU. Teza Ramptona i Staubera
da je BSE etajua bomba i da se nikada nitko na svijetu ne moe zakleti
da se kod njega nee pojaviti - izgleda stoji. Zbog toga, ali i zbog mnogo
drugih stvari, njihovu knjigu na 253 stranice treba proitati.
Da vas podsjetim; kada je u Velikoj Britaniji 1990. tjedno bilo registrirano
1000 novih sluajeva BSE tjedno, dakle kada je pod nogama gorilo sve
u esnaest, ministar poljoprivrede Gummer se slikao za TV kako svoju
ker hrani s hamburgerom elei dati do znanja britanskoj javnosti kako
nema nikakve opasnosti. Kasnije je nedvojbeno utvreno da su neki od
CJD bolesnika kojih do sada ima preko 150 upravo zaradili bolest od
hamburgera koji su kupljeni na ulinom kiosku. U bringu s amerikim
novinarima povodom prvog sluaja BSE-a u SAD-u, utvrenog u dravi
Washington, amerika ministrica poljoprivrede postupila je slino i rekla
da je za Boi upravo spremila govedinu, jer od mesa ne prijeti nikakva
opasnost. Ova koincidencija je novinare toliko zaintrigirala da su po
arhivama pretraili sve to je napisano tih dana i na temelju izjava dravnih
dunosnika i vrlih strunjaka sloili spomenik ljudskoj gluposti. Autore
knjige Mad Cow US spominjem zato jer su ovakvu situaciju nasluivali.
No, ne treba zaboraviti pravilo da nikada ne treba biti prvi pijevac jer on
najee zavri pod noem.
.
Moda niste znali da postoji pojam crisis management odnosno
posebna vrsta managementa koji rjeava krizna stanja. Kada je rije
o BSE-u taj je management doao osobito u Velikoj Britaniji do punog
izraaja, a ukratko sastoji se u tome to javnosti rei, a to gurnuti pod
tepih. Zato? Strah od panike i lanane reakcije. Prema izjavi ministrice
Veneman, vidi se da je upravo izabran britanski recept ponaanja pa s
velikom sigurnosti moemo predviati sve ono to smo mi u Europi proli
u razdoblju od 1999. - 2001. godine .(masovna ubijanja goveda, ilegalnu
trgovinu sa sumnjivim mesom, panini strah od hamburgera i kobasica,
prepolovljenu potronju govedine, puna skladita kotanog i mesnog
brana, specijalnu opremu u klaonicama koja vie lii na svemirsku nego
na ovozemaljsku itd).

305

Politika - nemoj traiti, nemoj nai

Amerika industrija za preradu goveeg mesa ima godinji promet od
55 milijardi dolara! Pretraivanje uzoraka na BSE poelo je devedesetih
godina, a zadnje istraivanje iz 2002. godine obuhvatilo je od 5000 do
12.000 grla i nije dalo pozitivnog rezultata. Naravno da je to vrlo malo u
odnosu na broj zaklanih grla kao i na opasnost koja prijeti. ini se da je
to bila ona politika nemoj traiti, nemoj nai. Ima neto i u specinom
nainu koji se koristi za omamljivanje goveda prije klanja. Naime, tamo
se koriste zrani pitolji koji ubacuju komprimirani zrak u mozak, a tako
se zapravo raspruje njegov sadraj po okolini ukljuujui zdravo meso i
druge organe. Sada se trai manje opasna metoda.
Ono to je bilo u Europi sitno je u odnosu na ono to bi se moglo dogoditi
u SAD naprosto zbog velike ljubavi prema hamburgerima. Ogromna
produkcija goveeg mesa orijentirana je upravo za mljeveno meso koje e
se upotrijebiti u brojnim lancima fast food restorana kakvi su McDonalds,
King Burger i brojni drugi. U velikim gradovima to je jedini nain prehrane
za milijune ljudi. Zajednica pokazala je slabu vrijednost preventivnih mjera
jer kuda je etala incirana stona hrana - nitko ne zna.
Kao to je poznato, infekcija se iri kontaminiranom stonom hranom, a
ne direktno s krave na kravu. Ima novinara koji su mislili da je na djelu
Bin Laden i njegova Al Qaida te kako je to najnovija varijanta biolokog
ratovanja. Naravno, to je za veliku diskusiju jer da bi se bolest u krava
razvila potrebno je est do osam godina inkubacijskog razdoblja, a prije
toliko vremena Bin Laden i njegova svojta nisu bili na svjetskoj pozornici.
Nemoj se smijati medvjedu na tuim vratima
No, oni koji malo bolje poznaju problem BSE-a, ozbiljno su bili zabrinuti
i tvrde da bi to mogao biti samo vrh ledenog brijega. Naime, stanje u
klaonikoj industriji SAD-a je takvo da nitko ne bi trebao biti zauen novim
izvjeima o kontaminiranoj stonoj hrani koja je prola kroz ameriku
zatitnu barijeru. Kritiarima se pridruuje i spomenuti autor knjige John
Stauber koji otvoreno optuuje ministricu za prikrivanje istine i kae
da e uskoro biti novih sluajeva jer upravo istjee vrijeme inkubacije.
Skrivanje istine od javnosti je izazivanje gnjeva javnosti pa bi tono prema
britanskom iskustvu, zbog pokuaja bijega od panike mogla nastati prava
panika!

306

Po svemu sudei, Stauber zna malo vie pa, primjerice, tvrdi da se za

razliku od EU-a gdje se svako govedo testira prije klanja, na podruju
SAD-a rade samo tih probe. Sluaj krave s farme u Mabtonu jasno
pokazuje da je ta krava mogla zavriti preraena u hamburgerima.
Uostalom, takvih sluajeva je u Velikoj Britaniji bilo na tisue. Zabrinutost
amerike administracije je tim vea to je tijekom svibnja zabiljeen prvi
sluaj BSE-a u Kanadi jer kao to je poznato postoji velika cirkulacija roba
i usluga izmeu SAD-a i Kanade.
No, za svjetske epidemiologe je bila vrlo znakovita pojava prvog
izvaneuropskog sluaja BSE-a u Japanu 2001. godine jer je to bio siguran
znak da se bolest iri i da se nee spontano zaustaviti. To istovremeno
znai da je kontaminirana stona hrana zapravo proetala cijelim
svijetom. Naalost, do danas je tamo zabiljeeno devet novih sluajeva
BSE-a koji su svi do jednog uvezeni uglavnom kontaminiranom stonom
hranom. Jedna narodna izreka kae .nemoj se smijati medvjedu na tuim
vratima jer medvjed eta!
Kada je Europa gorila u srednjovjekovnim lomaama i svaala se tko je
kome uvalio BSE i kada se zbog smrada izgorenog organskog materijala
po njemakim i francuskim autocestama nije moglo disati, Amerikanci su
uivali svoj mir i trljali ruke prodavajui svoju smrznutu govedinu. Sada
je BSE pokucala i na njihova vrata. Kako e rjeavati gorui problem tek
emo vidjeti. Opet su u velikoj prednosti jer imaju dragocjena iskustva
iz Velike Britanije, Njemake, Francuske i Japana. Objavljivanje prvog
sluaja BSE-a u SAD-u nije moglo doi u gori as odnosno na Badnjak koji
amerika obitelj eli provesti mirno i jesti obilato s jedne, i kada je uzbuna
zbog moguih teroristikih napada dignuta na najviu razinu s druge
strane. Prijetnja, dakle, dolazi sa svih strana i to je najvei mogui ok
za Amerikance. Hoe li se ostvariti predvianja i zle slutnje autora knjige
Mad Cow US iji je podnaslov Moe li nona mora stii ovamo?.
Cijena ministriinog neopreza
U amerikim uvjetima visoke urbanizacije, panika zbog tanjura mogla
bi dovesti zaposlene ljude u situaciju, da nastupi - glad. Jer bolje je biti
gladan nego poludjeti? Htio sam rei sljedee; kada se govee meso
samelje, vrlo je teko utvrditi to se sve unutra nalazi pa tako teza
ministrice da od istog mesa ne prijeti nikakva opasnost - pada u vodu.
Uostalom, to je zorno dokazano u Velikoj Britaniji. Naime, bilo je dosta
iluzija da e svi klaoniari biti tako savjesni pa da ni komadi kimene
307

modine ili mozga nee kontaminirati meso. Drugi golemi problem je izvoz
govedine, a prema prvim reakcijama iz svijeta posljedice bi mogle biti
katastrofalne. Naime, pored zabrane uvoza u Japanu, Taiwanu i Junoj
Koreji, zabrane su obznanili Malezija i Singapur koji su bili veliki potroai
amerike govedine. Akcije McDonaldsa u Japanu smjesta su pale za 3%,
a najavljen je i daljnji pad. Uasan strah od mogue panike potroaa
glavni je problem ne samo ministrice poljoprivrede, ve cjelokupne
amerike administracije. Dokaz je tomu da su du.nosnici Ministarstva
poljoprivrede (USDA) smjesta oti.li na konzultacije predsjedniku Bushu u
Camp David, a uzorak mozga bolesne krave vojnim avionom odnesen je
u Veliku Britaniju na kontrolu pozitivnog amerikog nalaza.
Tako je krava s farme u Mabtonu, drava Washington, koja je pukim
sluajem otkrivena jer sama nije mogla hodati od kamiona do klaonike
rampe, postala okida za lananu reakciju koja e imati nesaglediv utjecaj
na ameriki nain ivota. Prva mjera karantena za dotinu farmu, samo
je pokuaj da se zatvori izvor zaraze.
Na bringu za novinare koji je organiziran u Ministarstvu poljoprivrede
SAD-a na sam Badnjak, ministrica Ann Veneman je objelodanila podatak
da je tijekom 2003. godine ukupno testirano na BSE samo 20.000 grla
goveda jer je vladalo uvjerenje kako su farme iste i da bi vei broj
testiranja zahtijevao znaajno vee trokove. Tako se radilo u Francuskoj
i Njemakoj sve do masovne pojave bolesti, a sada se na podruju EU-a
pregledava milijune uzoraka kako bi se otkrili skriveni sluajevi. Kritiki
raspoloeni novinari pitali su kuda su otili dijelovi ubijene krave, a ona je
odgovorila - pa valjda tamo gdje klaoniki otpaci idu - u kaleriju. Ovaj
neoprez je skupo platila jer su poela pljutati nova pitanja.

navodi podatak da FDA ima zabiljeku iz 1997. godine sa simulacijom

irenja spongiformne encefalopatije u SAD-u iz koje je vidljivo da bi se
u sljedeih 11 godina moglo zabiljeiti 299.000 inciranih grla. Naravno,
ta se prognoza ne mora obistiniti, ali daje do znanja to bi bilo kad bi
bilo. Nije teko pretpostaviti da bi to moglo imati odraza i na kozmetiku
industriju koja se obilato koristila nekim sirovinama animalnog podrijetla.
Nemojmo zaboraviti da se kosti i dijelovi koe prerauju u elatinu (koja
se koristi za izradu kapsula i raznih namirnica), masnoa se koristi pri
izradi sapuna, proteini u amponima i regeneratorima itd.
Novi sluajevi BSE u Austriji i Sloveniji samo pokazuju nepredvidivost
kretanja bolesti i slue kao dobra opomena onima koji podcjenjuju
problem.

ko.e nastali kao posljedica sunca

Autori knjige Mad Cow US Sheldon Rampton i John Stauber sumnjaju

u mjere koje je USDA uvela radi restrikcije uvoza i koritenja krvnog,
mesnog i kotanog brana i smatraju to glavnim uzrokom prvog
sluaja BSE-a na podruju SAD-a. Oni kau kako i danas nakon tog
gorkog saznanja da vie nismo slobodni od BSE-a moete otii u bilo
koju prodavaonicu stone hrane i dobit ete sve to elite bez ikakvih
mogunosti da saznate podrijetlo te stone hrane. Tko garantira da ona
nije dola iz neke od kontaminiranih zemalja? Naravno, tamo ete dobiti
I osuenu krvnu plazmu koja se koristi kao starter u prehrani teladi, a
moe biti potencijalni izvor kontaminacije. Ako se na svakom uglu prodaje
kokain koji je slubeno strogo zabranjena droga, ako ona ulazi u SAD u
tonama, zato ne bi moglo ui kontaminirano kotano brano? Stauber
308

309

dr sc I. KULIER
specijalist za dojenaku i djeju
hranu
(podruje
dijetetike),
nutricionist i tehnolog, svakako je
jedan od najplodnijih pisaca strune
i znanstveno-popularne publicistike
u Hrvatskoj. Svojim dugogodinjim
djelovanjem pokriva oblast od
irokog interesa za svakog ovjeka a osobito interes na relaciji hranazdravlje. Objavio je preko 50 strunih i znanstvenih radova, 12 knjiga, 2
CD-a i mnotvo edukativnih struno popularnih lanaka koji su tiskani u
najtiranijim novinama RH. dr Kulier je redovni lan Akademije Medicinskih
Znanosti Hrvatske (podruje javno zdravstvo). Do sada je objavio:
1. ENGLESKO-HRVATSKI PREHRAMBENI RJENIK (ilustrirani) izdanje
Graki zavod Hrvatske, Zagreb 1981. To je je bio jedinstevni pothvat
za to vrijeme da se sredi nemogua situacija u strunoj terminologiji
prehrambene oblasti..Strana 430, tvrdi uvez, s indeksom pojmova.
2. ZNATE LI TO JEDETE, izdanje Znanje Zagreb, 1986 godine, strana
470. Prva knjiga na ovim prostorima koja je sustavno objasnila opasnosti
od kemizacije u poljoprivredi tj. vezu izmeu zatitnih kemijskih sredstava
u namirnicama (aditivi, ostaci pesticida itd), i pojave nekih bolesti. Knjiga
daje viziju budunosti u lancu prehrane i ukazuje na sve potencijalne
opasnosti koje proizlaze iz suvremenog naina ivota. Zapravo, knjiga je
prva naznaka zdravijeg naina ivota..
3. HRANA U SLUBI ZDRAVLJA, izdava A.G. Matos, Samobor 1992,
strana 360 Od naslovne stranice pa do kraja, knjiga praktino pouava
kako se izborom namirnica moe utjecati na zdravlje. Od proizvodnje na
njivi, preko prerade u industriji do kulinarne obrade u kuhinji i stola, dug
je put na kojem se svata dogaa. Autor pokazuje da se na taj put moe
znaajno utjecati ako se raspolae odgovarajuim znanjem. Po prvi put
upravo u ovom djelu, daje se vizija programirane (zdrave) prehrane a
daju se u prilogu i kompjutorski balansirani jelovnici. Knjiga je bogato
ilustrirana.

jedno od najkompletnijih djela dr I. Kulier-a. Knjiga koja po opsegu ne

zaostaje za slinim stranim izdanjima. Obuhvaen je najvei dio strune
terminologije iz gotovo svih disciplina znanosti o prehrani, pa recenzenti
nisu tedili rijei pohvale.
5. PREHRANA TENISAA je praktini prirunik za svakog sportaatenisaa , koji omoguuje pravilnu (zdravu) prehranu za natjecanje i
trening. Obilje strunih podataka, savjeta i kompjutorski balansiranih
jelovnika. Izdava Kaiser Zagreb 1995, Strana 160
6. PREHRAMBENE TABLICE (kemijski sastav namirnica) hrvatskoenglesko-njemako-latinske) s indeksom pojmova, izvorima podataka i
drugim dodacima. Izdava Hrvatski Farmer Zagreb, strana 420. U ovoj
knjizi koja je na neki nain kruna autorova rada, po prvi put su nainjene
prehrambene tablice na vie jezika to omoguuje brzu meusobnu
komunikaciju. Na temelju prethodnih iskustava autor je pripremio tablice
za zdravu prehranu koje se mogu usporeivati s najboljim europskim
izdanjima.
7. SOJA NA VAEM STOLU. Soja je svakako jedna od najvrednijih
namirnica za koju je bez dvojbe potvrdjena ljekovitost. Knjiica dr I.
Kulier-a prua uvid u sve najznaajnije nutricionistike elemente koji e
biti dragocjeni u trenutku kad odluite dio crvenog mesa zamjeniti tom
grahoricom! Mladost Zagreb 1987
8. DOBRO JEDI I OSTANI IV Nova knjiga na 320 stranica daje uvid
na aktualna zbivanja u kontekstu hrana-prehrana-zdravlje s atraktivnim
pristupom tipinim za autora. On se osvre na sve to nas oekuje u
slijedeem tisuljeu a na temelju dogaanja koja su nas pratila do sada
(genetska hrana, luda govedina, cernobilska kriza, akcident s dioksinom
itd). Premda je knjiga temeljena na autorovim lancima objavljenim u
periodu 1997-1999 godine ona uz brojne dopune i poboljanja predstavlja
homogenu cjelinu. Knjiga je bogato ilustrirana.

4. PREHRAMBENI RJENIK (hrvatsko-engleski) izdava Hrvatski Farmer

Zagreb, 1994, ilustrirano, strana 760, s indeksom pojmova je svakako

9. SUPLEMENTI U PREHRANI I SPORTU originalni je pristup autora vrlo

znaajnoj problematici suvremenog ovjeka raznim dodacima koji se
sve vie uzimaju bez ikakvog uvida u saznanja to to zapravo znai! Prvi
put u nas pokrivena je ova prilino kontraverzna oblast o kojoj svatko ima
neku svoju teoriju, a portai posebno. Sa sebi svojstvenim stilom autor
je strogo znanstvenom metodologijom obuhvatio sve ono to je najvanije
od vitamina, minerala, masnih kiselina, biljnih ekstrakata, preko kreatina,

310

311

testosterona i ginsenga pa do psiliuma i starter kultura. Na 400 strana

pravi izvor znanja o dodacima prehrani (suplementima)!
10. PREHRANA VRHUNSKIH SPORTAA Ako elimo generalno ocjeniti
ovo djelo, moram priznati da ono zadivljuje svojim jasnim stilom i nizom
dodatnih objanjenja cak i onda kada su specicna podruja prehrane
sportaa jo nedovoljno jasna. Ogroman broj podataka koje je autor uspio
sakupiti i atraktivno prikazati, posluit e itatelju da pravilno primjeni
postulate prehrane na sebe ili na drugoga tj. na svog trenera. Zato se
ova knjiga moe toplo preporuiti svim aktivnim sportaima i njihovim
trenerima. Naravno, da e ona biti zanimljiva i korisna i ostalim itateljima
koje ova problematika interesira.
11. STRATEGIJA MRAVLJENJA U ovom opirnom djelu (470 stranica)
autor je u 12 poglavlja prikazao zaista sve to bi moglo biti vano za proces
mravljenja i koliko je poznato to je do sada jedino djelo takve vrste u nas
pisano za najiru italaku publiku. Knjiga je doivjela 2 izdanja i svi su
primjerci rasprodani a bila je tema estih radio i TV emisija. Meu brojnim
poglavljima, jedno od najzanimljivijih jest emocionalni izjelica Izdava
Impress Zagreb 2003
12. JELOVNICI ZA MRAVLJENJE ima 120 stranica i sadri odgovore na
kljuno pitanja: kako svaki dan napraviti jelovnik i uspjeno mraviti.
Dijeta dr Kulier-a bazira na pouzdano utvrenoj injenici da 1250 kcal/
dnevno osigurava trajno mravljenje tempom od 0,5 kg/tjedno bez
opasnosti za zdravlje. U usporedbi s drugim dijetama (ima ih preko 200)
Kulier-ov reim mravljenja spada u najradikalnije jer ispod toga je tzv
drastina dijeta koja nikako ne doprinosi zdravlju. Dakle, svi su jelovnici
u ovoj knjiici sloeni na toj osnovi (doruak + ruak + veera + dodatni
obroci = 1250 kcal). To meutim ne znai da vi te granice ne moete
pomaknuti prema naprijed ili natrag to moe ubrzati ili usporiti proces
mravljenja. Knjiica se moe nabaviti na tel 1 6688 611!

s preko 100 originalnih recepata data je prilika svakom korisniku da sam

sebi odredi okvir te da pone mraviti kako zbog zdravlja tako i izgleda.
To je tzv dijeta u lapama tj korisnik sve rjeava uz svoj PC. Osobito
se istie centralni dio tj generator jelovnika pomou kojeg svatko sebi
moe urediti doruak, ruak i veeru s tono odreenim brojem kalorija.
Privatno izdanje 2005 godine. Design Novena Zagreb
OSTALE REFERENCE:
Pored navedenog dr I. Kulier je bio 15 godina znanstveni suradnik
Istraivakog instituta Plive (specijalna dijetetika), predava za trei stupanj
polaznika na Fakultetu za ziku kulturu u Zagrebu i na Medicinskom
fakultetu u Splitu..Bio je lan povjerenstva za suplemente Ministarstva
zdravstva RH i odbora za prehranu Akademije medicinskih znanosti u
Zagrebu..Takoer, lan je strunog tima podgrupe za dodatke prehrani u
povjerenstvu za pregovore s EU
Poetkom 1997 godine prvi je u Hrvatskoj utemeljio web stranice pod
nazivom Zdrava hrana & prehrana , Zdravlje i Prehrana sportaa
koje su do danas ostali kao uzor za edukaciju mladih korisnika interneta.
Autor je jedan od inicijatora mediteranske prehrane o emu je odrao
niz predavanja i okruglih stolova. Suradnik je portala Coolinarika, Celulit,
Gastronaut.

13./ CD-ROM Tajne zdrave prehrane je prvo uspjeno lansiranje svih

relevantnih podataka o vrijednosti hrane na elektronskom mediju (analiza
preko 800 namirnica) koji omoguuju svakom korisniku PC-a da se odredi
prema namirnicama i da pokua kontrolirati sve ono to tijekom dana
stavlja u usta. Privatno izdanje 2004 godine. Design Novena Zagreb
14. CD-ROM Mravljenje bez torture Nakon prvog CD-a slijedi drugi jo
bolji tj sve o mravljenju na jednom mjestu. U 17 poglavlja bogato ilustriranih
312

313