Vrsta izvjea:

ZAVRNO IZVJEE VIJEU ZA ISTRAIVANJA U POLJOPRIVREDI (VIP) ZA PRIMJENJENE ISTRAIVAKE PROJEKTE

Naslov projekta:

UZGOJ ZECA (LEPUS EUROPEUS) U OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA

Broj ugovora:

II-67-9/99

Dan poetka projekta:

01. 09. 2000.

Glavni istraiva:

Prof. dr. sc. ZDRAVKO JANICKI

Sudjelujua institucija:

Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Datum:

01. 07. 2002. Glavni istraiva:

SADRAJ str. 1. Tema istraivanja.............................................................. 3. 2. Opis tehnologije................................................................ 4. reprodukcija........................................................................ 6. prehrana .............................................................................. 6. adaptacija........................................................................................ 8. hvatanje i transport......................................................................... 9. 3. Ekonomska analiza profitabilnosti................................... 12. proizvodnja na bazi 10 parova ..................................................... 13. kreditirana proizvodnja na bazi 20 parova.................................... 17. 4. Primjenjivost..................................................................... 21. 5. Vrednovanje poljoprivrednika........................................... 23. 6. Kvantitativni podatci......................................................... 24. rezultati 2000. godine..................................................................... 24. rezultati 2001. godine..................................................................... 26. 7. Kvalitativni podatci........................................................... 28. 8. Zakljuci............................................................................ 28.

1. TEMA ISTRAIVANJA Tema istraivanja bila je tono odrediti najoptimalniju tehnologiju kaveznog i poligonskog uzgoja zeca (Lepus europeus) za obiteljska gospodarstva kontinentalnog podruja R Hrvatske. Kavezni uzgoj zeca je prva uzgojna faza i osnova je za dva razliita proizvoda, "konzumni" zec u dobi od dva do tri mjeseca starosti, a namjenjen je ugostiteljskom i turistikom tritu te "lovni" zec, nakon tri ili vie mjeseci starosti, po zavretku poligonskog "podivljavanja". Takav zec je namjenjen lovnom i lovno turistikom tritu. Istarivanje je provedeno na lokalitetu Volavje, u sklopu kombiniranog obiteljskog poljoprivredno-stoarskog gospodarstva. Osnova istraivanja je bila definirati tehnologiju uzgoja po modelu "know-how" te je istovremeno prilagodi neposrednim uzgajivaima, u obiteljskim gospodarstvima. Tijekom proteklog istraivakog poerioda definirani su mikroklimatski i lokacijski uvjeti potrebni za osnivanje opisanog uzgoja. Time su utvrene klimatsko geografske osobitosti koje utjeu na orijentaciju, izgled i veliinu objekata u uzgajalitu, vjetrobarijera, potrebne infrastrukture i sl. Modifikacijama je poboljan koriteni tip kaveza kao "modularni" za matine parove, u smislu koritenih materijala i njihove iskoristivosti, kaveznog predprostora, te gabarita i razmjeataja kaveza. Time je stres u manipulaciji s zeevima sveden na minimum jer je iskljuen direktan kontakt uzgajivaa i zeca pri transportu i premjetanju u druge kaveze. Eliminacijom stresa ozljede i gubitci odraslih zeeva svedeni su na minimum a poveana je i plodnost enki. U uzgoj uveden kavez za mlade zeeve u starosti nakon mjesec dana. Time je udovoljeno fiziolokoj potrebi odbia mladih zeeva kao preduvijet za parenje i ponovni graviditet enki, to u tehnolokom smislu osigurava maksimalnu proizvodnost enki u sezoni. Time je prosjek preivljavanja mladih zeeva 8 po jednoj zeici, ( u prirodi 1,9) a kao najugroenija utvrena su prva dva proljetna legla. Utvrena su dva osnovna tipa uginua i to u rasplodnih zeeva u sporadinom obliku s preteitom patologijom od strane probavnog trakata, a u mladih zeeva vie od 90 % uginua javlja se u prvih 14 dana ivota, gotovo iskljuivo na posljedicama perakutnih i akutnih patolokih zbivanja u probavnom traktu. U smislu prevencije ovih gubitaka odreeni su kao dodatci hrani probiotici i imunomodulatori koji imaju izrazito preventivno djelovanje na kolibaciloze, a istovremeno su pogodni za peletiranje. Time je poboljana standardna peletirana hrana za zeeve prema vlastitoj recepturi. U mladih zeeva je kod pojave prvih simptoma kolibaciloze primjenjen antibiotik s oralnim aplikatorom kao efikasno sredstvo i nain lijeenja.

2. OPIS TEHNOLOGIJE Rasplodni parovi se formiraju u omjeru 1:1 ili 1:2 u korist enki, prilikom ega se jedan mujak koristi za parenje dviju enki. U naim uzgojima se radi u omjeru 1:1 i takvim nainom uzgoja mujak i enka su stalno zajedno, tijekom cijelog rasplodnog ciklusa, koji za jedan par traje od 3-4 godine. Prilikom odabira rasplodnih zeeva naroitu pozornost treba obratiti -eksterijernom izgledu zeevi moraju biti tipini predstavnici svoje vrste, standardne teine te pravilne grae cijelog tijela -kondicij -zdravlju - normalnog ponaanja, bistrih oiju, ivahnih pokreta njuke, glatke i sjajne dlake, normalnog konzumiranja hrane i vode, tjelesni otvori isti bez iscjetka ili slijepljenog sekreta u okolici, pravilnog noenja uiju, bez vidljivih oteklina ili ozljeda po tije -temperamentu - poeljniji su roditelji mirnijeg temperamenta, jer su vei gubici mladunadi kod nervoznih i temperamentnih roditelj -produktivnim svojstvima predaka - prednost u odabiru uvijek treba dati potomcima roditelja dobre plodnosti i visokog postotka odbijene mladunadi. Parovi se formiraju na jesen, kad zavri rasplodni ciklus. Ako se rasplodni zeevi nabavljaju iz drugih uzgoja ili direktno iz prirode potrebno je provesti karantenu 30-tak dana te u tom periodu napraviti koproloku pretragu, a prema potrebi i druge laboratorijske pretrage te u skladu sa njima provesti terapiju ili vakcinaciju protiv odreenih aktualnih zaraznih bolesti.

Slika br. 1 Hvatanje zeeva za determinaciju spola

Nezaobilazan posao prilikom formiranja parova je seksiranje, odnosno odreivanje spolova.Tom poslu treba prii vrlo paljivo, to zbog mogue zamjene spolova, to zbog moguih ozljeda prilikom pregleda. Nakon to smo zeca utjerali i zatvorili u kaetu, vadimo ga iz kaveza i oprezno poloimo tako da nam je ulaz u kaetu s gornje strane. Otvarajui vrata kaete rukom ulazimo u kaetu i hvatamo jednom rukom zeca za ui te ga lagano izvlaimo iz kaete dok drugom rukom hvatamo za stranje noge i u ispruenom poloaju vadimo zeca iz kaete. Nakon to smo ga izvukli, prislonimo ga uz tijelo. Nakon takve fiksacije, u poloaju u kojem je onemogueno snano trzanje koje bi moglo dovesti do ozljeda, prilazimo odreivanju spola. Pritiskom prstima na okolicu spolnog organa, pojavi se organ slian u oba spola. U mujaka taj organ je okrugao, duguljast sa slabo izraenom brazdom u njegovom donje dijelu dok je kod enke brazda jae izraena po cijeloj duini i taj organ se naziva sikilj, a iznad njega je otvor stidnice. Uvijek prije stavljanja zeeva u kaveze treba ih temeljito oistiti i oprati, a zatim i dezinficirati.

Slika br. 2 Seksiranje zeeva (lijevo mujak, desno enka)

REPRODUKCIJA Parenje zeeva u kaveznom uzgoju poinje kad i u prirodi odnosno u drugoj polovini sijenja, a izuzetno parenje moe poeti ve krajem prosinca. Analogno tome, prva se legla javljaju poetkom oujka, odnosno poetkom veljae. Ta legla obino su brojano slabija, a i postotak preivjelih okoenih zeeva puno je manji nego u kasnijim leglima. Zadnje leglo bude u rujnu, pa reproduktivno mirovanje zeeva u godini bude svega 3-4 mjeseca. Prosjeno zeica daje 3-6 legala godinje, te 1-5 zeia po leglu. Broj preivjelih zeia tijekom jednog reproduktivnog ciklusa kree se od 5-11, ovisno o paru i godini reprodukcije, jer parovi su u funkciji 3-4 godine, a plodnost im je najvea u 2. i 3. godini. Zeica nosi 42 dana (38-44) i moe se pariti 3-4 dana koenja, to veina i ini te na taj nain skrauje period izmeu dva okota. Ta pojava kod zeeva je jedinstvena i naziva se superfetacija, a omoguuje ju specifina graa maternice u zeice. Odreen broj zeica pari se nakon koenja, to u ovakvim uzgojima nije poeljno jer za vrijeme parenja zeevi su vrlo aktivni pa postoji vea mogunost stradavanja mladih ako se ne sklone u malu kaetu. Inae zeevi su rasplodno zreli sa 4-6 mjeseci starosti. Mladi zeevi sa roditeljima provode 23 dana, tijekom kojih ih ona redovito doji, a nakon 2 tjedna ponu uzimati i drugu hranu. Nakon 23 dana zeii se odvajaju od roditelja i smjetaju u kaveze za mlade zeeve, gdje provode jo pedesetak dana prije isputanja u poligon za adaptaciju. PREHRANA ZEEVA Temeljni princip hranidbe zeeva je hranjenje jednom dnevno i to u sumrak te injenica da u njegovoj prehrani nema mjestu animalnim bjelanevinama u bilo kojem obliku jer je rije o izrazitom biljoderu. Osnovnu komponentu hranidbe zeca u ovakvom uzgoju ini peletirana hrana namijenjena za zeeve. U Hrvatskoj se trenutno ovakva hrana ne proizvodi, ali u Italiji ona je sastavni dio proizvodnje svake ozbiljnije tvornice stone hrane. Ovakva peletirana hrana u svojem sastavu ovisno o proizvoau sadri : - 15-16 % sirovg proteina - oko 16 % sirove vlaknine - 3.5 % sirove masnoe - oko 10 % sjemenki - do 12.50 % vlage.

U jednom kilogramu sadri: vit. A- 12500 i.j. vit. D 3 -2000 i.j. vit. B 1-2.00 mg vit. B 2-6.00 mg vit. B 6-2.00 mg vit. B 12-0.02 mg vit. K 3-2.00 mg vit . PP-25 mg vit. E-20.00 mg Pantotenska kis.-15.00 mg Kolin - 600.00 mg eljezo - 20.00 mg Mangan - 120.00 mg Bakar - 2.50 mg Cinka - 40.00 mg Selen - 0.10 mg

Dnevno jedan zec pojede oko 120-130 grama peletirane hrane, dok zeice tijekom dojenja poveaju potronju hrane i do 50 %. Drugi vaan dio ishrane ini voluminozna komponenta koju od oujka do studenog mjeseca ini svjea, a zimi suha lucerna ili djetelina. Kao suha komponenta moe posluiti i kvalitetno sueno sijeno ili otava, meutim bolje je u ishrani koristiti leguminoze jer su proteinski bogatije od trava, a obiluju kalcijem i fosforom (oko 1.7 % bjelanevina, 10 % ugljikohidrata, 6 % minerala) te ih zeevi vrlo rado konzumiraju. Povremeno se kao dopunska hrana moe koristiti sve to zeevi vole: mrkva, stona repa, kupus, jabuka, kruka, celer, zelene granice voaka ili vrbe, zob, kukuruz itd. Povremeno ubacivanje klipa kukuruza djeluje povoljno na troenje zubi, kao i granice voaka te zob koja u svojem sastavu ima lecitina koji povoljno djeluje na temperament rasplodnih mujaka i spolni nagon enki. Prije upotrebe i kukuruz, i zob moraju odleati nakon vridbe odnosno berbe kako bi od fermentirali. Prilikom koritenja kukuruza treba obratiti panju i na njegovo stanje odnosno zdravlje, i da ga nije zahvaen plijesnima. Kao vrlo kvalitetan dodatak hranidbi moe posluiti i mineralni kamen za grickanje koji se koristi kod kunia, a vrlo rado ga koriste i zeevi svih uzrasta. Zimi je vrlo vano, ako nemamo pojilice sa grijaima za vodu, ukoliko doe do smrzavanja vode u pojilicama, u obrok dodavati sone plodove (jabuka, kruka, repa), kojima zeevi nadoknauju manjak vode zbog smrzavanja vode u pojilici.

Vrlo je vano da se ni na jednu hranu ne prelazi naglo, ve se uini prijelazni period u kojem emo postepeno zeeve privikavati na tu vrstu hrane. Voda se zeevima daje u otvorenim ili nipl pojilicama. Dnevne potrebe za vodom variraju obzirom na nain ishrane, dnevnu temperaturu, laktaciju zeice te individualne potrebe pojedinih zeeva i to od 2 dcl do 2 l po paru. Voda se svaki dan mijenja prilikom hranjenja u potrebnim koliinama . Vano je odravati higijenu pojenja i hranjenja te povremeno istiti i dezinficirati pojilice i hranilice.

Slika br. 3 Isputanje zeca u poligon za adaptaciju

ADAPTACIJA ZEEVA Rije je o treoj fazi uzgoja zeeva namijenjenih isputanju u lovite. Ova faza moe se odvijati kod uzgajivaa ili to je poeljnije, u lovitu gdje e se zeevi ispustiti. Za provedbu ove faze potreban je prostor minimalne veliine 40 x 40 m ili vei. U taj prostor isputaju se zeevi starosti 70-90 dana, a kapacitet prostora maksimalno iznosi 10-12 zeeva, koji se isputaju u sumrak. Prostor mora biti ograen icom visine 1.5 m te ukopanom 30 cm, veliine oka 4 ili 5 cm. Teren ovakvog prostora mora biti suh, ocjedit sa kvalitetnim travnatim pokrovom te poeljnim niskim raslinjem. Idealno bi bilo takav prostor natkriti mreom. Unutar prostora mora biti izgraeno hranilite i pojilite ukoliko ve ne postoji prirodni izvor vode. Sam proces adaptacije odnosno podivljavanja zeeva, traje 7-10 dana, nakon ega se zeevi hvataju u mreu i u transportnim

kutijama otpremaju u lovite. Ako se ta faza odvija u lovitu za koje su namijenjeni, izostaje hvatanje, ve se ukloni dio ograde nakon ega se zeevi slobodno udalje iz tog prostora. Tijekom te faze potreban je svakodnevan nadzor zeeva, zbog mogueg ulaska pernatih i dlakavih grabeljivaca. HVATANJE I TRANSPORT ZEEVA Hvatanje zeeva vri se mreama, pri emu se moemo koristiti standardnom mreom za hvatanje zeeva visine 1 m koja se sastoji od dva dijela razliite veliine "oka". Prvi dio ima "oko" veliine 200 x 200 mm , a iza kojeg dolazi dio mree veliine "oka" 45 x 45 mm. Takva vertikalna mrea razapinje se uz icu na kolie, a jedna osoba lei uz nju i eka utravanje zeca. Prilikom utravanja zec proe kroz prvu mreu, zabije se u drugi dio te zapetlja prvim dijelom, nakon ega ga treba uhvatiti za stranje noge te lagano i paljivo osloboditi iz mree. Mogu je nain hvatanja zeeva i pomou leee mree.

Slika br. 4 Oslobaanje zeca nakon hvatanja u leeu mreu Mrea duine 5-8 metara, irine 3 m, "oka" 4 cm, presavija se, privrsti uz icu i formira kao vrea, na nain da je jedan kraj mree u zraku. Prilikom utravanja zeca u nju, osoba koja rukuje mreom, povlai gornji dio i zec ostaje zarobljen u mrei. Nakon toga zeca treba brzo fiksirati u mrei kako bi se smanjila mogunost ozljeda, a nakon hvatanja za stranje noge oprezno osloboditi iz mree. Za ovakvo hvatanje potrebno je desetak osoba, dvije osobe rade na mrei ,a ostali detaljno pretrauju teren i "diui" zeeve utjeruju ih u mreu. Samom hvatanju pristupa se u popodnevnim satima, a ovisno o duini transporta ,vri se nou ili u ranim jutarnjim satima kako bi zeevi tijekom ranog jutra bili isputeni u lovite.

10

Nakon hvatanja zeevi se stavljaju u transportne kutije koje moraju zecu osigurati dovoljno prostora (ca 20 x 30 cm po jednom zecu), osjeaj sigurnosti te dobru ventilaciju tijekom transporta. Dno kutije ne smije biti klisko kako zeevi tijekom transporta ne bi klizili i na taj nain se uznemiravali (guma ili dr. ne klizajui materijali). Kutije moraju biti vrste te po mogunosti graene od vodootpornog materijala jer nakon svakog transporta podlijeu pranju i dezinfekciji. Ukoliko postoji potreba zeevi se mogu oznaiti, najee unim oznakama, ali postoji mogunost stavljanja mikroipova ispod koe koji se kasnije mogu oitati pomou specijalnog "itaa".

Slika br. 5 Transportne kutije

11

Slika br. 6 Obiljeavanje zeca unom oznakom

Slika br. 7 Isputanje zeeva u lovite

12

3. EKONOMSKA ANALIZA PROFITABILNOSTI U analizi profitabilnosti tekstualno i tablino iskazani su osnovni ekonomski parametri ovakvog uzgoja. Prikazane su dvije osnovne kalkulacije i to uzgoj na bazi 10 i 20 matinih parova. Takoer je dan prikaz u dva osnovna modela financiranja tj. iz vlastitih sredstava i kreditiranjem s posljedinim tijekom novca. Iskazani su trokovi izgradnje i opremanja uzgajalita bez trokova najma ili kupovine zemljita, obzirom se radi o malim gospodarstvima s vlastitim zemljitem i relativno malim potrebnim povrinama. Zasebno su prikazani trokovi rasplodnog fonda. Radi preglednosti i lake projekcije trokovi proizvodnje (godinji) kao i dobit prikazana je po jednom matinom paru. U analizi opravdanosti proizvodnje koriteni su standardni parametri za poljoprivrednu i stoarsku rproizvodnju. Po toj logici prihvaen je kriterij eskontne stope kao minimum isplativosti. Analiza pokazuje da se bez obzira na veliinu uzgoja radi o vrlo profitabilnoj djelatnosti kojoj se stopa rentabilnosti kree oko 60 %. Isplativost investicije potvruje i relativno kratak rok povrata uloenih sredstava koji se kree od 1 do 2 godine (ovisno o veliini uzgajalita). Dakako da rok isplativosti moe biti i osjetno krai u odnosu na prikazanu kalkulaciju. Naime u predoenom prikazu uraunata je cijena ljudskog rada na postavljanju ograde i nadstrenice, a za predpostaviti je da e u obiteljskom gospodarstvu ta aktivnost biti izvrena vlastitim radom te nee optereivati investiciju.

13

PROIZVODNJA NA BAZI 10 MATINIH PAROVA NAKON PROVOENJA INVESTICIJE: Broj matinih parova Proizvodnja zeia/1 enki Cijena zeca (mladog) Cijena matinog para (odrasli zeevi) 10 kom. 9 kom. 555 kn 1.110 kn

POKRIE VARIJABILNIH TROKOVA 4.321 kn / po enki OPlS INVESTICIJE: INVESTICIJA U OBJEKAT Kavezi + nadstrenica + mrea natkrovna Stupovi INVESTICIJA U PRATEU OPREMU ica za ogradu + mrea za izlov Postavljanje Mini wash OSNOVNO STADO POETNI TROKOVI ZALIHE OSTALO - transportne kutije UKUPNA VRIJEDNOST INVESTICIJE OEKIVANI GODINJI FIKSNI TROKOVI ODRAVANJE ELEKTRINA ENERGIJA VODA BRUTO PLAE OSIGURANJE TROKOVI ZAKUPA ZEMLJITA KNJIGOVODSTVENE USLUGE OSTALI TROKOVI UKUPNI FT DISKONTNA STOPA (%) 8 37.000 kn 2.700 kn 5.840 kn 5.800 kn 1.000 kn 5 parova 1. 000 kn 58.890 kn

Vijek trajanja opreme (amortizacija) je min. 10 godina

14

TROKOVI PROIZVODNJE PO 1 MATINOM PARU Zeevi Koliin Jed. Koef. a mjere 555 555 555 kn kn kn 9 0,2 0,17 Jed. cijena 1,00 1,00 1,00 Ukupno Ukupn kn/turnu o s kn/turn us 4.995,00 673,18 111,00 14,96 94,35 12,72 5.200,35 700,86 604,28 81,44 111,00 94,35 50,00 6,74 20,00 2,70 879,63 118,55 4.320,72 582,31

Zeevi Izluene zeica Izlueni zec UKUPNI PRIHOD Stona hrana Obnova stada - zeica Obnova stada - zec Veterinarski trokovi Ostali trokovi UKUPNI VAR. TROKOVI POKRIE VAR. TROKOVA

555 555 1,00

kn kn kn

0,2 0,17

1 1 50,00

GODINJA POTRONJA STONA HRANA Koliin Jed. Jed. Ukupno a mjere cijena kn/turn us Pelete - odrasli zec 72 kg 2,50 180,00 Pelete - mladi zeevi 63 kg 2,50 157,50 Suha djetelina - odrasli 25 kg 0,50 12,50 Svjea djetelina - 150 kg 0,16 24,00 odrasli Svjea djetelina - mladi 220,5 kg 0,16 35,28 Jabuka 165 kom 1,00 165,00 Voda 365 lit 0,00 Energorol - VM 2 kom 15,00 30,00 Ukupno 604,28 UKUPAN GODINJI PRIHOD S PUNIM KAPACITETOM (10 parova) 43.207 kn

15

FINANCIRANJE PROIZVODNJE IZ VLASTITIH SREDSTAVA TIJEK NOVCA PRIJE OPOREZIVANJA (u kunama) God. 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Ulaganja - 58.890 Neto primitci 21.604 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 Anuiteti Financijski tok -58.890 21.604 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 48.757

5.550

- Izraun je na bazi 10 parova; 1 godina - 5 parova; 2-10 godina - 10 parova FINANCIRANJE PROIZVODNJE KREDITOM TIJEK NOVCA PRIJE OPOREZIVANJA (u kunama) God. 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Ulaganja - 58.890 Neto primitci 21.604 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 43.207 Anuiteti 58.890 -14.890 -14.890 -14.890 -14.890 -14.890 Financijski tok 21.604 43.207 28.394 28.394 28.394 28.394 28.394 43.207 43.207 48.757

5.550

- Izraun je na bazi 10 parova; 1 godina - 5 parova; 2-10 godina - 10 parova - Otplata kredita je na 5 godina, uz 2 godine poeka s 5% kamatom i polugodinjom otplatom anuiteta.

16

POKAZATELJI OPRAVDANOSTI INVESTICIJE INSV PMT PMT/enki IRR VRIJEME POVRATA MIN PVT 213.601 kn 31.833 kn/godinje 3.183 kn/zeici 59,09% 1godina i 10 mjeseci (samostalno financ.) 1.137 kn/zeici

NSV = neto sadanja vrijednost PMT, PMT/zeici = dobit koju ostvaruje poijoprivrednik kao naknadu za preuzeti rizik uiaganja i uloeni rad ISR = interna stopa rentabilnosti MIN PVT = minimalno pokrie varijabilnih trokova

17

KREDITIRANA PROIZVODNJA NA BAZI 20 MATINIH PAROVA NAKON PROVOENJA INVESTICIJE: Broj matinih parova Proizvodnja zeia/1 enki Cijena zeca (mladog) Cijena matinog para (odrasli zeevi) 20 kom. 9 kom. 555 kn 1.110 kn

POKRIE VARIJABILNIH TROKOVA 4.321 kn / po enki OPlS INVESTICIJE: INVESTICIJA U OBJEKAT Kavezi + nadstrenica + mrea natkrovna Stupovi INVESTICIJA U PRATEU OPREMU ica za ogradu + mrea za izlov Postavljanje Mini wash OSNOVNO STADO POETNI TROKOVI ZALIHE OSTALO - transportne kutije UKUPNA VRIJEDNOST INVESTICIJE OEKIVANI GODINJI FIKSNI TROKOVI ODRAVANJE ELEKTRINA ENERGIJA VODA BRUTO PLAE OSIGURANJE TROKOVI ZAKUPA ZEMLJITA KNJIGOVODSTVENE USLUGE OSTALI TROKOVI UKUPNI FT DISKONTNA STOPA (%) Vijek trajanja opreme (amortizacija) je min. 10 godina 67.000 kn 2.700 kn 5.840 kn 5.800 kn 1.000 kn 5 parova 1. 000 kn 88.890 kn

18

TROKOVI PROIZVODNJE PO 1 MATINOM PARU Zeevi Koliin Jed. Koef. a mjere 555 555 555 kn kn kn 9 0,2 0,17 Jed. cijena 1,00 1,00 1,00 Ukupno Ukupn kn/turnu o s kn/turn us 4.995,00 673,18 111,00 14,96 94,35 12,72 5.200,35 700,86 604,28 81,44 111,00 94,35 50,00 6,74 20,00 2,70 879,63 118,55 4.320,72 582,31

Zeevi Izluene zeica Izlueni zec UKUPNI PRIHOD Stona hrana Obnova stada - zeica Obnova stada - zec Veterinarski trokovi Ostali trokovi UKUPNI VAR. TROKOVI POKRIE VAR. TROKOVA

555 555 1,00

kn kn kn

0,2 0,17

1 1 50,00

GODINJA POTRONJA STONA HRANA Koliin Jed. Jed. Ukupno a mjere cijena kn/turn us Pelete - odrasli zec 72 kg 2,50 180,00 Pelete - mladi zeevi 63 kg 2,50 157,50 Suha djetelina - odrasli 25 kg 0,50 12,50 Svjea djetelina - 150 kg 0,16 24,00 odrasli Svjea djetelina - mladi 220,5 kg 0,16 35,28 Jabuka 165 kom 1,00 165,00 Voda 365 lit 0,00 Energorol - VM 2 kom 15,00 30,00 Ukupno 604,28 UKUPAN GODINJI PRIHOD S PUNIM KAPACITETOM(20 parova) 86.414 kn

19

FINANCIRANJE PROIZVODNJE IZ VLASTITIH SREDSTAVA TIJEK NOVCA PRIJE OPOREZIVANJA (u kunama) God. 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Ulaganja - 87.290 Neto primitci 21.604 43.207 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 Anuiteti Financijski tok -87.290 21.604 43.207 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 91.964

5.550

- Izraun je na bazi 20 parova; 1 godina - 5 parova; 2godina - 10 parova 3-10 godina - 20 parova FINANCIRANJE PROIZVODNJE KREDITOM TIJEK NOVCA PRIJE OPOREZIVANJA (u kunama) God. 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Ulaganja - 87.290 Neto primitci 21.604 43.207 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 86.414 Anuiteti 87.290 -21.957 -21.957 -21.957 -21.957 -21.957 Financijski tok 21.604 43.207 64.457 64.457 64.457 64.457 64.457 86.414 86.414 91.964

5.550

- Izraun je na bazi 20 parova; 1 godina - 5 parova; 2 godina - 10 parova 3-10 godina - 20 parova - Otplata kredita je na 5 godina, uz 2 godine poeka s 5% kamatom i polugodinjom otplatom anuiteta.

20

POKAZATELJI OPRAVDANOSTI INVESTICIJE NSV PMT PMT/enki IRR VRIJEME POVRATA MIN PVT 398.075 kn 59.325 kn/godinje 2.966 kn/zeici 58.98 % 2 godine i 3 mjeseca ( samostalno financiranje) 1.354 kn/zeici

NSV = neto sadanja vrijednost PMT, PMT/zeici = dobit koju ostvaruje poijoprivrednik kao naknadu za preuzeti rizik uiaganja i uloeni rad ISR = interna stopa rentabilnosti MIN PVT = minimalno pokrie varijabilnih trokova

21

4. PRIMJENJIVOST a) Vrsne specifinosti bitne za planiranje tehnologije Pri planiranju i izvoenju same tehnologije uzgoja zeeva neophodno je uvaiti sve specifinosti te vrste. Najizrazitije odlike su: - plahost - osjetljivost na bolesti i stres - velika plodnost - brz rast Dakako da prednosti vrste predstavlja velika plodnost i brz rast mladih zeeva. Stoga su upravo na tim osobinama temeljene i prema tome prilagoene osnovne tehnoloke postavke uzgoja. To znai da je omoguena maksimalna plodnost ( prosjeno 9 mladih po 1 enki) uz najvei godinji broj legala (5-7), i optimalno odbie mladih zeeva. Uvijet za takvu plodnost je stalna prisutnost mujaka uz enku. Zahvaljujui dvorogoj maternici i principu suprfetacije (do 70% u kaveznom dranju) reproduktivni organi zeice u rasplodnoj sezoni praktino nemaju "prazni hod" niti jednog dana. Istovremeno primjenjena tehnologija u potpunosti svodi kontakt uzgajivaa i zeeva na minimum. To znai da zahvaljujui konstrukciji kaveza, pri manipulativnim zahvatima (premjetanje, odvajanje mladih i sl.) nije potrebno zeeve hvatati rukama. Takoer su prema postavljenoj tehnologiji, eliminirani ili svedeni na minimum i svi ostali imbenici koji mogu unjeti nemir u uzgoj te tako izazvati stres, ozljede ili smanjenje imuniteta.

22

Osjetljivost se kod zeeva u uzgoju ispoljava kao tip meteropatije tijekom ranog proljea, odnosno tijekom cijele reproduktivne sezone kao sklonost enteropatolokim promjenama. U svrhu preveniranja uoenih tehnopatija (E. colli) i podizanja ope otpornosti kao preduvijeta ekonominosti uzgoja, postavljen je niz preventivnohigijenskih, sanitarnih i veterinarskih mjera i postupaka. b) Osnovni preduvjeti potrebni za osnivanje uzgoja Obzirom da je uzgojni projekt koncipiran za obiteljska gospodarstva kao dodatni izvor prihoda, to on ne iziskuje veliki niti prostorni niti ljudski (radni) potencijal. Dakako da se usvojena tehnologija istovjetno primjenjuje i u uzgojima gdje predstavlja osnovnu zaradu, ali uz puno vei osobni angaman samog uzgajivaa ili dodatnog pomonog radnika. Upravo u toj tehnolokoj fleksibilnosti lee komparativne prednosti ovakvog naina uzgoja. Uzgojnu farmu mogue je zasnovati sa razliitim brojem matinih parova, poev od 10 pa na vie. Potreban prostor kree se od 1,5 ha pa na vie. Povrine za uzgoj ovise o primjenjenom modelu ishrane zeeva. Preferiramo vlastitu proizvodnju i prihranu svjeom djetelinom tijekom vegetacije, to podrazumjeva za to potrebne povrine. Po ustrojenju uzgoja na bazi 10 do 20 matinih parova, sve dnevno potrebne aktivnosti u tom uzgoju moe obavljati jedna osoba. Njena radna aktivnost potrebna je u jutarnjim ( 1 sat) veernjim satima (1,5 sat). Uz osiguran struni nadzor, (veterinarska sluba) te po kratkom upoznavanju (obuci) s osnovama tehnologije uzgoja, svaka osoba osrednjeg obrazovanja i manipulativnih vjetina udovoljava potrebnim uvjetima.

23

5. VREDNOVANJE POLJOPRIVREDNIKA Istraivanje je provedeno na jednom lokalitetu (Volavje) kao osnovno, te na pomonom lokalitetu (Taborite) kao svojevrsna kontrola. Komentari uzgajiava su vrlo pozitivni obzirom na primjenjenu tehnologiju (jednostavnost), rezultate uzgoja i ostvareni prihod. Rezultat takova zadovoljstva ogleda se u injenici da su iz godine u godinu poveavali broj matinih parova (proirivali uzgoj). Zabrinutost uzgajivaa nastaje tijekom prve sezone uzgoja u sluajevima ugibanja mladih zeia jer je broj ukupno okoenih relativno mali te svaki gubitak znatno utjee na "statistiku" uzgoja. Ugibanja u tom periodu su posljedica neiskustva ili nedostatnog strunog nadzora. Opisana zabrinutost nestaje tijekom druge godine uzgoja, posebice u sluaju njegova proirenja.

24

6. KVANTITATIVNI PODATCI UZGAJALITE VOLAVJE REZULTATI 2000. GODINE Rezultati su dobiveni kaveznim uzgojem zeca na lokaciji u Volavju tijekom 2000. i 2001. godine. 2000. godine praena su tri kaveza ,a 2001. godine 11 kaveza. Prikaz rezultata parenja sa gubicima u 2000 god.
PROSJENO OKOENO PO PARU 9 ODGOJENO PROSJENO PO PARU 7

UKUPNO OKOENO 27

GUBICI DO ODBIA 6(22.2 %)

UKUPNO ODGOJENO 21

Prikaz odnosa prosjeka okoenih i preivjelih zeeva po leglima u 2000. god.

odnos prosjeka okoenih i preivjelih-2000. god.
3 2,5 2 broj zeeva 1,5 1 0,5 0 1 leglo 2 leglo 3 leglo 4 leglo 5 leglo broj preivjelih broj okoenih

Prikaz stope preivljavanja zeeva po leglima u 2000. god.

broj legla postotak preivjelih 1. leglo 81.2 % 2. leglo 100 % 3. leglo 69.5 % 4. leglo 33.3 % 5. leglo 66.6 %

25

Prikaz vremenskog raspona parenja i okotnje po tijeku legala u 2000. god.

1. leglo 2. leglo 3. leglo 4. leglo 5. leglo

parenje okotnja parenje okotnja parenje okotnja parenje okotnja parenje okotnja

22.01.-13.02.2000. 05.03.-26.03.2000. 02.03.-23.03.2000. 11.04.-03.05.2000. 08.04.-30.04.2000. 23.05.-10.06.2000. 18.05.-23.05.2000. 06.07.-14.07.2000. 02.07.-10.07.2000. 24.08.-02.09.2000.

Prikaz rezultata parenja po mjesecima uzgojne godine

mjesec 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

broj legala (%) 3 (23) 2 (15.38) 3 (23) 1 (7.69) 2 (15.38) 1 (7.69) 1 (7.69)

broj okoenih zeeva (%) 5 (18.51) 4 (14.81) 7 (25.92) 1 (3.70) 3 (11.10) 4 (14.81) 4 (14.81)

26

REZULTATI 2001. GODINE Prikaz rezultata parenja sa gubicima u 2001. god.

UKUPNO OKOEN O PROSJEN O OKOENO PO PARU 13.1 GUBICI DO ODBI A 33 (31.4 %) GUBICI UKUPN UKUPNO NAKON I ODGOJEN ODBI GUBICI O A 37 4 (35.2 68 (3.8 %) %) ODGOJENO PROSJEN O PO PARU 9

105

Grafiki prikaz odnosa prosjeka okoenih i preivjelih po leglima u 2001. god.

odnos prosjeka okoenih i preivjelih-2001. god.

3 2,5 2
broj zeeva 1,5

broj okoenih broj preivjelih

1 0,5 0 1 2 3 4 5 6 leglo leglo leglo leglo leglo leglo

Prikaz stope preivljavanja zeeva po leglima u 2001. god. broj legla postotak preivjelih 1. leglo 36.4 % 2. leglo 49.7 % 3. leglo 74.8 % 4. leglo 94.3 % 5. leglo 80 % 6. leglo 76.6 %

27

Prikaz vremenskog raspona parenja i okotnje po tijeku legala u 2001. god.

1. leglo 2. leglo 3. leglo 4. leglo 5. leglo 6. leglo

parenje okotnja parenje okotnja parenje okotnja parenje okotnja parenje okotnja parenje okotnja

27.12.2000.22.02.2001. 06.02.-04.04.2001. 22.01.-28.03.2001. 15.03.-10.05.2001. 12.03.-06.05.2001. 23.04.-16.06.2001. 21.04.-14.06.2001. 01.06.-25.07.2001. 29.05.-22.07.2001. 10.07.-01.09.2001. 07.07.-12.08.2001. 18.08.-22.09.2001.

Prikaz rezultata parenja po mjesecima uzgojne godine 2001. mjesec 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. broj legala (%) 6 (13.95) 5 (11.62) 6 (13.95) 5 (11.62) 5 (11.62) 7 (16.27) 6 (13.95) 3 (6.97) broj okoenih zeeva (%) 8 (7.60) 11 (10.47) 14 (13.33) 15 (14.28) 13 (12.38) 20 (19.04) 16 (15.23) 8 (7.60)

28

7. KVALITATIVNI PODATCI Po iskustvu steenom tijekom ovoga istraivanja uoeno je da jednom uspostavljena proizvodnja nema izrazitih odstupanja (posebice ako je rije o veem broju matinih parova), odnosno primjenom sanitarnih i preventivnih postupaka iskljuuju se vea uginua. Ona su dakako mogua u uvjetima nagle pojave zrakom irene virusne bolesti (sindrom europoskog smeeg zeca). Stoga je potrebno uloiti napore za izradu kvalitetnog cjepiva. Unato svemu spomenuti rizik nije veliki jer primjerice tijekom proteklog perioda niti na jednom lokalitetu nije zabiljeena pojava ove bolesti. Pored iznesenog, u praksi je uoeno da su enke osjetljivije tijekom proljetnog perioda ukoliko je ono sa naglim i uestalijim izmjenama ciklonalnog i anticiklonalnog kruenja zraka. Naime ovakova "meteropatija" odraava se na broj mladih u okotu i postotak njihova preivljavanja. Opisana promjena pogaa prvo ili prvo i drugo leglo i ne utie u znatnijoj mjeri na ukupnu godinju proizvodnost.

8. ZAKLJUCI Zakljuno, kao openitu ocjenu predloenog modela uzgoja, sagledavajui ga prema najobjektivnijim kriterijima te vrednujui preduvijete za ovakav uzgoj, poetnu investiciju, dnevno uloeni rad, komentare uzgajivaa, mnogunost plasmana te na koncu i ostvarene rezultate i prihod, smatram da se radi o izrazito povoljnoj investiciji za mala i srednje velika obiteljska gospodarstva.