DEMOKRACIJA:

Politički sustav u kojem vladaju građani, izravno ili putem odabranih predstavnika
— Najmodernije demokratske države prakticiraju ono što se obično naziva predstavnička demokracija
—Odabrani predstavnici formiraju vladu, koja donosi odluke u ime glasačkog tijela
—Idealna predstavnička demokracija ima određena ustavna jamstva

TOTALITARIZAMI: Jedna osoba ili ,,stranka“ preuzima kontrolu nad svim sferama života
— Totalitarne države brane građanima njihova prava na kojima su demokracije mnogih država osnovane - Raširena
politička represija; Oni koji preispituju prava vladajućih mogu biti progonjeni od strane države, pritvoreni pa čak i
ubijeni.

4. oblika totalitarizma:
1. komunistički — Kina, Vijetnam, Laos, S. Koreja, Kuba; postizanje socijalističkih ciljeva kroz komunističku
diktaturu.
2. teokratski — Iran, Saudijska Arabija; politička moć je monopolizirana od strane pojedinca, grupe ili stranke koja
vlada na vjerskim načelima
3.Plemenski — Zimbabve, Tanzanija; moć monopolizira politička stranka koja predstavlja interese određenog plemena
4. Desničarski — dozvoljena je individualna ekonomska sloboda, ali je ograničena politička sloboda.

Četiri tipa ekonomskih sustava:

1. Tržišna ekonomija — —Sustav u kojemu djeluje ,nevidljiva ruka“ (tržište) s ključnim karakteristikama:
—LIBERALIZACIJA
— Privatno vlasništvo;
— Ograničen utjecaj države;
—Jaka konkurencija;
— Političke 1 ekonomske slobode;
— Snažan utjecaj znanosti i tehnologije - R&D
— Ukidanje subvencija

,Velike prednosti tržišta dolaze do izražaja u snažnoj tržišnoj konkurenciji koja u kontinuitetu vrši pritisak na
otkrivanje novih znanja i novih tehnologija, što sve 1 samo po sebi stvara pretpostavke za bržu i uspješniju tehnološku
determiniranost koja bi po definiciji morala krčiti put ka postupnom oslobođenju rada i samim time k ostvarivanju
društva blagostanja u svjetskim razmjerima.
* Ona manje pozitivna i manje dobra strana tržišta odnosi se na činjenicu da su tržište i demokracija neutralni u odnosu
na socijalnu politiku i ostvarivanje načela socijalne pravde (Jurčić i Vojnić, 2011.)“

* Adam Smith ( 1776.) je predložio ,,politički alat" koji ograničava ulogu države samo na javne radove, postavljanje 1
upravljanje regulatornim okvirom i na policiju, tvrdeći da intervencija države u gospodarstvu u obliku vlasništva,
proizvodnje i prodaje roba i usluga dovodi do neučinkovitosti gospodarskog poslovanjai upravljanja.
* Neoliberalna ekonomska filozofija ( Hyek ) temelji se na pojedincu kao jedinici analize s pretpostavkom da se
akcijom" vođenom pojedinačnim interesima postiže boljitak za cijelo društvo
* Ipak.... sebičan interes pojedinaca nije u skladu s kolektivnim interesom — > moralni deficit" , ,moralni zločin "
(Mamo Bekana, 2011).
* John Maynard Keynes _ Keynesov argument: tržište kao samoregulirajući mehanizam nije u skladu s
pragmatičniom ekonomskom stvarnosti _ nužan je intervencionizam (monetarna 1 fiskalna politika kako bi se postigla
stabilizacija).

2. Planska (komandna) ekonomija —

— Sva poduzeća su državna zbog čega nema poticaja za kontrolu troškova i učinkovito poslovanje;
— Kako nema privatnih poduzeća, nema ni poticaja za bolje ispunjavanje potreba potrošača;
— Umjesto rasta i prosperiteta _ ekonomska stagnacija
— Sustav u kojem vrstu proizvoda i usluga, količinu u kojoj će biti proizvedeni 1 cijenu po kojoj će biti prodavani
određuje država;
_| cilj takve ekonomije je koristiti resurse ,,za dobrobit društva“;
— Od pada komunizma ovaj tip ekonomije je u dramatičnom padu;

* Prednosti":
* Država može mobilizirati ograničene resurse i aktivirati ekonomiju obujma _ osiguranje (ne)prirodne zaposlenosti;
* Fokusiranje na korist ,,društva“, a ne ,, pojedinaca“;
* Nedostatci:
* Centralno planiranje koje je neučinkovito;
* Centralno formiranje cijena koje dovodi do nerazmjera između agregatne ponude i potražnje (inflacija?);
* Nedostatak ,,poduzetničkog duha"; nedostatak inovativnosti; nespremnost na preuzimanje rizika; ,,one-size-fits-all";
* Niska produktivnost radne snage (motiviranost radnika?);
* Gotovo uvijek rezultira populizmom 1 totalitarnim režimima;

* Liberalizacija cijena, trgovine i tokova kapitala doveli su do naglog kolapsa SEVova sustava trgovine i plaćanja.
* slom trgovačkih veza između država koje su se polako pojavljivale na tržištu nakon što je prevlast Moskve počela
jenjavati;
* izvoz u druge države nije mogao nadomjestiti propadajuću trgovinu unutar SEV -a _ zbog zastarjelih tehnologija,
loše kvalitete mnogih proizvoda te slabih distribucijskih i marketinških mreža malo se koji proizvođač iz Srednje 1
Istočne Europe uspio probiti na vanjska tržišta, a protekcionizam velikih sila (EU-a i Sjeverne Amerike) dodatno je
otežavao situaciju;
* osim toga, zemlje Srednje i Istočne Europe pretrpjele su tešku fiskalnu krizu koju su pogoršali deflacijski učinci
strukturnih prilagodbi.

3. Mješovita ekonomija
— Sustav u kojem istovremeno djeluje ,,vidljiva ruka" (država) 1 nevidljiva ruka“(tržište)
— Neki sektori ekonomije su ostavljeni privatnim vlasnicima i mehanizmima slobodnog tržišta, dok su drugi u
društvenom vlasništvu
— Država teži ulasku u vlasništvo poduzeća s poteškoćama u poslovanju, a čije je poslovanje, po njihovom mišljenju,
od vitalnog nacionalnog interesa

4. Državno usmjerena ekonomija

— Država igra važnu ulogu u usmjeravanju ulaganja privatnih poduzeća kroz ,,industrijsku politiku" ili regulirajući
poslovne aktivnosti u skladu s nacionalnim ciljevima
— Japan i Južna Koreja
— Država ne preuzima privatna poduzeća u društveno vlasništvo, već njeguje privatne kompanije, ali traži od
privatnih poduzeća investiranja u skladu s ciljevima državne ,industrijske politike"
* loša naslijeđena struktura gospodarstva, odnosno snažan politički utjecaj na gospodarstvo;
* institucionalno nasljeđe komunizma (loš rad institucija; golema i neučinkovita administracija, birokratizirani
pristup, prenormiranost i korupcija);
* loše provedena privatizacija posljedica je prva tri razloga;
e nedostatna pomoć Zapada odnosno šablonizirani pristup međunarodnih organizacija koje više traže kvantitetu
nego kvalitetu promjena;
* — neorazvojni karakter stranih investicija u zemlje tranzicije + ... mentalitet koji se opire promjenama, otežava i
usporava tranziciju !!

L, laša naslijeđena struktura gospodarstva, odnosna snažan

/

politički utjecaj na gospodarstvo;

institucionalno nasljeđe komunizma (loš rad institucija; golema i
neučinkovita administracija, birakratizirani pristup,
prencrmiranost i korupcija);
laše pravedena privatizacija posljedica je prva tri razloga;
nedostatna pomoć Zapada odnosno šablonizirani pristup
međunarodnih organizacija koje više traže kvantitetu nego
kvalitetu promjena;
nerazvojni karakter stranih investicija u zemlje tranzicije +
.. mentalitet koji se opire promjenama, otežava i usporava
tranziciju |!!! (Haramija, P., Njavro, Đ., 2016.).

a) | / utoritarne osobine režima; ,podanička psihologija"(Bujas, 1994.);

široka socijalna prava i socijalna sigurnost s ograničenje svih
rugih prava za ,radničku slobodu“ i birokratske pr ivilegije te nizak
društveni standard;
artijska elita ,štiti“ radnika i osigurava mu sigurnost posla te
minimalan, ali siguran dohodak (posljedica toga je velika
prezaposlenost tj. prikrivena nezaposlenost);
pravljački proces ne temelji se na stručnosti, nego na političkim i
socijalnim konsideracijama (Haramija, P., Njavro, Đ., 2016.).
 * Liberalizacija cijena, trgovine i tokova kapitala doveli su do naglog kolapsa SEV-
ova sustava trgovine i plaćanja.
* slom trgovačkih veza između država koje su se polako pojavljivale na tržištu nakon što je
prevlast Moskve počela jenjavati;
* izvoz u druge države nije mogao nadomjestiti propadajuću trgovinu unutar $EV-a > zbog
zastarjelih tehnologija, loše kvalitete mnogih proizvoda te slabih distribucijskih i
marketinških mreža malo se koji proizvođač iz Srednje i Istočne Europe uspio probiti na
vanjska tržišta, a protekcionizam velikih sila (EU-a i Sjeverne Amerike) dodatno je
otežavao situaciju;
* osim toga, zemlje Srednje i Istočne Europe pretrpjele su tešku fiskalnu krizu koju su
pogoršali deflacijski učinci strukturnih prilagodbi.

* U tom je kontekstu usporedba sa

zapadnom Europom bila naivna, gotovo
apsurdna.

* Dok je 90 posto Marshallova plana bilo

u obliku novčane potpore, u slučaju
postkomunističke Europe početkom 90-ih

bilo je riječ o samo 1 O posto > Ako

razdoblje od 1990. do 2010. godine
promatramo kao cjelinu, veći je dio
Srednjei Istočne Europe doživio
regionalni oblik Velike depresije; u
pogledu BDP-a bila su to dva izgubljena
desetljeća.

Što se podrazumjeva pod pojmom deregulacija

(kao dio tranzicije)?
* Pod pojmom deregulacije kao dijela tranzicije podrazumijevamo
uklanjanje zapreka i regulativa koje sprječavaju slobodno tržište,
slobodan protok roba, kapitala i usluga.
* Dio je prelaska iz planskog u tržišno gospodarstvo.
* Proces je primjenjen u Kini, zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i zemljama
koje su pripadale komunističkom bloku Europe i u mnogim zemljama “trećeg
svijeta“.

11. Navedite 4 ključna efekta ulaganja koja, načelno, proizlaze iz integracija. Objasnite ključne tipove regionalnih

ČETIRI KLJUČNA EFEKTA ULAGANJA KOJA PROIZLAZE IZ EKONOMSKIH INTERGRACIJA:

1. Reorganizacija
2. Racionalizacija
3. Defenzivna ulaganja
 4. Ofenzivna uvozno supstitutivna ulaganja

Tabela 34. Tipovi regionalnih ekonomskih integracija

LIK a SELJAK
I

Ukidanje svih trgovinskih ograničenja

između država članica
Zajednička vanjska politika prema
državama koje nisu članice
Slobodno kretanje faktora proizvodnje
između država članica
Harmonizacija ekonomskih politika i
nadnacionalna kontrola
izvor. Dicken, 2003
ekcnomska
integracija u svojej
biti predstavlja
integraciju tržišta
> slobodne
kretanje dobara i
usluga kao gavno A
a meta Nani NDČBLOzas ume rrajns krim gd
Na
KM Cak x Cal

Efekti ekonomskih integracija

* Povećanje tržišta i brži protok dobara i usluga (“nema graničnih prablema“),
* Povećanje konkurencije (i konkurentnosti),
* Ekonomija cbujma,
* Poticanje investicijskih aktivnosti (push i pull efekti),
* Efikasnije korištenje resursa (lokomotiva ekonomskog progresa + mobilnost);
* Interregicnalni utjecaj (kultura, obrazovanje, suradnja).

Zi oi akEE,
Scenario analiza:
Ključno pitanje: što se dobiva uaskom > uvoz/izvoz, BDP,
potrošnja, investicije i stopa rasta kapitala, ponuda rada
(kvalitativna i kvantitativna obilježja radne snage),
dostupnost izvora financiranja, cijena rada (koje struke?)i
kapitala; imigracijska politika;

— Poduzeća moraju biti spremna na troškove poslovanja na stranim tržištima

1. Politički troškovi - Troškovi lobiranja (ili čak mita) za povoljan ili fer tretman
2. Ekonomski troškovi - odnose se prvenstveno na razvijenost gospodarskog sustava, odnosno
infrastrukturu i podupirućih poduzeća
3. Pravni troškovi - mogu biti veći u zemljama s drugačijim standardima proizvoda, standardima
sigurnosti na radnom mjestu i standardima onečišćenja ili u zemljama gdje postoji slaba zaštita
prava vlasništva
 UTJECAJ POLITIČKE OKOLINE:

Rizik korporacije specifičan
za zemlju
Stupanj rizika zemlje
Rizik
(vlade)
države | Rizik nestabilnosti
* Diskriminirajuća regulativa | * Sabotaže
* Rizik eksproprijacije * Otmice
* Kršenje ugovora * Bojkot korporacije
* Masovna nacionalizacija * Masovni štrajkovi radnika
* Regulatorne promjene * Demonstracije
* Konvertibilnost valute * Građanski ratovi

Nacionalizacija
="

* Proces prinudnog pretvaranja imovine ili cijeloga privatnog poduzeća u državno vlasništvo
(preuzimanje);
* Kuba 1959., Tanzanija 1967., Libija 1972., Iran 1979., velika poduzeća: Sirija/Irak/Egipat 1958.,
specifična industrija: Indija 1971., Argentinai Čile 1972., Jamajka 1977., Bolivijai Venezuela,
2006.-2009.
2. Konfiskacija
* Proces otuđenja imovine pojedine korporacije bez ikakve naknade (1 pravo države da
preuzme potpunu kontrolu nad imovinom pojedine korporacije;
3. Eksproprijacija
* Proces prinudnog oduzimanja privatne imovine u općem interesu uz naknadu koja se veže za
tržišnu vrijednost oduzete nekretnine;
* Često vezana uz promjene vlasti i promjene političke orijentacije;
* Provodi se u korist države, za potrebe ostvarivanja javnog interesa kao što je npr. Izgradnja
objekata od javnog značaja (aerodrom, bolnica) ili širenja industrijske zone;
4. Domestikacija
* Proces postupne i nametnute lokalizacije inozemnog poduzeća (1 ino korporacija postepeno postaje
korporacija s lokalnim obilježjima;
* Transfer vlasništva, veći udio lokalnih stručnjaka u menadžmentu, usklađivanje sustava odlučivanja
s lokalnim pravilima, veći udio proizvoda umjesto uvoza ino komponenti pri montaži proizvoda i
slično;
* Rizici koji ugrožavaju/otežavaju međunarodne transfere i trgovinu (transferni rizici);
* Porezni rizik-posebna vrsta političkog rizika i diskriminacije; Transferni rizik- ograničenja
investitora da raspolažu profitom i kapitalom u inozemstvu; Administrativni rizik-
ograničenja koja proizlaze iz višestrukih propisa vlade zemlje podružnice;
Prikrivena eksproprijacija:
* Ograničenje investicijske aktivnosti u industriji (primjerice, zabrana dobivanja sirovina)
* Propis o minimalnoj i maksimalnoj veličini projekta
* Propis o kapacitetu proizvodnje
* Uvjet za primjenu domaćih sirovina i poluproizvoda
* Propis o udjelu domaćih investitora
* Iznenadno okončanje davno dodijeljene uvozne licence za strojeve, sirovine 1 sl.

Ostali mogući rizici: ekonomski, politički, pravni

Mjere aktivnog upravljanja političkim rizikom

* Stimuliranje lokalne ekonomije
* Zapošljavanje lokalnog stanovništva
* Prepletanje vlasništva i imovine
* Iskazivanje društvene brige
* Politička neutralnost
* Diskretno lobiranje

Tehnološke dimenzije - pod tehnologijom podrazumijevaju se sva znanja, procesi, metode 1 sustavi koji se
primjenjuju u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga
—Tehnološkoj razvijenosti u prvom redu pridonose izdvajanja za istraživanje i razvoj, broj prijavljenih patenata,
izvoz visokotehnoloških proizvoda i sustav obrazovanja
— Tehnološka platna bilanca obuhvaća sve transfere novca za kupnju/prodaju tehničkog i/ili znanstvenog znanja;
patentna prava, licence, direktni knowhow; ...

Freeman i Perez (1988., u: Dicken, 2003.) izdvajaju četiri osnovna tipa

tehnoloških promjena:
* Inkrementalne inovacije: progresivne modifikacije postojećih proizvoda i procesa,
kreiranih na način ,,learning by doing“ (učenje kroz rad) 1 ,,learning by using“ (učenje
korištenjem);
* Radikalne inovacije: diskontinuirani događaji koji drastično mijenjaju postojeće
proizvode ili procese; potreban je klaster takvih inovacija, jer pojedinačne drastične
inovacije neće imati efekt po ekonomski sistem;
* Promjene tehnoloških sistema: ekstenzivne promjene u tehnologiji koje djeluju na
više područja ekonomskog sistema, kreiraju nove gospodarske sektore, a kombiniraju
radikalne tehnološke inovacije s primjerenim organizacijskim inovacijama;
* Promjene tehničko-ekonomske paradigme: izuzetno širok spektar revolucionarnih
promjena, utjelovljena u nove tehnološke sisteme; imaju tako značajne efekte da u
cijelosti mijenjaju ,,stil* proizvodnje i managementa u cijelom sustavu.

1, Faza: poslovanje unutar nacionalnih granica, ne ističe se osjetljivost na kulturološke razlike ,međukulturološki
menadžment i globalni sustav ljudskih resura irelevantan
2. Faza: poslovanje izvan nacionalnih granica, osjetljivost na kulturološke razlike važna, orijentacija prema svakom
pojedinom inozemnom tržištu te pristupiti svakome zasebno
3. Faza: pad osjetljivosti na kulurološke razlike, a naglasak na cijenu, cjenovna konkurencija smanjuje utjecaj
kulturoloških razlika, a snažna konkurencija negira važnost kulturoloških razlika
4. Faza: kultura ponovno kritični konkurentski faktor; kvaliteta i odnos cijena minimalni uvjeti koji moraju biti
zadovoljeni, a konkurentska prednost na strateškom promišljanju.

Osnovne implikacije razlika u kulturi na međunarodno poslovanje:

1. Potreba da se razvije međukulturna pismenost (moguća loša informiranost zbog nepoznavanja
kulture 1 jezika; poslovanje u različitim kulturama zahtijeva prilagodbe u skladu sa sustavima
vrijednosti i normi te kulture).

2. Centri o povezivanju kulture, troškovi poslovanja u zemlji i konkurentska prednost (odnos između
kulture i nacionalne konkurentske prednosti; vrijednosni sustavi i norme zemlje utječu na troškove
poslovanja u toj zemlji; troškovi poslovanja u zemlji utječu na mogućnosti tvrtke sa sjedištem u toj
kulturi da ostvari konkurentsku prednost na globalnom tržištu).