Predgovor

Izdava mi je jednom rekao da je omjer gramatika grkoga jezika prema

profesorima grkoga jezika deset prema devet. Stoga je razumno upitati zato
je bilo potrebno napisati ovu gramatiku. Postoji nekoliko dobrih razloga.
Veina postojeih gramatika spada u jednu od dvije kategorije: deduktivnu ili
induktivnu. Deduktivne gramatike naglaavaju tablice i rutinsko pamenje,
dok induktivne gramatike uvode studenta u tekst im prije, pokuavajui
oponaati prirodan proces uenja. Obje metode imaju svoje prednosti i
nedostatke. S pomou deduktivne metode student e bolje organizirati grau,
ali se ona u potpunosti razlikuje od procesa pomou kojega jezike uimo na
prirodan nain. Induktivnoj metodi nedostaje strukture to, pak, mnoge
zbunjuje. Moja metoda pokuava pouiti grki koristei ono najbolje iz oba
pristupa. Deduktivna je utoliko to na poetku pouava grau, ali je
induktivna u tome to prilagoava proces uenja. (Vidi sljedeu Izjavu o
naelu za vie detalja.)
Veina gramatika uenju grkoga jezika pristupa prvenstveno kao prema
akademskoj disciplini, dok ja dajem sve od sebe kako bih na uenje grkoga
gledao kao na orue za slubu. Prema mojoj pretpostavci, biblijski grki uite
kako biste mogli bolje razumjeti Boju rije i podijeliti to razumijavanje s
onima kojima sluite. Ukoliko neki vid prouavanja jezika ne slui toj svrsi,
zanemarujem ga.
Mnogo je praktinih naina razvijanja metodologija pouavanja. Na primjer,
potrebno bi bilo ukljuiti sve ono to studente ohrabruje na nastavak uenja.
To moda nee biti uobiajeni nain pisanja prirunika, ali nije mi bio cilj
napisati jo jedan uobiajeni prirunik elja mi je bila pouiti vas jeziku
Novoga zavjeta. Uenje jezika moe biti zabavno i vano.
Najvea prepreka uenju i nastavljanju upotrebe biblijskoga grkog jest
problem uenja napamet. Zbog toga mnogi nadobudni egzegeti izgube
sposobnost koritenja grkoga Novog zavjeta jer nisu u stanju kontinuirano
raditi na jeziku. Meutim, ovdje zapaamo neto zanimljivo. Kada sam ja
poeo uiti grki, znao sam pitati svoga oca to odreeni oblik znai. On bi mi
rekao, a kada bih ga upitao kako to zna, odgovorio bi mi: Nisam siguran, ali
znam da to znai. Ono to me onda frustriralo, sada se odnosi na mene.
Koliko bi ljudi koji su godinama uili grki moglo izrecitirati nepoznate
paradigme ili moda sve vremenske oblike ezdesetak glavnih glagola? Vrlo
malo takvih poznajem. Umjesto toga, nauili smo to trebamo traiti pri
analizi. Ne bi li bilo lijepo kada bi poetnici u uenju jezika doli do ove toke
razumijevanja oblika jezika bez prolaenja kroz iscrpljujui proces napornoga
pamenja napamet? Ovo je prvenstvena znaajka ovoga prirunika: Smanjiti
najvanija svojstva na minimum kako bi se jezik mogao nauiti i zadrati sa
to veom lakoom, kako bi se Boja rije mogla propovijedati u svoj sili i
uvjerenju.
xi
xii Predgovor
Stil pisanja teksta donekle se razlikuje od onoga to biste moda oekivali.
Naime, ne vodim previe rauna o saetosti. Umjesto toga, o pojmovima
raspravljam nairoko i prijateljskim tonom. Cilj mi je pomoi studentima da
uivaju u tekstu te da na nastavu dolaze poznavajui informacije. Premda
saetost ima svoje prednosti, smatram da ona sprjeava motiviranoga studenta
na rad izvan uionice. Za uitelje kojima je drai jezgrovit stil, uvrstio sam
odjeljke pregleda i saetka, te upute u biljekama i odjeljke s Informacijama za
napredne studente. Takoer, brojevi odjeljaka uiteljima olakavaju da uklone
one informacije koje smatraju nepotrebnima za svoje studente. Na primjer:
Nemojte itati #13.4-5 i #13.7.
Mogue je zanemariti sve biljeke u ovome tekstu, izuzev onih uz rjenik, a
ipak nauiti Koine grki. Informacije u biljekama zanimljive su poslastice
namijenjene uiteljima i izuzetnim studentima. One e najvjerojatnije samo
zbuniti obine studente. Meutim, biljeke uz rjenik, kao i biljeke u radnoj
biljenici, vane su i potrebno ih je paljivo itati.

Dvije tipografske napomene. Kada govorim o nekome grkom slovu, onda ga

nazivam prema njegovu grkom nazivu (npr. o se naziva omikron). To inim
kako bih izbjegao zabunu s, recimo, navoenjem slova o a da pritom nije jasno
je li to hrvatsko slovo o ili grki omikron. Simbol _ znai da se prethodni
oblik razvio u potonji (npr. korijen *agapa _ ajgapavw). S druge strane, _ znai
da se prethodni oblik razvio iz potonjeg.
Mnogo je ljudi kojima bih htio zahvaliti. Da moji studenti nisu stalno
postavljali pitanja i strpljivo prihvaali sve moje eksperimente u pogledu
metoda pouavanja, ova gramatika ne bi ugledala svjetlo dana. elim se
posebno zahvaliti Bradu Rigneyu, Ianu i Kathy Lopez, Mikeu De Vriesu, Bobu
Ramseyju, Jenny (Davis) Riley, Handjarawatanou, Danu Newmanu, Timu
Packu, Jasonu Zahariadesu, Timu i Jennifer Brown, Lynnette Whitworth, Chori
Seraiah, Milesu Van Peltu, i neimenovanom studentu koji je dvaput pao iz
predmeta sve dok nisam u potpunosti razdvojio imenice (poglavlja 1-14) od
glagola (poglavlja 15-35), nakon ega je dobio etvorku. Zahvaljujem se i
mojim studentima na Gordon-Conwell Theological Seminaryju i mojim tzv.
T.A.-ima, Matthewu Smithu, Jimu Critchlowu, Jasonu DeRouchieju, Richu
Herbsteru, Juan Hernandezu, Ryanu Jacksonu, Stevenu Kirku, Davidu
Palmeru, Andyju Williamsu, a posebno mojim kolegama i prijateljima,
Edwardu M. Keazirianu II., Georgeu H. Guthrieju i Paulu Mr. Jacksonu.
elim izraziti zahvalnost profesorima koji su bili voljni isprobati gramatiku u
njezinu ranom stadiju, kao i onima u koje sam se pouzdavao za pomo:
Robertu H. Mounceu, Williamu S. LaSoru, Danielu B. Wallaceu, Thomasu
Schreineru, Jonu Huntu, Nancy Vyhmeister, Keithu Reevesu, Ronu Rushingu,
Georgeu Gunnu, Chipu Hardu, Verlynu Verbruggeu i Craigu Keeneru. Vrlo
veliku zahvalu elim uputiti Walteru W. Wesselu, koji je tekst koristio od
njegova najranijeg oblika te koji je bio srdaan i uporan u svojim ispravkama,
Predgovor xiii
kritikama i hvali. Nakon to sam ve mislio da je tekst u osnovi gotov, moj
izvrsni urednik Verlyn Verbrugge nastavio je usavravati moje djelo, ne samo
pronalaenjem greaka u tipkanju, nego i bitnim dodavanjem sadraju i tijeku
poglavlja. (Dakako, bilo kakve pogreke moja su krivnja, te u cijeniti ukoliko
mi na njih ukaete ili iznesete svoje prijedloge. Te prijedloge moete poslati na
adresu na x. stranici.) Nadalje, da nije bilo marljiva truda Eda van der Maasa i
Jacka Kragta, ova gramatika nikada ne bi bila tako dobro tiskana i
reklamirana. Ovom prilikom moram spomenuti divne uitelje grkoga jezika
koji su mi prvi usadili ljubav prema ovom jeziku i njegovali njen rast. Bili su to
E. Margaret Howe, Walter W. Wessel, Robert H. Mounce, William Sanford
LaSor i George E. Ladd.
Velik dio posla, posebice u vjebama, ne bi bio mogu bez pomoi raunalnih
programa Gramcord Paula Millera i Accordance Roya Browna. Velika hvala!
Budui da je ovo drugo izdanje prirunika, elio bih zahvaliti mnogim
profesorima i studentima koji su koristili OBG tijekom proteklih devet godina.
Njegovo prihvaanje bilo je i vie nego nagrada, a vjerujem da e prilagodbe
koje smo unijeli u ovo izdanje biti korisne.
Posebno se elim zahvaliti mojoj supruzi Robin za njezino postojano strpljenje
i ohrabrivanje tijekom proteklih dvadeset godina te za vjeru u ciljeve koje smo
si oboje postavili u pogledu ove gramatike. Ujedno se zahvaljujem mojim
prijateljima u Shiloh Hills Fellowshipu i crkvi Garland Avenue Alliance koji su
mi bezrezervno pomagali u mom istraivanju, Richardu Porteru, Steveu
Yoellu, Scottu Meredithu, te mojim dobrim prijateljima Tyleru, Kiersten,
Haydenu, Ryanu, Reganu, Reidu, Ranceu, Nikki, Laytonu, Trentu, Dereku,
Seanu, Chrisu, Juliaji, Grace, Jonathanu, Davidu, Juliei i Lindsay.
Na kraju se elim zahvaliti znanstvenicima koji su, unato svojim pretrpanim
rasporedima, pristali napisati egzegetske uvide za svako poglavlje. itajui
kako im je poznavanje biblijskih jezika pomagalo u njihovu prouavanju,
vjerujem da ete biti ohrabreni u vlastitom uenju i koritenju grkoga jezika.
Hvala vam!
William D. Mounce