Pitanje zavjere

Pojam zavjere ve dugo predstavlja anatemu za veinu Amerikanaca, koje su masovni mediji
naveli da vjeruju kako zavjere protiv javnosti postoje samo u banana-republikama ili
komunistikim dravama.
Taj pojednostavljeni stav, koji potiu mediji iji je cilj odrati status quo, ne uzima u obzir
ljudsku historiju i ljepe znaenje rijei zavjera (eng. conspiracy). Ona potie od latinske
rijei conspirare, koja doslovno znai disati zajedno", djelovati ili razmiljati usklaeno. U
novije doba rije je poprimila zlokobnija znaenja. Veina rjenika danas nudi dvije definicije:
1. tajno zajedno planirati neto, osobito izvrenje protuzakonitog ili zloinakog ina, ili 2.
tajno planirati ili spletkariti. Prva je definicija zlokobna, druga neto manje.
Tajnovitost je vezivno tkivo koje se provlai kroz cijelu ljudsku historiju. Postoje tajne
izmeu pojedinih osoba i skupina kao i tajne koje moraju uvati i crkvene i dravne vlasti.
Postoje politike tajne, pa ak i financijske i trgovake.
Oito, zavjera zaposlenika s ciljem da kupe efu dar nije na istoj razini kao zavjera pljakaa
banaka koji planiraju svoju slijedeu akciju. Isto tako, sitni trgovac koji svoj poslovni plan
skriva pred konkurencijom ne sudjeluje u zavjeri jednakoj onoj voama korporacija koji
dogovaraju cijene.
Klju zle zavjere jest svrha tajnovitosti.
Dok su neke tajne bezazlene - zato kvariti roendansko iznenaenje odavanjem? - druge
tajne, poput preuivanja lijeka za rak, AIDS ili poticanja rata, savjesni ljudi smatrali bi
podlima. Tajne zbog kojih se oduzimaju ili razaraju ivoti, koje spreavaju ljude da ive slono,
i koje se koriste za kontrolu ili nedoputenu dobit, veini su ljudi neprihvatljive. Zato svakoga
tko se urotio kako bi sauvao takve tajne moraju pomno nadzirati svi kojima je stalo do
individualne slobode.
Komentator Stewart Alsop jednom je napisao da je znanje mo, a mo je najvrijednija roba
vlasti. Stoga svatko tko zna tajne, kontrolira znanje i zato ima mo. Mnogi ljudi danas
smatraju da puka aica pojedinaca i organizacija kontrolira velik dio svjetskoga znanja. To se
znanje ljubomorno uva tajnovitou. Ona potpuno izokree staru izreku: Ono to ne zna, ne
moe ti nauditi. Ono to ne zna, moe ti nauditi!
Pitanje zavjere takoer je bitno za stajalite prema historiji. Postoje samo dva stajalita:
akcidentalno i zavjereniko. 7

Prema prvom historija je jednostavno niz sluajnih dogaaja, ili Bojih djela, koje svjetski
voe ne mogu promijeniti ili sprijeiti. Jedan od pristalica tog stajalita je Zbigniew
Brzezinski, dravni savjetnik za sigurnost predsjednika Jimmyja artera. Brzezinski, danas
lan Izvrnog odbora tajnovite Trilateralne komisije, rekao je 1981. godine: Historija je
mnogo vie posljedica kaosa nego zavjere... Kreatori politike sve su vie zasuti dogaajima i
informacijama.
Pristalica akcidentalnog pogleda na historiju bio je i novinar i samozvani sekularni humanist
George Johnson. On je napisao da ideju zavjere nameu desniarski ekstremisti s poetka
vijeka ukazujui na to da paranoini stil amerike politike nije umro sa senatorom Josephom
McCarthyjem.
Zavjereniko stajalite, s druge strane, moglo bi se preciznije nazvati stajalitem uzroka i
posljedice. Nema sumnje da se nesretni sluajevi dogaaju. Avionske, eljeznike i
automobilske nesree. Potonua brodova. Ali, kroz itavu historiju oito je da ljudsko
planiranje najee prethodi dogaajima.
Zato onda ne znamo vie o takvom tajnom planiranju?
Prema istraivaima zavjera, Jonathanu Vankinu i Johnu Whalenu, stavove amerike javnosti
oblikuje uljepani diznijevski pogled i na historiju i na trenutna zbivanja. 'Diznijevska
verzija' historije mogla bi se lako nazvati i 'verzijom New York Timesa', ili 'verzijom
televizijskih vijesti', ili udbenikom verzijom'", pisali su. Glavni otpor teorijama zavjere ne
pruaju ljudi s ulice nego mediji, akademska zajednica i vlast - ljudi koji upravljaju
nacionalnim i globalnim informacijama.
Anthony C. Sutton, londonski profesor ekonomije koji se bavio istraivakim radom u Zavodu
Hoover Sveuilita Stanford, slae se kako historija establimenta dominira u udbenicima,
nakladnitvu, medijima i na policama knjinica. Posljednjih stotinu godina svaka teorija
historije ili historijski dokaz koji se ne uklapaju u obrazac to ga je utvrdilo Ameriko drutvo
historiara, i velike zaklade sa svojom dotacijskom moi, napadnuti su ili odbijeni - ne na
temelju iznesenih dokaza, nego na temelju toga jesu li argumenti prihvatljivi liberalnom
establimentu s istone obale, primijetio je. Teko svakoj knjizi ili autoru koji se ne uklapa u
slubene smjernice. Za njih nema potpora zaklada. Nakladnici se uplae. Distribucija je
nasumina ili je uope nema.
To je ponovio i dr. Carroll Quigley, sveuilini mentor predsjednika Billa Clintona. Njegova
knjiga iz 1966. godine, Tragedija i nada: historija svijeta u nae doba (Tragedy and Hope: A
History of the World in Our Time), otkriva njegovu izravnu upuenost u suvremena tajna
drutva. Quigley je rekao da ju je iznenada povukao veliki njujorki nakladnik. Danas sam
posve siguran da je Tragedija i nada bila zabranjena..., napisao je Quigley sredinom 1970-ih.
8

Istraivai i pisci - poput pokojnog Garyja Allena, A. Ralpha Eppersona, G. Edwarda Griffina,
dr. Johna Colemana, Jonathana Vankina, Anthony C. Suttona i Eustacea Mullinsa, da
spomenemo samo neke - godinama su pisali o zavjerama. Ali, te su radove gotovo uvijek
objavljivali mali nakladnici s ogranienom distribucijom. Ti autori upozoravaju da masovne
medije kontroliraju amerike korporacije, to onemoguava svaku znaajniju dostupnost
njihovih materijala.
Ta se zabrinutost pojavljuje i izvan SAD-a. Jednom je jedan Francuski nakladnik citiran: Ne
moe se ui u trag vlasnicima korporacija i poretku vlasti u Sjedinjenim Dravama. Oni to ne
bi dopustili. Oni bi nali naina da pronau i podvrgnu mukama svakoga tko bi to pokuao.
ini se da su oni prilino mala skupina ljudi koji se meusobno poznaju, ali mnogi od njih
uope nisu poznati javnosti. Oni dobivaju i preputaju dravne poslove, ali javna im sluba
oito slui za stjecanje osobne koristi, a ne obratno. Vladinoj kontroli, koju gotovo svatko
spominje, ne moe se ui u trag preko dionikih udjela, regulatornih agencija, dravnih odluka.
ini se da funkcionira pomou labirinta osobnih kontakata i preutnih sporazuma." Tome bi se
moglo dodati njihovo lanstvo u tajnim drutvima.
Mnogi autori pisali su o mranim spletkama, iji je cilj nametanje novog svjetskog poretka,
unutar tajnih drutava poput Trilateralne komisije, Vijea za inozemne odnose, iluminata,
Komiteta 300 i drugih. Nepristrani istraivai ukazuju na nepostojanje tubi protiv tih autora
zbog klevete, to pridaje odreenu vjerodostojnost njihovim stavovima. Meutim, glavni
mediji rijetko smatraju shodnim raspravljati o takvim optubama, a pogotovo istraiti ih.
Ipak, dolaskom novog milenijuma, tema zavjere nala je svoj put do svakog aspekta amerike
svakodnevice - od knjiga, televizije i filma do politike. ak ni predsjednik Sjedinjenih Drava
ne moe odoljeti arima zavjere.
Godine 1991. novoustolieni predsjednik Bill Clinton postavio je svog bliskog prijatelja s
kojim je igrao golf, Webstera Hubbella, na mjesto pomonika ministra unutarnjih poslova. U
svojim nedavnim memoarima pod naslovom Prijatelji na visokim poloajima (Friendsin
HighPlaces), Hubbell je napisao da mu je Clinton rekao: Webb... ako te postavim u
ministarstvo, elim da mi pronae odgovore na dva pitanja. Prvo, tko je ubio Kennedyja? I
drugo, postoje li NLO-i? Bio je smrtno ozbiljan, dodaje Hubbell. Istraio sam oba, ali
nisam bio zadovoljan odgovorima koje sam dobio.
Predsjednik i osoba koju je imenovao na jednu od najviih dunosti u Ministarstvu unutarnjih
poslova ne mogu dobiti izravan odgovor? Tko tu zapravo zapovijeda? 9

Nakon Hubbellova razotkrivanja, dr. Steven Greer, direktor Centra za prouavanje
vanzemaljske inteligencije (CSETI), otkrio je da je 1993. godine tadanjeg direktora CIA-e,
admirala Jamesa Woolseyja, tri sata izvjetavao o postojanju NLO-a. Greer kae da su
Woolseyjeva nastojanja da provjeri njegove informacije bila osujeena i da nije mogao dobiti
relevantne dokumente iz arhiva CIA-e.
Kad se stigne do najdubljih, najmranijih tajni ove zemlje, ini se da postoje sile vie i od
predsjednika Sjedinjenih Drava i direktora Sredinje obavjetajne agencije (CIA).
Autori koji piu o zavjerama i vladini funkcioneri nisu jedini koji sumnjaju u zavjere.
Godine 1997. anketa Scripps-Howard News Servicea i Sveuilita Ohio dala je slijedee
izvanredne rezultate:
- 51 posto ispitanika smatra vjerojatnim da su neki funkcioneri izravno odgovorni za atentat na
predsjednika Johna F. Kennedyja
-vie od treine ispitanika sumnja da je Amerika mornarica oborila Trans World Airlinesov
let br. 800, namjerno ili nenamjerno
- veina ispitanika smatra kako je mogue da su funkcioneri CIA-e namjerno doputali
srednjoamerikim raspaivaima droge da prodaju kokain crnakoj djeci u sirotinjskim
etvrtima
- 60 posto ispitanika dri da vlasti zadravaju informacije o Agent Orangeu" i uzrocima
sindroma Zaljevskoga rata
-gotovo polovina ispitanika sumnja da su FBl-ovi agenti prvi otvorili vatru u kojoj je poginuo
61 lan sekte davidijanaca kod Wacoa u Teksasu 1993. godine. (Taj je broj nesumnjivo
narastao 1999. godine nakon otkria vladinih obmana u vezi s pirotehnikim sredstvima koje
su davidijanci navodno koristili.)
- nakon to je Ameriko ratno zrakoplovstvo objavilo izvjetaj o tome da su vanzemaljci
pronaeni u Roswellu, u New Mexicu, bili zapravo lutke za testiranja koja su zapoela 1954.
godine, jo je vei broj ljudi poeo smatrati da Vlada prikriva i informacije o vanzemaljcima
Reagirajui na tu anketu, Curtis Gans, izvrni direktor Vaingtonskog odbora za prouavanje
amerikoga birakog tijela, jadikovao je kako ..paranoja ubija ovu zemlju".
No, je li to doista paranoja? Zar uistinu ne postoji nitko tko negdje kuje zavjere kako bi stekao
bogatstvo i mo? Stara, otrcana izreka nas podsjea: Samo zato to si paranoian, ne znai da
te nee epati! 10

iri se uvjerenje da su stanovite osobe s golemim bogatstvom i moi, veim dijelom nepoznate
javnosti, pravi gospodari Sjedinjenih Drava i svijeta. Mo je ivotna injenica u Americi, ali
veina Amerikanaca daleko je od nje. Tajnovitost je glavni alat moi. Vlada se ini
suzdranom, ali ipak silnikom. Sve smo vie odvojeni jedni od drugih - prikovani uz
kompjutere i televizijske ekrane, zatoenici iza stakla. Postoji frustrirajui osjeaj
nepovezanosti u savremenom amerikom ivotu... Teorije zavjere nastoje ponovno uspostaviti
cjelinu, napisao je Jonathan Vankin, novinar koji je istraivao brojne razliite teorije zavjera
koje ukljuuju ameriku Vladu.
Teorije zavjere pokuaj su da se sagleda cjelovita slika historije. Vjerujemo da se mnogi
veliki svjetski dogaaji koji oblikuju sudbine zbivaju zato to ih je netko isplanirao,
razmiljao je konzervativni autor Gary Allen. Radi li se o pukom zakonu velikih brojeva,
polovina dogaaja koji utjeu na dobrobit nae zemlje trebala bi biti dobra za Ameriku. Radi
li se o pukoj nesposobnosti, nai bi voe trebali povremeno pogrijeiti u nau korist... Ne radi
se doista o sluajnosti ili gluposti, nego o planiranju i promiljenosti.
Manje refleksivan bio je Johnson koji je odredio nain Reaganove vladavine objavivi 1983.
godine knjigu Arhitekti straha: teorije zavjere i paranoja u amerikoj politici (Architects of
Fear. Conspiracy Theories and Paranoia in American Politics), plod niza lanaka koje je
napisao kao izvjeta Minneapolis Stara. Johnson je tvrdio kako velik broj Amerikanaca
jednostavno ne moe prihvatiti ideju da postoje brojni naini da se protumae dogaaji,
dodajui uvjereno kako ne postoji nijedan sveobuhvatan sistem. Rekao je da paranoini
Amerikanci stvaraju sloene sisteme tumaei sve svjetske probleme kao dio zavjere kako bi
racionalizirali svoj strah i mrnju umjesto da prihvate ono to on opisuje kao pluralistiki
pogled na historiju, ekonomiju i politiku.
Postoji razlika izmeu onih koji povremeno podlegnu privlanosti pripravnih, zavjerenikih
tumaenja i teoretiara zavjere... koji vjeruju da je sve loe to se ikad dogodilo dio
sveobuhvatne, viestoljetne urote, izjavio je. Rekavi to, Johnson je bio primoran priznati
kako ni historiografska ni socioloka analiza ne objanjavaju zato brojni teoretiari zavjere
imaju tako napadno sline svjetonazore. Osim toga, propustio je opaziti kako oni koji iskreno
vjeruju da zavjere ne postoje, samo potpomau one koji moda zavjere kuju.